POLTIKA 

GOSPODARSTVO

KULTURA

VATIKAN - Hrvatski predsjednik Franjo Tudjman na celu hrvatskoga izaslanstva bio je u dvodnevnom posjetu Vatikanu i Italiji. U cetvrtak ujutro predsjednika Tudjmana u audijenciju je primio papa Ivan Pavao II., a navecer su hrvatski Predsjednik i, u me Pape, drzavni tajnik Svete Stolice Angelo Sodano, pred vise od tisucu uzvanika, otvorili izlozbu “Hrvati - krscanstvo, kultura i umjetnost”, koja je postavljena u Vatikanskim muzejima. Docekavsi ga na vratima privatne papinske biblioteke u kojoj su vodjeni razgovori, Ivan Pavao II. pozelio je hrvatskom predsjedniku dobrodoslicu na hrvatskom jeziku. Razgovor Pape i predsjednika Tudjmana, koji se odvijao u cetiri oka, trajao je 26 minuta. Nakon tog privatnog razgovora, predsjednik Tudjman je Papi predstavio svoju kcer Nevenku Tudjman, a potom su se susretu pridruzili ostali clanovi hrvatskoga izaslanstva u kojem su potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granic, ministar kulture Bozo Biskupic, veleposlanik pri Svetoj Stolici Marijan Sunjic, predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan, te predsjednik Drzavne komisije za odnose s vjerskim zajednicama Nedjeljko Mihanovic. Papa je hrvatskom predsjedniku tom prigodom poklonio komplet papinskih medalja, a clanovima izaslanstva po jednu. Predsjednik Tudjman poklonio je Papi raskosno uvezen pretisak senjskoga glagoljskog brevijara iz 15. stoljeca. Nakon tog susreta dr. Tudjman razgovarao je s drzavnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Angelom Sodanom. Tijekom razgovora razmatrana je aktualna situacija Hrvatske i njezin polozaj u europskom i medjunarodnom kontekstu. Ocijenjeni su takodjer odnosi Crkve i drzave u svjetlu cetiriju nedavno potpisanih sporazuma, kao i srdacna suradnja koja je utvrdjena izmedju dviju strana. Na sluzbenom rucku uprilicena je svecanost dodjele odlikovanja visokim crkvenim dostojanstvenicima Svete Stolice. Predsjednik Tudjman dodijelio je odlicja za izniman osobni doprinos u promicanju prijateljskih odnosa izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske. Uz clanove hrvatskoga drzavnog izaslanstva, na sluzbenom rucku bili su zagrebacki nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharic, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zagrebacki nadbiskup Josip Bozanic, splitsko-makarski nadbiskup Ante Juric, zadarski nadbiskup Ivan Prendja, dubrovacki biskup Zelimir Puljic, pozeski biskup Antun Skvorcevic, pomocni biskup splitsko-makarski Marin Barisic, pomocni biskup rijecko-senjski Mile Bogovic i rektor Zavoda svetog Jeronima Jure Bogdan. “Velika mi je radost i ponos da vam se danas mogu obratiti i pozdraviti vas ovdje u velebnoj dvorani, u srcu Vatikanskih muzeja, u svecanoj prigodi kada Hrvatska dragocjenim povijesnim dokumentima i umjetnickim djelima biljezima blistave postojanosti nastalim u rasponu vecem od 13. stoljeca, predstavlja svoj prinos krscanskome zapadnom svijetu” - rekao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman u cetvrtak navecer na svecanosti otvaranja izlozbe “Hrvati - krscanstvo, kultura, umjetnost” u Dvorani pape Siksta V. u prepunoj Galeriji “Lapidaria”. U zavrsnom govoru ove svecanosti, kojom je inaguriran najveci i najznacajniji izlozbeni projekt Hrvatske, predsjednik dr. Franjo Tudjman upozorio je na znacaj izlozaka koji se njome u Vatikanu predstavljaju svjetskoj javnosti. Izlozba “Hrvati - krscanstvo, kultura, umjetnost” otvorena je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Franje Tudjmana i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Josipa Bozanica u suradnji sa Apostolskom vatikanskom bibliotekom i Vatikanskim muzejima, a u organizaciji Ministarstva kulture RH i Hrvatske biskupske konferencije. 

