Broj 274. || 13. prosinca 1999.   «««Povratak na sadrzaj

POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITIKA

Pokopan prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman, tvorac neovisne Republike Hrvatske

ZAGREB - Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman umro je u petak 10. prosinca, a pokopan je u ponedjeljak 13. prosinca na zagrebackome groblju Mirogoju. “Svemu sto se dogadjalo u posljednjem desetljecu dr. Franjo Tudjman utisnuo je svoj neponovljiv pecat. Bio je izvanredno sposoban politicar, covjek koji se nikada nije predavao.” Tim se rijecima pred clanovima obitelji i mnostvom gradjana ispred mirogojske mrtvacnice od preminuloga Predsjednika Republike oprostio Vlatko Pavletic, predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora, obnasatelj duznosti privremenoga predsjednika Republike Hrvatske, javlja Hina.
          Uz zvuke bubnjeva pogrebna se povorka od mrtvacnice uputila prema posljednjem pocivalistu dr. Tudjmana, grobnici iza crkve Krista Kralja. Svoj mir prvi ce predsjednik neovisne Hrvatske naci u mirogojskim arkadama okruzen brojnim hrvatskim velikanima.
          Pogrebni je obred pred mirogojskom mrtvacnicom poceo oko 13 sati, kada je povorka s lijesom dosla pred mrtvacnicu. Nepregledno mnostvo gradjana koje je povorku pratilo cijelim putem od Predsjednickih dvora docekalo ju je i na sredisnjem zagrebackom groblju. Svi su oni, ispunjeni tugom i postovanjem, time posljednji put odali pocast dr. Tudjmanu, stvaratelju suverene, nezavisne hrvatske drzave. Uz njih su na Mirogoju bili i hrvatski duznosnici, predstavnici iseljenistva, Crkve, diplomatskoga zbora, medjunarodna izaslanstva...
          Stovanje Predsjedniku pocasnim su strazama u mrtvacnici izrazili najvisi hrvatski drzavni duznosnici, predstavnici iseljene Hrvatske, uglednici politickoga, kulturnoga, znanstvenoga i javnoga zivota. Posljednju pocasnu strazu u mrtvacnici drzali su predsjednici Sabora i Vlade Vlatko Pavletic i Zlatko Matesa, predsjednici Vrhovnoga i Ustavnoga suda Marijan Ramuscak i Smiljko Sokol, predstojnik Ureda Predsjednika Ivica Kostovic i predsjednica Zupanijskoga doma Katica Ivanisevic.
          Zvukovi bubnjeva pratili su lijes predsjednika dr. Franje Tudjmana dok su ga pred mrtvacnicu iznosila osmorica hrvatskih generala. Nakon sto je Predsjednikova obitelj zauzela mjesto nasuprot lijesu, uslijedio je zbor "Zvira voda" Josipa Stolcera Slavenskog. Klapa "Cambi" otpjevala je prigodnu pjesmu "Sutra ce te ponit nji' sest medju ruke".
          Potom se od predsjednika Tudjmana oprostio akademik Pavletic koji je kazao da je dr. Tudjman svemu sto se dogadjalo u posljednjem desetljecu utisnuo svoj neponovljiv pecat. Ne samo strateske nego i mnoge takticke odluke nose njegov potpis. Imao je, zastupao je, branio je misljenja i prijedloge o svemu sto je ulazilo u krug njegova interesa, a taj je bio poznato i priznato obuhvatan, rekao je Pavletic. Podsjetio je da je Predsjednik bio svestrana i radoznala osoba, sposobna da zacas pronikne u bit problema. Njegove preokupacije kretale su se od povijesti do sporta, od politike do gospodarstva, filozofije i kulture...
          "Na stecevinama bogate odjelotvorene bastine, kao drzavnika i politickoga vizionara, dr. Tudjman je izrastao kao licnost do takvih razmjera da mu vise nitko u predvidivoj buducnosti nece biti ravan", porucio je Pavletic. Podsjetio je da i izjave stranackih celnika, mnogih svjetskih drzavnika i bezbroj ljudi iz puka potvrdjuju da je Tudjman bio mnogo vise od predsjednika stranke i drzave - tvorac vjecne Hrvatske. "Takav, za sve, bijase dr. Franjo Tudjman. U razdoblju vec sada zvanom Tudjmanova era", kazao je Pavletic. Istaknuo je da je Tudjman bio i izvanredeno sposoban politicar, pregovarac kojem se bilo tesko suprotstaviti, ali i oni koji ga u njegovoj politici nisu slijedili priznaju mu danas status velikana na kojeg je nemoguce ne pozvati se, kazao je Pavletic. Potom je zbor otpjevao omiljenu pjesmu predsjednika Tudjmana "Boze, cuvaj Hrvatsku".

 * * *

Vjerski obred predvodio nadbiskup Bozanic

ZAGREB - Vjerski obred predvodio je nadbiskup zagrebacki Josip Bozanic koji je izrazio ljudsku i krscansku sucut predsjednikovoj supruzi Ankici, sinovima i kceri s obiteljima te cijeloj rodbini. "Dr. Franjo Tudjman zasigurno ce u povijest hrvatske drzavnosti uci kao jedan od velikih graditelja", kazao je Bozanic. Podsjetio je da se pocetak drzavne sluzbe i predsjednickog mandata dr. Tudjmana dogadjao u najtezim okolnostima, kada je demokratski izrazena volja hrvatskoga naroda da ima svoju drzavu naisla na veliko protivljenje. To ce i ubuduce uvijek trebati uzeti u obzir kod povijesnih prosudbi njegova predsjednickog sluzenja Hrvatskoj. "Prvi predsjednik obnovljene drzave Hrvatske odlazi. Odlazi s jedne strane u povijest, a s druge u vjecnost. Ali Hrvatska ostaje svima nama, braco i sestre, kao Bozji dar i zadaca", kazao je nadbiskup zagrebacki. Bozanic je na kraju zahvalio Bogu na ovih devet godina domovine Hrvatske, na svemu dobrom sto je u svome zivotnom sluzenju svojoj domovini darovao dr. Tudjman.
          Lijes s tijelom predsjednika Tudjmana u grobnicu iza crkve Krista Kralja polozen je u 15.37 sati uz zvuke hrvatske himne "Lijepa nasa". Na posljednji pocinak Predsjednika su ispratila zvona svih zagrebackih i hrvatskih crkava, a pocast mu je odana i preletom vojnih borbenih zrakoplova te zvucima sirena, javlja Hina.
          Uz clanove obitelji Tudjman, suprugu Ankicu, kci Nevenku, sinove Miroslava i Stjepana s obiteljima, brata Ivicu s obitelji, Predsjednika su ispratili brojni hrvatski duznosnici i uglednici te medjunarodni predstavnici. Posljednju pocast tvorcu hrvatske samostalnosti i suverenosti na prepunom sredisnjem zagrebackom groblju, i okolnim ulicama odalo je, kako se procjenjuje, oko sto tisuca gradjana iz svih dijelova Hrvatske i iz iseljenistva.
          Prije samoga polaganja lijesa u grobnicu pobocnik Predsjednika Republike, general bojnik Kresimir Kaspar, predao je obitelji Tudjman hrvatsku zastavu koja je prekrivala lijes. Supruga Ankica zastavu je poljubila placuci. Hrvatsku trobojnicu s lijesa su skinuli clanovi pocasne postrojbe uz zvuke "mirozova".
          Naklonivsi se i bacivsi prve latice cvijeca na Predsjednikov lijes, nadbiskup Bozanic udijelio je dr. Franji Tudjmanu posljednji blagoslov.
          Clanovi obitelji, a potom visoki hrvatski duznosnici, bacanjem cvjetnih latica posljednji su se put oprostili od supruga, oca, djeda, brata, prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana. Na kraju pogrebnoga obreda skladbu "Romanca o gradu" iz Zajceve opere "Nikola Subic Zrinski" izveo je prvak splitske opere Ratomir Kliskic uz pratnju Nine Cosetto.
          Grobnica dr. Franje Tudjmana sagradjena je od crnoga granita i smjestena je iza crkve Krista Kralja, na sredisnjem mjestu u odnosu na Glavni kriz i obje strane mirogojskih arkada u kojima pocivaju brojni hrvatski velikani. Na nadgrobnoj ploci upisano je: "Dr. Franjo Tudjman 1922.-1999. Predsjednik Republike Hrvatske".
          Nad otvorenim je grobom prije polaganja lijesa prigodno slovo, o naslijedju koje predsjednik Tudjman ostavlja hrvatskome narodu, izgovorio akademik Ivan Aralica.
          "Bili ste jedan od onih koji su, zaokupljeni svojom temeljnom mislju da mali narodi, s jednakim pravom kao i veliki, trebaju imati svoju drzavu, poslusali evandjeosku poruku da danju i nocu ostanu budni, da bdiju i cekaju, ako misle docekati ono sto ocekuju, jer nitko ne zna kad ce ocekivano doci. Vi ste znali uciti i bdjeti, Vi ste znali trpjeti i ocekivati, a kad je trenutak dosao, Vi ste ostvarili svoju i zelju svoga naroda", kazao je Aralica.

