POLITKA
GOSPODARSTVO
KULTURA
POLITIKA
Matesa:
Hvala hrvatskomu narodu na dostojanstvenu oprostaju od Predsjednika
ZAGREB
– U ime hrvatske Vlade premijer Zlatko Matesa je na sjednici
Provedbenog odbora za pokop predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana
zahvalio svima koji su dostojanstveno na zadnji pocinak ispratili
hrvatskoga predsjednika dr. Franju Tudjmana, javlja Hina. Govoreci u
ime Odbora kojem je bio na celu, premijer Matesa je istaknuo da je sve
sto se dogadjalo proteklo u tehnicki najboljem redu. Sve se to
dogadjalo u prisutnosti vise stotina tisuca ljudi, a nije bilo
nijednog izgreda, rekao je Matesa. Jos je jednom zahvalio hrvatskomu
narodu koji je, kako je istaknuo, i u ovom trenutku iskazao visoku
svijest. Premijer Matesa zahvalio je i drzavnim stranim izaslanstvima
koja su iskazala pocast predsjedniku Tudjmanu - turskomu premijeru
Sulejmanu Demirelu, slovenskom izaslanstvu s predsjednikom Milanom
Kucana, premijerom Janezom Drnovsekom i drugim visokim duznosnicima,
makedonskom, madjarskom, bugarskom, kineskom i izaslanstvima svih
ostalih drzava. Premijer Matesa zahvalio je i Crkvi, posebno
nadbiskupu zagrebackom Josipu Bozanicu i kardinalu Franji Kuharicu, te
clanu Odbora Josipu Mrzljaku, pomocnom biskupu zagrebackom.
Premijer je
odao priznanje i Hrvatskoj vojsci - 1. hrvatskom gardijskom zboru -
koja je s MUP-om obavila velik dio posla. Izrekao je priznanje i gradu
Zagrebu, gradonacelnici, Hrvatskoj televiziji i hrvatskim medijima.
Tehnicki sve je proteklo kako je i planirano, rekao je premijer
Matesa, izvijestivsi da ce zavrsno izvjesce Odbora za pokop
predsjednika dr. Franje Tudjmana dostaviti predsjedniku Sabora
akademiku Vlatku Pavleticu koji privremeno obnasa duznost predsjednika
RH.
* * *
Sredisnja
vukovarska ulica - Ulica
dr. Franje Tudjmana
VUKOVAR
- Vijecnici vukovarskoga Gradskoga vijeca su na sjednici, koja je
zapocela minutom sutnje za pokojnoga predsjednika Tudjmana,
jednoglasno poduprli prijedlog gradonacelnika Vladimira Stengla o
preimenovanju sredisnje gradske Ulice marsala Tita u Ulicu dr. Franje
Tudjmana, javlja Hina. Gradonacelnik Stengl taj je prijedlog iznio na
komemoraciji u povodu smrti Predsjednika Republike, odrzanoj u
Vukovaru. Tijekom rasprave gradonacelnikov prijedlog poduprli su
predsjednici klubova vijecnika, kako HDZ-a, tako i oporbenih stranaka,
medju kojima i Klub vijecnika Samostalne demokratske srpske stranke
(SDSS) u ime kojega je Milos Vojnovic istaknuo da u preimenovanju
Ulice marsala Tita u Ulicu dr. Franje Tudjmana ne vidi nista lose i
smatra taj potez opravdanim. Takodjer vijecnici su prihvatili i odluku
o novim nazivima ili zadrzavanju starih naziva za 96 ulica u gradu.
* * *
Misa
zadusnica za predsjednika Tudjmana u svetistu Majke Bozje u Remetama
ZAGREB
- U svetistu Majke Bozje Remetske je odrzana misa zadusnica za
utemeljitelja moderne hrvatske drzave i prvoga predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franju Tudjmana, koju je predvodio upravitelj svetista
velecasni Vjenceslav Mihetec, javlja Hina. U propovijedi vlc. Mihetec
je podsjetio na Evandjelje po Ivanu u kojemu Toma pita Isusa kako
mozemo doci do Boga ako ne znamo put, a Isus odgovara: "Ja sam
put, istina i zivot". Te rijeci vlc. Mihetec usporedio je sa
zivotom pokojnog predsjednika Tudjmana koji je "u stvaranju i
vodjenju hrvatske drzave" "trazio put, i to istiniti put
koji ce hrvatsku domovinu dovesti do zivota. Franjo Tudjman nije se
bojao promijeniti put kada je shvatio da nije pravi. Trazio je istinu
i od nje nije bjezao makar mu je ona nosila I donijela kriz",
istaknuo je. Predsjednik Tudjman, dodao je vlc. Mihetec, "osjetio
je vjernicko bilo svojega naroda ne htijuci ga iznevjeriti".
