ZAGREB - Knjiga “Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi - drugi dio” tiskana u nakladi Hrvatsko-americkog drustva, nastala u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika i Maticom hrvatskom, pod urednistvom prof. dr. Janka Heraka svjedocanstvo je o uspjesnosti hrvatskih prirodoslovaca koji stvaraju izvan domovine. To je ujedno i prinos povijesti hrvatskoga prirodoslovlja 20. stoljeca, jer se po prvi put objavljuje deset dosad neobradjenih bibliografija. Na 178 stranica, knjiga “Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi - drugi dio” donosi deset strucnih i preglednih radova iz pera domacih poznavatelja pojedinih struka o impozantnim znanstvenim opusima Hrvata koji zive i stvaraju u Sjevernoj i Juznoj Americi, a koji su u prirodoslovnim znanostima postigli vrhunske rezultate. Neke od tih prirodoslovaca mozemo svrstati uz bok Boskovica, Tesle, Ruzicke i Preloga.
           Neumorni zagrebacki sveucilisni profesor dr. Janko Herak (i njegovi suradnici), potpomognut angazmanom istih nakladnika, prije dvije godine je vec objelodanio pod istim naslovom knjigu “Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi” i u njoj najavio nastavak sabiranja razasute hrvatske bibliografske gradje s podrucja prirodnih znanosti. Urednik i njegovi suradnici tada su obradili sedam bibliografskih jedinica i to o matematicaru dr. Williamu Felleru, o eksperimentalnom radioterapeutu dr. Luki Milasu o kemicarima dr. Milanu Randicu , dr. Egonu Matijevicu i dr. Vladimiru Katovicu, o biokemicaru dr. Petru Alaupovicu te o elektronicaru dr. Branku Leskovaru.
           Nova knjiga nastavlja opisivati, usporedno na hrvatskom i engleskom jeziku, vrhunske hrvatske stvaratelje u svjetskim znanstvenim sredistima upravljajuci posebno pogled na treci i cetvrti narastaj nasih iseljenika, onih koji vec pripadaju obrazovanom sloju u svojim domicilnim zemljama i cesto ne govore jezikom svojih oceva. Pozornost je usmjerena na hrvatske znanstvenike koji stvaraju u znanstvenim institucijama i na sveucilistima SAD-a, Kanade i Argentine, pa se prema tome i knjiga dijeli u tri djela.
           U prvom dijelu opisana su djela sest znanstvenika iz SAD-a. Tako su predstavljeni glasoviti geneticar dr. Miroslav Demerec i, medju inima, istrazivac u farmaceutskoj industriji Stjepan Kukolja. Spominje se Dragan Milicic, profesor matematike na Sveucilistu u Salt Lake Cityju u Utahu koji je u svijetu poznat po razvoju tzv. matematicke teorije reprezentacija, kao i Stjepan Poljak, jedan od najvecih neuroanatoma svoga vremena. Govori se i o fizicaru Krsto Prelec koji od 70-tih godina radi u Americkom nacionalnom laboratoriju u Brookhavenu, informaticaru Tefku Saracevicu, profesoru u Odjelu za komunikacije, informacije i knjiznicke studije na Sveucilistu Rutgers u New Jerseyu.
           U drugom su dijelu knjige nasi istaknuti znanstvenici koji djeluju u Kanadi: matematicar i filozof Eduard Prugovecki, Zvonko Vranesic, profesor racunarskih znanosti na Sveucilistu u Torontu, matematicar Sanja Zlobec.
           U trecem dijelu knjige pod naslovom “Znanstvenici u Argentini” opisano je djelo tek jednog autora i to nuklearnog teorijskog fizicara Franje (Francisca) Krmpotica, pa je za ocekivati i treci dio knjige u urednickoj koncepciji dr. Janka Heraka i suradnika iz razlicitih prirodoslovnih znanosti.
Knjiga o istaknutim hrvatskim znanstvenicima u svijetu, pisana jednostavnim i razumljivim recenicama, drzi se znanstvene objektivnosti, jer se u postupku odabira znanstvenika i njegova djela postuje postavka da je od znanstvenikova objavljenog otkrica proslo dovoljno vremena koje je pokazalo da to otkrice predstavlja trajni doprinos opcem ljudskom znanju. Citatelji povijesti hrvatskog prirodoslovlja 20. stoljeca, imaju razloga s radoscu cekati daljnje pothvate dr. Janka Heraka i njegovih suradnika.

«««Povratak na sadrzaj