 * * *

Misa zadusnica za hrvatskoga predsjednika Tudjmana

ZAGREB - Misu zadusnicu za prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tudjmana u prepunoj zagrebackoj katedrali predvodio je poseban Papin izaslanik kardinal Franjo Kuharic, javlja Hina.
          Uz kardinala Kuharica misu zadusnicu sluzili su i svi hrvatski biskupi, apostolski nuncij Giulio Einaudi i nekoliko stotina svecenika. Na pocetku mise nazocnima se obratio nadbiskup zagrebacki Josip Bozanic. “Ovih je dana ponovno progovorila dusa hrvatskoga naroda, otvorila se dusa domoljubnom i vjernickom narodu”, kazao je Bozanic pozivajuci nazocne u Stepincevoj katedrali da mole za pokoj duse pokojnoga Predsjednika i za nasu domovinu Hrvatsku koja nam je toliko na srcu.
          Kardinal Franjo Kuharic u svojoj je propovijedi podsjetio da je svoj posljednji drzavnicki posjet dr. Tudjman izvrsio upravo u Vatikanu kako bi se sastao sa Svetim Ocem, svoju posljednju drzavnicku rijec rekao je u Vatikanu prigodom otvaranja velike izlozbe krscanstva, kulture i umjetnosti u Hrvatskoj. Prigodom dvaju pohoda Ivan Pavla II. dr. Tudjman je, podsjetio je Kuharic, javno izrazavao svoju vjeru koju je primio u djetinjstvu, a koja je u njegovu burnom i slozenom zivotu u dramaticnoj povijesti druge polovice 20. stoljeca svjetlucala u njegovoj savjesti.
          "Svojom se savjescu on opredijelio da svoj zivot ulozi u dramaticnu borbu za slobodu covjeka i hrvatskoga naroda i za povijesnu istinu o tome narodu. Pisuci knjigu o malim narodima i velikim idejama jasno uocava kao povjesnicar kako su mali narodi zrtve velikih kada veliki nisu pravedni, a cinjenica je da su neke velike ideje ovoga krvavog 20. stoljeca bile protucovjecne jer su bile protubozje", rekao je u propovijedi kardinal Kuharic.
          Istaknuo je da je dr. Tudjman znanjem i iskustvom uvidio nepravde i svojom savjescu izabrao tezak put nenasilne borbe za slobodu i povijesna prava i istinu o svome narodu. "Otkrio je prave probleme, posao je svjesno putem koji ce ga voditi u progone sve do tamnice. Nailazio je ne samo na nerazumijevanje velikih nego i na protivljenje. Dostojanstvo velikih se upravo tako ocituje, da budu zastita slabih i malih, da jamce slobodu i ostvarenje neotudjivih ljudskih i nacionalnih prava potlacenih", rekao je kardinal.
          Podsjetio je da je u program slobode i neovisnosti hrvatski narod posao za dr. Tudjmanom u jedinstvenoj slozi u Hrvatskoj i u svijetu, sto je potvrdio na izborima 1990. i referendumu 1991., a potvrdjuje i danas odajuci mu nakon smrti pocast i zahvalnost.
          "Slobodna i suverena drzava Hrvatska ostvarena je pod njegovim vodstvom, ali i htijenjem cijeloga naroda i otporom protiv nepravednoga nasilja. Dakako, i on je to isticao, s Bozjom pomocu. Ostavlja nam u bastinu suverenu i slobodnu, medjunarodno priznatu drzavu Hrvatsku, koja je jamstvo slobode i mogucnosti svih gradjana Hrvatske da u slobodi slozno rade za opce dobro", porucio je voditelj euharistijskoga slavlja.
          Podsjecajuci na Tudjmanove posljednje teske dane ovozemaljskoga zivota, Kuharic je kazao da je prvi predsjednik suvremene hrvatske drzave i njezin ustrajni graditelj, ne bez trpljenja, osporavanja i tjeskobe, zavrsio svoj zivotni put i svoje poslanje. "Cetrdeset dana njegove teske bolesti u bolnici kao da je biblijski prolaz kroz pustinju. Otisao je sa ovoga svijeta pomazan sakramentom bolesnickoga pomazanja", kazao je na misi zadusnici izaslanik Svetog Oca, kardinal Kuharic.
          Zavrsavajuci misno slavlje, kardinal Kuharic je uime Svetog Oca udijelio blagoslov svima nazocnima, svima koji su ovih dana molili i iskazali postovanje blagopokojnom Predsjedniku. “Zazivam Bozji blagoslov cijeloj nasoj domovini, svim njezinim ljudima, da napreduje i bude ucvrscena mirom, slogom i Bozjom zastitom”, kazao je.
          Misu zadusnicu pratio je nastup katedralnoga zbora pod vodstvom Mihe Demovica, orguljasa Andjelka Klobucara, a izvedena je "Misa svetog Kvirina" i dijelovi iz Bajamontijeve mise koja je skladana u cast hrvatskome znanstveniku i fizicaru Rudjeru Boskovicu.
          Na kraju mise zadusnice za prvoga hrvatskog predsjednika zbor i nekoliko tisuca vjernika otpjevali su hrvatsku himnu "Lijepa nasa".
          Na misi zadusnici bili su clanovi obitelji Tudjman, predstavnici zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti, clanovi diplomatskoga zbora i nekoliko tisuca vjernika u samoj katedrali i ispred nje.