* * * 

ZAGREB - Uoci nastavka sjednice Zupanijskoga doma Hrvatskoga drzavnoga sabora sastala su se njegova radna tijela. Tako su odbori za zakonodavstvo te Ustav i Poslovnik vecinom glasova dali “zeleno svjetlo” konacnim prijedlozima izbornog zakona te zakona o izbornim jedinicama. I dok je Odbor za Ustav i Poslovnik to ucinio bez rasprave, tijekom sjednice Odbora za zakonodavstvo Ratko Maricic (SDP) zakljucio je da mnoge primjedbe iznesene za prvog citanja jos uvijek nisu dobile obrazlozenje predlagatelja. Tako, kazao je Maricic, prijedlog strucne skupine da tijela za provodjenje izbora budu visestranacka nije dosljedno proveden. Osim toga, nastavio je on, vecinu u tim tijelima imaju clanovi vladajuce stranke. Maricic je zamjerio i sastavu birackih odbora u kojima ce sjediti “nestranacki ljudi”. Naime, on drzi da to nije dobra praksa jer se ne moze znati tko je ciji covjek. “Na kraju krajeva meni nitko ne smeta da se dan prije izbora ispisem iz stranke, te da se nakon njih ponovno ukljucim”, zakljucio je Maricic. Zvonimir Sabati (HSS) istaknuo je da se izborno zakonodavstvo vec ranije trebalo znati “jer se ovako doslo u vremenski tjesnac”. U ime predlagatelja Kluba zastupnika HDZ-a Drago Krpina je izrazio zadovoljstvo sto nijedna primjedba nije upucena zakonu o izbornim jedinicama. Sto se tice sastava tijela za provodjenje izbora Krpina je istaknuo da nigdje u zakonu ne stoji da ce u njemu vecina biti clanovi HDZ-a, nego dvoje ljudi iz HDZ-a, a dvoje iz oporbe. “Cak i u slucaju kad bi stranka na vlasti imala vecinu u tom povjerenstvu to ne bi bilo nista neobicno, jer svugdje u europskim demokracijama odlucuje vecina”, kazao je Krpina. Osvrcuci se na prigovore o “vremenskom tjesnacu” pri donosenju paketa izbornih zakona, Krpina je istaknuo da je HDZ jos sredinom ljeta bio spreman to potpisati, no oporba je naprasno prekinula dogovore. Prema njegovim rijecima, najvaznije izmjene u zakonu o izbornim jedinicama su to da se predlaze, umjesto devet, deset izbornih jedinica plus jedna izborna jedinica za zastupnike iz inozemstva te jedna izborna jedinica za pripadnike autohtonih nacionalnih manjina. Pri izradi zakona pazilo se da broj biraca medju izbornim jedinicama ne odstupa vise od plus-minus pet posto, dodao je on, a prenio Vjesnik.

* * * 

ZAGREB - Zupanijski dom podrzao je sa 40 glasova Konacni prijedlog izbornog zakona, a sesnaest zastupnika bilo je protiv. Takodjer je podrzan amandman Kluba zastupnika HDZ-a da se u izbornim jedinicama, umjesto 12 kako je dosad bilo predlozeno, na temelju lista bira po 14 zastupnika. Protiv Konacnog prijedloga izbornog zakona glasovali su zastupnici oporbene sestorice. Zupanijski dom podrzao je i Konacni prijedlog zakona o izbornim jedinicama. U svakoj od predlozenih deset izbornih jedinica na predstojecim parlamentarnim izborima trebalo bi se birati 14 umjesto 12 zastupnika. Tu je promjenu u zakonu o izbornim jedinicama u ime Kluba zastupnika HDZ-a predlozio Ivan Brlekovic. Naime, prema obrazlozenju predlagaca, na taj bi se nacin broj zastupnika povecao sa 108 na 140. Uz zastupnike dijaspore koji se biraju nefiksnom kvotom i manjinske zastupnike, njihov bi broj gotovo dosegnuo Ustavom ogranicenih 160 zastupnika. Takodjer se istice kako bi se na taj nacin postiglo vjernije pretvaranje glasova biraca u zastupnicke mandate. Bude li prihvacen taj amandman, u Zastupnicki bi dom usle sve stranke koje su na izborima presle izborni prag od pet posto. Odnosno, u Dom bi uslo vise manjih stranaka sto je u prvom krugu razgovora o izbornom zakonodavstvu trazio i dio oporbenih stranaka. Konacnim prijedlogom zakona o izboru zastupnika u Hrvatski drzavni sabor nastoji se osigurati demokratske, pravedne i postene izbore, rekao je Vladimir Seks obrazlazuci predlozeni izborni zakon. Pravedna zastupljenost, istaknuo je Seks, postize se primjenom cistog razmjernog sustava koji je ugradjen u izborne zakone najveceg dijela europskih zemalja. Podsjetio je da se tijekom prethodnih izbora u Hrvatskoj omjer vecinskoga i razmjernoga sustava mijenjao u korist potonjega. Izbornim pragom od pet posto, objasnio je, onemogucava se razmrvljenost politickog predstavnistva Zastupnickoga doma i nestabilnost Vlade. Na tom nacelu, kako je naglasio, pociva konacni zakonski prijedlog sastavljen u skladu s prijedlozima i misljenjima struke i znanosti te iskustvima modernih europskih izbornih zakona. Seks je izvijestio da se odustalo od rotirajuceg mandata za manjinske predstavnike. Naveo je da je Hrvatska jedna od samo triju europskih zemalja s izbornim sustavom koji autohtonim nacionalnim manjinama jamci zastupljenost u parlamentu. I Odbor za zakonodavstvo Zastupnickoga doma Hrvatskoga drzavnog sabora je jednoglasno i bez rasprave podupro prijedloge izbornog zakona i zakona o izbornim jedinicama, te programska pravila pracenja predizborne kampanje na HRT-u. Sjednica je trajala deset minuta, a od predstavnika oporbene sestorice bio je prisutan Mato Arlovic iz SDP-a.

