U GRADISCANSKOHRVATSKOM SELU PINKOVCU U AUSTRIJI ODRZANA SVETKOVINA ZETVENE ZAHVALNICE

Puckim festama do ocuvanja identiteta

Tekst i snimke: Zeljka Lesic

          Napustajuci staru djedovinu tijekom stoljeca njezine burne povijesti, Hrvati su odlazili u tudjinu, noseci sa sobom jezicno, kulturno i tradicijsko blago, koje su brizno njegovali i prenosili na potomke. Ziveci u novim sredinama nastavili su zivjeti i svetkovati svoje obicaje.
          Jedan od njih je svakako i slavljenje zetvene zahvalnice krajem listopada, koja je u Pinkovcu posebice velika crkvena i pucka festa. Tom prigodom su svi narastaji, od onih najmladjih pa do svih drustava ukljuceni u organiziranje svecanosti. Svetkovina zapocinje u jutarnjim satima kada ispred crkve Sv. Josipa krene procesija u kojoj se nalazi i zetvena kruna. Potom se u crkvi odrzi sveta misa i blagoslov krune, nakon cega se na oltar ‘prikazuju’ darovi. Zupnik Ivan Janes tom prigodom je odrzao propovijed u kojoj je zahvalio Bogu na ovoljetnim plodovima. Nakon mise uprilicena je pucka zabava ispred mjesne crkve, gdje se uz jelo i pice svetkovalo do kasnih sati. Sve nazocne zabavljala je seoska limena glazba, te Kapa Krk, koja je povodom te feste doputovala iz Hrvatske. Bila je to jos jedna prigoda za medjusobno druzenje Pinkovcara i njihovih gostiju iz domovine, koje ce zasigurno ostati u lijepom sjecanju.

U ZAGREBU PREDSTAVLJEN GODISNJAK PANONSKOG INSTITUTA

Povezujemo sve narode bivse rimske Panonije!
          U velikoj dvorani “Skolske knjige” u Zagrebu, u ponedjeljak, 25. listopada promovirana je Panonska ljetna knjiga '99. Godisnjak je promoviran u organizaciji “Skolske knjige”, Hrvatske matice iseljenika, Austrijskog kulturnog instituta, te Hrvatskog i Gradiscanskohrvatskog drustva. Pozdravno slovo nazocnima uputili su direktor Austrijskog kulturnog drustva Walter Maria Stojan, predsjednik Hrvatskog i Gradiscanskohrvatskog drustva mr. Mladen Dolenc, dok je nazocne uime “Skolske knjige” pozdravio dr. Dragomir Madjeric. Uime HMI-a pozdravne rijeci uputio je njezin ravnatelj Ante Beljo.
          Godisnjak su tom prigodom predstavili povjesnicar dr. Milan Kruhek s Instituta za hrvatsku povijest, koji je istaknuo bogatstvo tema rasporedjenih na 500-tinjak stranica ovog vrijednog uratka. O promisljenom izboru povijesne tematike ove multikulturalne knjige govorio je dr. sc. Dragutin Pavlicevic s Instituta za hrvatsku povijest, te urednik i inicijator izdavanja Panonske ljetne knjige dr. Robert Hajszan s Panonskog instituta iz Pinkovca u juznom Gradiscu. Program je vodio dr. Tomislav Jelic iz “Skolske knjige”.

Leo Radakovic, nacelnik opcine Pinkovac - Guettenbach: Cjelokupna zarada feste ide u korist zupe
          Selo broji 1101 stanovnika od kojih 80 posto cine Gradiscanski Hrvati, koji govore svojim materinskim jezikom koji su donijeli njihovi pretci prije 500 godina. Danas se ovdje svetkuje zetvena svetkovina i “farska” festa, sto je uistinu veliko svetkovanje u narodu. U organizaciju feste ukljucena su sva drustva u selu, a cjelokupna zarada ide u korist nase fare - zupe koja ima dosta obveza, buduci se gradi novi zupni dvor. Mjestani se rado odazovu na ovu nasu svetkovinu i dodju se s prijateljima zabaviti, ali i pomoci svojoj zupi. Medjusobnim okupljanjem svjedoce o cuvanju nacionalnog identiteta i gojenju svojih obicaja.

Anton Spicijaric - nacelnik Opcine Malinska: S Pinkovcem suradjujemo zahvaljujuci HMI-u
          Nasa suradnja s Pinkovcem zapocela je '95. godine zahvaljujuci HMI-u, konkretno Hrvoju Salopeku. Danas se ovdje predstavljamo Klapom “Krk” s istoimenog otoka, kako bismo pokazali dio naseg folklora. U Pinkovcu nismo prvi put, buduci smo nastupali i prije dvije godine prigodom potpisivanja povelje o bratimljenju. Tada smo nastupili s folklornim i crkvenim zborom. Raduje me ovaj ponovni susret, jer se ovdje uistinu lijepo osjecam.

Ivan Janes, zupnik: Obitelji uistinu njeguju hrvatski jezik
          U Gradisce sam dosao '85. godine na molbu ondasnjeg biskupa Stefana Lasla, koji je Hrvat i koji je strasno protezirao Gradiscanske Hrvate. U Pinkovcu sam 10 godina i bit cu tu jos godinu dana do svoje mirovine, a nakon toga se vracam u rodnu Slavoniju. U crkvi Sv. Josipa svakodnevno drzim mise na hrvatskom jeziku. Moram istaknuti kako se ovdje uistinu njeguje hrvatski jezik unutar obitelji, pa se tako mnogi malisani s njemackim jezikom susretnu tek u osnovnoj skoli. Zetvena zahvalnica se uglavnom slavi u hrvatskim zupama i tada je doista svecano. Ove godine je isla samo procesija oko crkve, no zna se upriliciti i procesija kroz selo sa svim orudjem sa kojim se nekad radilo.

«««Povratak na sadrzaj