POLITIKA
GOSPODARSTVO
KULTURA
POLITIKA
Pokopan
prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman, tvorac neovisne Republike
Hrvatske
ZAGREB
- Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman umro je u petak
10. prosinca, a pokopan je u ponedjeljak 13. prosinca na zagrebackome
groblju Mirogoju. “Svemu sto se dogadjalo u posljednjem desetljecu dr.
Franjo Tudjman utisnuo je svoj neponovljiv pecat. Bio je izvanredno
sposoban politicar, covjek koji se nikada nije predavao.” Tim se
rijecima pred clanovima obitelji i mnostvom gradjana ispred mirogojske
mrtvacnice od preminuloga Predsjednika Republike oprostio Vlatko
Pavletic, predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora, obnasatelj duznosti
privremenoga predsjednika Republike Hrvatske, javlja Hina.
Uz zvuke bubnjeva
pogrebna se povorka od mrtvacnice uputila prema posljednjem pocivalistu
dr. Tudjmana, grobnici iza crkve Krista Kralja. Svoj mir prvi ce
predsjednik neovisne Hrvatske naci u mirogojskim arkadama okruzen
brojnim hrvatskim velikanima.
Pogrebni je obred
pred mirogojskom mrtvacnicom poceo oko 13 sati, kada je povorka s
lijesom dosla pred mrtvacnicu. Nepregledno mnostvo gradjana koje je
povorku pratilo cijelim putem od Predsjednickih dvora docekalo ju je i
na sredisnjem zagrebackom groblju. Svi su oni, ispunjeni tugom i
postovanjem, time posljednji put odali pocast dr. Tudjmanu, stvaratelju
suverene, nezavisne hrvatske drzave. Uz njih su na Mirogoju bili i
hrvatski duznosnici, predstavnici iseljenistva, Crkve, diplomatskoga
zbora, medjunarodna izaslanstva...
Stovanje
Predsjedniku pocasnim su strazama u mrtvacnici izrazili najvisi hrvatski
drzavni duznosnici, predstavnici iseljene Hrvatske, uglednici
politickoga, kulturnoga, znanstvenoga i javnoga zivota. Posljednju
pocasnu strazu u mrtvacnici drzali su predsjednici Sabora i Vlade Vlatko
Pavletic i Zlatko Matesa, predsjednici Vrhovnoga i Ustavnoga suda
Marijan Ramuscak i Smiljko Sokol, predstojnik Ureda Predsjednika Ivica
Kostovic i predsjednica Zupanijskoga doma Katica Ivanisevic.
Zvukovi bubnjeva
pratili su lijes predsjednika dr. Franje Tudjmana dok su ga pred
mrtvacnicu iznosila osmorica hrvatskih generala. Nakon sto je
Predsjednikova obitelj zauzela mjesto nasuprot lijesu, uslijedio je zbor
"Zvira voda" Josipa Stolcera Slavenskog. Klapa
"Cambi" otpjevala je prigodnu pjesmu "Sutra ce te ponit
nji' sest medju ruke".
Potom se od
predsjednika Tudjmana oprostio akademik Pavletic koji je kazao da je dr.
Tudjman svemu sto se dogadjalo u posljednjem desetljecu utisnuo svoj
neponovljiv pecat. Ne samo strateske nego i mnoge takticke odluke nose
njegov potpis. Imao je, zastupao je, branio je misljenja i prijedloge o
svemu sto je ulazilo u krug njegova interesa, a taj je bio poznato i
priznato obuhvatan, rekao je Pavletic. Podsjetio je da je Predsjednik
bio svestrana i radoznala osoba, sposobna da zacas pronikne u bit
problema. Njegove preokupacije kretale su se od povijesti do sporta, od
politike do gospodarstva, filozofije i kulture...
"Na
stecevinama bogate odjelotvorene bastine, kao drzavnika i politickoga
vizionara, dr. Tudjman je izrastao kao licnost do takvih razmjera da mu
vise nitko u predvidivoj buducnosti nece biti ravan", porucio je
Pavletic. Podsjetio je da i izjave stranackih celnika, mnogih svjetskih
drzavnika i bezbroj ljudi iz puka potvrdjuju da je Tudjman bio mnogo
vise od predsjednika stranke i drzave - tvorac vjecne Hrvatske.
"Takav, za sve, bijase dr. Franjo Tudjman. U razdoblju vec sada
zvanom Tudjmanova era", kazao je Pavletic. Istaknuo je da je
Tudjman bio i izvanredeno sposoban politicar, pregovarac kojem se bilo
tesko suprotstaviti, ali i oni koji ga u njegovoj politici nisu
slijedili priznaju mu danas status velikana na kojeg je nemoguce ne
pozvati se, kazao je Pavletic. Potom je zbor otpjevao omiljenu pjesmu
predsjednika Tudjmana "Boze, cuvaj Hrvatsku".
* * *
Vjerski
obred predvodio nadbiskup Bozanic
ZAGREB
- Vjerski obred predvodio je nadbiskup zagrebacki Josip Bozanic koji je
izrazio ljudsku i krscansku sucut predsjednikovoj supruzi Ankici,
sinovima i kceri s obiteljima te cijeloj rodbini. "Dr. Franjo
Tudjman zasigurno ce u povijest hrvatske drzavnosti uci kao jedan od
velikih graditelja", kazao je Bozanic. Podsjetio je da se pocetak
drzavne sluzbe i predsjednickog mandata dr. Tudjmana dogadjao u najtezim
okolnostima, kada je demokratski izrazena volja hrvatskoga naroda da ima
svoju drzavu naisla na veliko protivljenje. To ce i ubuduce uvijek
trebati uzeti u obzir kod povijesnih prosudbi njegova predsjednickog
sluzenja Hrvatskoj. "Prvi predsjednik obnovljene drzave Hrvatske
odlazi. Odlazi s jedne strane u povijest, a s druge u vjecnost. Ali
Hrvatska ostaje svima nama, braco i sestre, kao Bozji dar i
zadaca", kazao je nadbiskup zagrebacki. Bozanic je na kraju
zahvalio Bogu na ovih devet godina domovine Hrvatske, na svemu dobrom
sto je u svome zivotnom sluzenju svojoj domovini darovao dr. Tudjman.
Lijes
s tijelom predsjednika Tudjmana u grobnicu iza crkve Krista Kralja
polozen je u 15.37 sati uz zvuke hrvatske himne "Lijepa nasa".
Na posljednji pocinak Predsjednika su ispratila zvona svih zagrebackih i
hrvatskih crkava, a pocast mu je odana i preletom vojnih borbenih
zrakoplova te zvucima sirena, javlja Hina.
Uz
clanove obitelji Tudjman, suprugu Ankicu, kci Nevenku, sinove Miroslava
i Stjepana s obiteljima, brata Ivicu s obitelji, Predsjednika su
ispratili brojni hrvatski duznosnici i uglednici te medjunarodni
predstavnici. Posljednju pocast tvorcu hrvatske samostalnosti i
suverenosti na prepunom sredisnjem zagrebackom groblju, i okolnim
ulicama odalo je, kako se procjenjuje, oko sto tisuca gradjana iz svih
dijelova Hrvatske i iz iseljenistva.
Prije
samoga polaganja lijesa u grobnicu pobocnik Predsjednika Republike,
general bojnik Kresimir Kaspar, predao je obitelji Tudjman hrvatsku
zastavu koja je prekrivala lijes. Supruga Ankica zastavu je poljubila
placuci. Hrvatsku trobojnicu s lijesa su skinuli clanovi pocasne
postrojbe uz zvuke "mirozova".
Naklonivsi
se i bacivsi prve latice cvijeca na Predsjednikov lijes, nadbiskup
Bozanic udijelio je dr. Franji Tudjmanu posljednji blagoslov.
Clanovi
obitelji, a potom visoki hrvatski duznosnici, bacanjem cvjetnih latica
posljednji su se put oprostili od supruga, oca, djeda, brata, prvoga
hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana. Na kraju pogrebnoga obreda
skladbu "Romanca o gradu" iz Zajceve opere "Nikola Subic
Zrinski" izveo je prvak splitske opere Ratomir Kliskic uz pratnju
Nine Cosetto.
Grobnica
dr. Franje Tudjmana sagradjena je od crnoga granita i smjestena je iza
crkve Krista Kralja, na sredisnjem mjestu u odnosu na Glavni kriz i obje
strane mirogojskih arkada u kojima pocivaju brojni hrvatski velikani. Na
nadgrobnoj ploci upisano je: "Dr. Franjo Tudjman 1922.-1999.
Predsjednik Republike Hrvatske".
Nad
otvorenim je grobom prije polaganja lijesa prigodno slovo, o naslijedju
koje predsjednik Tudjman ostavlja hrvatskome narodu, izgovorio akademik
Ivan Aralica.
"Bili
ste jedan od onih koji su, zaokupljeni svojom temeljnom mislju da mali
narodi, s jednakim pravom kao i veliki, trebaju imati svoju drzavu,
poslusali evandjeosku poruku da danju i nocu ostanu budni, da bdiju i
cekaju, ako misle docekati ono sto ocekuju, jer nitko ne zna kad ce
ocekivano doci. Vi ste znali uciti i bdjeti, Vi ste znali trpjeti i
ocekivati, a kad je trenutak dosao, Vi ste ostvarili svoju i zelju svoga
naroda", kazao je Aralica.
* * *
Misa
zadusnica za hrvatskoga predsjednika Tudjmana
ZAGREB
- Misu zadusnicu za prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tudjmana u
prepunoj zagrebackoj katedrali predvodio je poseban Papin izaslanik
kardinal Franjo Kuharic, javlja Hina.
Uz
kardinala Kuharica misu zadusnicu sluzili su i svi hrvatski biskupi,
apostolski nuncij Giulio Einaudi i nekoliko stotina svecenika. Na
pocetku mise nazocnima se obratio nadbiskup zagrebacki Josip Bozanic.
“Ovih je dana ponovno progovorila dusa hrvatskoga naroda, otvorila se
dusa domoljubnom i vjernickom narodu”, kazao je Bozanic pozivajuci
nazocne u Stepincevoj katedrali da mole za pokoj duse pokojnoga
Predsjednika i za nasu domovinu Hrvatsku koja nam je toliko na srcu.
Kardinal
Franjo Kuharic u svojoj je propovijedi podsjetio da je svoj posljednji
drzavnicki posjet dr. Tudjman izvrsio upravo u Vatikanu kako bi se
sastao sa Svetim Ocem, svoju posljednju drzavnicku rijec rekao je u
Vatikanu prigodom otvaranja velike izlozbe krscanstva, kulture i
umjetnosti u Hrvatskoj. Prigodom dvaju pohoda Ivan Pavla II. dr. Tudjman
je, podsjetio je Kuharic, javno izrazavao svoju vjeru koju je primio u
djetinjstvu, a koja je u njegovu burnom i slozenom zivotu u dramaticnoj
povijesti druge polovice 20. stoljeca svjetlucala u njegovoj savjesti.
"Svojom
se savjescu on opredijelio da svoj zivot ulozi u dramaticnu borbu za
slobodu covjeka i hrvatskoga naroda i za povijesnu istinu o tome narodu.
Pisuci knjigu o malim narodima i velikim idejama jasno uocava kao
povjesnicar kako su mali narodi zrtve velikih kada veliki nisu pravedni,
a cinjenica je da su neke velike ideje ovoga krvavog 20. stoljeca bile
protucovjecne jer su bile protubozje", rekao je u propovijedi
kardinal Kuharic.
Istaknuo
je da je dr. Tudjman znanjem i iskustvom uvidio nepravde i svojom
savjescu izabrao tezak put nenasilne borbe za slobodu i povijesna prava
i istinu o svome narodu. "Otkrio je prave probleme, posao je
svjesno putem koji ce ga voditi u progone sve do tamnice. Nailazio je ne
samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo
velikih se upravo tako ocituje, da budu zastita slabih i malih, da jamce
slobodu i ostvarenje neotudjivih ljudskih i nacionalnih prava
potlacenih", rekao je kardinal.
Podsjetio
je da je u program slobode i neovisnosti hrvatski narod posao za dr.
Tudjmanom u jedinstvenoj slozi u Hrvatskoj i u svijetu, sto je potvrdio
na izborima 1990. i referendumu 1991., a potvrdjuje i danas odajuci mu
nakon smrti pocast i zahvalnost.
"Slobodna
i suverena drzava Hrvatska ostvarena je pod njegovim vodstvom, ali i
htijenjem cijeloga naroda i otporom protiv nepravednoga nasilja. Dakako,
i on je to isticao, s Bozjom pomocu. Ostavlja nam u bastinu suverenu i
slobodnu, medjunarodno priznatu drzavu Hrvatsku, koja je jamstvo slobode
i mogucnosti svih gradjana Hrvatske da u slobodi slozno rade za opce
dobro", porucio je voditelj euharistijskoga slavlja.
Podsjecajuci
na Tudjmanove posljednje teske dane ovozemaljskoga zivota, Kuharic je
kazao da je prvi predsjednik suvremene hrvatske drzave i njezin ustrajni
graditelj, ne bez trpljenja, osporavanja i tjeskobe, zavrsio svoj
zivotni put i svoje poslanje. "Cetrdeset dana njegove teske bolesti
u bolnici kao da je biblijski prolaz kroz pustinju. Otisao je sa ovoga
svijeta pomazan sakramentom bolesnickoga pomazanja", kazao je na
misi zadusnici izaslanik Svetog Oca, kardinal Kuharic.
Zavrsavajuci
misno slavlje, kardinal Kuharic je uime Svetog Oca udijelio blagoslov
svima nazocnima, svima koji su ovih dana molili i iskazali postovanje
blagopokojnom Predsjedniku. “Zazivam Bozji blagoslov cijeloj nasoj
domovini, svim njezinim ljudima, da napreduje i bude ucvrscena mirom,
slogom i Bozjom zastitom”, kazao je.
Misu
zadusnicu pratio je nastup katedralnoga zbora pod vodstvom Mihe
Demovica, orguljasa Andjelka Klobucara, a izvedena je "Misa svetog
Kvirina" i dijelovi iz Bajamontijeve mise koja je skladana u cast
hrvatskome znanstveniku i fizicaru Rudjeru Boskovicu.
Na
kraju mise zadusnice za prvoga hrvatskog predsjednika zbor i nekoliko
tisuca vjernika otpjevali su hrvatsku himnu "Lijepa nasa".
Na
misi zadusnici bili su clanovi obitelji Tudjman, predstavnici
zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti, clanovi diplomatskoga zbora i
nekoliko tisuca vjernika u samoj katedrali i ispred nje.
*
* *
I
UN odao pocast predsjedniku Tudjmanu
UJEDINJENI
NARODI
- Zastava Ujedinjenih Naroda (UN) ispred zgrade UN-a u New Yorku
spustena je u ponedjeljak 13. prosinca na pola koplja, a zastave 188
clanica organizacije su uklonjene obiljezavajuci na taj nacin smrt
prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana.