Pritom je uzeo kao primjer Isusa koji je imao mnoge protivnike koji su
mu donijeli kriz i smrt, no on je vjerovao Ocu.” Vlc. Mohetec
podsjetio je da je i predsjednik hrvatske drzave imao brojne
protivnike, "no sluzio je istini koja vodi u zivot. Nitko nije
bez greske, svaki od nas ima slabosti, ali osluskujuci jedan drugoga u
ljubavi i domovini mozemo sve nadvladati. Covjek drugoga misljenja ne
mora biti protivnik", rekao je vlc. Mihetec.
* * *
Matesa
o raspisivanju predsjednickih izbora
RIJEKA
- Premijer Zlatko Matesa najavio je da ce hrvatska Vlada uskoro
donijeti odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike
Hrvatske, kako bi ti izbori, s obzirom na kratke i precizne zadane
rokove, protekli u duhu Ustava i zakona, javlja Hina.
Matesa
je to najavio na konferenciji za novinare HDZ-a u Rijeci na kojoj je,
kao nositelj i prvi na listi za VIII. (istarsko-rijecku) izbornu
jedinicu, predstavio izborni program, pri cemu je izrazio ocekivanje
kako ce HDZ u toj izbornoj jedinici dobiti potporu oko 25 posto
birackoga tijela. Matesa je rekao kako ce se HDZ-ov izborni program
temeljiti na nacelima na kojima je HDZ ostvario povijesne dosege
stvaranja hrvatske drzave. "Stvorili smo drzavu, osigurali njezin
teritorijalni integritet i uspjesno se cijelo vrijeme nosili s
problemima tranzicije", rekao je. "Postigli smo takodjer
velike dosege u izgradnji infrastrukture svih vrsta i podizanju opceg
drustvenog standarda, a glavna nasa teznja za buducnost je da Hrvatsku
prikljucimo i politicki i gospodarski Europi, u koju smo duhovno i
kulturno integrirani", kazao je Matesa, izrazivsi uvjerenje da ce
biracko tijelo na temelju postignutog i realnih vizija i na
predstojecim parlamentarnim izborima glasovati za HDZ.
Govoreci
o istarskom i rijeckom podrucju Matesa je kazao kako je Vlada, vodeci
dosljedno racuna o jednakomjernom razvoju cijele Hrvatske, na ta
podrucja investirala vise od 8 milijardi kuna. "I dalje cemo
ulagati u Istri i na rijeckom podrucju. Tezimo dovrsetku izgradnje
autoceste Rijeka-Zagreb i drugog dijela Istarskog ipsilona,
plinifikaciji i razvoju telekomunikacija, sto su strateski prioriteti
za ovaj dio Hrvatske", ustvrdio je Matesa. Izborni kandidati
HDZ-a najavili su ustrajnu borbu za zaustavljanje trenda zatvaranja
radnih mjesta i borbu za otvaranje novih, revitalizaciju turizma,
ulazak zdravog inozemnog kapitala, napredak zdravstva i znanosti,
ekologiju.
* * *
HDZ
ce se uskoro izjasniti o
predsjednickom kandidatu
ZAGREB
- Predsjednistvo HDZ-a na posljednjoj je sjednici zaduzilo Glavno
tajnistvo stranke da izradi nacrt pravilnika prema kojem bi se
sastavila stranacka lista kandidata za predsjednicke izbore,
izvijestio je na redovitoj konferenciji za novinare glasnogovornik
HDZ-a Ivica Ropus, javlja Hina.