* * *

DUBROVNIK - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana u Dubrovniku je odrzan osmi kongres Internacionalne asocijacije bivsih politickih uznika i zrtava komunizma. Skupu je nazocno, uz ministra pravosudja dr. Zvonimira Separovica i izaslanika Predsjednika Republike dr. Andjelka Mijatovica, 28 izaslanika brojnih udruga zrtava komunizma iz 16 zemalja. Tema njihova okupljanja je svladavanje posljedica komunistickog terora u istocnoj i sjeveroistocnoj Europi. Otvarajuci skup, dr. Mijatovic je naglasio da je u Hrvatskoj, prema nekim podatcima, evidentirano 1.600.000 dosjea koje su komunisticke tajne sluzbe otvorile proganjajuci pojedince. Kako je istaknuto, komunistickim politickim uznicima i zrtvama komunizma nije stalo do osvete, vec do iznosenja istine o progonima i sudskog procesuiranja te pozivanja na odgovornost onih koji su ih radili. Roland Bude, predsjednik njemacke udruge UOKG, naglasio je da jako malo sudova vodi takve procese i da se nakon ujedinjavanja Njemacke medju uznicima komunizma javila ideja za Nürnbergom 2 kako bi se procesuirali svi komunisticki zlocinci, kao sto je to ucinjeno s nacistickim zlocincima. “Osnovni problemi su u tomu sto je 18 bivsih komunistickih zemalja prihvatilo demokratska nacela, a nacini rjesavanja tog problema su razliciti. U tim zemljama jos je previse bivsih komunistickih celnika na visokim drzavnim duznostima, kojima pokretanje tog pitanja nije u interesu. Upravo zbog tih razlicitosti vrlo je vazan rad nase medjunarodne udruge”, istaknuo je Bude i dodao da politicki uznici velike nade polazu u medije. Politicki uznici naglasili su da je odsteta za dugogodisnji prisilni rad jedno od kljucnih pitanja, usporedjujuci svoj zahtjev s odstetama koje njemacki koncerni i banke isplacuju zrtvama nacizma i nakon 50 godina. Udruga je, moglo se cuti, pokrenula i inicijativu pred komisijama za ljudska prava UN-a i Vijeca Europe da se donese rezolucija po kojoj komunisticki zlocini poput nacistickih nikad ne bi zastarjevali. Iznoseci primjer lustracijskog procesa u Ceskoj, Stanislav Drobny, jedan od tvoraca zakona o lustraciji, kazao je da su nakon pregleda spiskova suradnika tajnih komunistickih sluzbi navedene osobe morale napustiti sve drzavne sluzbe, a jedine iznimke bili su gospodarstvenici i ekonomisti. Svi spomenuti na listama suradnika imaju priliku na sudu dokazati da su na njih dosli bez osnove. Kad su u pitanji novinari, spomenut je primjer Njemacke. Tamo su vecinu glasila bivse Istocne Njemacke, u kojoj su svi novinari bili “na liniji”, preuzeli izdavaci iz Zapadne Njemacke. Preuzimajuci lokalne ili regionalne komunisticke medije, zapadni izdavaci vodili su se prema trzisnom nacelu, te su uz nuznu promjenu kljucnih urednika i komentatora ostavili cjelokupni kadar koji je morao poceti raditi prema demokratskim kriterijima.

* * * 

ZAGREB – Hrvatsko drustvo politickih zatvorenika bit ce i dalje na jasnom pravcu drzavotvorne misli od koje nas ne mogu odvojiti ni stranacki niti materijalni interesi. Zato, u ovo predizborno doba, kad se nude razna socijalna obecanja, uznici ne smiju zaboraviti da im je mjesto uz drzavotvorne stranke demokrscanske orijentacije. Maskirani komunisti i jugonostalgicari vise nikad ne smiju biti hrvatski izbor. To je na 5. izbornom saboru HDPZ-a kazala predsjednica HDPZ-a Kaja Perekovic, porucivsi bivsim zatvorenicima da ne zaborave na pokret koji je jedini imao snage srusiti komuniste s vlasti. “Indoktrinirani komunisti zele vratiti staro ime Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu. Mi predlazemo da se trg koji nosi ime najveceg zlocinca, koji je kriv za smrt vise od 500.000 Hrvata - Josipa Broza Tita, nazove Trgom zrtava fasizma i komunizma”, naglasila je. Pohvalivsi suradnju s Ministarstvom rada i socijalne skrbi pri izradi izmjena Zakona o pravima politickih zavorenika, ona je zatrazila i donosenje lustracijskog zakona te otkrivanje svih tajnih arhiva da se konacno doznaju imena suradnika UDB-e i KOS-a. To su nazocni popratili dugotrajnim pljeskom. “Trazimo da se pronadju krivci za zlocin koji se dogodio kraj Maribora. Istrazivanja dokazuju da je rijec o najvecoj masovnoj grobnici iz Drugog svjetskog rata u kojoj je zakopano oko 50.000 ljudi. Svi znamo da je za to odgovoran Tito i njegova KP. Mi jesmo za oprost, ali ne mozemo oprostiti onima koji se ne kaju za svoje zlocine”, ustvrdila je Perekovic, dodavsi da se jos cekaju rezultati prijave koju je HDPZ podnio zagrebacakom Okruznom tuziteljstvu protiv onih koji su izvrsili zlocin, javlja Vjesnik. Saboru je nazocio i veliki broj uglednika, medju kojima i novoizabrani ustavni sudac Vice Vukojevic. ministar rada i socijalne skrbi Joso Skara je izrazio zadovoljstvo sto su doneseni zakoni koji stite prava uznika. “Time su vasa prava zasticena, bez obzira tko ce ubuduce sjediti u Saboru ili Vladi”, kazao je Skara, najavljujuci da ce sljedece godine traziti vise novca iz proracuna za poboljsanje polozaja politickih zatvorenika. Sudionike sabora su pozdravili izaslanici iz vise europskih drzava.

* * *

VINKOVCI - Podrzavamo svaku pomoc u obnovi, ali trazimo postivanje hrvatskih zakona, naglasio je Marko Brajko iz uprave za obnovu Ministarstva razvitka, useljenistva i obnove. Govoreci o djelovanju stranih nevladinih organizacija u Podunavlju, Brajko je istaknuo nekooperativnost Norveske narodne pomoci, Norveskog vijeca za izbjeglice i Luteranskog saveza, koji bez znanja lokalnih vlasti obnavljaju uglavnom obiteljske kuce Srba, i to vecinom na podrucju Vukovara, a pritom samoinicijativno procjenjuju ratne stete. Stoga ce se preko UNHCR-a zatraziti detaljna informacija o svim kucama koje su obnovljene na taj nacin. Za razliku od tih primjera, pohvaljen je rad njemacke nevladine udruge ASB koja je provedbeni partner Europske unije. Predstavnik podrucnog nadzora obnove za Vukovarsko-srijemsku i Osjecko-baranjsku zupaniju Sasa Marenjak je rekao da je od 1.395 objekata predvidjenih za ovogodisnju obnovu u Zupaniji na terenu snimljeno 1.166 objekata, a obnova je pocela tek na 270 kuca. Otezavajuca okolnost je sto je 51 objekt pod zastitom spomenika kulture. U Vukovaru su od 744 planirane obiteljske kuce, samo 64 deminirane. Od 493 kuce u drugim gradovima i selima Zupanije, gradjevinski radovi poceli su na 130, jer mnoge jedinice lokalne uprave i samouprave jos nisu izradile listu prioriteta. Pocetak radova usporava i cinjenica da su neki izvoditelji odustali od posla ugovorenog s Ministarstvom. Ministarstvo razvitka i Sluzba revizije u zadnje vrijeme na terenu su utvrdili da su evidentirane kuce s petim stupnjem ostecenja u stvari srusene, a pitanje je jesu li to ucinili vlasnici. Taj je problem posebice izrazen izvan Podunavlja. Brajko je najavio da ce za nekoliko dana povratnici u Ilok, Bapsku, Sarengrad i okolna mjesta dobiti novcanu potporu za sanaciju kuca od I-III kategorije ostecenja. On je kazao da ce Zupanijski ured za obnovu dobiti naputak, po kojem ce se korisnicima stanarskog prava, koji su u vrijeme agresije u rubnim dijelovima (primjerice Vukovara) imali obiteljsku kucu pred dovrsetkom i useljenjem, moci izdati suglasnost za obnovu kuce, ali uz odricanje stanarskog prava.

* * *

ZAGREB - Ocito racunajuci na izbornu pobjedu, strucnjaci dvaju najjacih oporbenih stranaka, SDP-a i HSLS-a, napravili su okvir svog prijedloga drzavnog proracuna za sljedecu godinu. Javnosti najzanimljiviji dio tog oporbenog proracuna jest taj da bi on iznosio izmedju 40 i 43 milijarde kuna, dakle najmanje sest milijardi kuna manje od ovogodisnjeg (rebalansiranog) proracuna koji je donio HDZ. “Ono sto smo dovrsili osnovni su elementi proracuna, a ne sve proracunske stavke”, kaze za Vjesnik Goranko Fizulic, clan HSLS-ove ekipe koja je razradjivala nacrt oporbenog proracuna, a u kojem su jos bili dr. Mato Crkvenac iz SDP-a i dr. Goran Granic iz HSLS-a. Oni smanjeni proracun temelje na odrzavanju stabilnog tecaja kune, na jednakom zaduzenju Hrvatske na pocetku i kraju iduce godine, a najvaznije je da bi se prihodovna strana zadovoljila sa 40 do 43 milijarde kuna, s time da bi se zadrzali tekuci transferi izvanproracunskim fondovima (Mirovinski i Zdravstveni fond). Isto tako, racunaju da bi se prihodi od pretvorbe i privatizacije, odnosno daljnje prodaje dionica Hrvatskih telekomunikacija i drugih drzavnih poduzeca ostvareni u ovoj godini, u 2000. ostvarili u istom obimu. SDP-ovi i HSLS-ovi strucnjaci najveci prostor za ustede vide na kapitalnim investicijama (ove godine je za takva ulaganja u drzavnom proracunu predvidjeno je oko cetiri milijarde kuna), zatim u transferima propalim poduzecima, za sto je u ovogodisnjem proracunu predvidjeno oko dvije milijarde, te na smanjenju troskova za zaposlenike drzavne uprave za oko deset posto. To ne bi znacilo smanjivanje placa, vec planiraju ustede kroz reorganizaciju i bolju raspodjelu novca izmedju nerealno visokih i niskih placa, pa i otpustanje prekobrojnih. Dio ce troskova biti smanjen i kroz smanjivanje poreza na place. Vojska i policija takodjer bi “osjetile” stednju, ali samo na onom dijelu koji se odnose na kapitalne investicije (nove zgrade, automobili, namjestaj), dok bi sve ono sto je potrebno za daljnje osuvremenjivanje i borbenu spremu Hrvatske vojske bilo osigurano, tvrdi Fizulic. “Stopa PDV-a bi svakako bila smanjena, ali za sada se ne moze govoriti o postotku, jer je razradjeno nekoliko scenarija”, kaze Fizulic. No, svi scenariji racunaju s istim priljevom od PDV-a, jer oporbeni strucnjaci racunaju na prosirenje porezne osnovice. Glede transfera novca iz drzavnog proracuna Mirovinskom fondu, Fizulic pojasnjava kako je i prihod od prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija Deutsche Telekomu djelomicno posluzio isplacivanju mirovina, jer je iz proracuna prebacen na racun Mirovinskog fonda. No, oporbeni celnici smatraju da je za trajno rjesenje tog problema potrebno stvoriti portfelj vrijednosnica i gotovog novca koji ce sluziti pokrivanju potreba buducih umirovljenika. Dakle, u sljedecoj bi godini mirovine bile dotirane iz tekucih prihoda, dok bi 2001. godine postojala dva fonda, jedan buducih umirovljenika, koji se puni stednjom, i jedan sadasnjih umirovljenika, koji se i dalje dijelom financira iz tekucih priljeva, a koji ce dijelom biti vezani i uz privatizaciju.

ZAGREB - Drzavna agencija za sanaciju banaka i osiguranje stednih uloga (DAB) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poceli su s objavljivanjem u hrvatskom dnevnom tisku poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica, poslovnih udjela i potrazivanja u 20 turistickih tvrtki. Isti ce se poziv uskoro objaviti i u Financial Timesu. Prodaju se udjeli od 2,13 do 81,03 posto po pojedinim turistickim tvrtkama i hotelima, i to u pulskom Arenaturistu, Kastelanskoj rivijeri, dubrovackim hotelima Belvedere, Lero, HTP-a Sumratin, Zagreb, Bellevue, Neptun, Kompas, Lapad, Lopud, Maestral, Mlini, HTP Orebic, Hotelu Osmine iz Slanog, cavtatskim hotelima Croatia i Cavtat, dubrovackom Hotelu Excelsior, Hotelu Kolocep, Apro Hotelu Sunce Neum iz BiH te Hotelu Libertas. Poziv je otvoren do opoziva, a pozivaju se zainteresirane domace i strane pravne i fizicke osobe da podnesu ponude, a takodjer mogu dostaviti ponudu i za kupnju pojedinih nekretnina u vlasnistvu navedenih turistickih tvrtki. Nominalne vrijednosti dionica pojedinih hotelskih drustava i iznosi potrazivanja koji su navedeni u pozivu na kupnju ne znace pocetnu cijenu, vec su ponudjaci pozvani da istaknu svoju cijenu. Elementi za ocjenu ponude bit ce ponudjena cijena i nacin placanja, zadrzavanje postojeceg broja zaposlenih i novo uposljavanje, dodatno ulaganje kapitala u drustvo, preuzimanje obveza drustva, poslovne reference ponuditelja i ponudjeni razvojni programi. DAB i HZMO izvijestit ce sve ponudjace o odluci donesenoj glede njihove ponude, odnosno iskazivanja interesa u roku od 60 dana od dana dostavljanja ponude. Isto tako, DAB i HZMO nisu obvezni prihvatiti nijednu pristiglu ponudu, a zadrzavaju i pravo izmjene objavljenih uvjeta poziva te pravo ponistenja poziva.

 * * *

ZAGREB - Bankovni supervizori moraju imati na raspolaganju adekvatne mjere kako bi na vrijeme reagirali kada banka ne zadovoljava bonitetne zahtjeve, kada se ne postuje regulativa ili su deponenti ugrozeni na bilo koji nacin. U krajnjem slucaju te mjere ukljucuju i mogucnost oduzimanja dozvola za rad. Direktor Sektora nadzora i kontrole Hrvatske narodne banke Cedo Maletic je najavio skoro oduzimanje odobrenja za rad onim bankama i stedionicama koje nisu ispunile mjere sto ih je propisala sredisnja banka. Dodao je kako se HNB nece pomiriti s odlukama trgovackih sudova da odbiju pokrenuti stecajeve nekih banaka i stedionica, naglasavajuci da cilj mora biti uvodjenje reda i discipline u hrvatsko bankarstvo. Supervizori bi morali biti zadovoljni nacinom na koji banke odredjuju i realiziraju svoje politike, kao i postupke za procjenu kvalitete aktive, te adekvatnosti rezerviranja za potencijalne gubitke. “Mi nismo zadovoljni kako to neke banke rade i zato prilikom kontrola trazimo i dodatna rezerviranja. Rekao bih da su upravo tu najveci sukobi izmedju nas i bankara.” Prilikom kontrola moze se vidjeti da neke banke imaju napisane odlicne pojedine politike (kreditnu ili politiku upravljanja aktivom i pasivom), ali da ih jednostavno ne primjenjuju. “Ne mozemo se uvijek pouzdati u ocjene revizora, i to je jedan od razloga zasto razvijamo svoju neovisnu kontrolu. Dogadja se naime da se nase ocjene umnogome razlikuju u ocjenama revizora”, rekao Maletic.

* * *