Predsjednik
Generalne skupstine UN-a Theo-Ben Gurirab pozdravio je u svojoj izjavi
predsjednika Tudjmana kao "oca hrvatske nacije i tvorca hrvatskoga
rodoljublja i nezavisnosti". Gurirab je u izjavi rekao da se u
zivotu predsjednika Tudjmana "odrazavala povijest moderne
Hrvatske", kao heroja antifasistickoga pokreta u Drugom svjetskom
ratu, kao najmladjega generala u jugoslavenskoj vojsci, kao akademika i
povjesnicara te kao disidenta i politickoga zatvorenika.
"Uime
Generalne skupstine izrazavam najiskreniju sucut ozaloscenoj obitelji
Tudjman, hrvatskoj Vladi i hrvatskome narodu zbog gubitka njihova dragog
vodje koji ce svima nedostajati. Neka mu dusa pociva u vjecnome miru”,
naveo je Gurirab u izjavi.
Glavni
tajnik Kofi Annan nije dao izjavu, ali je njegov glasnogovornik Fred
Eckhard kazao da je Annan poslao pismo predsjedniku Sabora i obnasatelju
duznosti privremenoga predsjednika
Hrvatske
Vlatku Pavleticu u kojem izrazava sucut Hrvatskoj vladi i narodu.
Na pogrebu predsjednika Tudjmana uime UN-a bio je Annanov izaslanik za
BiH Jacques Klein.
* * *
U
sprovodu predsjednika Tudjmana
oko 250.000 ljudi
ZAGREB
- U posljednjem ispracaju predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tudjmana na ulicama grada Zagreba sudjelovalo je oko 250.000 gradjana.
Samu pokopu na groblju Mirogoju pribivalo je izmedju 150 i 160 tisuca
ljudi, izjavio je novinarima pomocnik ministra unutarnjih poslova Josko
Moric, javlja Hina. U sva tri dana zalosti, dodao je Moric, javni i
pravni red i mir i opcenito sigurnosno stanje u drzavi bili su na
visokoj razini, a od subote u 14 sati do ponedjeljka u 9 sati mimohodom
uz odar u Predsjednickim dvorima pocast preminulom Predsjedniku
Republike iskazalo je oko 105.000 ljudi.
Nacelnik Ureda za
odnose s javnoscu MUP-a Slavko Rako kazao je da su i hrvatski
redarstvenici u tri dana, dijeleci bol hrvatskoga naroda u mimohodu i
pocasnim strazama pokraj Predsjednikova odra te upisujuci se u knjige
sucuti u svim policijskim upravama i postajama, iskazali pocast
preminulome predsjedniku dr. Franji Tudjmanu. Dostojanstvenu oprostaju
od Predsjednika redarstvenici su pridonijeli i svojim radom, a u tri
dana na podrucju grada Zagreba u obavljanju sluzbenih poslova
sudjelovalo je 1500 policajaca.
* * *
I
crkvena zvona ispratila
predsjednika Tudjmana
ZAGREB
- Zvona hrvatskih crkava, brojna od njih i tesko stradala u Domovinskom
ratu, 13. prosinca su se, prema preporuci predsjednika Hrvatske
biskupske konferencije i nadbiskupa zagrebackoga Josipa Bozanica, tuznom
zvonjavom pridruzila posljednjem ispracaju predsjednika Tudjmana na
njegov posljednji pocinak. Upravo je Tudjman jedan od najzasluznijih da
danas ta crkvena zvona bez zabrana i ogranicenja mogu svakodnevno svojom
zvonjavom pozdravljati slobodnu, modernu, demokratsku i cjelovitu
Hrvatsku nastavljajuci veliko djelo za koje se borio i zivot svoj
polozio i blazeni kardinal Alojzije Stepinac, javlja Hina.
"Ne
budite u sluzbi onih koji bi zeljeli neku drugu Hrvatsku", upozorio
je dr. Tudjman na povratku iz Vatikana gdje je otvorio veliku izlozbu
"Hrvati, krscanstvo, kultura, umjetnost". To je zapravo bila
njegova poznata recenica kojom je cijelom hrvatskom narodu zelio
poruciti samo jedno: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za sto".
Podsjetimo
i kako se srbo-cetnicko vojno zrakoplovstvo, ruseci najvece hrvatske
svetinje, 7. listopada 1991. odlucilo i na raketiranje Banskih dvora
smatrajuci da ce uklanjanjem dr. Tudjmana cijelu Hrvatsku baciti na
koljena. S vjerom u Boga predsjednik Tudjman tada je rekao: "Pa sve
da su i uspjeli, Hrvatska bi zivjela i bez mene."
* * *
Ante
Beljo: Predsjednik Tudjman sjedinio domovinu i dijasporu
ZAGREB
– “Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman stvorio je temelje
hrvatske drzave sjedinjujuci domovinu i dijasporu. Na tim ce temeljima
buduci hrvatski narastaji graditi svoju zemlju”, stoji u pismenoj
izjavi u povodu smrti predsjednika Tudjmana ravnatelja Hrvatske matice
iseljenika (HMI) i upravitelja Hrvatskoga informativnog centra (HIC)
Ante Belje.
“Dr.
Tudjman bio je covjek kome je hrvatsko iseljenistvo dalo bezrezervnu
potporu znajuci najbolje kolika je nesreca nemati vlastitu drzavu i
koliko je vazno stvoriti drzavu po mjeri hrvatskoga covjeka i hrvatskih
narodnih interesa. U tome je i bila bit odnosa iseljenika prema
predsjedniku Tudjmanu”, istice Beljo.
Podsjeca
da je hrvatska emigracija jos sredinom osamdesetih godina prihvatila
Tudjmanove ideje, kao i da su Franju Tudjmana zanimali svi slojevi
hrvatske emigracije. Dr. Tudjman pridobio je naklonost hrvatskoga
iseljenistva svojom odlucnoscu i nekolebljivoscu te kao covjek koji
razumije realne drustvene i politicke okolnosti hrvatskoga puka, bez
neutemljenih romanticarskih vizija. Svi slojevi hrvatske politicke
emigracije - i lijevi i desni - priklonili su se dr. Tudjmanu. Jer,
navodi Beljo, na sastancima i susretima koje su hrvatski iseljenici
imali s Franjom Tudjmanom redovito su zavrsavali desetljetni hrvatski
"ratovi" iz proslosti i stvarani, na drugim temeljima, mostovi
suradnje u interesu jedne nove, buduce Hrvatske.
“Utemeljitelju
hrvatske drzave tesko je pisati nekrolog jer je on na ideji pomirbe svih
Hrvata, u krvavom Domovinskom ratu i vrlo zahtjevnom diplomatskom
aktivnoscu, uspio svojom drzavnickom mudroscu ostvariti vjekovni
hrvatski san”, stoji, medju ostalim, u pismenoj izjavi ravnatelja
HMI-a i upravitelja HIC-a Ante Belje.
* * *
Izjava
predsjednika Hrvatskoga svjetskog kongresa
ZAGREB
- "Od prvih vijesti o preminucu oca hrvatske drzave i nacije Franje
Tudjmana, i s ove strane granice hrvatska dijaspora pali svijece po
svojim domovima i kucama njemu za pokoj vjecni", izjavio je u
povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana
predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. Simun Sito Coric, javlja
Hina.
Iskrenu
i duboku sucut dr. Coric je izrazio supruzi predsjednika Tudjmana
gospodji Ankici Tudjman, njihovoj djeci i cijeloj obitelji.
“Hrvatski
narod u domovini i izvan nje zauvijek ce znati cijeniti kljucni prinos
predsjednika Tudjmana hrvatskoj suvremenoj povijesti”, istaknuo je
predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. Simun Sito Coric.
* * *
Sucut
Bernarda Luketicha i Hrvatske
bratske zajednice
ZAGREB
- Glavni predsjednik Hrvatske bratske zajednice Bernard Luketich uputio
je uime clanstva te organizacije izraze sucuti u povodu smrti hrvatskoga
predsjednika Franje Tudjmana predsjedniku Sabora i privremenom
obnasatelju duznosti predsjednika Vlatku Pavleticu, svim gradjanima
Hrvatske i Hrvatima diljem svijeta, kao i obitelji Tudjman, javlja Hina.
"Njegova
hrabrosti i vizija za uspostavu slobodne i suverene drzave Hrvatske bila
je posvecena ozivotvorenju najdubljih zelja hrvatskoga naroda u cijelome
svijetu. Svojom odlucnoscu i hrabroscu uspio je Hrvatskoj vratiti
njezinu samostalnost i uveo ju je u zajednicu slobodnih i neovisnih
drzava svijeta", navodi se u brzojavu sucuti dostavljenom Hini. U
brzojavu se istice da je HBZ predsjednika Tudjmana uvijek smatrao
iskrenim prijateljem i velikim drzavnikom s kojim je zajednica ostvarila
visoku razinu suradnje.
Glavni
predsjednik sredisnje organizacije americkih Hrvata upisao je, medju
ostalim, u knjigu zalosti u hrvatskome veleposlanstvu u Washingtonu da
se Tudjman "cijeli svoj zivot uporno borio za ostvarivanju mira,
slobode i dostojanstva svoga hrvatskog naroda. Junacki se borio protiv
fasizma i slomio je jaram diktature kako bi proglasio neovisnost
Hrvatske". Predsjednik Hrvatske bratske zajednice (HBZ) Bernard
Luketich izjavio je za Glas Amerike da je Predsjednikova smrt
"velik gubitak ne samo za hrvatski narod u Hrvatskoj nego i za
Hrvate u cijelome svijetu. Dr. Tudjman je bio ne samo prvi hrvatski
predsjednik nego i utemeljitelj i osloboditelj”, rekao je Luketich.
Govoreci o osjecajima clanstva Hrvatske bratske zajednice, Luketich je
istaknuo kako su mu u HBZ-u zahvalni sto je vodio hrvatski narod i
drzavu Hrvatsku ostvarivsi san koji smo svi godinama nosili u srcima.
"Imali
smo vrlo dobre odnose s predsjednikom Tudjmanom i u njemu smo vidjeli
buducnost hrvatskoga naroda i drzave. Za nas je ovo velik gubitak.
Zahvalni smo mu za sve sto je ucinio za hrvatski narod, posebno u
domovini, ali i u iseljenistvu", rekao je Luketich. Govoreci o
osobnim dojmovima, Luketich je rekao: "Bio je nas osobni prijatelj.
Mi smo ga poznavali i prije nego sto je postao predsjednik. Uvijek smo
ga smatrali dobrom osobom za vodjenje hrvatskoga naroda".
* * *
Gradiscanskohrvatski
centar uputio
izraze sucuti
ZAGREB/BEC
- Gradiscanskohrvatski centar uputio je izraze iskrene sucuti obitelji
Tudjman, Hrvatskoj vladi, Uredu predsjednika te narodima i narodnostima
Hrvatske u povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tudjmana,
javlja Hina. Izrazima sucuti pridruzili su se Znanstveni institut
gradiscanskih Hrvata i Hrvatsko stamparsko drustvo iz Zeljeznog u
Austriji.
*
* *
Hrvatska
zajednica u Trstu: Ponosni smo sto je Tudjman bio nas suvremenik
PULA,
TRST
- Predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu Damir Murkovic izrazio je
duboku sucut u povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tudjmana. "Za predsjednikom Tudjmanom ostaje povijesna zasluga
tvorca Hrvatske i ostvaritelja hrvatskoga sna o neovisnoj i samostalnoj
drzavi u svjetskoj zajednici. Hrvati koji zive na ovim podrucjima
pridruzuju se svim Hrvatima u svijetu i domovini svjesni znacenja
predsjednika Tudjmana i ponosni sto je bio nasim suvremenikom",
stoji u priopcenju Hrvatske zajednice u Trstu dostavljenom dopisnistvu
Hine u Puli. U povodu smrti predsjednika Tudjmana u generalnom Konzulatu
Republike Hrvatske u Trstu otvorena je knjiga zalosti, a za pokojnog
Predsjednika sluzena je i misa zadusnica u crkvi Svetog Antuna Novog u
Trstu.
* * *
Hrvati
u Becu odali pocast preminulome predsjedniku Tudjmanu
BEC
- U povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tudjmana u Becu
je 11. prosinca u organizaciji udruga Hrvata u Austriji -
Austrijsko-hrvatske kulturne zajednice, ogranka HDZ-a u Becu i
Hrvatskoga kongresa - odrzana komemoracija na kojoj je iskazana tuga i
bol Hrvata u Becu te njihova zahvalnost prvome hrvatskom predsjedniku,
javlja Hina. O zivotnom putu tvorca moderne Hrvatske govorio je tom
prigodom veleposlanik RH u Becu Ivan Ilic. U prepunoj crkvi Am Hof, u
kojoj je smjestena Hrvatska katolicka misija, na svetoj misi u nedjelju
12. prosinca hrvatski su vjernici minutom sutnje odali pocast
preminulome Predsjedniku, koji je svojoj zemlji omogucio neovisnost,
suverenost i slobodu.
U
Veleposlanstvu RH otvorena je 11. prosinca knjiga zalosti u koju su se
upisali diplomatski predstavnici brojnih stranih drzava akreditiranih u
Austriji te mnostvo Hrvata koji zive i rade u Becu. Misa zadusnica za
predsjednika Tudjmana sluzit ce se u Becu 21. prosinca.
* * *
Izrazi
sucuti americkih Hrvata
WASHINGTON
- Udruge americkih Hrvata i brojni pojedinci izrazili su sucut u povodu
smrti hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana, javlja Hina.
U
izjavi Hrvatsko-americke udruge (CAA) kaze se da je "otisao covjek
koji je ostvario san hrvatskoga naroda". Posebna priopcenja
objavila su i celnistva Nacionalne federacije americkih Hrvata (NFCA) i
Hrvatsko-americki kongres (CAC). Clanovi NFCA ocjenjuju da "smrt
predsjednika Franje Tudjmana predstavlja kraj jednog epskog razdoblja
hrvatske povijesti." Dodaje se da je "predsjednik Tudjman bio
kljucni cimbenik ocuvanja hrvatske drzave tijekom vrlo teskih godina
pocetkom ovoga desetljeca". Predsjednik CAA Jerko Sumera je za Glas
Amerike izjavio da je pokojni predsjednik Tudjman "ostvario san
hrvatskoga naroda - neovisnu i samostalnu drzavu Hrvatsku". Sucut
obitelji, Vladi i hrvatskome narodu u povodu smrti predsjednika Tudjmana
izrazio je i predsjednik Americko-hrvatskoga drustva veleposlanik Thomas
Melady te Udruga za hrvatske studije iz Illinoisa. Na nedjeljnim misama
u svim crkvama hrvatskih katolickih zupa u SAD-u vjernici i svecenici
pomolili su se za preminuloga hrvatskog predsjednika.
* * *
Izrazi
sucuti Hrvata u Madjarskoj i Trstu
BUDIMPESTA/TRST
- Predsjednik Hrvatske drzavne samouprave u Madjarskoj Mijo Karagic i
predsjednik Saveza Hrvata u Madjarskoj Joso Ostrogonac uputili su u
povodu smrti predsjednika RH Franje Tudjmana brozojave sucuti
predsjedniku Hrvatskoga drzavnog sabora Vlatku Pavleticu, premijeru
Zlatku Matesi, ministru vanjskih poslova Mati Granicu i obitelji
preminuloga predsjednika, javlja Hina.
U
brzojavu stoji da su Hrvati u Madjarskoj s velikom zabrinutoscu pratili
vijesti o pogorsanom zdravstvenom stanju predsjednika Tudjmana.
"Bio je to odraz ne samo brige za drzavnika koji se svojim djelom
svrstao u red najslavnijih i najzasluznijih Hrvata u povijesti nego i
izraz ljubavi prema covjeku koji je ostvario jedinstvo svih Hrvata u
svijetu", istice se, medju ostalim, u brzojavu sucuti Hrvata u
Madjarskoj.
Sucut
u povodu smrti hrvatskog predsjednika izrazila je i Hrvatska zajednica u
Trstu. "Za predsjednikom Tudjmanom ostaje povijesna zasluga kao
tvorcu Hrvatske i ostvaritelju hrvatskoga sna o neovisnoj i samostalnoj
drzavi u svjetskoj zajednici. Hrvati koji zive na ovim podrucjima
pridruzuju se svim Hrvatima u svijetu i domovini, svjesni znacenja
predsjednika Tudjmana i ponosni sto je bio nasim suvremenikom",
istice se u brzojavu.
* * *
Zelja
obitelji Tudjman: Umjesto vijenaca sredstva u Fond za obnovu Vukovara
ZAGREB
- Zelja je obitelji predsjednika Tudjmana da se umjesto kupnje vijenaca
sredstva uplacuju u Fond namijenjen obnovi Vukovara, receno je
novinarima nakon prve sjednice Provedbenog odbora za pokop Predsjednika
Republike.
* * *
Svjetske
agencije o predsjednikovu pogrebu
ZAGREB
(Hina/AFP/Reuters/AP)
- Sve agencije navode da je predsjednik Tudjman bio arhitekt neovisnosti
Hrvatske. U svim vijestima prenose se rijeci predsjednika Hrvatskoga
drzavnog sabora Vlatka Pavletica koji se naciji obratio putem
televizije. Agencije navode da je Pavletic potkraj studenoga privremeno
preuzeo duznost predsjednika Republike nakon sto je predsjednik Tudjman
proglasen privremeno sprijecenim. Vijesti ukratko govore o tijeku
bolesti predsjednika Tudjmana, prenose njegov zivotopis, a potom
podsjecaju kako u Hrvatskoj predstoje parlamentarni, a sada i
prijevremeni predsjednicki izbori.
Svjetske
novinske agencije, nakon vijesti o smrti hrvatskoga predsjednika Franje
Tudjmana, analiziraju kako ce izgledati hrvatska politicka scena nakon
Tudjmana.
"Duga
agonija hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana omogucila je stranci na
vlasti i oporbi da se pripreme za njegova nasljednika", pise
francuska novinska agencija France presse (AFP). AFP podsjeca da, prema
Ustavu, privremeni vrsitelj duznosti predsjednika i predsjednik
Hrvatskoga drzavnog sabora Vlatko Pavletic mora u roku od 60 dana
raspisati predsjednicke izbore. Sest glavnih oporbenih stranka smatraju
da HDZ zeli iskoristiti simpatije u narodu uzrokovane bolescu i smrcu
predsjednika Tudjmana i organizirati izbore sto prije nakon objave o
Tudjmanovoj smrti, nastavlja AFP.
Stranka
na vlasti, nastavlja AFP, nije objasnila svoje namjere, ali su neki
duznosnici HDZ-a dali naslutiti kako bi zeljeli da predsjednicki izbori
budu odrzani negdje oko opcih izbora. "Unutar HDZ-a, koji je
Tudjman vodio na autoritativan nacin, nije odredjen nasljednik, a
sastanak visokih organa stranka potvrdili su borbu za utjecaj izmedju
umjerenih pripadnika stranke i radikalnih nacionalista", pise AFP.
Medju umjerenim pripadnicima HDZ-a je ministar vanjskih poslova Mate
Granic, pise AFP dodajuci da su nedavna ispitivanja javnoga misljenja
pokazala da Granic ima veliku popularnost te da bi bio najbolji kandidat
HDZ-a za predsjednicke izbore. "Neki komentatori tvrde da je Granic
dobio blagoslov radikala da se kandidira za predsjednicke izbore u
Hrvatskoj ako odustane od toga da istovremeno bude i predsjednik
stranke", nastavlja francuska agencija. AFP nastavlja da je celnik
HSLS-a Drazen Budisa u nekim intervjuima vec najavio svoju predsjednicku
kandidaturu.
Prema
britanskoj novinskoj agenciji Reuters, "zapadne vlade imaju velike
nade u reforme u Hrvatskoj nakon smrti predsjednika Franje Tudjmana, ali
balkanski analiticari smatraju da ce se bivsa jugoslavenska republika
prvo suociti s opasnim periodom neizvjesnosti". Reuters dodaje da
se SAD i Europska unija nadaju da ce "smjena generacija donijeti
politicku i gospodarsku liberalizaciju u Zagrebu i imati siri utjecaj na
BiH i Srbiju".
Agencija
Associated Press (AP) takodjer se bavi analizom posttudjmanovske ere u
Hrvatskoj. AP navodi da ministar vanjskih poslova Mate Granic ima
najvise izgleda iz redova vladajuce stranke da pobjedi na predsjednickim
izborima. "On medju zapadnim celnicima ima ugled umjerna politicara
i potporu javnosti", pise AP i dodaje da bi Granic, u slucaju da
bude izabran, Hrvatskoj "donio medjunarodnu potporu te napravio
most izmedju tvrdolinijasa HDZ-a i oporbe". Sto se tice oprobe,
medju glavnim pretendentima na mjesto predsjednika su Ivica Racan iz
SDP-a i Drazen Budisa iz HSLS-a, zakljucuje AP.
* * *
Predsjednik
Tudjman nece biti nositelj HDZ-ovih izbornih lista
ZAGREB
-
Predsjednistvo HDZ-a je na sjednici jednoglasno odlucilo da nositelji
HDZ-ovih izbornih lista za parlamentarne izbore u svim izbornim
jedinicama budu kandidati koji su prvi na tim listama, izvijestio je
potpredsjednik HDZ-a Vladimir Seks na konferenciji za novinare nakon
zatvorene sjednice Predsjednistva HDZ-a, javlja Hina. Potpredsjednica
HDZ-a Ljerka Mintas-Hodak kazala je da su u HDZ-u postojale razne ideje
o tome tko bi trebao biti nositelj HDZ-ovih izbornih lista, ali da je
tako odluceno uz postovanje cinjenice da je predsjednik Tudjman bio
tesko bolestan.
* * *
Na
parlamentarnim izborima u Hrvatskoj
54 stranke
ZAGREB
- Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj raspisanim za 3. sijecnja 2000.
sudjelovat ce 54 stranke i 30 kandidata nacionalnih manjina - rekao je
predsjednik Drzavnog izbornog povjerenstva Marijan Ramuscak, a prenijela
je Hina.
Kandidiranje
je zavrseno u ponoc 11. prosinca, do kada je bio krajnji rok za predaju
lista. Na izborima ce ukupno biti 278 lista za sve izborne jedinice, a
prijavljeno je 69 kandidatura. Na izbore samostalno izlazi 35 stranaka,
14 stranackih koalicija i 20 neovisnih kandidata. Povjerenstvu se
prijavilo oko 4100 kandidata.
U
zagrebackoj izbornoj jedinici prijavljeno je najvise izbornih lista,
njih 31, a u desetoj (juzni dio Splitsko-dalmatinske i
Dubrovacko-neretvanska zupanija) 29 te u devetoj (Licko-senjska,
Zadarska, Sibensko-kninska i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske zupanije)
28 lista. Najmanje lista bit ce u posebnoj jedinici za dijasporu - 21.
Drzavno
izborno povjerenstvo moralo je do 24 sata u ponedjeljak 13. prosinca
pregledati sve kandidature i ustanoviti njihovu valjanost. Sljedeceg je
dana povjerenstvo objavilo pravovaljane kandidature i tada je sluzbeno
zapocela predizborna kampanja, najkraca u modernoj hrvatskoj povijesti.
Iako je formalno predvidjeno 18 dana kampanje, ona ce realno trajati 15,
s obzirom na tri dana bozicnih i novogodisnjih blagdana. Najjace
politicke stranke vec su objavile da za to vrijeme nece imati
predizbornih aktivnosti.
Broj
stranaka koje zele istaknuti kandidature neogranicen je. Dovoljno je
samo da su registrirane na dan objave izbora. Za neovisne kandidature
bilo je, pak, dovoljno prikupiti 500 potpisa. Od 55 stranaka koje ce se
natjecati na ovim izborima jedanaest ih je imalo zastupnike u
dosadasnjem sazivu Sabora. Gradjani koji se na dan izbora zateknu izvan
svoje izborne jedinice moci ce glasovati u mjestu boravka samo ako se
najkasnije do 24. prosinca ispisu iz popisa biraca svoga prebivalista i
privremeno se upisu u popis biraca u mjestu boravka. Ta se odredba
najvecim dijelom odnosi na studente. Hrvatski drzavljani moci ce uz
predocenje osobne iskaznice glasovati i u diplomatsko-konzularnim
predstavnistvima Hrvatske zateknu li se na dan izbora u inozemstvu.
Izbore
ce promatrati predstavnici 12 domacih nevladinih udruga i oko 1000
stranih promatraca - gotovo dvostruko vise nego na proslim izborima.
* * *
Dr.
Mihanovic: Ugovori s Vatikanom izraz su volje vecine hrvatskoga naroda
ZAGREB
- Zamoljen da kao predsjednik drzavnoga Povjerenstva za odnose s
vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj iznese svoje stajaliste u
povodu izjava nekih oporbenih celnika o provedbi Ugovora izmedju Svete
Stolice i drzave Hrvatske, predsjednik Povjerenstva dr. Nedjeljko
Mihanovic izlozio je o tome Hini nacelno stajaliste Povjerenstva.
"S moralnoga i politickoga gledista iznenadjuju nas te izjave
oporbenih celnika koje nam unose u svijest sumnju o daljnjem
demokratskom promicanju ustavnih, gradjanskih i covjecjih prava",
istaknuo je na pocetku izjave Mihanovic podsjetivsi kako se u tim
izjavama istice primjedba da Ugovor koji regulira gospodarsko-imovinske
odnose izmedju Republike Hrvatske i Svete Stolice nije najbolje
koncipiran pa se najavljuje da ce se to preispitati i ispraviti
"nakon promjena u drzavnoj upravi".
"Da
bi se obavila revizija medjunarodnih ugovora koje je verificirao
Hrvatski drzavni sabor", kako je izjavio Mihanovic, "potrebno
je ponajprije prikupiti valjanu pravnu i moralnu argumentaciju za njihov
opoziv. Potpuno je neutemeljeno da je Katolicka crkva u odnosu na druge
vjerske zajednice privilegirana. Ugovori se provode u granicama
najskromnije forme. Vraca se ono 'sto je moguce' i sto je potrebno za
normalnu vjersku, kulturnu i odgojnu djelatnost Katolicke crkve u
Hrvatskoj, a nasilno je i bespravno oduzeto u vrijeme komunisticke
jugoslavenske vladavine", rekao je predsjednik drzavnoga
Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama.
"Pri
izricanju negativna stava o tim ugovorima potrebno je objektivno i
nepristrano imati u vidu da ni jednoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj
nije u tolikoj mjeri ucinjeno nepravde kao Katolickoj crkvi. Prije svega
jer je njezino naucavanje za ateisticki komunizam bilo najopasnije, a
suprotstavljanje partijskome, materijalistickom dogmatizmu i
totalitarizmu najdosljednije i najodlucnije", rekao je Mihanovic
dodavsi kako je Katolicka crkva bila osudjena na teske zrtve pod
komunistickim terorom. “Sve su te prisilne rekvizicije provodjene
nasiljem, a ovjerovljene su najokrutnijom totalitarnom stvarnoscu. Ne
smijemo stoga ove ugovore izolirati od onoga vremena kada su prilike
bile dramatske i na rubu opstojnosti. Isto tako smo svjesni da je za
vrijeme Drugoga svjetskog rata najteze stradala zidovska vjerska
zajednica i crkvena opcina", napomenuo je Mihanovic dodavsi kako bi
najmanje trebalo da protiv ovih ugovora "dizu glas oni koji su
mnoge nezakonitosti u proslom totalitarnom sustavu provodili i ideoloski
podupirali".
* * *
Zasjedanje
vijeca Hrvatske biskupske konferencije
ZAGREB
- Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije
zagrebackoga nadbiskupa Josipa Bozanica odrzana je u Nadbiskupskom dvoru
u Zagrebu redovita sjednica Stalnoga vijeca HBK, izvijestila je IKA.
Na
sjednici su bili svi clanovi osim predsjedatelja: splitsko-makarski
nadbiskup Ante Juric, rijecko-senjski nadbiskup Anton Tamarut,
dubrovacki biskup Zelimir Puljic te generalni tajnik HBK mr. Vjekoslav
Huzjak.
Na
zasjedanju je bilo rijeci o preporukama Kongregacije za biskupe glede
obnovljena statuta HBK, o nacrtu Poruke HBK za Dan zivota 6. veljace
2000., a odredjeno je i izaslanstvo HBK za Medjunarodni euharistijski
kongres u Rimu od 18. do 25. lipnja. Nakon zahvale na sluzbi
dosadasnjega direktora “Ike” dr. Ilije Zivkovica ta je sluzba
povjerena glavnom uredniku “Ike” prof. Antonu Suljicu.
* * *
V.
Pavletic: "Ne vjerujem da me se netko usudjuje prisluskivati"
ZAGREB
- Zamoljen za komentar napisa objavljena u jednome hrvatskom tjedniku,
predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora koji privremeno zamjenjuje
predsjednika Republike akademik Vlatko Pavletic novinarima je izjavio
kako ne moze vjerovati da bi se tko usudio prisluskivati ga. "Ako
ustanovim i ako dobijem dokaze, onda cu primijeniti sve one ovlasti koje
imam po Ustavu i Zakonu i taj ce onda pozaliti sto je takvo sto
napravio", rekao je Pavletic.
*
* *
Budisa
- vjerojatno kandidat SDP-a i HSLS-a na predsjednickim izborima
ZAGREB
- Koalicija SDP-a i HSLS-a najvjerojatnije ce kandidirati Drazena Budisu
za predsjednika Republike Hrvatske na prijevremenim predsjednickim
izborima, potvrdili su predsjednici stranaka, a prenijela je Hina.
"SDP
i HSLS imat ce jednoga kandidata", rekao je predsjednik SDP-a Ivica
Racan. Dometnuo je da ce, kako stvari sada stoje, u prvom izbornom krugu
prijevremenih predsjednickih izbora opozicija imati vise kandidata.
"Budisa
ce imati moju podrsku", rekao je Racan na konferenciji za novinare
koja je oznacila pocetak koalicijske predizborne kampanje za sijecanjske
parlamentarne izbore. Predsjednik HSLS-a Drazen Budisa drzi realnijom
pretpostavkom da ce stranke sestorke istaknuti najmanje dvojicu
kandidata, a ne zajednickoga. Dometnuo je, medjutim, da jos nisu
okoncani razgovori unutar sestorke o predsjednickim kandidatima. Budisa
je napomenuo da ce njegova konacna kandidatura prije svega ovisiti o
stajalistu stranackih tijela SDP-a i HSLS-a. Ustavom je propisano da se
izbor novoga predsjednika drzave treba obaviti u roku 60 dana od dana
kada je bivsi predsjednik prestao obavljati duznost. Zdravko Tomac
(SDP), koji je na posljednjim predsjednickim izborima bio drugi po broju
dobivenih glasova, novinarima je odgovorio da se ne zeli ponovno
kandidirati. "Podrzat cu kolege Racana i Budisu", rekao je
Tomac. Odgovorio je i kako SDP i HSLS nisu razgovarali o njemu kao
mogucem kandidatu za buducega predsjednika Sabora. Tomac smatra kako je
najvaznije da oporba pobijedi na parlamentarnim izborima.
IDS
je vec najavio da nece podrzati Budisinu predsjednicku kandidaturu, a
HSS da ce objaviti svoj prijedlog ne postigne li sestorka dogovor. HNS
bi mogao kandidirati Vesnu Pusic, a u LS-u kao predsjednickog kandidata
vide Vladu Gotovca.
Budisa
je ponovio da bi kao predsjednik drzave u roku od sest do osam mjeseci
potaknuo promjenu polupredsjednickog sustava u parlamentarni. Rekao je
da se nakon toga ne bi ponovno kandidirao za tu duznost jer bi ga kao
politicara vise zanimao rad u parlamentu na koji bi bilo prebaceno
politicko teziste. Budisa je uvjeren da ce od sljedece godine Hrvatska
biti definirana kao zemlja parlamentarne demokracije bez obzira na to
tko imao vecinu u Saboru nakon izbora. Racan je ponovio kako je
jedinstveno stajaliste sestorke brza promjena u parlamentarni sustav,
ali se ne slaze da ce duznost predsjednika drzave nakon toga imati samo
protokolarnu ulogu. Podsjetio je na ulogu Milana Kucana u Sloveniji i
Vaclava Havela u Ceskoj.
Budisa
i Racan nezadovoljni su zbog nedolaska visokih zapadnih duznosnika,
prije svega zemalja EU, na pogreb predsjednika Tudjmana. Drze da je
takav njihov odnos nepravedan prema cijeloj Hrvatskoj, a ne samo prema
njezinu prvom predsjedniku ili HDZ-u. Budisa drzi da bi to moglo
pojacati izglede HDZ-a na izborima, dok Racan ne vjeruje da ce gradjani
kazniti oporbu jer znaju da nije kriva za neprimjereno ponasanje Zapada.
GOSPODARSTVO
Vlada
prihvatila dodatne mjere zaposljavanja
ZAGREB
- Hrvatska je vlada prihvatila dodatne mjere zaposljavanja za pet
ciljanih skupina nezaposlenih, javlja Hina.
Dosadasnjim
mjerama Nacionalne politike zaposljavanja, za sto je utroseno 203
milijuna kuna, zaposleno je 47.100 osoba. Dodatnim mjerama obuhvaceni su
vjezbenici u dijelu tijela drzavne uprave i javnih ustanova, osobe bez
radnog iskustva (KV i VKV) u obrtnistvu, zene i muskarci stariji od 45,
odnosno 50 godina a sa 20, odnosno 25 godina radnoga staza, invalidi te
nezaposleni na slabije razvijenim podrucjima i u Vukovaru. Mjerama bi se
na odredjeno vrijeme subvencionirale njihove bruto-place. Za sve
skupine, osim posljednje, sredstva su predvidjena iz prihoda Hrvatskoga
zavoda za zaposljavanje. Iz drzavnog bi se proracuna financiralo
zaposljavanje nezaposlenih na slabije razvijenim podrucjima i Vukovaru,
ali ta sredstva nisu predvidjena ni u ovogodisnjem proracunu ni u
privremenom proracunu za prva tri mjeseca sljedece godine.
Prvi
put bi se pomoglo zaposljavanje osoba srednje i starije dobi, koje
stvaraju najveci trosak Zavodu za zaposljavanje jer stjecu pravo na
novcanu naknadu do ponovnoga zaposlenja ili umirovljenja. Rijec je o
velikoj kategoriji hrvatskih gradjana koji su iz raznih razloga, npr.
stecaja, ostali bez posla. Novo zaposljavanje trebalo bi im pomoci da
ostvare uvjete za mirovinu, kazao je ministar rada i socijalne skrbi
Joso Skara.
* * *
Porges:
Vlada ima jasnu viziju
gospodarskoga razvoja
VINKOVCI
- Ministar gospodarstva Nenad Porges izjavio je u Vinkovicma da Hrvatska
vlada ima jasnu viziju kamo Hrvatska mora ici u gospodarskome razvoju,
javlja Hina. "Nasa je drzava premala da bi ostala zatvorena.
Siguran razvoj jamci joj jedino potpuna otvorenost europskim
integracijama", rekao je ministar Porges u Vinkovcima u razgovoru s
vukovarsko-srijemskim zupanom Rudolfom Koenigom i tamosnjim
gospodarstvenicima.
Osvrnuvsi
se na velik broj nezaposlenih, kojih je u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji
oko 20.000, ministar Porges je kazao da se nezaposlenost nece smanjiti
ako se ne ubrza gospodarski razvoj. "Smanjivanje nezaposlenosti
ovisi o realnome rastu bruto-proizvoda, a on opet o suzbijanju uvoza,
novim ulaganjima i izvoznoj proizvodnji", istaknuo je Porges.
Dio
sadasnjih gospodarskih teskoca u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji
posljedica je visegodisnje okupiranosti hrvatskoga Podunavlja, rekao je
Porges, podsjetivsi da je od 1996. do 1999. u reorganizaciju i oporavak
vukovarsko-srijemskog gospodarstva drzava ulozila oko 300 milijuna kuna.
"Gospodarske su teskoce u zupaniji velike. Neke su stvari
prepoznate, a za neke treba i novca i vremena, u kojima i ne
obilujemo", dodao je Porges rekavsi da je sa zupanom Koenigom
razgovarao i o gospodarskim teskocama vezanim uz Zupanjsku banku,
vinkovacku "Spacvu" i hrvatsko Podunavlje. "Tu smo da
prepoznamo probleme i osjetljivost toga podrucja na njih, a ne zbog
predizbornoga trenutka i politike", rekao je Porges.
* * *
Vlada
o privatizaciji Privredne banke
ZAGREB
-
Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu sjednice, kojim je
predsjedao Borislav Skegro, prihvatila izvjestaj o tijeku privatizacije
Privredne banke d.d. Zagreb, priopcio je vladin Ured za odnose s
javnoscu.
Vlada
je prihvatila prijedlog Uprave Drzavne agencije za osiguranje stednih
uloga i sanaciju banaka (DAB) da se Banca Commerciale Italiana odredi za
ekskluzivnog pregovaraca u postupku privatizacije Privredne banke d.d.
Zagreb. Ovlasten je Mladen Sunjic, direktor DAB-a, za potpis Ugovora o
prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke s Banca Commerciale Italiana,
i to pod uvjetima iz ponude od 6. prosinca 1999. godine. DAB je obvezan
u nastavku pregovora ishoditi zastitnu klauzulu i obvezu kupca dionica u
vezi s postovanjem prava iz radnog odnosa zaposlenika Privredne banke, a
posebice glede ocuvanja zaposlenosti. Vlada je donijela zakljucak kojim
se 25 posto plus dvije dionice ne moze prodati bez suglasnosti
Hrvatskoga drzavnog sabora. "Vlada je sa zadovoljstvom ustvrdila da
je konacna ponuda za kupnju dionica Privredne banke d.d. znatno visa od
prvotne ponude, sto neprijeporno svjedoci o visokom povjerenju stranih
ulagaca u Hrvatsku", stoji u priopcenju.
* * *
“Slobodna
Dalmacija”: Kutle uz Valenticev i Matesin blagoslov “isisao” 130
milijuna njemackih maraka
SPLIT
- Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije, koja okuplja
"vise stotina novinara, graficara i drugih djelatnika" tvrtke,
poslala je otvoreno pismo na deset medjunarodnih sudova, organizacija i
udruga kako bi ih upoznala s "neuspjesnim naporima da pred
nadleznim pravosudnim organima u Republici Hrvatskoj ostvari svoja
zakonska prava", javlja Hina.
U
pismu koje je potpisao predsjednik udruge Ilija Marsic ukratko se
podsjeca na osnutak dnevnika Slobodne Dalmacije te se opsirnije
objasnjava privatizacija te kuce 1993. i sudski sporovi koji su nastali
poslije nje. Udruga izvjestava medjunarodnu zajednicu da Vlada Nikice
Valentica "nije prihvatila" privatizaciju Slobodne Dalmacije
prema zakonu donesenu za premijera Ante Markovica, a u kojoj su
"zaposlenici postali vlasnici novina". Valenticeva je Vlada
"preko nadlezne drzavne Agencije za restrukturiranje i razvoj, koju
je vodio sadasnji premijer Zlatko Matesa, provela novu 'pretvorbu' te
laznim dokumentima oduzela novinarima i graficarima Slobodnu
Dalmaciju", stoji u pismu. "Nalog za nasilno zauzimanje lista
stigao je direktno iz kabineta Predsjednika Republike dr. Franje
Tudjmana", navodi se u pismu. Nadalje se podsjeca da se pred
Upravnim sudom i Opcinskim sudom u Zagrebu vode sporovi vezani uz
privatizaciju najvecega dalmatinskog dnevnika te da je udruga 1993. i
ove godine s tim u vezi podnijela kaznene prijave Zupanijskome drzavnom
odvjetnistvu u Splitu. Medju tuzenima je, podsjeca se, i Zlatko Matesa.
"Iz
pouzdanih izvora saznajemo da o tim prijavama ne odlucuju pravosudni
organi, nego Vlada i kabinet Predsjednika Republike te HDZ kao vladajuca
stranka", stoji u pismu. "Dok su ti predmeti lezali u ladicama
pravosudnih organa, Miroslav Kutle, ovlasteni HDZ-ov financijski mocnik,
isisavao je poduzece te ga zaduzio za 130 milijuna DEM". Udruga
polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije to je otvoreno pismo
poslala Vijecu Europe, Europskome sudu za ljudska prava, Svjetskome
udruzenju novinara, Svjetskome udruzenju novinskih izdavaca, Reporterima
bez granica, Odboru za zastitu novinara u Parizu i New Yorku, OESS-u te
Svjetskoj i Europskoj federaciji graficara.
Izabrala
i priredila: Natasa S. Besirevic
KULTURA
Hrvatska
u svjetskoj bibliografiji
ZAGREB
-
U uglednom nizu "World Bibliographical Series" nedavno je
objavljena knjiga "Croatia".
Bibliografiju je sastavila Cathie Carmichael, a sadrzi 775 naslova djela
objavljenih u Hrvatskoj i svijetu o Hrvatskoj. Navedeni popis razvrstan
je u 34 poglavlja, kao sto su: Zemlja i njezin narod, Zemljopis,
Turizam, Putopisi, Povijest, Nacionalno pitanje, Jezik, Religija,
Politika, Hrvatski rat za neovisnost, Gospodarstvo, Knjizevnost,
Umjetnost, Mediji itd. Na kraju Bibliografije su tri indeksa te
zemljovid Hrvatske.
Autorica
Bibliografije knjigu je posvetila Hrvatu dr. Branku Franolicu, plodnom
bibliografu koji zivi u Londonu i koji je prvi hrvatski jezik stavio na
"zemljopis" svijeta, u svjetske bibliografije i knjizice jos u
vrijeme bivse Jugoslavije.
* * *
Vrijedna
izdanja HAZU-a
ZAGREB
-
U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je
ovogodisnja produkcija HAZU-a, a tom je prigodom otvorena izlozba knjiga
i periodike. O mnogobrojnim izdanjima govorio je glavni tajnik ustanove
Andrija Kastelan te nekolicina tajnika Akademijinih razreda. Istaknuto
je da je HAZU ove godine objavio 75 naslova, cime i nadalje potvrdjuje
kako je nakladnicka djelatnost jedna od njegovih primarnih zadaca.
Od 75 izdanih
naslova Kastelan je izdvojio prvi svezak monumentalnoga djela
"Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost", koji je
tiskan na engleskome i francuskome jeziku. Izdanje na hrvatskome jeziku
posveceno je razdoblju ranoga srednjeg vijeka i predstavljeno je
javnosti 1997. godine.
* * *
"Hrvatski
nas (ne)zaboravljeni"
ZAGREB
-
U drustvu hrvatskih knjizevnika u Zagrebu predstavljena je knjiga
"Hrvatski nas (ne)zaboravljeni", sveucilisnoga profesora i
jezikoslovca Stjepana Tezaka. Ovo je treca u nizu knjiga Tezakove
savjetnicke trilogije.
-Jezicne
preporuke ne daju se u obliku jednostavnih sazetih savjeta
"nije-nego", vec svestranijim objasnjenjima s primjerima i
obrazlozenjim - napomenuo je recenzent knjige Dragutin Rosandic.
-Tezak nije krut
u propisivanju jezicne norme - rekao je Rosandic napomenuvsi kako autor
u svom istrazivanju istice da hrvatski jezik jos nije standardiziran.
Tezak u knjizi
obradjuje "zaboravljene" hrvatske rijeci, tudjice i
posudjenice, srpske i slavenske rijeci, rijeci bliskoznacne i pjesnicke.
Autor citatelje privlaci i intrigantnim naslovima u knjizi kao sto su
"Pouka o poduci", "Skrb za brigu ili brigu za skrb"
te "Glasujem za glasovanje".
* * *
Krlezini
dani u Osijeku
OSIJEK
- U Osijeku je 10. kazalisno-teatrolosku manifestaciju "Krlezini
dani" otvorila Jagoda Martincevic, pomocnica ministra kulture. U
sklopu manifestacije u kazalistu su priredjene i dvije izlozbe
"Kostimografski radovi nadgarderobijera Rudolfa Kichla" i
monografija "Glumacka lica Marije Kohn". Prvu izlozbu je
otvorio Branko Hecimovic, predsjednik Odbora "Krlezinih dana".
O drugoj izlozbi fotografije i monografije Marije Kohn govorila je
Antonija Bogner-Saban, koja je pritom govorila o 40 godina umjetnicina
uspjesna rada.
Na prvom danu
manifestacije izvedena je predstava "Inoce" osjeckoga HNK.
Manifestacija je nastavljena znanstvenim savjetovanjem. Tema
ovogodisnjega savjetovanja bila je Hrvatska dramska knjizevnost i
kazaliste od baroka do suvremenosti.
Savjetovanje je
zapocelo izlaganjem Branka Hecimovica, a izlagali su i Nikola Batusic,
Nedjeljko Fabrio te Stanislav Marijanovic. Nakon zavrsetka manifestacije
sudionici "Krlezinih dana" posjetili su Vukovar.
Izabrala i priredila: Zeljka Lesic
«««Povratak
na sadrzaj
|