 * * *

I UN odao pocast predsjedniku Tudjmanu

UJEDINJENI NARODI - Zastava Ujedinjenih Naroda (UN) ispred zgrade UN-a u New Yorku spustena je u ponedjeljak 13. prosinca na pola koplja, a zastave 188 clanica organizacije su uklonjene obiljezavajuci na taj nacin smrt prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tudjmana.
          Predsjednik Generalne skupstine UN-a Theo-Ben Gurirab pozdravio je u svojoj izjavi predsjednika Tudjmana kao "oca hrvatske nacije i tvorca hrvatskoga rodoljublja i nezavisnosti". Gurirab je u izjavi rekao da se u zivotu predsjednika Tudjmana "odrazavala povijest moderne Hrvatske", kao heroja antifasistickoga pokreta u Drugom svjetskom ratu, kao najmladjega generala u jugoslavenskoj vojsci, kao akademika i povjesnicara te kao disidenta i politickoga zatvorenika.
          "Uime Generalne skupstine izrazavam najiskreniju sucut ozaloscenoj obitelji Tudjman, hrvatskoj Vladi i hrvatskome narodu zbog gubitka njihova dragog vodje koji ce svima nedostajati. Neka mu dusa pociva u vjecnome miru”, naveo je Gurirab u izjavi.
          Glavni tajnik Kofi Annan nije dao izjavu, ali je njegov glasnogovornik Fred Eckhard kazao da je Annan poslao pismo predsjedniku Sabora i obnasatelju duznosti privremenoga predsjednika           Hrvatske Vlatku Pavleticu u kojem izrazava sucut Hrvatskoj vladi i narodu.
Na pogrebu predsjednika Tudjmana uime UN-a bio je Annanov izaslanik za BiH Jacques Klein.

 * * *

U sprovodu predsjednika Tudjmana
oko 250.000 ljudi

ZAGREB - U posljednjem ispracaju predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana na ulicama grada Zagreba sudjelovalo je oko 250.000 gradjana. Samu pokopu na groblju Mirogoju pribivalo je izmedju 150 i 160 tisuca ljudi, izjavio je novinarima pomocnik ministra unutarnjih poslova Josko Moric, javlja Hina. U sva tri dana zalosti, dodao je Moric, javni i pravni red i mir i opcenito sigurnosno stanje u drzavi bili su na visokoj razini, a od subote u 14 sati do ponedjeljka u 9 sati mimohodom uz odar u Predsjednickim dvorima pocast preminulom Predsjedniku Republike iskazalo je oko 105.000 ljudi.
          Nacelnik Ureda za odnose s javnoscu MUP-a Slavko Rako kazao je da su i hrvatski redarstvenici u tri dana, dijeleci bol hrvatskoga naroda u mimohodu i pocasnim strazama pokraj Predsjednikova odra te upisujuci se u knjige sucuti u svim policijskim upravama i postajama, iskazali pocast preminulome predsjedniku dr. Franji Tudjmanu. Dostojanstvenu oprostaju od Predsjednika redarstvenici su pridonijeli i svojim radom, a u tri dana na podrucju grada Zagreba u obavljanju sluzbenih poslova sudjelovalo je 1500 policajaca.

 * * *

I crkvena zvona ispratila
predsjednika Tudjmana

ZAGREB - Zvona hrvatskih crkava, brojna od njih i tesko stradala u Domovinskom ratu, 13. prosinca su se, prema preporuci predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskupa zagrebackoga Josipa Bozanica, tuznom zvonjavom pridruzila posljednjem ispracaju predsjednika Tudjmana na njegov posljednji pocinak. Upravo je Tudjman jedan od najzasluznijih da danas ta crkvena zvona bez zabrana i ogranicenja mogu svakodnevno svojom zvonjavom pozdravljati slobodnu, modernu, demokratsku i cjelovitu Hrvatsku nastavljajuci veliko djelo za koje se borio i zivot svoj polozio i blazeni kardinal Alojzije Stepinac, javlja Hina.
          "Ne budite u sluzbi onih koji bi zeljeli neku drugu Hrvatsku", upozorio je dr. Tudjman na povratku iz Vatikana gdje je otvorio veliku izlozbu "Hrvati, krscanstvo, kultura, umjetnost". To je zapravo bila njegova poznata recenica kojom je cijelom hrvatskom narodu zelio poruciti samo jedno: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za sto".
          Podsjetimo i kako se srbo-cetnicko vojno zrakoplovstvo, ruseci najvece hrvatske svetinje, 7. listopada 1991. odlucilo i na raketiranje Banskih dvora smatrajuci da ce uklanjanjem dr. Tudjmana cijelu Hrvatsku baciti na koljena. S vjerom u Boga predsjednik Tudjman tada je rekao: "Pa sve da su i uspjeli, Hrvatska bi zivjela i bez mene."

 * * *

Ante Beljo: Predsjednik Tudjman sjedinio domovinu i dijasporu

ZAGREB – “Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman stvorio je temelje hrvatske drzave sjedinjujuci domovinu i dijasporu. Na tim ce temeljima buduci hrvatski narastaji graditi svoju zemlju”, stoji u pismenoj izjavi u povodu smrti predsjednika Tudjmana ravnatelja Hrvatske matice iseljenika (HMI) i upravitelja Hrvatskoga informativnog centra (HIC) Ante Belje.
          “Dr. Tudjman bio je covjek kome je hrvatsko iseljenistvo dalo bezrezervnu potporu znajuci najbolje kolika je nesreca nemati vlastitu drzavu i koliko je vazno stvoriti drzavu po mjeri hrvatskoga covjeka i hrvatskih narodnih interesa. U tome je i bila bit odnosa iseljenika prema predsjedniku Tudjmanu”, istice Beljo.
          Podsjeca da je hrvatska emigracija jos sredinom osamdesetih godina prihvatila Tudjmanove ideje, kao i da su Franju Tudjmana zanimali svi slojevi hrvatske emigracije. Dr. Tudjman pridobio je naklonost hrvatskoga iseljenistva svojom odlucnoscu i nekolebljivoscu te kao covjek koji razumije realne drustvene i politicke okolnosti hrvatskoga puka, bez neutemljenih romanticarskih vizija. Svi slojevi hrvatske politicke emigracije - i lijevi i desni - priklonili su se dr. Tudjmanu. Jer, navodi Beljo, na sastancima i susretima koje su hrvatski iseljenici imali s Franjom Tudjmanom redovito su zavrsavali desetljetni hrvatski "ratovi" iz proslosti i stvarani, na drugim temeljima, mostovi suradnje u interesu jedne nove, buduce Hrvatske.
          “Utemeljitelju hrvatske drzave tesko je pisati nekrolog jer je on na ideji pomirbe svih Hrvata, u krvavom Domovinskom ratu i vrlo zahtjevnom diplomatskom aktivnoscu, uspio svojom drzavnickom mudroscu ostvariti vjekovni hrvatski san”, stoji, medju ostalim, u pismenoj izjavi ravnatelja HMI-a i upravitelja HIC-a Ante Belje.

 * * *

Izjava predsjednika Hrvatskoga svjetskog kongresa

ZAGREB - "Od prvih vijesti o preminucu oca hrvatske drzave i nacije Franje Tudjmana, i s ove strane granice hrvatska dijaspora pali svijece po svojim domovima i kucama njemu za pokoj vjecni", izjavio je u povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. Simun Sito Coric, javlja Hina.
          Iskrenu i duboku sucut dr. Coric je izrazio supruzi predsjednika Tudjmana gospodji Ankici Tudjman, njihovoj djeci i cijeloj obitelji.
          “Hrvatski narod u domovini i izvan nje zauvijek ce znati cijeniti kljucni prinos predsjednika Tudjmana hrvatskoj suvremenoj povijesti”, istaknuo je predsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa dr. Simun Sito Coric.

