PUTOPISNI ZAPIS MINISONARA BALVANOVICA

Jedan drugi Peru

Pise: Dragi Balvanovic

Arequipi proslost i sadasnjost
          Posjetio sam nase hrvatske iseljenika u gradu Arequipi (Arekipi). Grad se nalazi u istoimenoj provinciji a na jugu Perua, udaljen od Lime oko 1200 km a na nadmorskoj visini 2.330 m. Udaljen je od Pacifika zracnom linijom 84 km. Iz Lime putuje se avionom oko 1 sat i pred spustanje aviona ukazuje se pred nama prekrasan pogled na grad i njegovu okolicu.
          Arequipa se smjestila na podnozju planinskog lanca Kordiljera i Anda. Lanac je vulkanskog podrijetla i vulkanski vrhunci okruzuju grad u obliku amfiteatra. Najvisi su vrhunci – vulkani: Chachani (Cacani 6.087 m, Pichu Pichu (Picu Picu) 5.540 m i Misti 5.821 m. Ovaj posljednji – Misti – simbol je grada Arequipe. Tema je svih pjesnika i zbog svoje netaknute ljepote i vjecnog snijega koji obavija njegov vrhunac i pravi od bjeline aureolu.
          Dolinu u kojoj se nalazi grad presijeca rijeka Chili (Cili) i zbog velike kolicine vode natapa plodno zemljiste i tako stvara pravi plodni bazen s neobicnim klimatskim uvjetima. Zapravo, ovdje vlada vjecno proljece. Zrak suh i sunce uvijek sjajno, dok je u Limi, veci dio godine maglovito i oblacno vrijeme...
          Najvise temperatura u ljetu je +21°C a zimi isto +21°C s tim da su noci hladnije i ponekad je najniza temperatura do +3°C. Plodna polja se sire u nedogled. Mozete ovdje vidjeti gotovo sve vrste povrca i zita. Mislim da je ovdje jedino mjesto gdje mozete naici na polja tek zasijana zitom, te zito u rastu – zeleno i odmah do njega sazrelo. Sve ovisi kako je tko i kada sijao. Tijekom cijele godine sve dozrijeva...
          Godine 1981. Arequipa je imala 374.000 stanovnika, a danas je to grad s preko jedan milijun. Vecina stanovnika dolazi iz okolice grada Puna i okolice poznatog jezera Titicaca (Titikaka). Takav nagli porast stanovnistva utjece da se i ovdje vec osjeca dolazak terorista i ostali problemi koji prate velike gradove.
          Grad se formirao jos u vrijeme dolaska Spanjolaca (Pizarro) 1539. Iz ovoga perioda ima crkava, palaca, trgova i spomenika... Posebnu ljepotu i neobicno uspjelu arhitekturu daje vulkanski kamen sillar (siljar) od koga su napravljene sve poznatije gradjevine iz kolonijalnog doba, ali i novijeg datuma. Kamen je sivobijel i svjetlucav. Po svom izgledu nesto nalik na nasu sedru, ali puno tvrdji i bjelji. Njegova ljepota se posebno odrazava nocu kada uz rasvjetu dobiva bljestavi sjaj i cijeli grad dobiva ugodjaj misticnosti. Iako je bilo dosta potresa u povijesti grada, ipak se dosta toga sacuvalo ili u obnovljenom obliku ili u prvotnom.
          Ljepotu grada predstavljaju i njegovi mostovi. Most "Puente Bolognesi" gradjen od 1577. do 1608. godine, te most "Puente de fierro" (Zeljezni most), radjen prema nacrtima G. Eiffela (cuvenog po tornju u Parizu). Ovaj je sagradjen 1882. godine i bio je u to vrijeme zbog svoje duzine od 488 m najduzi most na svijetu ove vrste. S ovog mosta se pruza nezaboravan pogled na panoramu grada i njegova tri vulkana.
          Grad je pun divnih crkava, samostana i kapela. Nisam ih uspio sve obici zato spominjem samo neke. Katedrala iz sesnaestog stoljeca je obnovljena 1844. godine i smatra se jednom od najljepsih u Peruu. Crkva i samostan Sv. Franje iz petnaestog stoljeca vise su puta obnavljani i zbog steta koje su pretrpjeli od potresa. Sve je gradjeno od kamena sillara. Cijeli kompleks je jedna gradjevinska cjelina i djeluje vrlo skladno. Svakako, od samostana je najpoznatiji samostan Santa Catalina (Sveta Katarina), osnovan 1579. godine. Taj samostan i tvrdjava ili mali grad, izvanredan je po svojoj konustrukciji i nacinu zivota koji se u njemu odvijao kroz 400 godina. Na vise od 20.426 kvadratnih metara prostora okruzenog velikim zidom nalaze se sacuvani autenticni ambijenti iz 16. stoljeca. Tri prostrana klaustra, kapela, kucice za sestre, za poslugu, za sluskinje koje su ovdje zajedno zivjele, te sve ono sto prati takav jedan samostan, moze se vidjeti i u muzeju i u ulicama koje presijecaju ovaj mali grad. Bogata pinakoteka s vise od 400 autenticnih slika iz poznate skole slikara iz Cusca (Kuska) i Arequipe otkriva nam bogatstvo redovnickog zivota i ljepotu starih majstora... U obnovljenom dijelu samostana zive i sada redovnice i nastavljaju svoj plodni rad od koga je cijela Arequipa imala duhovu korist. Okolica Arequipe bogata je neobicnim prirodnom ljepotama a tako isto i florom i faunom. Uz rijeke i mala jezera nalaze se bezbrojne divlje zivotinje. Tako naprimjer u ovoj dolini mozete vidjeti preko 100 vrsta ptica.
          Rijeka Colca (Kolka) u svom dugom vijeku napravila je veliki kanjon, nezaboravan ne samo zbog svoje duzine, 50 km, nego i zbog planina koje ga okruzuju. Dublji je od poznatog kanjona Colorado, no mozda ne tako interesantan.

Hrvati u gradu i okolici
          U gradu i njegovoj okolici zivi danas nesto vise od 50 hrvatskih obitelji i njihovih potomaka. Vecina ih je dosla nakon drugoga svjetskog rata. Posjetio ih je prvi put nas svecenik o. Mijo Skrinjar iz Venezuele prije 20 godina. Dosad su bili vrlo dobro povezani i poznati su kao kolonije zbog svojih aktivnosti. Imali su jedno vrijeme svoju emisiju na hrvatskom jeziku i djelomicno na spanjolskom. Vise puta su izdavali svoj Bilten, te objavljivali vijesti u tisku. Posebno su bili angazirani u posljednje vrijeme za ovoga nesretnog rata kada su u dnevnom tisku objavljivali vrlo dobre reportaze o Hrvatskoj i nasoj povijesti.
          Mene su docekali skoro svi na aerodromu. Bio je to nezaboravan susret za sve nas. Organizirali su i napravili program za 7 dana za sve nase ljude. Nakon svecane svete mise u jednom domu za starce, imao sam s njima susret i predavanje koje je zavrsilo zajednickim ruckom. Plod je ovog susreta sto su odmah pomogli staracki dom i dalje ce to ciniti. Kako je moj dolazak objavio tisak i preporucio sam nadbiskup, to je interes bio velik i zato je na predavanju drugoga dana bilo vise svijeta. Mislim da ce uskoro ova mala zajednica Hrvata u "Bijelom gradu", kako se Arequipa inace zove, osnovati jedan institut, kulturno drustvo Peruanaca i Hrvata.

«««Povratak na sadrzaj