POLITIKA
GOSPODARSTVO
KULTURA

P O L I T I K A

Jos uvijek nepoznat datum izbora

ZAGREB - Gotovo sigurno izbori nece biti odrzani 22. prosinca kako je najavljivano. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman nije raspisao izbore, sukladno ranijim najavama, za 22. prosinca, buduci se nastavlja njegovo intenzivno lijecenje, na nacin kako je o tome izvijestena javnost putem izvjesca lijecnickog konzilija. Izjavila je to za Hinu zamjenica predstojnika Predsjednikova ureda i voditeljica Odbora za odnose s domacom javnoscu Glavnog izbornog stozera HDZ-a Vesna Skare Ozbolt. U svakom slucaju rok za raspisivanje izbora za Zastupnicki dom sabora, da bi se oni odrzali u Ustavom propisanom roku, nije prosao, kazala je. Krajnji rok za njihovo raspisivanje je do 25. prosinca - da bi se izbori odrzali u Ustavom propisanom roku najkasnije do 27. sijecnja 2000., naglasila je Vesna Skare-Ozbolt. Odgovarajuci na upit kako ce se novonastale okolnosti odraziti na predizbornu kampanju HDZ-a, Vesna Skare-Ozbolt istaknula je da se stranacke pripreme i dalje nastavljaju te da ce se nastojati uskladiti s Predsjednikovim zdravstvenim stanjem. 

 * * *

Pitanje zakonske regulacije privremene sprijecenosti Predsjednika da obavlja svoje duznosti 

ZAGREB - Vladajuca stranka predlozila je uvodjenje instituta privremene sprijecenosti Predsjednika Republike, po kojem bi, a kada bi nastupile te okolnosti, ustavne ovlasti predsjednika drzave preuzeo predsjednik Sabora. Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Seks predlozio je dva moguca nacina operacionalizacije instituta privremene sprijecenosti. Prvi i jednostavniji je, kaze Seks, donosenje posebnog zakona bez intervencije u Ustav, a drugi je dopuna clanka 97. Ustava odredbom o privremenoj sprijecenosti . Clanak 97. Ustava sada uredjuje samo institut trajne sprijecenosti, sto utvrdjuje Ustavni sud, na prijedlog Vlade, a u tome slucaju duznost Predsjednika Republike privremeno preuzima predsjednik Sabora. Iako se Zastupnicki dom nalazi u svojevrsnom vremenskom tjesnacu, jer mu mandat istjece 27. studenoga, Seks kaze da postoji izlaz iz te situacije. Naime, saborski Poslovnik predvidja mogucnost skracenja rokova za donosenje odredjenih odluka. Upitan od novinara HRT-a zasto se tek sada trazi rjesenje, odnosno znaci li to da je Predsjednik Republike privremeno nesposoban, Seks odgovara da ne treba upotrebljavati rijec nesposobnost, nego je rijec o sprijecenosti. Takodjer je objasnio da je ustavni rok u kojem Predsjednik treba potpisati ukaz o proglasenju donesenih zakona osam dana. Dok Predsjednik ne potpise ukaz o proglasenju, zakoni ne mogu stupiti na snagu, kazao je. Zbog prekoracenja roka od osam dana zakoni ne trebaju ponovno ici u Zastupnicki dom, jer stupaju na snagu kada ih potpise Predsjednik Republike, objasnio je Seks.