 * * *

Sucut Bernarda Luketicha i Hrvatske
bratske zajednice

ZAGREB - Glavni predsjednik Hrvatske bratske zajednice Bernard Luketich uputio je uime clanstva te organizacije izraze sucuti u povodu smrti hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana predsjedniku Sabora i privremenom obnasatelju duznosti predsjednika Vlatku Pavleticu, svim gradjanima Hrvatske i Hrvatima diljem svijeta, kao i obitelji Tudjman, javlja Hina.
          "Njegova hrabrosti i vizija za uspostavu slobodne i suverene drzave Hrvatske bila je posvecena ozivotvorenju najdubljih zelja hrvatskoga naroda u cijelome svijetu. Svojom odlucnoscu i hrabroscu uspio je Hrvatskoj vratiti njezinu samostalnost i uveo ju je u zajednicu slobodnih i neovisnih drzava svijeta", navodi se u brzojavu sucuti dostavljenom Hini. U brzojavu se istice da je HBZ predsjednika Tudjmana uvijek smatrao iskrenim prijateljem i velikim drzavnikom s kojim je zajednica ostvarila visoku razinu suradnje.
          Glavni predsjednik sredisnje organizacije americkih Hrvata upisao je, medju ostalim, u knjigu zalosti u hrvatskome veleposlanstvu u Washingtonu da se Tudjman "cijeli svoj zivot uporno borio za ostvarivanju mira, slobode i dostojanstva svoga hrvatskog naroda. Junacki se borio protiv fasizma i slomio je jaram diktature kako bi proglasio neovisnost Hrvatske". Predsjednik Hrvatske bratske zajednice (HBZ) Bernard Luketich izjavio je za Glas Amerike da je Predsjednikova smrt "velik gubitak ne samo za hrvatski narod u Hrvatskoj nego i za Hrvate u cijelome svijetu. Dr. Tudjman je bio ne samo prvi hrvatski predsjednik nego i utemeljitelj i osloboditelj”, rekao je Luketich. Govoreci o osjecajima clanstva Hrvatske bratske zajednice, Luketich je istaknuo kako su mu u HBZ-u zahvalni sto je vodio hrvatski narod i drzavu Hrvatsku ostvarivsi san koji smo svi godinama nosili u srcima.
          "Imali smo vrlo dobre odnose s predsjednikom Tudjmanom i u njemu smo vidjeli buducnost hrvatskoga naroda i drzave. Za nas je ovo velik gubitak. Zahvalni smo mu za sve sto je ucinio za hrvatski narod, posebno u domovini, ali i u iseljenistvu", rekao je Luketich. Govoreci o osobnim dojmovima, Luketich je rekao: "Bio je nas osobni prijatelj. Mi smo ga poznavali i prije nego sto je postao predsjednik. Uvijek smo ga smatrali dobrom osobom za vodjenje hrvatskoga naroda".

 * * *

Gradiscanskohrvatski centar uputio
izraze sucuti

ZAGREB/BEC - Gradiscanskohrvatski centar uputio je izraze iskrene sucuti obitelji Tudjman, Hrvatskoj vladi, Uredu predsjednika te narodima i narodnostima Hrvatske u povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tudjmana, javlja Hina. Izrazima sucuti pridruzili su se Znanstveni institut gradiscanskih Hrvata i Hrvatsko stamparsko drustvo iz Zeljeznog u Austriji.

 

 * * *

Hrvatska zajednica u Trstu: Ponosni smo sto je Tudjman bio nas suvremenik

PULA, TRST - Predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu Damir Murkovic izrazio je duboku sucut u povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudjmana. "Za predsjednikom Tudjmanom ostaje povijesna zasluga tvorca Hrvatske i ostvaritelja hrvatskoga sna o neovisnoj i samostalnoj drzavi u svjetskoj zajednici. Hrvati koji zive na ovim podrucjima pridruzuju se svim Hrvatima u svijetu i domovini svjesni znacenja predsjednika Tudjmana i ponosni sto je bio nasim suvremenikom", stoji u priopcenju Hrvatske zajednice u Trstu dostavljenom dopisnistvu Hine u Puli. U povodu smrti predsjednika Tudjmana u generalnom Konzulatu Republike Hrvatske u Trstu otvorena je knjiga zalosti, a za pokojnog Predsjednika sluzena je i misa zadusnica u crkvi Svetog Antuna Novog u Trstu.

 * * *

Hrvati u Becu odali pocast preminulome predsjedniku Tudjmanu

BEC - U povodu smrti predsjednika Republike Hrvatske Franje Tudjmana u Becu je 11. prosinca u organizaciji udruga Hrvata u Austriji - Austrijsko-hrvatske kulturne zajednice, ogranka HDZ-a u Becu i Hrvatskoga kongresa - odrzana komemoracija na kojoj je iskazana tuga i bol Hrvata u Becu te njihova zahvalnost prvome hrvatskom predsjedniku, javlja Hina. O zivotnom putu tvorca moderne Hrvatske govorio je tom prigodom veleposlanik RH u Becu Ivan Ilic. U prepunoj crkvi Am Hof, u kojoj je smjestena Hrvatska katolicka misija, na svetoj misi u nedjelju 12. prosinca hrvatski su vjernici minutom sutnje odali pocast preminulome Predsjedniku, koji je svojoj zemlji omogucio neovisnost, suverenost i slobodu.
          U Veleposlanstvu RH otvorena je 11. prosinca knjiga zalosti u koju su se upisali diplomatski predstavnici brojnih stranih drzava akreditiranih u Austriji te mnostvo Hrvata koji zive i rade u Becu. Misa zadusnica za predsjednika Tudjmana sluzit ce se u Becu 21. prosinca.

 * * * 

Izrazi sucuti americkih Hrvata

WASHINGTON - Udruge americkih Hrvata i brojni pojedinci izrazili su sucut u povodu smrti hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana, javlja Hina.
          U izjavi Hrvatsko-americke udruge (CAA) kaze se da je "otisao covjek koji je ostvario san hrvatskoga naroda". Posebna priopcenja objavila su i celnistva Nacionalne federacije americkih Hrvata (NFCA) i Hrvatsko-americki kongres (CAC). Clanovi NFCA ocjenjuju da "smrt predsjednika Franje Tudjmana predstavlja kraj jednog epskog razdoblja hrvatske povijesti." Dodaje se da je "predsjednik Tudjman bio kljucni cimbenik ocuvanja hrvatske drzave tijekom vrlo teskih godina pocetkom ovoga desetljeca". Predsjednik CAA Jerko Sumera je za Glas Amerike izjavio da je pokojni predsjednik Tudjman "ostvario san hrvatskoga naroda - neovisnu i samostalnu drzavu Hrvatsku". Sucut obitelji, Vladi i hrvatskome narodu u povodu smrti predsjednika Tudjmana izrazio je i predsjednik Americko-hrvatskoga drustva veleposlanik Thomas Melady te Udruga za hrvatske studije iz Illinoisa. Na nedjeljnim misama u svim crkvama hrvatskih katolickih zupa u SAD-u vjernici i svecenici pomolili su se za preminuloga hrvatskog predsjednika.

 * * *

Izrazi sucuti Hrvata u Madjarskoj i Trstu

BUDIMPESTA/TRST - Predsjednik Hrvatske drzavne samouprave u Madjarskoj Mijo Karagic i predsjednik Saveza Hrvata u Madjarskoj Joso Ostrogonac uputili su u povodu smrti predsjednika RH Franje Tudjmana brozojave sucuti predsjedniku Hrvatskoga drzavnog sabora Vlatku Pavleticu, premijeru Zlatku Matesi, ministru vanjskih poslova Mati Granicu i obitelji preminuloga predsjednika, javlja Hina.
          U brzojavu stoji da su Hrvati u Madjarskoj s velikom zabrinutoscu pratili vijesti o pogorsanom zdravstvenom stanju predsjednika Tudjmana. "Bio je to odraz ne samo brige za drzavnika koji se svojim djelom svrstao u red najslavnijih i najzasluznijih Hrvata u povijesti nego i izraz ljubavi prema covjeku koji je ostvario jedinstvo svih Hrvata u svijetu", istice se, medju ostalim, u brzojavu sucuti Hrvata u Madjarskoj.
          Sucut u povodu smrti hrvatskog predsjednika izrazila je i Hrvatska zajednica u Trstu. "Za predsjednikom Tudjmanom ostaje povijesna zasluga kao tvorcu Hrvatske i ostvaritelju hrvatskoga sna o neovisnoj i samostalnoj drzavi u svjetskoj zajednici. Hrvati koji zive na ovim podrucjima pridruzuju se svim Hrvatima u svijetu i domovini, svjesni znacenja predsjednika Tudjmana i ponosni sto je bio nasim suvremenikom", istice se u brzojavu.

 * * *

Zelja obitelji Tudjman: Umjesto vijenaca sredstva u Fond za obnovu Vukovara

ZAGREB - Zelja je obitelji predsjednika Tudjmana da se umjesto kupnje vijenaca sredstva uplacuju u Fond namijenjen obnovi Vukovara, receno je novinarima nakon prve sjednice Provedbenog odbora za pokop Predsjednika Republike.

 


 * * * 

Svjetske agencije o predsjednikovu pogrebu

ZAGREB (Hina/AFP/Reuters/AP) - Sve agencije navode da je predsjednik Tudjman bio arhitekt neovisnosti Hrvatske. U svim vijestima prenose se rijeci predsjednika Hrvatskoga drzavnog sabora Vlatka Pavletica koji se naciji obratio putem televizije. Agencije navode da je Pavletic potkraj studenoga privremeno preuzeo duznost predsjednika Republike nakon sto je predsjednik Tudjman proglasen privremeno sprijecenim. Vijesti ukratko govore o tijeku bolesti predsjednika Tudjmana, prenose njegov zivotopis, a potom podsjecaju kako u Hrvatskoj predstoje parlamentarni, a sada i prijevremeni predsjednicki izbori.
          Svjetske novinske agencije, nakon vijesti o smrti hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana, analiziraju kako ce izgledati hrvatska politicka scena nakon Tudjmana.
         
"Duga agonija hrvatskoga predsjednika Franje Tudjmana omogucila je stranci na vlasti i oporbi da se pripreme za njegova nasljednika", pise francuska novinska agencija France presse (AFP). AFP podsjeca da, prema Ustavu, privremeni vrsitelj duznosti predsjednika i predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora Vlatko Pavletic mora u roku od 60 dana raspisati predsjednicke izbore. Sest glavnih oporbenih stranka smatraju da HDZ zeli iskoristiti simpatije u narodu uzrokovane bolescu i smrcu predsjednika Tudjmana i organizirati izbore sto prije nakon objave o Tudjmanovoj smrti, nastavlja AFP.
          Stranka na vlasti, nastavlja AFP, nije objasnila svoje namjere, ali su neki duznosnici HDZ-a dali naslutiti kako bi zeljeli da predsjednicki izbori budu odrzani negdje oko opcih izbora. "Unutar HDZ-a, koji je Tudjman vodio na autoritativan nacin, nije odredjen nasljednik, a sastanak visokih organa stranka potvrdili su borbu za utjecaj izmedju umjerenih pripadnika stranke i radikalnih nacionalista", pise AFP. Medju umjerenim pripadnicima HDZ-a je ministar vanjskih poslova Mate Granic, pise AFP dodajuci da su nedavna ispitivanja javnoga misljenja pokazala da Granic ima veliku popularnost te da bi bio najbolji kandidat HDZ-a za predsjednicke izbore. "Neki komentatori tvrde da je Granic dobio blagoslov radikala da se kandidira za predsjednicke izbore u Hrvatskoj ako odustane od toga da istovremeno bude i predsjednik stranke", nastavlja francuska agencija. AFP nastavlja da je celnik HSLS-a Drazen Budisa u nekim intervjuima vec najavio svoju predsjednicku kandidaturu.
          Prema britanskoj novinskoj agenciji Reuters, "zapadne vlade imaju velike nade u reforme u Hrvatskoj nakon smrti predsjednika Franje Tudjmana, ali balkanski analiticari smatraju da ce se bivsa jugoslavenska republika prvo suociti s opasnim periodom neizvjesnosti". Reuters dodaje da se SAD i Europska unija nadaju da ce "smjena generacija donijeti politicku i gospodarsku liberalizaciju u Zagrebu i imati siri utjecaj na BiH i Srbiju".
          Agencija Associated Press (AP) takodjer se bavi analizom posttudjmanovske ere u Hrvatskoj. AP navodi da ministar vanjskih poslova Mate Granic ima najvise izgleda iz redova vladajuce stranke da pobjedi na predsjednickim izborima. "On medju zapadnim celnicima ima ugled umjerna politicara i potporu javnosti", pise AP i dodaje da bi Granic, u slucaju da bude izabran, Hrvatskoj "donio medjunarodnu potporu te napravio most izmedju tvrdolinijasa HDZ-a i oporbe". Sto se tice oprobe, medju glavnim pretendentima na mjesto predsjednika su Ivica Racan iz SDP-a i Drazen Budisa iz HSLS-a, zakljucuje AP.

 * * *

Predsjednik Tudjman nece biti nositelj HDZ-ovih izbornih lista

ZAGREB - Predsjednistvo HDZ-a je na sjednici jednoglasno odlucilo da nositelji HDZ-ovih izbornih lista za parlamentarne izbore u svim izbornim jedinicama budu kandidati koji su prvi na tim listama, izvijestio je potpredsjednik HDZ-a Vladimir Seks na konferenciji za novinare nakon zatvorene sjednice Predsjednistva HDZ-a, javlja Hina. Potpredsjednica HDZ-a Ljerka Mintas-Hodak kazala je da su u HDZ-u postojale razne ideje o tome tko bi trebao biti nositelj HDZ-ovih izbornih lista, ali da je tako odluceno uz postovanje cinjenice da je predsjednik Tudjman bio tesko bolestan.

 * * *

Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj
54 stranke

ZAGREB - Na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj raspisanim za 3. sijecnja 2000. sudjelovat ce 54 stranke i 30 kandidata nacionalnih manjina - rekao je predsjednik Drzavnog izbornog povjerenstva Marijan Ramuscak, a prenijela je Hina.
          Kandidiranje je zavrseno u ponoc 11. prosinca, do kada je bio krajnji rok za predaju lista. Na izborima ce ukupno biti 278 lista za sve izborne jedinice, a prijavljeno je 69 kandidatura. Na izbore samostalno izlazi 35 stranaka, 14 stranackih koalicija i 20 neovisnih kandidata. Povjerenstvu se prijavilo oko 4100 kandidata.
          U zagrebackoj izbornoj jedinici prijavljeno je najvise izbornih lista, njih 31, a u desetoj (juzni dio Splitsko-dalmatinske i Dubrovacko-neretvanska zupanija) 29 te u devetoj (Licko-senjska, Zadarska, Sibensko-kninska i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske zupanije) 28 lista. Najmanje lista bit ce u posebnoj jedinici za dijasporu - 21.
          Drzavno izborno povjerenstvo moralo je do 24 sata u ponedjeljak 13. prosinca pregledati sve kandidature i ustanoviti njihovu valjanost. Sljedeceg je dana povjerenstvo objavilo pravovaljane kandidature i tada je sluzbeno zapocela predizborna kampanja, najkraca u modernoj hrvatskoj povijesti. Iako je formalno predvidjeno 18 dana kampanje, ona ce realno trajati 15, s obzirom na tri dana bozicnih i novogodisnjih blagdana. Najjace politicke stranke vec su objavile da za to vrijeme nece imati predizbornih aktivnosti.
          Broj stranaka koje zele istaknuti kandidature neogranicen je. Dovoljno je samo da su registrirane na dan objave izbora. Za neovisne kandidature bilo je, pak, dovoljno prikupiti 500 potpisa. Od 55 stranaka koje ce se natjecati na ovim izborima jedanaest ih je imalo zastupnike u dosadasnjem sazivu Sabora. Gradjani koji se na dan izbora zateknu izvan svoje izborne jedinice moci ce glasovati u mjestu boravka samo ako se najkasnije do 24. prosinca ispisu iz popisa biraca svoga prebivalista i privremeno se upisu u popis biraca u mjestu boravka. Ta se odredba najvecim dijelom odnosi na studente. Hrvatski drzavljani moci ce uz predocenje osobne iskaznice glasovati i u diplomatsko-konzularnim predstavnistvima Hrvatske zateknu li se na dan izbora u inozemstvu.
          Izbore ce promatrati predstavnici 12 domacih nevladinih udruga i oko 1000 stranih promatraca - gotovo dvostruko vise nego na proslim izborima.

 * * *

Dr. Mihanovic: Ugovori s Vatikanom izraz su volje vecine hrvatskoga naroda

ZAGREB - Zamoljen da kao predsjednik drzavnoga Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj iznese svoje stajaliste u povodu izjava nekih oporbenih celnika o provedbi Ugovora izmedju Svete Stolice i drzave Hrvatske, predsjednik Povjerenstva dr. Nedjeljko Mihanovic izlozio je o tome Hini nacelno stajaliste Povjerenstva. "S moralnoga i politickoga gledista iznenadjuju nas te izjave oporbenih celnika koje nam unose u svijest sumnju o daljnjem demokratskom promicanju ustavnih, gradjanskih i covjecjih prava", istaknuo je na pocetku izjave Mihanovic podsjetivsi kako se u tim izjavama istice primjedba da Ugovor koji regulira gospodarsko-imovinske odnose izmedju Republike Hrvatske i Svete Stolice nije najbolje koncipiran pa se najavljuje da ce se to preispitati i ispraviti "nakon promjena u drzavnoj upravi".
          "Da bi se obavila revizija medjunarodnih ugovora koje je verificirao Hrvatski drzavni sabor", kako je izjavio Mihanovic, "potrebno je ponajprije prikupiti valjanu pravnu i moralnu argumentaciju za njihov opoziv. Potpuno je neutemeljeno da je Katolicka crkva u odnosu na druge vjerske zajednice privilegirana. Ugovori se provode u granicama najskromnije forme. Vraca se ono 'sto je moguce' i sto je potrebno za normalnu vjersku, kulturnu i odgojnu djelatnost Katolicke crkve u Hrvatskoj, a nasilno je i bespravno oduzeto u vrijeme komunisticke jugoslavenske vladavine", rekao je predsjednik drzavnoga Povjerenstva za odnose s vjerskim zajednicama.
          "Pri izricanju negativna stava o tim ugovorima potrebno je objektivno i nepristrano imati u vidu da ni jednoj vjerskoj zajednici u Hrvatskoj nije u tolikoj mjeri ucinjeno nepravde kao Katolickoj crkvi. Prije svega jer je njezino naucavanje za ateisticki komunizam bilo najopasnije, a suprotstavljanje partijskome, materijalistickom dogmatizmu i totalitarizmu najdosljednije i najodlucnije", rekao je Mihanovic dodavsi kako je Katolicka crkva bila osudjena na teske zrtve pod komunistickim terorom. “Sve su te prisilne rekvizicije provodjene nasiljem, a ovjerovljene su najokrutnijom totalitarnom stvarnoscu. Ne smijemo stoga ove ugovore izolirati od onoga vremena kada su prilike bile dramatske i na rubu opstojnosti. Isto tako smo svjesni da je za vrijeme Drugoga svjetskog rata najteze stradala zidovska vjerska zajednica i crkvena opcina", napomenuo je Mihanovic dodavsi kako bi najmanje trebalo da protiv ovih ugovora "dizu glas oni koji su mnoge nezakonitosti u proslom totalitarnom sustavu provodili i ideoloski podupirali".

 * * *

Zasjedanje vijeca Hrvatske biskupske konferencije

ZAGREB - Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebackoga nadbiskupa Josipa Bozanica odrzana je u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu redovita sjednica Stalnoga vijeca HBK, izvijestila je IKA.
          Na sjednici su bili svi clanovi osim predsjedatelja: splitsko-makarski nadbiskup Ante Juric, rijecko-senjski nadbiskup Anton Tamarut, dubrovacki biskup Zelimir Puljic te generalni tajnik HBK mr. Vjekoslav Huzjak.
          Na zasjedanju je bilo rijeci o preporukama Kongregacije za biskupe glede obnovljena statuta HBK, o nacrtu Poruke HBK za Dan zivota 6. veljace 2000., a odredjeno je i izaslanstvo HBK za Medjunarodni euharistijski kongres u Rimu od 18. do 25. lipnja. Nakon zahvale na sluzbi dosadasnjega direktora “Ike” dr. Ilije Zivkovica ta je sluzba povjerena glavnom uredniku “Ike” prof. Antonu Suljicu.

 * * *

V. Pavletic: "Ne vjerujem da me se netko usudjuje prisluskivati"

ZAGREB - Zamoljen za komentar napisa objavljena u jednome hrvatskom tjedniku, predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora koji privremeno zamjenjuje predsjednika Republike akademik Vlatko Pavletic novinarima je izjavio kako ne moze vjerovati da bi se tko usudio prisluskivati ga. "Ako ustanovim i ako dobijem dokaze, onda cu primijeniti sve one ovlasti koje imam po Ustavu i Zakonu i taj ce onda pozaliti sto je takvo sto napravio", rekao je Pavletic.

 * * *

Budisa - vjerojatno kandidat SDP-a i HSLS-a na predsjednickim izborima

ZAGREB - Koalicija SDP-a i HSLS-a najvjerojatnije ce kandidirati Drazena Budisu za predsjednika Republike Hrvatske na prijevremenim predsjednickim izborima, potvrdili su predsjednici stranaka, a prenijela je Hina.
          "SDP i HSLS imat ce jednoga kandidata", rekao je predsjednik SDP-a Ivica Racan. Dometnuo je da ce, kako stvari sada stoje, u prvom izbornom krugu prijevremenih predsjednickih izbora opozicija imati vise kandidata.
          "Budisa ce imati moju podrsku", rekao je Racan na konferenciji za novinare koja je oznacila pocetak koalicijske predizborne kampanje za sijecanjske parlamentarne izbore. Predsjednik HSLS-a Drazen Budisa drzi realnijom pretpostavkom da ce stranke sestorke istaknuti najmanje dvojicu kandidata, a ne zajednickoga. Dometnuo je, medjutim, da jos nisu okoncani razgovori unutar sestorke o predsjednickim kandidatima. Budisa je napomenuo da ce njegova konacna kandidatura prije svega ovisiti o stajalistu stranackih tijela SDP-a i HSLS-a. Ustavom je propisano da se izbor novoga predsjednika drzave treba obaviti u roku 60 dana od dana kada je bivsi predsjednik prestao obavljati duznost. Zdravko Tomac (SDP), koji je na posljednjim predsjednickim izborima bio drugi po broju dobivenih glasova, novinarima je odgovorio da se ne zeli ponovno kandidirati. "Podrzat cu kolege Racana i Budisu", rekao je Tomac. Odgovorio je i kako SDP i HSLS nisu razgovarali o njemu kao mogucem kandidatu za buducega predsjednika Sabora. Tomac smatra kako je najvaznije da oporba pobijedi na parlamentarnim izborima.
          IDS je vec najavio da nece podrzati Budisinu predsjednicku kandidaturu, a HSS da ce objaviti svoj prijedlog ne postigne li sestorka dogovor. HNS bi mogao kandidirati Vesnu Pusic, a u LS-u kao predsjednickog kandidata vide Vladu Gotovca.
          Budisa je ponovio da bi kao predsjednik drzave u roku od sest do osam mjeseci potaknuo promjenu polupredsjednickog sustava u parlamentarni. Rekao je da se nakon toga ne bi ponovno kandidirao za tu duznost jer bi ga kao politicara vise zanimao rad u parlamentu na koji bi bilo prebaceno politicko teziste. Budisa je uvjeren da ce od sljedece godine Hrvatska biti definirana kao zemlja parlamentarne demokracije bez obzira na to tko imao vecinu u Saboru nakon izbora. Racan je ponovio kako je jedinstveno stajaliste sestorke brza promjena u parlamentarni sustav, ali se ne slaze da ce duznost predsjednika drzave nakon toga imati samo protokolarnu ulogu. Podsjetio je na ulogu Milana Kucana u Sloveniji i Vaclava Havela u Ceskoj.
          Budisa i Racan nezadovoljni su zbog nedolaska visokih zapadnih duznosnika, prije svega zemalja EU, na pogreb predsjednika Tudjmana. Drze da je takav njihov odnos nepravedan prema cijeloj Hrvatskoj, a ne samo prema njezinu prvom predsjedniku ili HDZ-u. Budisa drzi da bi to moglo pojacati izglede HDZ-a na izborima, dok Racan ne vjeruje da ce gradjani kazniti oporbu jer znaju da nije kriva za neprimjereno ponasanje Zapada.

 

GOSPODARSTVO

Vlada prihvatila dodatne mjere zaposljavanja

ZAGREB - Hrvatska je vlada prihvatila dodatne mjere zaposljavanja za pet ciljanih skupina nezaposlenih, javlja Hina.
          Dosadasnjim mjerama Nacionalne politike zaposljavanja, za sto je utroseno 203 milijuna kuna, zaposleno je 47.100 osoba. Dodatnim mjerama obuhvaceni su vjezbenici u dijelu tijela drzavne uprave i javnih ustanova, osobe bez radnog iskustva (KV i VKV) u obrtnistvu, zene i muskarci stariji od 45, odnosno 50 godina a sa 20, odnosno 25 godina radnoga staza, invalidi te nezaposleni na slabije razvijenim podrucjima i u Vukovaru. Mjerama bi se na odredjeno vrijeme subvencionirale njihove bruto-place. Za sve skupine, osim posljednje, sredstva su predvidjena iz prihoda Hrvatskoga zavoda za zaposljavanje. Iz drzavnog bi se proracuna financiralo zaposljavanje nezaposlenih na slabije razvijenim podrucjima i Vukovaru, ali ta sredstva nisu predvidjena ni u ovogodisnjem proracunu ni u privremenom proracunu za prva tri mjeseca sljedece godine.
          Prvi put bi se pomoglo zaposljavanje osoba srednje i starije dobi, koje stvaraju najveci trosak Zavodu za zaposljavanje jer stjecu pravo na novcanu naknadu do ponovnoga zaposlenja ili umirovljenja. Rijec je o velikoj kategoriji hrvatskih gradjana koji su iz raznih razloga, npr. stecaja, ostali bez posla. Novo zaposljavanje trebalo bi im pomoci da ostvare uvjete za mirovinu, kazao je ministar rada i socijalne skrbi Joso Skara.

 * * *

Porges: Vlada ima jasnu viziju
gospodarskoga razvoja

VINKOVCI - Ministar gospodarstva Nenad Porges izjavio je u Vinkovicma da Hrvatska vlada ima jasnu viziju kamo Hrvatska mora ici u gospodarskome razvoju, javlja Hina. "Nasa je drzava premala da bi ostala zatvorena. Siguran razvoj jamci joj jedino potpuna otvorenost europskim integracijama", rekao je ministar Porges u Vinkovcima u razgovoru s vukovarsko-srijemskim zupanom Rudolfom Koenigom i tamosnjim gospodarstvenicima.
          Osvrnuvsi se na velik broj nezaposlenih, kojih je u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji oko 20.000, ministar Porges je kazao da se nezaposlenost nece smanjiti ako se ne ubrza gospodarski razvoj. "Smanjivanje nezaposlenosti ovisi o realnome rastu bruto-proizvoda, a on opet o suzbijanju uvoza, novim ulaganjima i izvoznoj proizvodnji", istaknuo je Porges.
          Dio sadasnjih gospodarskih teskoca u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji posljedica je visegodisnje okupiranosti hrvatskoga Podunavlja, rekao je Porges, podsjetivsi da je od 1996. do 1999. u reorganizaciju i oporavak vukovarsko-srijemskog gospodarstva drzava ulozila oko 300 milijuna kuna. "Gospodarske su teskoce u zupaniji velike. Neke su stvari prepoznate, a za neke treba i novca i vremena, u kojima i ne obilujemo", dodao je Porges rekavsi da je sa zupanom Koenigom razgovarao i o gospodarskim teskocama vezanim uz Zupanjsku banku, vinkovacku "Spacvu" i hrvatsko Podunavlje. "Tu smo da prepoznamo probleme i osjetljivost toga podrucja na njih, a ne zbog predizbornoga trenutka i politike", rekao je Porges.

 * * *

Vlada o privatizaciji Privredne banke

ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu sjednice, kojim je predsjedao Borislav Skegro, prihvatila izvjestaj o tijeku privatizacije Privredne banke d.d. Zagreb, priopcio je vladin Ured za odnose s javnoscu.
          Vlada je prihvatila prijedlog Uprave Drzavne agencije za osiguranje stednih uloga i sanaciju banaka (DAB) da se Banca Commerciale Italiana odredi za ekskluzivnog pregovaraca u postupku privatizacije Privredne banke d.d. Zagreb. Ovlasten je Mladen Sunjic, direktor DAB-a, za potpis Ugovora o prodaji 66,3 posto dionica Privredne banke s Banca Commerciale Italiana, i to pod uvjetima iz ponude od 6. prosinca 1999. godine. DAB je obvezan u nastavku pregovora ishoditi zastitnu klauzulu i obvezu kupca dionica u vezi s postovanjem prava iz radnog odnosa zaposlenika Privredne banke, a posebice glede ocuvanja zaposlenosti. Vlada je donijela zakljucak kojim se 25 posto plus dvije dionice ne moze prodati bez suglasnosti Hrvatskoga drzavnog sabora. "Vlada je sa zadovoljstvom ustvrdila da je konacna ponuda za kupnju dionica Privredne banke d.d. znatno visa od prvotne ponude, sto neprijeporno svjedoci o visokom povjerenju stranih ulagaca u Hrvatsku", stoji u priopcenju.

 * * *

“Slobodna Dalmacija”: Kutle uz Valenticev i Matesin blagoslov “isisao” 130 milijuna njemackih maraka

SPLIT - Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije, koja okuplja "vise stotina novinara, graficara i drugih djelatnika" tvrtke, poslala je otvoreno pismo na deset medjunarodnih sudova, organizacija i udruga kako bi ih upoznala s "neuspjesnim naporima da pred nadleznim pravosudnim organima u Republici Hrvatskoj ostvari svoja zakonska prava", javlja Hina.
          U pismu koje je potpisao predsjednik udruge Ilija Marsic ukratko se podsjeca na osnutak dnevnika Slobodne Dalmacije te se opsirnije objasnjava privatizacija te kuce 1993. i sudski sporovi koji su nastali poslije nje. Udruga izvjestava medjunarodnu zajednicu da Vlada Nikice Valentica "nije prihvatila" privatizaciju Slobodne Dalmacije prema zakonu donesenu za premijera Ante Markovica, a u kojoj su "zaposlenici postali vlasnici novina". Valenticeva je Vlada "preko nadlezne drzavne Agencije za restrukturiranje i razvoj, koju je vodio sadasnji premijer Zlatko Matesa, provela novu 'pretvorbu' te laznim dokumentima oduzela novinarima i graficarima Slobodnu Dalmaciju", stoji u pismu. "Nalog za nasilno zauzimanje lista stigao je direktno iz kabineta Predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana", navodi se u pismu. Nadalje se podsjeca da se pred Upravnim sudom i Opcinskim sudom u Zagrebu vode sporovi vezani uz privatizaciju najvecega dalmatinskog dnevnika te da je udruga 1993. i ove godine s tim u vezi podnijela kaznene prijave Zupanijskome drzavnom odvjetnistvu u Splitu. Medju tuzenima je, podsjeca se, i Zlatko Matesa.
          "Iz pouzdanih izvora saznajemo da o tim prijavama ne odlucuju pravosudni organi, nego Vlada i kabinet Predsjednika Republike te HDZ kao vladajuca stranka", stoji u pismu. "Dok su ti predmeti lezali u ladicama pravosudnih organa, Miroslav Kutle, ovlasteni HDZ-ov financijski mocnik, isisavao je poduzece te ga zaduzio za 130 milijuna DEM". Udruga polagatelja prava na dionice Slobodne Dalmacije to je otvoreno pismo poslala Vijecu Europe, Europskome sudu za ljudska prava, Svjetskome udruzenju novinara, Svjetskome udruzenju novinskih izdavaca, Reporterima bez granica, Odboru za zastitu novinara u Parizu i New Yorku, OESS-u te Svjetskoj i Europskoj federaciji graficara.
Izabrala i priredila: Natasa S. Besirevic

 

KULTURA

 Hrvatska u svjetskoj bibliografiji

ZAGREB - U uglednom nizu "World Bibliographical Series" nedavno je objavljena knjiga "Croatia".
Bibliografiju je sastavila Cathie Carmichael, a sadrzi 775 naslova djela objavljenih u Hrvatskoj i svijetu o Hrvatskoj. Navedeni popis razvrstan je u 34 poglavlja, kao sto su: Zemlja i njezin narod, Zemljopis, Turizam, Putopisi, Povijest, Nacionalno pitanje, Jezik, Religija, Politika, Hrvatski rat za neovisnost, Gospodarstvo, Knjizevnost, Umjetnost, Mediji itd. Na kraju Bibliografije su tri indeksa te zemljovid Hrvatske.
          Autorica Bibliografije knjigu je posvetila Hrvatu dr. Branku Franolicu, plodnom bibliografu koji zivi u Londonu i koji je prvi hrvatski jezik stavio na "zemljopis" svijeta, u svjetske bibliografije i knjizice jos u vrijeme bivse Jugoslavije.

 * * *

Vrijedna izdanja HAZU-a

ZAGREB - U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je ovogodisnja produkcija HAZU-a, a tom je prigodom otvorena izlozba knjiga i periodike. O mnogobrojnim izdanjima govorio je glavni tajnik ustanove Andrija Kastelan te nekolicina tajnika Akademijinih razreda. Istaknuto je da je HAZU ove godine objavio 75 naslova, cime i nadalje potvrdjuje kako je nakladnicka djelatnost jedna od njegovih primarnih zadaca.
          Od 75 izdanih naslova Kastelan je izdvojio prvi svezak monumentalnoga djela "Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost", koji je tiskan na engleskome i francuskome jeziku. Izdanje na hrvatskome jeziku posveceno je razdoblju ranoga srednjeg vijeka i predstavljeno je javnosti 1997. godine.

 * * *

"Hrvatski nas (ne)zaboravljeni"

ZAGREB - U drustvu hrvatskih knjizevnika u Zagrebu predstavljena je knjiga "Hrvatski nas (ne)zaboravljeni", sveucilisnoga profesora i jezikoslovca Stjepana Tezaka. Ovo je treca u nizu knjiga Tezakove savjetnicke trilogije.
          -Jezicne preporuke ne daju se u obliku jednostavnih sazetih savjeta "nije-nego", vec svestranijim objasnjenjima s primjerima i obrazlozenjim - napomenuo je recenzent knjige Dragutin Rosandic.
          -Tezak nije krut u propisivanju jezicne norme - rekao je Rosandic napomenuvsi kako autor u svom istrazivanju istice da hrvatski jezik jos nije standardiziran.
          Tezak u knjizi obradjuje "zaboravljene" hrvatske rijeci, tudjice i posudjenice, srpske i slavenske rijeci, rijeci bliskoznacne i pjesnicke. Autor citatelje privlaci i intrigantnim naslovima u knjizi kao sto su "Pouka o poduci", "Skrb za brigu ili brigu za skrb" te "Glasujem za glasovanje".

 * * *

Krlezini dani u Osijeku

OSIJEK - U Osijeku je 10. kazalisno-teatrolosku manifestaciju "Krlezini dani" otvorila Jagoda Martincevic, pomocnica ministra kulture. U sklopu manifestacije u kazalistu su priredjene i dvije izlozbe "Kostimografski radovi nadgarderobijera Rudolfa Kichla" i monografija "Glumacka lica Marije Kohn". Prvu izlozbu je otvorio Branko Hecimovic, predsjednik Odbora "Krlezinih dana". O drugoj izlozbi fotografije i monografije Marije Kohn govorila je Antonija Bogner-Saban, koja je pritom govorila o 40 godina umjetnicina uspjesna rada.
          Na prvom danu manifestacije izvedena je predstava "Inoce" osjeckoga HNK. Manifestacija je nastavljena znanstvenim savjetovanjem. Tema ovogodisnjega savjetovanja bila je Hrvatska dramska knjizevnost i kazaliste od baroka do suvremenosti.
          Savjetovanje je zapocelo izlaganjem Branka Hecimovica, a izlagali su i Nikola Batusic, Nedjeljko Fabrio te Stanislav Marijanovic. Nakon zavrsetka manifestacije sudionici "Krlezinih dana" posjetili su Vukovar.
Izabrala i priredila: Zeljka Lesic

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre