U
ZAGREBU PREDSTAVLJENA KNJIGA “UMIJECE OSPORAVANJA” dr. KRESIMIRA
BAGICA
Znaju li se Hrvati
kulturno svadjati?
Pise: Ivo
Lucic
Kada se glasoviti A. G. Matos, najveci hrvatski polemicar, u Beogradu
1905. nasao stijesnjen neucinkovitoscu uobicajenih polemickih dokaza,
pristupio je svome oponentu, novinaru Milanu Plutu, i “zveknuo” mu
pljusku!
“Pateticna
zausnica”, kako ju je poslije nazvao veliki Matos, bila je zapravo
pretposljednji njegov argument jer je Plut “udario u ritanje nogom
kao magarac”. Potom ga je A. G. M. morao udariti i stolicom, nakon
cega je Plut “odmah mirno sjeo na svoje mjesto”.
Ovu
“raspravu” iznijela je na vidjelo nedavno u Zagrebu predstavljena
knjiga “Umijece osporavanja” dr. Kresimira Bagica. To je zapravo
knjizevno-znanstvena studija podnaslova “Polemicki stilovi A. G.
Matosa i M. Krleze”, koja se, uspjesno upustila u definiranje
teorije knjizevne polemike na primjeru suprotstavljenih rukopisa dvaju
velikana hrvatske knjizevnosti te je taknula samu bit pristupa
knjizevnome djelu u 20. stoljecu u Hrvatskoj.
Autor se
odlucio baviti interpretacijom opusa dvojice autora koji su stilski
najzanimljiviji; ne samo kao veliki polemicari nego i kao veliki
pisci. “Pokusao sam iskonstruirati vlastitu teoriju polemike jer je
to ionako intelektualna konstrukcija. Na kraju rada sam se osjecao
poput maratonca koji ulazi u cilj i pocinje trcati u suprotnome
smjeru”, kazao je Bagic.
Ta vazna knjiga
pojavljuje se u vrijeme opce polemicnosti kada je knjizevna polemika
na margini zbivanja. Bagiceva knjiga je izvrstan pionirski znanstveni
rad, vrlo citljiv i na momente duhovit. Nakon definiranja polemike,
Bagic opisuje i usporedjuje dva polemicka stila - zapravo dva modela
knjizevnosti - Matosev artisticki i Krelezin aktivisticki – te
upucuje na vrijeme kada je nas knjizevni zivot bio puno dinamicniji, a
knjizevnost nesto znacila. “Time je otvorio pitanje dijaloga koji
nedostaje u danasnjoj knjizevnosti”, kazala je Jagna Pogacnik.
Autor je
napravio djelo koje uspjesno govori o polemici. Ali, kada se i sam
nadje navijacem u toj polemickoj areni (za Matosa), autor to
simpaticno priznaje. Nikada ne mozemo do kraja dohvatiti gdje nastaje
polemika, pocevsi od kavanskoga stola pa do estetskoga djela najvise
vrijednosti... Prema Bagicu, polemika nastaje na rubu knjizevnosti kao
oblik fingiranoga dijaloga. Njegovom knjigom je otvorena polemika s
Krlezijanom, koja je predstavljena samo 20-ak dana prije.
Centrirajuci
posve problem, Bagic je priznao da danas u Hrvatskoj nema polemike, a
ni kritike. “Proanalizirajmo nasu kriticku javnost: mogu nabrojati
petnaest knjiga u zadnjih deset godina za koje se opcenito misli da su
dobre, a o kojima nitko nije napisao ozbiljan tekst”. Nasa kritika
se svodi na potvrdno pisanje o knjigama koje se slazu s knjizevnim
ukusom toga kriticara, kazao je Bagic i doveo u pitanje kritiku kojoj
je smisao iz ukupne knjizevne produkcije napraviti izbor djela.
“Nitko drugome ne ulazi u prostor”, kazao je Bagic i ocijenio da
je iz javnosti nestao vrijednosni sustav te da knjige koje su
proglasene dobrim to postaju slucajno.
«««Povratak
na sadrzaj
|
