Broj 271. || 22. studenoga 1999. «««Povratak na sadrzaj

POLITIKA
GOSPODARSTVO
IZ KULTURNOG I VJERSKOG ZIVOTA

P O L I T I K A

Clanovi Predsjednistva BiH prvi put zajedno na sjednici VS UN-a

NEW YORK - U sjedistu UNA-a u New Yorku odrzana je sjednica Vijeca sigurnosti na kojoj su prvi put zajedno sudjelovala i sva tri clana Predsjednistva BiH.
          Sjednica je bila zatvorena za javnost, tako da pojedinosti o njezinu radu jos nisu poznate. Iz diplomatskih izvora HINA doznaje da su bila nazocna sva trojica clanova bosanskohercegovackog Predsjednistva - Alija Izetbegovic, Ante Jelavic i Zivko Radisic.
          Sjednica je odrzana na poticaj americkog veleposlanika pri UN-u Richarda Holbrookea u povodu obljetnice daytonskih sporazuma.
          Proteklih dana bilo je upitno sudjelovanja Alije Izetbegovica koji, unatoc najavama, nije dosao u Dayton na medjunarodnu konferenciju kojom su obiljezene cetiri godine od zavrsetka mirovnih pregovora o BiH. Izetbegovic je u isto vrijeme, kako se tvrdi, bio na lijecnickim pregledima u jednoj americkoj bolnici.

 * * *

Hrvatski drzavljani ce glasovati u Banjoj Luci

SARAJEVO - Jos nismo dobili sluzbenu obavijest o odluci Predsjednistva BiH o glasovanju hrvatskih drzavljana koji se nalaze u BiH za izbore u Republici Hrvatskoj, ali radimo na organiziranju izbora ovdje, priopcio je veleposlanik RH u BiH Damir Zoric za radiopostaju Glas Amerike.
          Na upit da prokomentira odluku Predsjednistva BiH o glasovanju hrvatskih drzavljana koji se nalaze u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Zoric je odgovorio da je Predsjednistvo pozitivno odgovorilo na zahtjev da se omoguci organiziranje izbora u veleposlanstvu, generalnim konzulatima i konzularnim uredima. Zoric kaze da u ovom trenutku ne moze reci na koliko ce se mjesta glasovanje u BiH odrzavati.
          -Znam za one urede koje ovdje ima veleposlanstvo, no sigurno cemo glasovanje organizirati i u nasem konzularnom uredu u Banjoj Luci i vidjet cemo s medjunarodnim organizacijama ima li potreba jos negdje za otvaranjem birackih mjesta s obzirom na nazocnost hrvatskih drzavljana na podrucju BiH, odnosno Republike Srpske s pravom glasa. Koliko mi znamo, na podrucju Banje Luke postoji potreba. Mi smo zatrazili da to bude 21. i 22. prosinca - kazao je veleposlanik Zoric.
Na upit radi li se iskljucivo o ljudima koji imaju dvojno drzavljanstvo, veleposlanik Zoric upucuje na hrvatski zakon koji spominje samo rijec drzavljanin, bez obzira na njihovu etnicku ili bilo koju drugu pripadnost.

 * * * 

Nece biti birackih mjesta u Hrvatskoj

ZAGREB - Predstavnici HDZ-a BiH sastali su se s predstavnicima udruga Hrvata izbjeglih iz sjeverozapadne Bosne i Bosanske Posavine. Tema razgovora bila je registriranje izbjeglih Hrvata za opcinske izbore, koji ce se u BiH odrzati 8. travnja sljedece godine.
          Potpredsjednik HDZ-a BiH Stjepan Mikic tom je prigodom pozvao sve da se registriraju u predvidjenome roku, do 19. studenoga, naglasivsi kako registracijom za izbore u BiH izbjeglice ne gube taj status u Hrvatskoj.
          Naveo je da se do sada za opcinske izbore u BiH registriralo manje od jedne trecine biraca iz cijele BiH registriranih na proslim izborima.
          Ako se ne registriraju u predvidjenom roku, gradjani BiH mogu glasovati nepotvrdjenim listicima u maticnim uredima, ali to otvara mogucnost manipulacije birackim listicima, ocijenio je Mikic.
          Na sastanku je odluceno da se, u ime Zajednice udruga Hrvata prognanih iz BiH, uputi OESS-u zahtjev za produljenje roka za registriranje biraca do konca ove godine. Predstavnici udruga i HDZ-a BiH nastojat ce, preko javnih glasila, dodatno potaknuti birace na registraciju.
Za razliku od prijasnjih izbora u BiH, u ovom slucaju u Hrvatskoj nece biti birackih mjesta, nego ce glasovanje biti organizirano preko poste.

 * * * 

Srebrenica - najgori ratni zlocin

UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni narodi namjeravaju uskoro objelodaniti svoje prvo iscrpno izvjesce o pokolju nekoliko tisuca Bosnjaka u Srebrenici 1995. godine, koji se smatra najgorim ratnim zlocinom u Europi nakon Drugoga svjetskog rata.
          Oko sedam tisuca muskaraca se jos uvijek vode kao nestali, a pretpostavlja se da su ih pogubili Srbi.
          Izvjesce od stotinu stranica, na zahtjev Opce skupstine UN-a od 1. prosinca prosle godine, dovrseno je na engleskom, ali nije objavljeno jer nisu zavrseni prijevodi na francuski, ruski, spanjolski, kineski i arapski, tj. na sluzbene jezike UN-a.
          Srebrenicu su Ujedinjeni narodi u svibnju 1993. godine proglasili jednom od sest “sigurnih podrucja”. To je podrucje branila malobrojna nizozemska postrojba od tri stotine vojnika koje su srpske snage u srpnju 1995. godine pregazile. Srbi su muslimane potom masovno pogubili.
          Nizozemska je, prebacujuci krivnju na UN, u rujnu prosle godine zakljucila istragu o optuzbama da su nizozemski vojnici ne samo propustili zastititi stanovnistvo Srebrenice, vec da su i sudjelovali u srpskom zlocinu, a potom i prikrili dokaze. Istraga je, medjutim, zakljucila da nije bilo namjernog prikrivanja zlocina.
          Nakon rata, Medjunarodni kazneni sud u Den Haagu optuzio je srpske celnike za zlocine protiv. covjecnosti, opisujuci zlocine u Srebrenici “scenama iz pakla, napisanim na najcrnjim stranicama ljudske povijesti”.
          Zapovjednik bosanskih Srba Ratko Mladic i ratni vodja Radovan Karadzic optuzeni su kao tvorci tog pokolja. Obojica, medjutim, slobodu i dalje uzivaju u srpskim podrucjima u BiH, a nadomak postrojbama NATO-a.

 * * *

Obuceni mudzahedini iz BiH odlaze na bojiste u Ceceniju?

          Udruga “Mladi Muslimani” i bosnjacki ratni vojni invalidi organizirali su u Sarajevu prosvjedni skup, dizuci svoj glas protiv ruske opsade glavnog cecenskog grada Groznog. Ako je vjerovati glavnom uredniku TV BiH Senadu Hadzifejzovicu, clanice Eurovizije pokazale su veliki interes za videozapis s ovog mitinga. Sam skup nije privukao vecu pozornost Sarajlija, kako se potajno nadao lider “Mladih Muslimana” i jedan od blizih suradnika Alije Izetbegovica Omer Behmen.
Pozivali Su okupljene na budjenje islamskog svijeta, na dizanje glasa protiv nepravde i necovjecnog ponasanja ruskih vojnih postrojbi; usporedjujuci sadasnje stanje u Groznom s onim ratnim sarajevskim.
          Oni koji su pratili sva ova javna ocitovanja udruga i gradjana Sarajeva mogli su zakljuciti kako postoji jedinstveno stajaliste “da Ceceni stradaju zato sto su muslimani” te da je zbog istog razloga svijet tolerirao i srbijanske napade na Bosnu i Hercegovinu. Da slicno stajaliste vlada i u bosnjackim politickim krugovima pokazali su zahtjevi nekolicine zastupnika u federalnom i drzavnom parlamentu. Po njima, zakonodavna tijela i vlasti Federacije i drzave BiH morala bi se konkretno ocitovati o ruskim napadima na Ceceniju i odlucno ih osuditi. Za sada od toga, medjutim, nema nista.
          Sva ova zbivanja bacila je u sjenu optuzba ruskog ministra vanjskih poslova koji je svom bosanskohercegovackom kolegi priopcio kako Rusi raspolazu “neprovjerenim” informacijama po kojima na prostoru Federacije BiH postoje posebna sredista za vojnu obuku terorista, koji se, navodno, upucuju na cecensko bojiste. U Sarajevu je Priopceno kako je Ministarstvo vanjskih poslova BiH trazilo konkretne dokaze od ruske strane, na sto im je odgovoreno da se navodi o obuci islamskih terorista u BiH provjeravaju.
          Od ovakvih spekulacija stozer Sfora se prilicno brzo distancirao. Glasnogovornik Jacques Poitras je objasnio kako Sfor nema dokaza o postojanju kampova za obuku terorista, kao ni indicija da postoji uhodan kanal za prebacivanje terorista iz Bosne i Hercegovine u Ceceniju.
          Prema saznanjima federalnog ministra obrane Miroslava Prce, ovakvi vojni kampovi ne postoje u Federaciji, ali je i on u svojoj izjavi za medije dao prostore za razmisljanje ustvrdivsi kako je, ukoliko ti kampovi postoje, zalosno sto ne zna za njih.
          I tada se, kao i danas, pozornost medija uglavnom fokusirala na trokut Zavidovici-Maglaj-Zepce, tocnije selo Bocinju, u kojoj su danas stopostotno naseljeni naturalizirani bosanskohercegovacki drzavljani iz arapskih zemalja. Mudzahedinska zajednica iz ovog sela vec je odbacila sve optuzbe o obuci terorista na tom prostoru.

 * * *

Plakati preplavili ulice vecih gradova BiH

MOSTAR - Kao i u vecem dijelu Hercegovine te u Livnu, Glamocu i u nekim gradovima u sredisnjoj Bosni i Mostar je ovih dana osvanuo oblijepljen plakatima na kojima je u donjem kutu znak Sfora i njihov moto: Sfor je ovdje za mir, ovdje za BiH.
          Na plakatu je takodjer na jednoj polovici dominirala zastava BiH s natpisom ”Jedna nacija”, a u drugom dijelu zelena dzamija iza koje se u pozadini vide pravoslavna i katolicka crkva.
          Preko plakata naknadno su crnim flomasterom napisane i razlicite poruke koje su ocito isprovocirale gradjane svojim sadrzajem. Tako se na plakatima moglo procitati: “Ovdje se radja terorizam”, “Bosna = Fasizam = Rat”, “Jedna vojska”, “Islamizacija”, “Sotonizacija”, “Petritsch” i mnoge druge.
          U izjavi za Slobodnu BiH predstavnik Visenacionalne divizije Sfora - Jugoistok za odnose s javnoscu bojnik Jesus Pedraza odbacio je svaku povezanost Sfora s posljednjim plakatiranjem Mostara, dodajuci kako su odmah poduzeli istragu.
          -To nisu nasi plakati i mi nemamo nista s njima niti smo odgovorni za plakate, a cim istraga pruzi bilo kakve dokaze s njima cemo izici u javnost - porucio je bojnik Pedraza.
          Vise podataka o tome tko je plakatirao Mostar “Sforovim” plakatima i njihovoj “poruci” nema niti MUP Hercegovacko-neretvanske zupanije.

 * * *

Hrvati zele sami izabrati clana Predsjednistva BiH

LIVNO - U organizaciji Zaklade hrvatskog drzavnog zavjeta i vlade Hercegbosanske zupanije, u Livnu je odrzan okrugli stol na kojemu je razmatran Nacrt stalnog izbornog zakona u BiH.
          U radu tog skupa, osim predstavnika nekolicine hrvatskih stranaka, zastupnika u zupanijskom i federalnom Parlamentu, kao i predstavnika nevladinih i strukovnih udruzenja, sudjelovali su i pravni eksperti, te Karre Vollan, zamjenik sefa Misije OESS-a za izbore u BiH.
          Na okruglom stolu iznesene su brojne primjedbe na racun Nacrta stalnog izbornog zakona, pocevsi od same procedure koja mu je prethodila do samog njegova sadrzaja, odnosno predlozenih rjesenja u tom zakonu.
          Na cinjenicu da se do Nacrta zakona doslo zaobilazenjem legalnih organa vlasti u BiH, uglavnom je upozorio glavni tajnik HDZ-a BiH Marko Tokic, izrazivsi zatim svoju zabrinutost da bi u preostaloj proceduri moglo biti zaobidjeno i Vijece ministara BiH, te na kraju da bi Prijedlog stalnog izbornog zakona mogao biti i nametnut od strane Ureda Visokog predstavnika za BiH.
          Tokic, kao i ostali diskutanti, ipak je najvise zamjerki iznio na ona predlozena rjesenja u ovom zakonu koja Hrvate kao najmalobrojniji narod u BiH mogu dovesti u dosta nepovoljnu situaciju, konkretno da bi zahvaljujuci preferencijalnom sustavu glasovanja o izboru njihova clana Predsjednistva BiH mogli odluciti drugi.
          Sudac Ustavnog suda Federacije BiH Mirko Boskovic, medju ostalim, se usprotivio i tome da pri promjeni clana Predsjednistva BiH novi ne moze biti iz iste stranke iz koje je bio prethodnik, a po njemu nema nikakve logike ni prikupljati potpise podrske kandidatima u drugom entitetu kada te osobe nemaju pravo glasovati za doticnu osobu.
          Za Hrvate je, takodjer, neprihvatljiv i predlozeni nacin izbora predstavnika u Dom naroda Parlamenta Federacija BiH pri cemu bi mogao doci do izrazaja vecinski utjecaj Bosnjaka. Takodjer, jedna od glavnih zamjerki koja se cula na ovom okruglom stolu je i ona da predlozeni Nacrt stalnog izbornog zakona ne zrcali slozenu situaciju u BiH, kao drzavi s dva entiteta i tri naroda. On je tako u velikoj mjeri, kako se culo, u suprotnosti s Ustavom, a po misljenju predsjednika Zupanijskog suda Mostar Castimira Mandica, u suprotnosti i s poveljama o lokalnoj samoupravi i upravi.
          U biti, mnogo puta je ponovljeno na ovom skupu da je predlozeni izborni zakon centraliziraniji od onoga koji je bio u Socijalistickoj Republici BiH.

 * * *

S utemeljiteljskog sabora Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HB podruznice Mostar Jug

MOSTAR - U Mostaru je odrzan utemeljiteljski sabor Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HVO-a HB podruznice Mostar Jug, za cijeg je predsjednika izabran Mile Pusic, za dopredsjednika Marinko Miljko, a uz njih za clanove Vijeca i Stanko Puce, Franjo Smoljan, Mate Brljevic, Rafo Gagro i Miljenko Blazevic.
          Podsjecajuci na vrijeme pocetka borbe za hrvatsku opstojnost na sadasnjem prostoru opcine, predsjednik OO HDZ-a Mostar Jug Ante Buhovac je izrazio nadu kako ce Udruga zastupati i braniti interese i prava svakog dragovoljca i veterana bez obzira na njegovu stranacku pripadnost.
          U svom obracanju sudionicima Sabora, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HVO-a HB Miro Grabovac Titan je sadasnje vrijeme ocijenio tezim od ratnoga, upozorivsi na to kako ima Hrvata koji ne misle dobro svom narodu. Grabovac je podvukao vaznost utemeljenja podruznice Mostar Jug, istaknuvsi kako je taj cin u skladu s odlukama Treceg sabora Udruge odrzanog prosle godine u Busovaci i od strateskog nacionalnog interesa za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
          U svezi sa spekulacijama koje su pratile utemeljenje ove podruznice, Grabovac je kazao da su one djelo onih koji nemaju pravo ni legaliteta ni legitimiteta hrvatskog naroda, niti hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata. Dodao je da se dragovoljci ne trebaju stidjeti onih koji su izasli iz podruma i ureda tek nakon sto je hrvatski narod iskrvario. Kazavsi da podruznica Mostar, s obzirom na to da je odrzala samo utemeljiteljski sabor (duzna je bila odrzati dva izborna), nema ni legaliteta ni legitimiteta za predstavljanje dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata, Grabovac je najavio utemeljenje podruznica i u ostalim mostarskim opcinama te zajednice podruznica u gradu Mostaru.
          Upoznavsi nazocne da u Mostaru nadlezni nisu imali sluha za utemeljenje centra za hrvatske branitelje mr. Mate Bobana, Grabovac je najavio za iducu godinu clanstvo Udruge u Svjetskoj federaciji veterana te obecao pomoc i potporu prvoj podruznici Zajednice podruznica u gradu Mostaru. Sa Sabora je upuceno pismo potpore hrvatskim uznicima u Haagu, uz zelje da istraju, unatoc neljudskim uvjetima, u svojoj pravednoj borbi za istinu i pravdu.

 

G O S P O D A R S T V O

Iz Zavoda za zaposljavanje Herceg-Bosne: Nezaposlenost veca od proslogodisnje za 6 posto

MOSTAR - Koncem rujna na evidenciji Zavoda za zaposljavanje Herceg-Bosne Mostar (federalnih opcina s hrvatskom vecinom) zabiljezeno je 34 658 nezaposlenih, sto u usporedbi sa stanjem koncem prosle godine iznosi povecanje od 6 posto.
          U strukturi nezaposlenih najveci je broj onih s trecim stupnjem obrazovanja, prodavaca, bravara, automehanicara, i to 42 posto, zatim s cetvrtim stupnjem obrazovanja, strojarski i ekonomski tehnicar, maturant gimnazije, kojih je ukupno 24 posto, s prvim stupnjem obrazovanja, radnici bez zanimanja, daktilograf, konfekcijski sivac, kojih je 20 posto.
          U prvih devet mjeseci ove godine najveci porast nezaposlenih zabiljezen je kod osoba s drugim stupnjem obrazovanja. U ukupnom broju nezaposlenih koncem rujna zabiljezeno je i 11 049 razvojacenih hrvatskih branitelja, i 568 invalida. Zabiljezena su i 6 254 nezaposlena prognanika i 5 065 radnika na tzv. cekanju.
          Prema nacionalnoj pripadnosti medju nezaposlenima su najbrojniji Hrvati (31 367), Muslimani (2 742) i Srbi (3 930). 

 * * *

Od planiranih 25 milijuna KM, naplaceno samo 15 milijuna

ZENICA - Odjel porezne uprave Zenicko-dobojske zupanije sa sjedistem u Zenici poduzeo je sve sto je bilo u njegovoj moci kako bi porezni obveznici uplatili svoja dugovanja po toj osnovi. Unatoc tome, od planiranih 25, naplaceno je samo 15 milijuna konvertibilnih maraka, kazala je ona.
          Za proteklih 10 mjeseci Porezna je uprava pokrenula oko 700 prekrsajnih postupaka na osnovi kojih su naplacene brojne novcane kazne od po 10.000 i vise maraka. Iako je sve ociglednija platezna nesposobnost velikog broja obveznika, Uprava ce i dalje vrsiti prinudnu naplatu i prodaju imovine najvecih duznika. Kako bi se poboljsala naplata, Zupanijski odjel u Zenici utemeljit ce dva zasebna odjela, i to jedan za poslove istrage, a drugi za naplatu, kako bi se, uz ucinkovitije djelovanje svih ostalih mjerodavnih organa, sto uspjesnije vrsila naplata poreza. 

 

IZ KULTURNOG I VJERSKOG ZIVOTA

Studenti sa 600 KM financiraju - profesorske place

MOSTAR - Odluka o naknadi za upis u iznosu od 600 konvertibilnih maraka za studente koji ponavljaju godinu studija na Pravnom fakultetu Sveucilista u Mostaru, usprkos brojnim prosvjedima studentskih organizacija, jos uvijek nije povucena. Protivno odluci Senata Sveucilista u Mostaru, ali i zakonskim aktima bivse Hrvatske Republike Herceg-Bosne i najnovijim odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Fakultetsko vijece Pravnog fakulteta Sveucilista u Mostaru donijelo je odluku da svaki student koji ponovno upisuje istu godinu studija mora u dva obroka na ziroracun Pravnog fakulteta uplatiti iznos od ukupno 600 konvertibilnih maraka.
          Da je odluka Pravnog fakulteta protivna zakonu i da bi u svakoj normalnoj pravnoj drzavi nadlezni organi morali poduzeti odlucne akcije i sprijeciti njezino provodjenje potvrdjuju i sve cinjenice koje jasno pokazuju da spomenuta odluka nema nikakvog pravnog utemeljenja. Naime, Senat Sveucilista u Mostaru na svojoj je sjednici potkraj rujna odlucno odbacio prijedlog o uvodjenju skolarine za studente koji ponavljaju godinu, a Senat je jedino tijelo na Sveucilistu koje je ovlasteno donositi odluke u vezi s placanjem skolarine.
          Takodjer je bitno napomenuti da je i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela odluku da upisnina za studente koji ponavljaju godinu studija ne smije prijeci iznos od 200 KM. Iz svih se ovih podataka jasno vidi da je recena odluka protivna propisima i releventnim zakonskim aktima. Sto se pak tice studenata Pravnog fakulteta, oni su ogorceni cinjenicom da im se svakoga dana namecu nove obveze, a posebice cinjenicom da je jedino Pravni fakultet uveo spomenute odredbe o skolarini.
          Dekan mostarskog Pravnog fakulteta dr. Ljubomir Zovko u svojoj je izjavi za Slobodnu BiH kazao kako je odluka o obveznosti placanja skolarine u iznosu od 300 Konvertibilnih maraka po semestru redovitim studentima koji ponavljaju godinu donijeta iz razloga sto je materijalno - financijska situacija na Fakultetu vrlo losa. - Bili smo jednostavno prinudjeni uvesti skolarinu kako bi odrzali instituciju i program nastave na Fakultetu. Da to nismo ucinili preostalo bi nam samo zatvoriti Fakultet, kazao je Zovko, te je podsjetio kako je bilo i prijedloga da se studentima vrati novac kada zupanije ispune svoje obveze prema Sveucilistu. 

 * * *

Predstavljena knjiga mr. Dizdara i mr. Sobolevskog: Presucivani cetnicki zlocini u Hrvatskoj i BiH 

MOSTAR - Ono o cemu se sutjelo vise od pola stoljeca konacno je izislo na vidjelo domace i svjetske javnosti u zbirci dokumenata, knjizi autora mr. Zdenka Dizdara i dr. Mihaela Sobolevskog: Presucivani cetnicki zlocini u Hrvatskoj i BiH od 1941. do 1945. godine. Knjiga je nastajala gotovo punih sest godina u sklopu projekta hrvatskog Instituta za povijest: Ljudski gubitci Hrvatske od ‘41. do ‘45. godine, a predstavljena je nakon Zagreba, Splita i Knina i u Mostaru, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosace.
          Koristeci se uglavnom gradjom Hrvatskoga drzavnoga arhiva, autori su u 209 dokumenata, od kojih je dvije trecine njih prvi put predstavljeno javno, nastojali prikazati dugo presucivanu istinu i jedini cilj cetnika - stvoriti veliku Srbiju, etnicki cistu, bilo kao samostalnu, bilo u sastavu velike Jugoslavije, a koja bi obuhvacala cijelu BiH i gotovo cijelu Hrvatsku. Podatci u knjizi upozoravaju kako na velik broj ubijenih, najcesce zaklanih Hrvata i Muslimana, tako i na stotine tisuca prognanih.
          - Presucivanje o cetnickim zlocinima sve ovo vrijeme rezultiralo je negativnom predodzbom o hrvatskom narodu - kazao je mr Mario Jareb s hrvatskog Instituta za povijest. - Stvaranju negativne slike o Hrvatima - kako je kazao autor Dizdar - ide u prilog i cinjenica o cak 2000 knjiga o ustaskim zlocinima nad Srbima. S druge strane, o cetnickim se zlocinima nije znalo gotovo nista. - Cilj knjige je otkriti korijene, uzroke, razloge i motive dokumentiranih cetnickih zlocina koji su postojali do sada samo u polumraku drzavnih arhiva - kazao je Ivan Sivric, tajnik mostarskog ogranka Matice hrvatske. Knjiga je u potpunosti prikaz genocida cetnika nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj i BiH za vrijeme II. svjetskog rata.
          Cinjenica je kako su jos mnoga svjedocanstva sacuvana u bivsem Saveznom arhivu u Beogradu, jos uvijek nedostupna hrvatskim i svjetskim istrazivacima. No, i prikazani cetnicki teror, te njegovo priznanje od vlade Kraljevine Jugoslavije, izbjegle u Londonu, jasno je promijenio sliku koja je opravdana i presucivana vise od pola stoljeca. A kako je kazao autor mr. Dizdar, knjiga nije napisana kako bi potaknula mrznju, vec razotkrila lazi koje su i stvorile gotovo stoljetnu mrznju medju narodima bivse Jugoslavije. 

 * * *

Novotravnicki glazbenici gostovali na Europskom festivalu mladih

NOVI TRAVNIK/BERLIN - Pod pokroviteljstvom njemacke vlade, od 5. do 12. studenoga Festival europske mladezi u Berlinu organiziran je kao jedan od niza manifestacija kojima je obiljezena 10. obljetnica pada Berlinskoga zida i ponovno sjedinjenje Njemacke. Festival je okupio priblizno 1000 mladih iz 16 europskih zemalja. Uz Nijemce, u Berlinu su bili i mladi stvaratelji iz Skotske, Svedske, Svicarske, Spanjolske, Slovacke, Nizozemske, Francuske, Litve, Rusije, Poljske, Cecenije, Slovenije, Bugarske, Italije, te mladi Novotravnicani iz BiH.
          Sudjelovanje Novotravnicana na Festivalu europske mladezi rezultat je suradnje novotravnicke glazbene skole s berlinskom skolom Carl Zeiss, ciji su predstavnici u travnju ove godine sudjelovali na 5. medjunarodnom glazbenom festivalu za djecu i tinejdzere ‘Dok tece Lasva’, sto ga u Novom Travniku organizira Osnovna glazbena skola Jakova Gotovca. 

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre