Stedise
se vracaju u domace banke
Pise:
Zeljko Buksa, “Vjesnik”
Nakon sto se u prvoj polovici ove godine stednja u hrvatskim bankama
zbog bankarske krize uglavnom smanjivala, posljednjih mjeseci Hrvatska
narodna banka ponovo biljezi kontinuirani rast stednje u poslovnim
bankama. Tako su, prema posljednjim podatcima sredisnje banke, ukupni
stedni i oroceni depoziti stanovnistva do 31. kolovoza narasli na 34,6
milijardi kuna. Taj podatak mozda najbolje pokazuje da polako prolazi
kriza povjerenja u hrvatske banke, nakon sto je pometeno sa scene i
otislo u stecaj desetak od oko stotinu banaka i stedionica koliko ih
radi u Hrvatskoj. To, vjerojatno, treba zahvaliti cinjenici da su se
stedise uvjerili kako su strahovanja od propasti kompletnog (ili
velikog dijela) bankarskog sustava bila pretjerana te da, unatoc
problema u petnaestak banaka i stedionica, u velikoj vecini banaka i
stedionica mogu slobodno raspolagati svojim novcem. Na polagano
vracanje povjerenja nesumnjivo je utjecala i, koliko je poznato,
prilicno redovita isplata osigurane stednje preko Drzavne agencije za
sanaciju banaka i osiguranje stednih uloga. To potvrdjuje i podatak da
znatan dio ukupno isplacenih iznosa osigurane stednje ostaje na
racunima banaka koje posreduju u isplati. Veliku ulogu imala je i sve
stroza kontrola poslovnih banaka koju provodi Hrvatska narodna banka,
a to joj od pocetka ove godine omogucava novi Zakon o bankama. Naime,
stedise su sada shvatili da bankari vise ne mogu, kao proteklih
godina, tudjim novcem unedogled raditi sto zele bez prevelikog straha
da ce za to morati i odgovarati ili barem biti smijenjeni s cela
banke. S druge strane, i stedise su mnogo toga naucili. Primjerice, da
je sigurnost ulozenog novca mnogo vaznija od visokih kamata zbog cega
sada mnogo pazljivije biraju kome ce povjeriti svoj novac. Na kraju,
ne smije se zaboraviti da je rast stednje u domacim bankama dodatno
vazan za gradjane, ali i cijelo gospodarstvo buduci se time se
stvaraju preduvjeti za povoljnije kredite. Jer ako nemaju dovoljno
depozita, banke moraju novac za kredite pozajmljivati po vecoj cijeni
u inozemstvu, sto neminovno povecava ionako visoke kamate na zajmove
domacim korisnicima. Zato svi odgovorni za zdravlje hrvatskog
bankarskog sustava ne smiju dopustiti da se ponovi takva kriza
povjerenja!
«««Povratak
na sadrzaj
|
