NA STO SE SVODE ZAHTJEVI EUROPSKE UNIJE HRVATSKOJ:

Izbori pravovaljani samo ako ih dobije oporba

Unatoc visokoj drzavnoj razini na kojoj je izaslanstvo EU primljeno, ostalo je nejasno pitanje: zbog cega su oni uopce dolazili i sto su svojim dolaskom htjeli postici?

Pise: Vesna Kljajic i Z. Sincek

          Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Matesa primio je izaslanstvo Europske unije na celu s Jukkom Valtasaarijem, drzavnim tajnikom Ministarstva vanjskih polova Finske, drzave predsjedateljica Vijeca ministara.
          Za razliku od najava, u nekim hrvatskim medijima, Valtaasari Matesi nije urucio demars, vec je usmeno izlozio primjedbe EU-a u svezi s procesom donosenja izbornog zakona, kao i suradnje Hrvatske s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine u Haagu. Pozivajuci se na dosadasnji dijalog s Vladom RH, EU je izrazila zabrinutost glede glasovanja izbjeglica, brzine procesa stjecanja drzavljanstva, nacina glasovanja za listu za dijasporu, zastupljenosti manjina u Hrvatskom drzavnom saboru, nadgledanja izbora, kao i transparentnog financiranja izborne kampanje, te neuobicajenog datuma izbora. Unatoc visokoj drzavnoj razini na kojoj je izaslanstvo EU primljeno, ostalo je nejasno pitanje: zbog cega su oni uopce dolazili i sto su svojim dolaskom htjeli postici?

Srbi protuteza dijaspori?
          EU zahtijeva brzu proceduru dobivanja drzavljanstva, ne obaziruci se na cinjenicu da ni same clanice EU nemaju nimalo jednostavan postupak za one koji zele njihovo drzavljanstvo. Republika Hrvatska vec ima podosta problema zbog drzavljanstava koja su pod pritiskom medjunarodne zajednice “i sakom i kapom” dijeljena u hrvatskom Podunavlju, nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma, pa novopeceni drzavljani Republike Hrvatske svojim ciljanim odlaskom u odredjene zapadnoeuropske zemlje u kojima traze politicki azil obicno izazovu krizu odnosa i uvodjenje viza.
          Nadalje, kako EU moze od Hrvatske zatraziti glasovanje svih izbjeglica kad veliki dio osoba koje su otisle iz Hrvatske nemaju njeno drzavljanstvo, niti ga zele imati, niti Hrvatsku dozivljavaju kao svoju drzavu, pa samom tim ne zele ni izaci na njene izbore? I konacno, koja je to drzava omogucavala glasovanje osobama koje nemaju njeno drzavljanstvo? Prema onome sto zeli EU, o politickom zivotu u Hrvatskoj odlucivali bi i ratni zlocinci - primjerice Milan Martic. S druge strane, EU izrazava nerazumijevanje naspram glasovanja hrvatskih drzavljanja koji zive izvan Hrvatske, pa stoga zahtijeva da se svim Srbima koji to zele ekspresno podijele drzavljanstva da bi, ocito, predstavljali neku protutezu glasovima Hrvata iz dijaspore.

Hrvatska kao protektorat
          Nadalje, Valtisaari ponajprije izjavljuje kako Hrvatska ne suradjuje u dovoljnoj mjeri s Haaskim sudom, a odmah potom sam konstatira da Tuta ne moze biti izrucen jos neko vrijeme, s obzirom na svoje zdravstveno stanje?! Spominje se i diskriminacija manjina u Hrvatskom drzavnom saboru - bez pitanja, primjerice, koliko zastupnika hrvatske manjine u svom parlamentu ima SRJ. Sve je to, navodno, izreceno u cilju da Hrvatska sto prije postane dijelom Europske unije.
          Cini se da stvari stoje ipak malo drugacije. Ukratko: nemoguce je samo i zamisliti na sto bi slicila zemlja u kojoj bi vazili svi uvjeti koje je Valtisaari zatrazio od Hrvatske. No, nemoguce je primijetiti kako se zapadni mocnici prijete da izbori nece biti pravovaljani u svim slucajevima, osim u onome ako ih dobije sadasnja - oporba.

Problemi s glasovanjem iseljenika
          U trenutku kada ovaj tekst nastaje (cetvrtak) jos nije jasno hoce li dijaspora biti birana po principu nefiksne kvote i koliko ce uopce njenih predstavnika biti u Hrvatskom drzavnom saboru - pet, sedam ili dvanaest. Sigurno je jedino da ce dijaspora glasovati 21. i 22. prosinca (utorak i srijeda).
          Ova dva datuma vecem dijelu iseljenika ne odgovaraju: dok ce dan izbora, 22. prosinca u Hrvatskoj biti neradni dan, u drugim zemljama to su radni dani, pa ce Hrvati - budu li zeljeli glasovati - morati ili zatraziti slobodan dan, ili na glasovanje ne izaci.
          Drugi je problem sto ce se glasovanje moci obaviti iskljucivo u diplomatskim predstavnistvima, sto znaci da ce ljudi koji ne zive u gradovima u kojima se takva predstavnistva nalaze morati putovati, neki - kao sto je to, primjerice, u Kanadi, prelaziti i tisuce kilometara.
          Mogucnost dopisnog glasovanja ili glasovanje u hrvatskim misijama znatno bi olaksalo. Medjutim, takva mogucnost nece postojati.
          Hrvati u dijaspori, dakle, glasovat ce u diplomatskim predstavnistvima, sto ce obvezno prouzrociti guzve i repove, zbog male propulzivnosti prostora glasovanja. Premda se racunalo da ce vecina Hrvata tih dana biti u Hrvatskoj, uz obitelj, zbog nastupajucih bozicnih blagdana, ocito je da tako ipak nece biti.

«««Povratak na sadrzaj