 * * *

Oporba o prijedlogu privremene sprijecenosti predsjednika Tudjmana

ZAGREB - Oporbena sestorica, po rijecima njezina koordinatora Ivice Racana, smatra da se institut privremene sprijecenosti moze urediti samo promjenama ili dopunama Ustava. Kud god krenuli, rijec je o promjeni Ustava, tvrdi Racan, napominjuci da je razlika izmedju obicnog zakona i promjene Ustava u tome sto za izmjenu Ustava treba dvotrecinska vecina, sto znaci konsenzus. U slucaju da je rijec o zakonu, Racan upozorava da bi ga onda morao proglasiti Predsjednik Republike, sto bi bila pravna zavrzlama iz koje se ne bi mogao naci izlaz. Koordinator sestorice predbacio je HDZ-u da u sadasnjem trenutku nema odgovora na realna pitanja, pitanja koja postavlja i oporba. To je dokaz, tvrdi Racan, da nismo pripravni na ovu situaciju u koju nije trebalo ni doci. Ipak, izvucemo li pouke, bit ce to dobro za Hrvatsku i njenu stabilnost, porucio je. Racan takodjer istice kako nema odgovora zasto se ne postupa po sadasnjim odredbama Ustava. Postoje li okolnosti za trajnu ili privremenu Predsjednikovu sprijecenost, ne moze biti predmet politickog nagadjanja, kazao je. Rekli smo kako bi zeljeli da je rijec o okolnostima privremene Predsjednikove sprijecenosti, izrazili i zelje za Predsjednikovo ozdravljenje, rekao je Racan. Seks i Racan potvrdili su da je oporba trazila cjelovito izvjesce o zdravlju predsjednika dr. Franje Tudjmana, da je s tim u vezi trazeno i ocitovanje Vlade. To nije odbijeno, saslusano je, nadamo se da cemo dobiti odgovor, rekao je Racan.
          SDP ne vidi opravdanje za prijedlog Vladimira Seksa kojima bi se uredio institut privremene sprijecenosti Predsjednika Republike Hrvatske, rekao je potpredsjednik SDP-a Mato Arlovic. Ne vidimo opravdanje za Seksove prijedloge, rekao je Arlovic za Hinu. Dodao je kako bi Sabor usao u ovlasti predsjednika Republike kada bi ovlastio samog sebe da donese zakon a da ga predsjednik ne mora potvrditi. Arlovic se time suprostavio Seksovoj tezi da parlament ne bi ukinuo Ustav kada bi donio zakon i u njemu utvrdio da ukaz o proglasenju donosi Sabor. Arlovic, koji je i predsjednik SDP-ova Kluba zastupnika u Saboru, rekao je i da njegova stranka ne vidi razloga za konsenzus svih parlamentarnih stranaka oko ovoga problema, vec smatra bitnim postizanje odgovarajuce suglasnosti kojom bi se doslo do optimalnih pravnih normi i cilja koji se zeli postici.
          Kako je izjavio Drazen Budisa, oporba ce najprije zatraziti ocitovanje Vlade o tome jesu li nastupili uvjeti opisani u clanku 97. Ustava (uvjeti za proglasenje trajne nesposobnosti predsjednika Republike). Ako Vlada odgovori negativno, oporba ce poceti raspravu o Zakonu o privremenoj nesposobnosti predsjednika. Istodobno, zahtjevat ce i izvjesce lijecnickog konzilija, ali i neovisnih lijecnika o zdravstvenom stanju predsjednika Tudjmana.
          Radimir Cacic, predsjednik HNS-a ocijenio je kako se dosad ni Vlada ni vladajuca stranka nisu pokazale doraslima ozbiljnosti trenutacnog stanja, sto moze biti i rezultat sukoba frakcija unutar HDZ-a i posljedica odnosa duznosnika HDZ-a prema drzavi kao prema privatnom vlasnistvu. Odnosi unutar HDZ-a i odnosi te stranke prema predsjedniku Tudjmanu iskljucivo su njihov interni problem, no hrvatska drzava i narod zbog toga ne smiju trpjeti, pravni sustav mora funkcionirati, Ustav se mora postovati, rekao je Cacic.

 * * *

Hrvatska biskupska konferencija o aktualnim politickim dogadjanjima

ZAGREB - Hrvatski su biskupi u ovim posebnim prilikama pozvali vjernike na molitvu za domovinu I zdravlje predsjednika Tudjmana, preporucivsi svima da postuju skrovitu narav molitve i da te vjerske izrazaje ne pokusavaju pretociti u druge poene, stoji u priopcenju s izvanrednog plenarnog zasjedanja HBK-a. Istice se kako je Crkva uvijek molila i molit ce za drzavne poglavare i sve ljude na odgovornim mjestima, jer su pozvani sluziti opcem dobru. U svezi s predstojecim izborima, na plenarnom zasjedanju HBK je ustvrdio da je o tome vrlo prikladno vec progovorila komisija HBK-a Iustitia et Pax. Najavljeno je da ce biskupi poslati pastirsku poruku u povodu izbora za Zastupnicki dom Hrvatskoga drzavnog sabora. Biskupi su pozvali gradjane, a osobito nositelje odgovornosti u hrvatskome drustvu, da postuju zakone, zakonitost i redovitu proceduru drzavnih institucija te tako pridonesu opcem dobru i daljem razvoju demokratskih nacela u nasoj drzavi. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup zagrebacki Josip Bozanic izjavio je na konferenciji za novinare, povodom odrzanog Posebnog sinoda biskupa Europe i Vijeca europske biskupske konferencije, kako se danas uocava veca povezanost biskupa i zajednistvo izmedju crkava u Europi. Bozanic je naglasio da je komunizam pao u Europi, ali je ostalo puno toga u mentalitetu. Svi smo mi rodjeni u to vrijeme i svi mi nosimo nesto od toga, rekao je. Ako zelimo ici prema trecem tisucljecu, dodao je, problem ciscenja mora se dogoditi. Na upit zasto nije isao dalje i prozvao krivce za grijehe struktura, naglasio je kako nije zadaca Crkve prozivati krivce. Ako bismo izrekli presudu i osudu, presli bismo na drugo podrucje, a za to trebamo argumente i to je zadaca drugih. Nije demokratski stil da se nekoga lako udara optuzbom, a da se to i ne dokaze, izjavio je Bozanic.

 * * * 

Hrvatska na velikom “Summitu tisucljeca”

ISTANBUL - Uvodnim rijecima turskog premijera Bulenta Ecevita u Istanbulu je poceo posljednji veliki Summit tisucljeca, kako su sastanak na vrhu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju vec nazvali neki njegovi sudionici.
          Tijekom dva dana Summita, vodje izaslanstava 54 zemlje clanice OESS-a, medju kojima su bili i americki predsjednik Bill Clinton, ruski Boris Jeljcin, francuski Jacques Chirac te njemacki kancelar Gerhard Schroeder, raspravljali su o najvaznijim svjetskim problemima u ovom trenutku, a potpisana su i usvojena cetiri dokumenta. Po politickoj je tezini svakako je najvaznija Povelja o europskoj suradnji, kljucni dokument kojim se OESS prvi put od svojeg osnutka prije pet godina ustrojava kao formalna organizacija. To je opsezan dokument koji definira ulogu OESS-a kao organizacije koja sveobuhvatno tretira probleme sigurnosti na sjevernoj hemisferi u iducem stoljecu, izjavio je jedan visoki hrvatski diplomatski izvor. Celnici zemalja OESS-a raspravljali su i o sukobu u Ceceniji, a osim Cecenije, jedna od tema sastanka bila je i Cipar. Celnici zemalja OESS-a raspravljali su i o sukobu izmedju Azerbejdzana i Armenije. Hrvatsku su u Turskoj, uz premijera Matesu, predstavljali i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granic, te veleposlanik pri OESS-u u Becu Mario Nobilo. Najvece zanimanje, prema diplomatskim izvorima, pobudile su tri stvari - stanje u zemlji s obzirom na zdravlje predsjednika Tudjmana, regularnost izbora i mandat misije OESS-a. Za Hrvatsku vrlo vazan, iako globalno na rubu Summita, bio je radni dorucak ministara vanjskih poslova zemalja clanica Pakta o stabilnosti s americkom drzavnom tajnicom Madeleine Albright. Ministar Granic je rekao da je SAD, trazenjem tog neformalnog sastanka, zapravo zelio uputiti poruku o svojoj privrzenosti Paktu i zelji da on sto bolje funkcionira.
          Pakt o stabilnosti je projektno orijentiran, pa je dogovoreno da se u prvoj polovici iduce godine, vjerojatno u veljaci ili ozujku, odrzi financijska konferencija, izjavio je Granic. To nece biti klasicna donatorska, nego financijska konferencija, sto znaci da ce se omoguciti ukljucivanje privatnih ulagaca u projekte, rekao je Granic. Ministar je, kao dominantnu temu u svim izlaganjima tijekom radnog dorucka, istaknuo orijentaciju Pakta na pomoc zemljama regije u gospodarskom razvoju, razvoju demokracije te njegovu integrativnu funkciju koja podrzava medjusobnu suradnju, ali i ukljucivanje u europske i transatlantske integracije, dodavsi kako nije bilo nikakvih neprihvatljivih ideja za nasu zemlju. Hrvatski je ministar u svom govoru istaknuo dosadasnju aktivnu ulogu Hrvatske, koja je iznijela vise od 50 projekata, i izrazio nadu kako ce se neki od njih i ostvariti. Prije pocetka sastanka hrvatskome izaslanstvu pristupio je americki predsjednik Bill Clinton te se raspitao za zdravlje predsjednika Tudjmana. Nakon sto ga je premijer Zlatko Matesa izvijestio o tome, Clinton je izrazio nadu da ce se predsjednik Tudjman oporaviti. 

 * * *

18. studeni - dan sjecanja na Vukovar

VUKOVAR - U obrani Vukovara 1991. poginulo je, po nekim izvorima, oko tisucu hrvatskih branitelja. Jos toliko ih je stradalo u borbama sto su se za Vukovar vodile oko Vinkovaca i Osijeka, odakle je odlazila i sva pomoc opkoljenom gradu na Dunavu. Vise od 7000 Vukovaraca proslo je kroz srpske koncentracijske logore. U Vukovaru je otkrivena i najveca masovna grobnica u Europi nakon Drugoga svjetskoga rata, iz koje su pretproslo ljeto ekshumirani posmrtni ostatci 938 zrtava srpske agresije. Od 15.000 stambenih jedinica u gradu u ratu je osteceno 14.000. Od oko 22.000 prognanih Vukovaraca do sada se u svoj grad vratilo oko 5000.
          U spomen na 18. studenoga 1991., dan kada je nakon tromjesecnog potpunog okruzenja posustala hrvatska obrana Vukovara, od ove se godine taj datum, sukladno odluci Hrvatskoga drzavnog sabora, obiljezava kao Dan sjecanja na Vukovar. Nakon otkrivanja spomen ploce sudionici obiljezavanja Dana sjecanja na Vukovar, predvodjeni gradonacelnikom Vukovara Vladimirom Stenglom, gradskim su se ulicama Vukovarci uputili prema Veleprometu u ciji je krugu srpski agresor dovodio zarobljene Vukovarce, od kojih su mnogi muceni i ubijeni. Na tom putu uz cestu ostavljali su upaljene lampione kao podsjetnik na vukovarske zrtve. Spomen-ploca je otkrivena i u krugu Veleprometa, u kojem je srpski agresor nakon ulaska u grad osnovao sabirni centar, u koji su dovodjeni zarobljeni Vukovarci. U nazocnosti izaslanice Predsjednika Republike Vesne Skare Ozbolt, potpredsjednika Hrvatskoga drzavnog sabora Jadranke Kosor i Vladimira Seksa, izaslanika hrvatske Vlade dr. Jure Radica, te mnogih drugih drzavnih i lokalnih duznosnika spomen-plocu u Veleprometu otkrili su predsjednik Udruge logorasa srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak i bivsa logorasica Janja Sekulic. Mnogobrojna izaslanstva polozila su vijence podno spomen-obiljezja na masovnoj grobnici na Ovcari, gdje je u studenom 1991. srpski agresor ubio 200 ranjenih hrvatskih branitelja i civila, odvedenih iz vukovarske bolnice, a vijenci su polozeni i ispod sredisnjeg kriza na groblju hrvatskih branitelja. U sklopu obiljezavanja dana vukovarske tragedije drzavno izaslanstvo te izaslanstva Vukovarsko-srijemske zupanije, grada Vukovara i stradalnickih udruga takodjer su polozili vijence na mjestu masovne grobnice na Ovcari podno sredisnjega kriza na Groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te kod kriza svim zrtvama za slobodu Hrvatske na uscu Vuke u Dunav. U zupnoj crkvi Sv. Filipa i Jakoba sluzena je misa zadusnica za sve poginule u Domovinskom ratu.

* * * 

Hrvatska vodi istragu o optuzbama o uznemiravanju diplomata

ZAGREB - Hrvatska provodi istragu o navodima New York Timesa da hrvatske vlasti stoje iza kampanje uznemiravanja americkih diplomata i drugih americkih predstavnika u Hrvatskoj. Njujorski dnevnik New York Times je objavio tekst u kojem tvrdi da hrvatske vlasti stoje iza kampanje uznemiravanja americkih diplomata i drugih koji promicu demokraciju u Hrvatskoj kao odgovor na nastojanja americke vlade da pomogne oporbenim strankama. U clanku se navodi da je u nekoliko stanova americkih diplomata i drugih predstavnika provaljeno te da je u stanu predstavnice americke Agencije za medjunarodnu pomoc pronadjen prislusni uredjaj.
          Americko je veleposlanstvo potvrdilo da je dvojici americkih diplomata provaljeno u stanove. Veleposlanstvo je priopcilo kako je o tim slucajevima izvijestilo hrvatske vlasti i da ocekuje rezultate istrage. Americko veleposlanstvo je, medjutim, reklo da ne zna nista o otkricu prislusnog uredjaja u kuci predstavnice USAID-a.
          Izjave i ocjene neimenovanih duznosnika na koje se poziva New York Times ne zrcale sluzbeno americko glediste, a odnosi SAD-a i Hrvatske ostaju konstruktivni, izjavila je za Hinu glasnogovornica State Departmenta. Istaknula je da ta dva incidenta nece utjecati na daljnju suradnju, sto znaci da ce USAID i druga americka predstavnistva nastaviti djelovanje u Hrvatskoj ostvarujuci svoje programe suradnje.
          U povodu novinskih napisa u kojima se prenosi clanak New York Timesa o provalama u stanove sluzbenika veleposlanstva SAD-a, oglasilo se i Ministarstvo unutarnjih poslova RH. Provale koje se spominju u clanku New York Timesa prijavljene su tijekom rujna i listopada nadleznim policijskim postajama. Sluzbenici Policije obavili su ocevid i podnijeli kaznene prijave protiv nepoznatih izvrsitelja. U jednom slucaju iz stana je otudjeno nesto zlatnog nakita, dok u drugom nista nije otudjeno. U daljnjem tijeku kriminalisticke obrade policija pojacano traga za osobama iz kriminalnog okruzja poznate po nacinu izvrsenja kaznenog djela provala kao sto je to ucinjeno u ova dva slucaja. Treba istaknuti da su provale izvrsene na sasvim razlicite nacine i ni u kom se slucaju ne mogu dovoditi u svezu. Ostecene osobe nakon izvrsenih ocevida nisu vise kontaktirale policiju, kaze se u priopcenju koje je potpisao nacelnik Ureda za odnose s javnoscu MUP-a RH Slavko Rako. 

G O S P O D A R S T V O

Tko ce kupiti Rijecku banku?

RIJEKA - Raiffeisen banka je podnijela ponudu za kupnjom dionica Rijecke banke, i uz cetiri banke cije su imena objavljena - tri talijanske i jedne njemacke, ravnopravno sudjeluje u zavrsnim pregovorima, izjavio je na susretu s novinarima predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria Zagreb Zdenko Adrovic. Na upit kako to da prilikom objavljivanja imena banaka koje su usle u uzi izbor strateskih partnera celnistvo Rijecke banke nije spomenulo RBA, Adrovic je odgovorio kako je iznesena neka njihova lista, a ne sluzbena objava Drzavne agencije za sanaciju banaka i osiguranje stednih uloga. Ne dodje li do kupnje Rijecke banke, Adrovic ostavlja mogucnost kupnje neke druge hrvatske banke. Ujedno se predvidja i jaci rast banke u iducoj godini te otvaranje poslovnica u Splitu i Osijeku te dviju novih poslovnica u Zagrebu. RBA je vlasnik druge najvece bankomatske mreze u Hrvatskoj - Euroneta, koji ima 80 bankomata u Hrvatskoj. Istodobno je najavljeno izdavanje debitne Visa Electron kartice, namijenjene svim vlasnicima i opunomocenicima po tekucim racunima u banci. Novost je i drive in, odnosno mogucnost obavljanja financijskih transakcija iz automobila, zona osobnog bankarstva te kutak za djecu i mlade. Govoreci o poslovanju banke, Adrovic je istaknuo da je aktiva povecana na vise od 3 milijarde kuna, cime se banka svrstava medju prvih pet hrvatskih banaka, a po broju kreditnih partija (30.000) i ostvarenom platnom prometu s inozemstvom i trzisnim udjelom vecim od 10 posto RBA je medju prve tri banke. Prosjecna aktivna kamatna stopa na kredite je 10,39 posto, rekao je Adrovic te dodao da se nize kamate mogu ocekivati ulaskom veceg broja stranih banaka u Hrvatsku i rjesavanjem problema u duznicko-vjerovnickim odnosima. 

 * * *

Drzavni proracun u manjku za 92 milijuna kuna

ZAGREB - Hrvatski drzavni proracun ostvario je u rujnu 3,698 milijardi kuna prihoda, podatci su Ministarstva financija. Kako su ukupni proracunski rashodi u tome mjesecu iznosili 3,79 milijardi kuna, ukupni manjak proracuna u rujnu je 92 milijuna kuna. Po podatcima Ministarstva financija ukupni prihodi drzavnog proracuna u prvih devet mjeseci ove godine iznose 29,27 milijardi kuna, sto je za 11,5 posto manje nego u istom vremenu lani. Istodobno su ukupni rashodi posudbe umanjeni za otplate dosegnuli iznos od 33,17 milijardi kuna, sto je 3,96 posto vise nego u prvih devet proslogodisnjih mjeseci. Tako je u prvih devet mjeseci ukupni deficit proracuna iznosio 3,89 milijardi kuna. Rujanski manjak najvecim je dijelom financiran izdavanjem trezorskih zapisa. U rujnu su takodjer bili koristeni zajmovi Svjetske banke u iznosu od 56 milijuna kuna, a otplaceno je 100 milijuna kuna na ime glavnice za sanacijske obveznice Privredne banke

 * * *

Proslavljena 90. obljetnica Zagrebackog velesajma

ZAGREB - Zagrebacki velesajam proslavio je 90. obljetnicu svoje djelatnosti. Na svecanosti, odrzanoj pod pokroviteljstvom predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana, istaknuto je kako Zagrebacki velesajam sa svojih 30-ak sajmova zauzima istaknuto mjesto u europskome i svjetskom sajmovanju. Izaslanik Predsjednika Republike, dr. Pero Jurkovic tom je prigodom istaknuo da predsjednik Tudjman visoko cijeni i rado posjecuje velesajamske priredbe. Prinosi ZV-a razvoju i afirmaciji Zagreba i Hrvatske u svijetu mnogostruki su, rekao je, ustvrdivsi da je ZV tijekom svih 90 godina rada bio cuvar i promotor hrvatske privrede dovodeci u Zagreb najuglednije medjunarodne tvrtke i strucnjake. Tradicija sajmovanja u Zagrebu, podsjetio je predsjednik Uprave ZV-a Jurica Pavelic, seze jos u davnu 1094. kada je pocelo organiziranje Kraljevskog sajma, a preteca Zagrebackog velesajma Zagrebacki zbor, osnovan je 1909. Novo ime Zagrebacki velesajam, Zbor je dobio nakon Drugoga svjetskog rata, a 1956. na inicijativu tadasnjega gradonacelnika Veceslava Holjevca, velesajam se seli iz Savske ulice u nove sajamske prostore preko Save. Danas se ZV prostire na 550.000 kvadratnih metara od cega je vise od 300.000 u funkciji sajmovanja, a svake se godine u njegovim prostorima odrzi tridesetak sajmova. Cak 16. sajamskih priredbi ZV-a nosi znak Medjunarodne unije sajmova (UFI) u cijem je osnivanju 1925. sudjelovao i Zagrebacki zbor. Istaknuvsi vaznost daljnjeg osuvremenjivanja Velesajma, Pavelic je rekao kako postojeci prostor sajma treba znatno izmijeniti. 

 * * *

HBOR nastavlja s kreditiranjem

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je Program direktnog kreditiranja poticanja obrtnistva i malog gospodarstva na podrucjima od posebne drzavne skrbi. Program omogucava kreditiranje malog poduzetnistva na tim podrucjima, u suradnji s jedinicama lokalne uprave i samouprave. Predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovacev istaknuo je kako je cilj programa poticanje obrtnistva i malog gospodarstva na podrucjima posebne drzavne skrbi te povratak prognanika i osiguranje njihove egzistencije. Kao osiguranje Programa nuzno je ishodjenje garancije Hrvatske garancijske agencije. HBOR ce za prvi dio programa izdvojiti oko 50 milijuna kuna iz vlastitog kapitala, rekao je Kovacev, a paralelno ce nastaviti sa slicnim programom koji se vec realizira preko poslovnih banaka. Krajnji korisnici kredita mogu biti trgovacka drustva u pretezito privatnom vlasnistvu te obrtnici i poljoprivrednici, koji sredstva namjeravaju uloziti, primjerice, u kupnju strojeva, opreme i alata, podizanje nasada, nabavu stoke, izgradnju i dogradnju gradjevinskih objekata, kupnju i izgradnju poslovnog prostora te kao obrtna sredstva za pocetak poslovanja, istaknuo je Kovacev. Visina kredita odredjuje se u ovisnosti od namjene ulaganja, a prvenstvo imaju mali projekti proizvodnog karaktera i ulaganja u poljoprivrednu djelatnost.

 * * * 

Najveca hrvatska osiguravateljska kuca i jedna od najvecih hrvatskih banaka osnovale mirovinsko drustvo

ZAGREB - Ugovor o zajednickom pothvatu - osnivanju mirovinskih drustava drugog stupa mirovinskog osiguranja, potpisali su, u Zagrebu, generalni direktor Croatia osiguranja Suad Rizvanbegovic i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Bozo Prka. Potpisivanju Ugovora, koji predvidja dugorocni strateski projekt dviju tvrtki, prethodio je analiticki rad strucnjaka, koji je potvrdio predvidjanja njihovih uprava, kako bi ta zajednicka drustva trebala zauzeti vodece uloge na domacem trzistu mirovinskog osiguranja. Nakon ustrojavanja Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, Croatia osiguranje i PBZ osnovat ce zajednicko dionicko drustvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ciji ce kapital iznositi 40 milijuna kuna, a partneri ce u njemu ravnomjerno sudjelovati. Ugovor predstavlja stratesko partnerstvo u novoj domeni financijskih usluga - osiguranja i upravljanja imovinom, a to je i pocetak onoga sto nas ocekuje u konsolidaciji hrvatskoga financijskog sustava - suradnja banaka i osiguravajucih tvrtki, naglasio je Prka. Interes Croatia osiguranja je siriti lepezu oblika osiguranja, a interes PBZ-a je ulaziti u podrucja upravljanja imovinom. Ganeralni direktor Croatia osiguranja istaknuo je da je logicno sto dvije tvrtke u taj pothvat ulaze zajedno, jer je PBZ najrespektabilnija i najkvalitetnija hrvatska banka, a Croatia osiguranje, kao vodece osiguravajuce drustvo u Hrvatskoj, ima sve preduvjete da realizacija ovog pothvata bude uspjesna.

 * * *

Hrvatski ekonomisti: sto i kako u 2000.?

OPATIJA - Hrvatska ekonomska misao i znanost, bez obzira na razlike u misljenjima i stavovima, ima snage i znanja ponuditi Hrvatskoj perspektivu izlaska iz krize, istaknuo je predsjednik Hrvatskog drustva ekonomista Vladimir Veselica zakljucujuci savjetovanje o gospodarskoj politici Hrvatske odrzano u Opatiji. Trebamo stoga potaknuti konjukturni i investicijski ciklus, tezeci rastu i razvoju koji su preduvjeti blagostanja, pa tako i demokracije i socijalnih prava i sloboda, ustvrdio je Veselica.
          Drugog dana VII. savjetovanja Hrvatskog drustva ekonomista Gospodarska politika Hrvatske - sto i kako u 2000. godini? govorilo se i o mogucnostima i perspektivama gospodarske suradnje Hrvatske i BiH. Republika Hrvatska zeli stabilnu i sigurnu Bosnu i Hercegovinu, radi strateskih nacionalnih interesa, interesa vlastite sigurnosti i gospodarskog razvitka, a jednako tako i zbog teznje za napretkom hrvatskog naroda u toj zemlji, istaknuo je Franjo Blazevic, pomocnik ministra za provodjenje posebnih odnosa izmedju RH i Federacije BiH i odnosa s BiH. Naveo je kako u cilju razvitka gospodarske suradnje treba teziti potpisivanju medjudrzavnog sporazuma o trgovini, sporazuma o malogranicnom prometu, ukljucivanju Hrvatske u obnovu Bosne i Hercegovine, boljoj suradnji na projektima izgradnje infrastrukture i razrjesenju imovinsko-pravnih pitanja. Republika Hrvatska ce se, kazao je Blazevic, zauzimati da se bilateralna suradnja gradi na nacelima jednakopravnosti. Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Hasan Muratovic, profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, upozorio je da se vrlo slozeni odnosi u trgovini i uopce ekonomska suradnja Hrvatske i BiH temelje na naslijedju opterecenom politickim nesuglasjima i slijedu okolnosti, a administracija, kazao je, samo stvara dodatne probleme.

 * * *

Hrvatsko gospodarstvo na stranicama Le Mondea

PARIZ - Hrvatska gospodarska politika, kao i razvojni potencijali i planovi glavnih hrvatskih privrednih grana, opsirno su predstavljeni u posebnom poslovnom prilogu pariskog Le Mondea. U prilogu na ukupno 12 stranica, sto ga je priredila francuska agencija Interfrance media, predstavljaju se zajedno cetiri zemlje, uz Hrvatsku jos i Makedonija, Madjarska te Slovenija. Svaka od tih zemalja ima svoje specificnosti, svoje tradicije, stoji u uvodniku posebnog priloga. Dodaje se kako su te zemljopisno bliske zemlje upucene na medjusobnu suradnju. Ona ima izvore i u zajednickoj proslosti, a priprema buducnost, sto je svaka od njih vidi na crti integracije u Europsku uniju. Tematski su obradjena podrucja stabilizacijske i makroekonomske razvojne politike, politike privatizacije, razvoja bankarstva i osiguranja, telekomunikacija i prometa, energetike, prehrambene industrije, robne razmjene s inozemstvom i turizma. Medju izjavama predsjednika vlada i drugih visokih vladinih duznosnika iz cetiriju zemalja citirane su, uz ostalo, i izjave predsjednika hrvatske Vlade Zlatka Matese s nedavnog susreta s madjarskim predsjednikom Arpadom Gonczom o spremnosti za potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini, te potpredsjednika Vlade Borislava Skegre da je stabilnost hrvatske bilance placanja zajamcena za 1999. i 2000. godinu. Na temu hrvatskog bankarstva osvrce se Bozo Prka, o razvoju telekomunikacija govori Ivica Mudrinic, o brodogradnji Ivica Misetic, o energetici i naftnoj privredi Davor Stern, a proizvodnji hrane Ivica Rajic . Posebno se u prilogu predstavljaju i mogucnosti hrvatskog turizma, te djelatnosti Zagrebackog velesajma. Agencija Interfrance media objavljuje slicne posebne priloge o gospodarstvima pojedinih zemlja u Le Mondeu dva puta na mjesec. Prilozi se sponzoriraju i prate ih oglasi gospodarskih tvrtki, a pisu ih novinari Interfrance medie po vlastitom odabiru i procjenama na temelju izvorne dokumentacije i izjava vladinih duznosnika i izjava istaknutih privrednika. Subotnje izdanje Le Mondea, u kojem je tiskan ovaj prilog, obicno ima tirazu od oko pola milijuna primjeraka, pri cemu cetvrtina odlazi u inozemstvo.
Izabrala i priredila: Natasa S. Besirevic

K U L T U R A

 Pedeseta obljetnica Zavoda HAZU

DUBROVNIK - Prigodom obiljezavanje pedesete obljetnice svoga djelovanja Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Sorkocevicevu ljetnikovcu na Lapadu u Dubrovniku predstavio je ovogodisnju publikaciju. Bila je to prigoda za zbrajanje rezultata dubrovackoga Akademijina zavoda koji je u pola stoljeca svoga postojanja hrvatskoj znanosti poklonio temeljnu i nezaobilaznu gradju o povijesti Dubrovnika. Izdana su 64 naslova, s objavljenih 500 znanstvenih radova, 200 autora od kojih su vecina bili djelatnici i suradnici spomenutoga Zavoda. Tom prigodom uvodno slovo je drzao predsjednik HAZU Ivo Padovan istaknuvsi znanstvene rezultate i izdvojene izdavacke prinose Zavoda s naslovima koji obogacuju nacionalnu znanost. Ravnatelj navedenoga Zavoda dr. Nenad Vekaric nazocne je podsjetio na dane osnutka Zavoda kao i na njegove doprinose hrvatskoj znanosti. O buducem radu ove ustanove govorio je akademik Vladimir Stipetic. Ovogodisnju izdavacku produkciju s ukupno sedam naslova na svecanosti su predstavili dr. Stjepan Cosic, dr. Ljiljana Marks, dr. Ivica Martinovic, dr. Vesna Miovic-Peric te akademik Luko Paljetak. Produkciju cine naslovi "Anica Boskovic" dr. Slavice Stojan, "Okvir Slobode" dr. Zdenke Janekovic-Romer, "Dubrovnik nakon pada Republike" dr. Stjepana Cosica, "Stanovnistvo Konavala" dr. Nenada Vekarica i Nika Kapetanica, zbornik "Konavle u proslosti, sadasnjosti i buducnosti" kao i novi broj Zavodova casopisa "Anali" i treci broj njegove inacice na engleskome jeziku "Dubrovnik annals".

 * * *

Hrvatski film u Urugvaju

ZAGREB - U uglednoj urugvajskoj kinoteci u Montevideu odrzan je Tjedan hrvatskog filma. Hrvatski predstavnici su igrani filmovi "Kako je poceo rat na mom otoku", "Mondo Bobo", "Tri muskarca Melite Zganjer", potom "Glembajevi", "Sokol ga nije volio", i "Tko pjeva zlo ne misli". Svaki od navedenih filmova prikazivan je cetiri puta dnevno kako bi se urugvajska javnost sto bolje upoznala s nasom filmskom produkcijom. Pokazan je veliki interes za hrvatski film a isto tako je i s urugvajske strane izrazen je zahtjev da se u njihovoj kinoteci prikaze cjelovecernji igrani film "Transatlantik" Mladena Jurana, nakon njegova prikazivanja u sluzbenoj konkurenciji Filmskoga festivala u Mar de Platu Argentini koji se odrzava od 18. do 27. studenoga.

 * * *

"Transatlantic" na filmskom festivalu u Argentini

ZAGREB - Hrvatski film "Transatlantic" usao je u sluzbenu konkurenciju Svjetskoga filmskog festivala A kategorije u Mar del Plati u Argentini. Nakon cetiri Zlatne arene osvojene na proslogodisnjem pulskom festivalu i uspjesnog prikazivanja u sluzbenom programu ovogodisnjega festivala u Moskvi, "Transatlantic" je prvi hrvatski film u samostalnoj hrvatskoj drzavi koji je odabran za sluzbenu konkurenciju na nekom svjetskom filmskom festivalu A kategorije, koji se, osim u Moskvi i Mar del Plati, priredjuju jos samo u Cannesu, Berlinu i Montrealu.
          Na desetodnevnom festivalu "Transatlantic" ce biti prikazan u konkurenciji 15 filmova. Redatelj najboljeg filma festivala dobit ce nagradu od 625.000 dolara, koje ce uloziti u svoj sljedeci film, uz uvjet da ga realizira u koprodukciji s Argentinom najkasnije do iducega festivala u Mar del Plati.

 * * *

"90. godina Salona Ullrich 1909.-1999."

ZAGREB - U galeriji Ullrich oznacena je vrijedna obljetnica galerije, pa je tom prigodom otvoren izlozba "90. godina Salona Ullrich 1909.-1999." Na izlozbi je izlozeno, osim arhivske gradje o djelatnosti te galerije od 1909. do danas, i sezdesetak slika umjetnika koji su u pocetku stoljeca izlagali u Salonu. Tom prigodom na izlozbi su originalnim slikama predstavljeni Mihovil Kuslin, Menci klement Crncic, Viktor Sipek, Petar Orlic, Milenko Gjuric, Nastja Rojc, Vjekoslav Parac, Oton Postruznik, Juraj Plancic, Ivan Generalic, Gabrijel Jurkic, Marijan Trepse, Miroslav Kraljevic, Zora Preradovic i Anka Krizmanic.
          Salon Ullrich je do 1916 vodio Antun Ullrich (1872-1937.), a od 1926. do pocetka Drugog svjetskog rata njegov sin, Edo Urllich (1897.-1952). Prigodom svecanosti voditeljica galerije, Jasna Gubez je istaknula kako je izlozba neka vrst priznanja njima, ali je i podsjetila da je darovnicom 1948. Salon preuzela zadruga Likovnih umjetnika Hrvatske (LIKUM). Zaslugom Gradskog ureda za kulturu Salon je 1979. godine preimenovan u Galeriju, napomenula je prigodom otvorenja izlozbe, voditeljica Galerije.
          Izlozba ce biti otvorena do 4. prosinaca.

 * * *

Godisnjica osjecke Galerije

OSIJEK - Povodom 60. godisnjice donosenja odluke o osnivanju gradske zbirke slika i 45. obljetnice djelovanja Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku u utorak, 16. studenoga uprilicena je svecanost i ujedno obiljezena obljetnica obnove galerijske zgrade tijekom srpske agresije. Tom prigodom je ravnatelj Galerije Vjekoslav Bizjak podsjetio kako je ideja za osnivanje spomenute galerije jos 1939. dao dr. Antun Bauer, tadasnji direktor Gipsoteke grada Zagreba, dogovorivsi se s povjerenikom za grad Osijek dr. Vladimirom Cesarom o uvjetima rada, te smjestaju buduce gradske galerije. Tada se odmah zapocelo s osnivanjem u sastavu osjeckog muzeja, ali sama Galerija likovnih umjetnosti dobila je zgradu i pocela djelovati prije 45 godina.
          U intervalu od 1945. do 1988. godine na celu su joj bili likovni umjetnici ili povjesnicari umjetnosti, a njezin rad je najduze i najsustavnije pratio Oto Svajcer, kronicar povjesnicar i prosuditelj osjeckog likovnog stvaralastva. U povodu znacajnog jubileja, u Galeriji je otvorena izlozba slika i crteza Osjecanina Ota Svajcera.
Izabrala i priredila: Z. Lesic

«««Povratak na sadrzaj