Glavni
odbor HDZ, koji cini vise od 400 stalnih clanova, bit ce prosiren
predsjednicima HDZ-ovih opcinskih i gradskih odbora, predstavnicima
koordinacija iz inozemstva i predsjednicima HDZ-ovih zajednica, rekao
je Ropus. Prema njegovim rijecima, na Opcem saboru HDZ-a, koji ce se
odrzati nakon parlamentarnih i predsjednickih izbora, bit ce izabran
predsjednik stranke. Predsjednistvo HDZ-a ce do izbora novog
predsjednika stranke raditi prema privremenom Poslovniku. Naglasio je
i kako su unutarstranacke odluke na sjednicama Predsjednistva donesene
jednoglasno. HDZ se do sada nije izjasnjavao o konkretnim imenima
svojih kandidata za predsjednicke izbore, no to ce uciniti na jednoj
od iducih sjednica Predsjednistva stranke, a Glavni ce odbor tajnim
glasovanjem odluciti o kandidatu, bude li ih vise. U svakom slucaju
stvari ce se vrlo brzo odvijati, jer su rokovi vrlo kratki, kazao je
Ropus. Posljednji dan za odrzavanje drugog kruga predsjednickih izbora
je 8. veljace (u slucaju da u prvom krugu niti jedan kandidat ne
osvoji vise od 50 posto glasova), a 26. prosinca je krajnji rok do
kojeg hrvatska Vlada mora raspisati predsjednicke izbore.
Osvrnuvsi
se na pisanje domacih i inozemnih medija o dolasku inozemnih drzavnih
izaslanstava na pokop predsjednika Republike dr. Franje Tudjmana,
glasnogovornik HDZ-a je rekao da se ocekivao dolazak veceg broja
drzavnika i diplomatskih predstavnika. No, njihov izostanak nije
povrijedio samo HDZ i aktualnu hrvatsku vlast, vec prije svega
hrvatski narod, ocijenio je. U dijelu medjunarodne zajednice i dalje
postoji pogrjesna procjena o ugledu predsjednika Tudjmana u hrvatskom
narodu i javnosti i to su najbolje pokazale kilometarske kolone
gradjana koji su mu odali pocast i bili na posljednjem ispracaju. Neki
krugovi medjunarodne zajednice mogli bi dozivjeti jos jedno
iznenadjenje - izbornu pobjedu HDZ-a na predstojecim parlamentarnim i
predsjednickim izborima, istaknuo je Ropus.
Odgovarajuci
na upit novinara, glasnogovornik Ropus je rekao kako u HDZ-u
razmisljaju o mogucnosti da predsjednik republike ne bude predsjednik
stranke.
* * *
Granic
se sastao sa Solanom
BERLIN
- Hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granic sastao se u Berlinu s
povjerenikom Europske unije za sigurnost i vanjske poslove Javierom
Solanom, bivsim tajnikom NATO-a, javlja Hina. Granic i Solana su
razgovarali o sadasnjem stanju odnosa Europske unije i Hrvatske i
ocekivanjima Europske unije od Hrvatske nakon zavrsetka parlamentarnih
izbora u sijecnju. U izjavi danoj nakon razgovora Granic je rekao da
"Hrvatska ocekuje da ce nakon izbora zapoceti razgovori o
pridruzivanju i PHARE programu", te da se ocekuje da ce Europska
unija u Zagrebu povecati rang svoje delegacije. Prema Granicevim
rijecima, razgovaralo se i o sustavu provodjenja izbora. Hrvatski sef
diplomacije naglasio je da "do sada nije bilo nikakvih primjedbi
na organizaciju izbora u Hrvatskoj".
Solana
je, kako je naveo Granic, izrazio sucut hrvatskom narodu zbog gubitka
predsjednika Tudjmana.
* * *
NATO
od Hrvatske ocekuje novi poticaj u primjeni Daytona
BRUXELLES
- Ministri vanjskih poslova NATO-a su objavili kako se nadaju da ce
Hrvatska iskoristiti priliku i dati "novi poticaj primjeni
daytonskih mirovnih sporazuma" nakon smrti hrvatskog predsjednika
Franje Tudjmana, javlja Hina. "Nadamo se da ce svi hrvatski
celnici iskoristiti priliku i dati novi poticaj primjeni daytonskih
mirovnih sporazuma te da ce pokazati privrzenost demokratskim izborima
i pravilima ustavne procedure", kaze se u zajednickom priopcenju
sto su ga objavili ministri po svrsetku radnog dijela prvog dana
njihova sastanka u Bruxellesu. "Buducoj hrvatskoj vladi pruza se
mogucnost uspostavljanja tjesnjih odnosa s euroatlatskim
institucijama", kaze se u njihovu priopcenju.
* * *
MVP:
Hrvatska se zalaze za sto skorije sklapanje sporazuma s EU
ZAGREB
- Hrvatska Vlada ce nastaviti odlucne napore na priblizavanju Hrvatske
Europskoj uniji i zalaze se za sto skorije sklapanje Sporazuma o
stabilizaciji i pridruzivanju, priopcilo je hrvatsko Ministarstvo
vanjskih poslova, javlja Hina.
Hrvatski
ministar vanjskih poslova Mate Granic primio je u u oprostajni posjet
sefa Promatracke misije Europske zajednice (ECMM), finskog
veleposlanik Jorma Inkija.
Granic
se zalozio za sto skorije sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruzivanju izmedju Hrvatske i EU i izrazio ocekivanja hrvatske
vlade da postane korisnikom novog instrumenta pomoci EU koji se pod
nazivom CARA ("Community Association and Reconstruction
Assistance” trenutno priprema u Bruxellesu, a koji bi bio svojevrsna
zamjena za programe PHARE i obnovu, kaze se u priopcenju.
Granic
je kazao kako vjeruje da ce vec nakon konstituiranja novog saziva
Hrvatskog drzavnog sabora doci do konkretnih pomaka u institucionalnom
priblizavanju Hrvatske Europskoj uniji, kaze se u priopcenju. Granic
se zalozio za podizanje razine izaslanstva Europske komisije u Zagrebu
na uobicajenu razinu predstavnistva Europske komisije. Ministar
vanjskih poslova je rekao da ce izbori i izborna promidzba biti
organizirana na slobodan i posten nacin te time potvrditi europske
standarde u Hrvatskoj. Prema njegovim rijecima, prvi su dani
predizborne kampanje prosli bez ikakvih prigovora.
* * *
HIS:
Optuzbe SFOR-a su neutemeljene
ZAGREB
- Hrvatska izvjestajna sluzba Ureda za nacionalnu sigurnost je
odbacila kao "neutemeljene, neargumentirane i neprofesionalne
tvrdnje SFOR-a" da je HIS umijesan u nezakonito djelovanje u BiH,
usmjereno protiv Daytonskoga mirovnog sporazuma, javlja Hina.
"Tvrdnje
o umijesanosti HIS-a u nezakonito djelovanje na prostoru BiH
ocjenjujemo kao neutemeljene, neargumentirane i krajnje
neprofesionalne. Naime, upravo suprotno tvrdnjama zamjenika glavnoga
zapovjednika SFOR-a, general pukovnika Charles-Henri de MochyJa,
HIS-ovo djelovanje - kada je rijec o provedbi Daytonskoga sporazuma i
suradnji s medjunarodnim trupama u BiH - bilo je transparentno
relevantnim medjunarodnim cimbenicima i znacajno je pridonosilo
sigurnosti mirovnih postrojba", istice se u priopcenju iz
Kabineta ravnatelja HIS-a. HIS i obavjestajna zajednica Republike
Hrvatske vec niz godina suradjuju sa stranim izvjestajnim sluzbama
koje su neposredno zaduzene za sigurnosno-obavjestajnu zastitu SFOR-a.
HIS je dostavljao i jos uvijek dostavlja vitalne informacije koje su
presudne za sigurnost IFOR-a, SFOR-a i NATO-a u BiH. U svome
priopcenju HIS napominje kako je spreman svoje djelovanje naspram BiH
i zajednicke projekte s partnerskim sluzbama, predstaviti javnosti
kako bi se otklonile sumnje da je HIS remetilacki faktor u provedbi
Daytonskoga sporazuma.
Takodjer,
navodi isti izvor, "nepotkrijepljene izjave SFOR-a iznenadjuju
tim vise jer negiraju i transparentan doprinos vojnoga i obavjestajnog
sustava Republike Hrvatske mirovnim snagama i operacijama NATO-a u
citavoj regiji tijekom 1999. Stajaliste Vlade RH i sirok spektar
pomoci Ministarstva obrane RH zastiti NATO-ove operacije 'Zdruzena
snaga' poznati su javnosti". HIS predlaze da visoki hrvatski
duznosnici rasprave sa zapovjednikom SFOR-a, general-pukovnikom
Ronaldom E. Adamsom sve nesporazume sto ih je prouzrocila operacija
"Westar".. Hrvatska izvjestajna sluzba ocjenjuje i da
SFOR-ova akciju u Mostaru, 14. listopada, svojim ucincima i
posljedicama ne pridonosi provedbi Daytonskoga mirovnog sporazuma.
"Okolnosti SFOR-ove akcije 'Westar', kojom se hrvatska strana
optuzuje kao glavni krivac za zastoj i neprovedbu Daytona, ukazuju na
vjerojatnost da unutar same medjunarodne zajednice tinjaju razmirice i
postoje razliciti pogledi na provedbu daytonskog projekta",
dodaje se u priopcenju. HIS stoga procjenjuje kako su
"stabilizacijske snage (SFOR) izmanipulirane u politicke ciljeve
onih cimbenika koji ocrnjivanjem obavjestajne zajednice Republike
Hrvatske ujedno osporavaju i cjelokupnu hrvatsku politiku naspram BiH,
koja je - kao sto je dobro poznato - u najvecoj mogucoj mjeri
pridonijela stvaranju uvjeta za sklapanje Daytonskoga sporazuma",
stoji na kraju priopcenja iz Kabineta ravnatelja HIS-a.
* * *
HDZ
predstavila izborni program
"Sve za Hrvatsku"
ZAGREB
- Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) predstavila je u Glavnom
tajnistvu stranke izborni program pod geslom "Sve za
Hrvatsku". Izborni program se, prema rijecima potpredsjednice
stranke Ljerke Mintas Hodak, sastoji od tri cjeline - dosadasnjih
ostvarenja, aktualnih problema, te sadasnjih i buducih ciljeva.
Ostajuci vjerni politickom nasljedju predsjednika Tudjmana, uvjereni
smo da cemo uspjeti ostvariti izborni program uz podrsku citavog
hrvatskog naroda, jer mi to najbolje znamo, hocemo i mozemo, istaknula
je Ljerka Mintas Hodak, javlja Hina.
"Sva
dosadasnja postignuca i steceno iskustvo u proteklom razdoblju, pa i
nasa svijest o propustima, iako ne namjernim, mislim da nas
kvalificira ispred svih da na pragu treceg tisucljeca omogucimo
Hrvatskoj - ne promjene radi promjena na vlasti, nego kao daljnji
iskorak u gospodarski uspjesnu, socijalno pravednu i pravnu drzavu,
nasu dragu Hrvatsku", istaknula je potpredsjednica stranke. Prema
njezinim rijecima, u proteklom razdoblju HDZ-ova pozornost i aktivnost
bila je usmjerena na ostvarenje vitalnih interesa hrvatske drzave, a u
predstojecem, dobije li povjerenje biraca, bit ce usredotocena na
ostvarenje stabilnosti i boljitka za svakog covjeka u Hrvatskoj.
Predstavljajuci
sadasnje i buduce ciljeve HDZ-a, Nikica Valentic, potpredsjednik
stranke i kandidat za buduceg premijera, istaknuo je da u stranci drze
kako imaju pravo traziti legitimitet za nastavak politike koja je
uspostavila stabilnost i sigurnost za sve hrvatske gradjane.
"Nismo zadovoljni stanjem u gospodarstvu i socijali, niti u sferi
pravne drzave", naglasio je Valentic. No, prema njegovu sudu,
proces pretvorbe i privatizacije zasluzuje prolaznu ocjenu, a HDZ,
dobije li potporu biraca, preuzima obvezu kontrole i sankcioniranja
nezakonitih i nemoralnih pojava. Valentic je naglasio potrebu brzeg
gospodarskog rasta kao preduvjeta smanjenja nezaposlenosti i
ucvrscenja gospodarske i socijalne stabilnosti. Napominjuci da HDZ
nikad nije trazio alibi za teskoce, Valentic se osvrnuo na probleme
nastale nasljedjem iz proslog sustava, golemim ratnim razaranjima,
troskovima obrane i oslobadjanja svih okupiranih hrvatskih krajeva, te
zbrinjavanjem prognanika i obnovom ratom porusene domovine.
HDZ ce
nastaviti privatizaciju javnih poduzeca, a drzava mora stvoriti uvjete
za uspjesan rad svakog poduzetnika. HDZ ce konsolidirati zdravstveni i
mirovinski sustav, te osigurati kontinuirani rast placa i mirovina.
Potpredsjednik
HDZ-a i kandidat za predsjednika Hrvatskog drzavnog sabora Vladimir
Seks je istaknuo kako u stranci nisu zadovoljni funkcioniranjem pravne
drzave, smatrajuci se dijelom odgovornima za takvo stanje. HDZ ce
raditi na ostvarenju idealu vladavine prava i zakona i beskompromisnom
zaostravanju pitanja odgovornosti svih duznosnika i onih koji
nesavjesno i zloporabama krse zakone te njihovo privodjenje pravdi.
HDZ ce se zalagati za nezavisnost sudbene vlasti, ali i za njezinu
odgovornost zbog sporosti i neucinkovitosti, naglasio je Seks. Izrazio
je uvjerenje da ce hrvatski biraci znati cijeniti HDZ-ov doprinos u
ostvarenju hrvatske drzavne samostalnosti i suverenosti, jer je
dokazao da moze rjesavati goruca pitanja svih hrvatskih gradjana.
HDZ-ov
potpredsjednik i moguci kandidat na predsjednickim izborima Mate
Granic istaknuo je da je kljucivanje Hrvatske u euroatlantske
integracije i razvoj dobrosusjedskih odnosa sa svim susjednim zemljama
temeljni cilj HDZ-ova vanjskopolitickog dijela izbornog programa.
Najavio je razvijanje dobrih odnosa sa SAD-om i drugim svjetskim
silama te zemljama u kojima zive hrvatski iseljenici. Republika
Hrvatska ce aktivno sudjelovati u Paktu o stabilnosti na temelju
prihvacenog programa, no nece prihvatiti nikakve balkanske asocijacije
ili povezivanje u carinsku uniju. Granic je naglasio da ce Hrvatska i
dalje snazno podrzavati daytonske i washingtonske sporazume, isticuci
da ce Hrvatska odnos sa Europskom unijom temeljiti na svom stvarnom
opredjeljenju za europske integracije, uz ocuvanje kulturnog i
nacionalnog identiteta i teritorijalnog integriteta. "Svjesni smo
da su ovi izbori prijelomni za Hrvatsku i HDZ-ov je interes da oni
budu posteni i slobodni, te ce sve uciniti da oni to doista i
budu", istaknuo je Granic. Milan Kovac naglasio je da ce HDZ i
dalje voditi skrb o Hrvatim u BiH i hrvatskim iseljenicima.
* * *
Za
izbornu promidzbu 15 stranaka dobiva
20 milijuna kuna
ZAGREB
- Gotovo 20 milijuna kuna iz tekuce proracunske zalihe dobit ce za
naknadu troskova izborne promidzbe 15 stranaka koje su imale svoje
zastupnike u Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora na dan 31.
prosinca 1998. Odluku o naknadi troskova donijelo je Drzavno izborno
povjerenstvo, priopcio je predsjednik Povjerenstva Marijan Ramuscak, a
prenijela je Hina.
Prema
odluci, najvise - 10,2 milijuna kuna dobit ce HDZ. HSS-u ce se
dodijeliti 1,7 milijuna, SDP-u 1,3, a HSLS-u 1,2 milijuna kuna. LS ce
za izbornu promidzbu za sijecanjske izbore dobiti nesto vise od
873.000 kuna, dok ce nesto manje od 700.000 kuna dobiti dvije stranke
- HSP i IDS. Tri stranke - HKDU, HNS i SDSS - dobit ce po 440.000
kuna, a pet stranaka, koje u Zastupnickom ili Zupanijskom domu imaju
po jednog zastupnika, dobit ce svaka oko 353.600 kuna. To su HCSP
(Hrvatska cista stranka prava), KDM (Krscanski demokrati Medjimurja),
PGS (Primorsko goranski savez), SNS (Srpska narodna stranka) i SHR
(Stranka hrvatske ravnice).
Ta
je odluka temeljena na odluci Odbora za Ustav, Poslovnik i politicki
sustav Zastupnickog doma iz ozujka. Prema njoj, strankama koje su
imale zastupnike u Zastupnickom i Zupanijskom domu 31. prosinca 1998.,
sredstva za izbornu promidzbu raspodjeljuju se tako da se 20 posto
ukupnog iznosa raspodjeljuje strankama u jednakim dijelovima, a 80
posto sredstava srazmjerno broju zastupnika.
* * *
Naputak
o primjeni Zakona o naknadi za oduzetu imovinu Katolickoj crkvi
ZAGREB
- Ministar pravosudja Republike Hrvatske dr. Zvonimir Separovic na
temelju Zakona o potvrdjivanju Ugovora izmedju Svete Stolice i
Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima izdao je obvezatni naputak
o nacinu primjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme
jugoslavenske komunisticke vladavine, javlja Hina. Poslovni prostori
vracaju se u vlasnistvo Katolicke crkve sukladno Zakonu o naknadi, sva
poljoprivredna zemljista i sume koje su u vlasnistvu Republike
Hrvatske, vracaju se Katolickoj crkvi u naravi, dok se za
poljoprivredna zemljista i sume, na kojima su trece fizicke ili pravne
osobe stekle pravo vlasnistva, placa naknada, prema primjerenoj
cijeni, cija visina se utvrdjuje prema podatcima pribavljenim od
nadlezne porezne uprave. Neizgradjena gradjevinska zemljista vracaju
se u vlasnistvo Katolicke crkve, a za izgradjena zemljista, naknada se
placa prema primjerenoj cijeni.
Stanovi na
kojima su trece osobe stekle pravo vlasnistva ne vracaju se u
vlasnistvo Katolicke crkve, vec se za njih placa primjerena novcana
naknada, pocevsi od 2000. u cetiri godisnja obroka. Propisanih
naputaka obvezni su se pridrzavati Zupanijski uredi i Gradski ured za
imovinskopravne poslove Grada Zagreba, kao i druga tijela nadlezna za
provedbu postupka naknade za oduzetu imovinu.
* * *
Veleposlanstvo
RH u Berlinu: Suzdrzanost Njemacke prema Hrvatskoj oko EU
BERLIN
- Njemacka je suzdrzana u pruzanju potpore naporima Hrvatske za
ukljucenje u euroatlantske integracije a njemacko predsjedanje EU-om
nije ispunilo hrvatska ocekivanja, priopcilo je u Berlinu hrvatsko
veleposlanstvo u Njemackoj, a prenijela je Hina. Govoreci o odnosu
Njemacke prema nastojanjima Hrvatske da se ukljuci u euroatlantske
integracije veleposlanstvo u priopcenju ocjenjuje kako se "moze
primijetiti odredjena suzdrzanost u odnosu na prijasnje godine".
Takav stav se tumaci kao reakcija na zestoku kritiku kojoj je Njemacka
bila izlozena od strane drugih europskih zemalja nakon priznanja
Hrvatske koje su one ocijenile preuranjenim. Takodjer treba reci da
njemacko predsjedanje EU-om ove godine nije ispunilo nasa ocekivanja,
kaze se u priopcenju. Hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu, koje vodi
hrvatski veleposlanik u Njemackoj Zoran Jasic, nije zadovoljno
izvjestavanjem i komentiranjem njemackih medija s pogreba hrvatskog
predsjednika Franje Tudjmana, jer "izvjesca vrve stereotipima i
pausalnim ocjenama", a odavanje pocasti hrvatskih gradjana
predsjedniku u "vijestima njemacke drzavne televizije"
nazvano je "organiziranim dovozenjem gradjana u Zagreb."
Hrvatsko veleposlanstvo na kraju svog priopcenja istice da se
"preseljenjem hrvatskog Veleposlanstva iz Bonna, u jednu
dinamicnu svjetsku metropolu kakav je Berlin, daje novi zamah
unaprjedjenju hrvatsko-njemackih odnosa" te naglasava kako se
ocekuje "produbljenje odnosa u svim sferama politickog,
gospodarskog i kulturnog zivota" kao i da ce SR Njemacka dati
potporu hrvatskim nastojanjima u priblizavanju EU.
* * *
Posmrtni
ostatci emigranta Stjepana Djurekovica pokopani na Mirogoju
ZAGREB
- Posmrtni ostatci Stjepana Djurekovica, kojeg je Udba ubila 28.
srpnja 1983. u tiskari u Wohlfahrthausenu kod Muenchena, pokopani su
na zagrebackom groblju Mirogoju, javlja Hina. Posmrtni ostatci
Stjepana Djurekoviceva ekshumirani su 10. prosinca s muenchenskog
groblja, na zahtjev njegove supruge Gizele, u organizaciji Komisije za
utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava te uz pomoc Ministarstva obnove,
useljenistva i razvitka i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljenistva.
Dopredsjednica
Kluba hrvatskih povratnika iz iseljenistva Katica Milos oprostila se
od Stjepana Djurekovica u ime obitelji i Kluba, kazavsi da se
Djurekovic, bivajuci svjedokom zatiranja svega hrvatskoga, zestoko
suprotstavljao proslom rezimu. Tragedija obitelji Djurekovic jedna je
od mnogih od kojih je satkan preludij stvaranja hrvatske drzave u
domovini i iseljenistvu i potvrda istine o kalvariji hrvatskog naroda.
U ime Komisije
za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava samostalni savjetnik Boze
Vukusic govorio je o operaciji "Dunav" - Udbin naziv za plan
Djurekoviceva ubojstva te podsjetio i na ubojstvo Brune Busica i
drugih hrvatskih emigranata. U slucaju Djurekoviceva ubojstva
potvrdilo se povijesno iskustvo da je za ostvarenje raznih
protuhrvatskih ciljeva kljucno bilo postojanje izdajica u hrvatskome
narodu, rekao je, uz ostalo, Vukusic.
Djurekovica su
28. srpnja 1982. u Wohlfahrthausenu kod Muenchena docekala dvojica
ubojica i ustrijelila ga s vise hitaca u glavu i tijelo. Nakon toga su
mu raskolili glavu sjekirom. Nekoliko mjeseci nakon Djurekoviceva
ubojstva iz Njemacke se odselio u Calgary njegov sin Damir u strahu da
bi i on mogao dozivjeti istu sudbinu. Medjutim i Damir Djurekovic je
ubijen iz lovacke puske 10. rujna 1987. u svojem stanu.
* * *
Strane
novinske agencije o Hrvatskoj
ZAGREB
(Hina/Reuters/UPI)
- Britanska agencija Reuters javila je da Predsjednistvo HDZ-a nije
podrzalo ministra vanjskih poslova Matu Granica kao svojeg
predsjednickog kandidata, prenoseci ocjene kako on vodi sve tezu
bitku. Agencija podsjeca da su Granicevi suparnici predsjednik Sabora
Vlatko Pavletic, koji sada obnasa duznost hrvatskog predsjednika, te
njegov zamjenik Vladimir Seks, "vjest politicar sa sigurnom
izbornom bazom, stranackom potporom i velikim ambicijama".
Granic, dodaje agencija, koji je "umjereni, proeuropski
orijentirani politicar, iako bez sumnje najpopularniji clan stranke
koji uziva i veliku potporu u inozemstvu, ima mali utjecaj u uglavnom
nacionalistickom HDZ-u". Reuters prenosi ocjene
"analiticara" koji smatraju da Granic mozda nema siroku
potporu stranke, te ocjenu "zapadnog diplomatskog izvora"
kako on mozda vodi sve tezu bitku. Taj je izvor ranije ovog tjedna
rekao da "ako Predsjednistvo HDZ-a objavi da nije uspjelo
izabrati kandidata... bit ce to naznaka da oni pokusavaju eliminirati
Granica kao kandidata".
Agencija UPI
prenosi izjavu jednog neimenovanog "visokog zapadnog
diplomata" u Zagrebu da su SAD spremne pruziti "milijune
dolara" financijske potpore novoj, prozapadnije orijentiranoj
vladi, koja bi mogla biti formirana nakon predstojecih izbora. Ta bi
se pomoc, prema tom diplomatu, izmedju ostalog sastojala od zajmova
Medjunarodnog monetarnog fonda s povoljnim uvjetima otplate. Agencija
UPI podsjeca da je Hrvatska nagomilala vrtoglavih 10 milijardi dolara
vanjskog duga, te da je zapala u gospodarsku recesiju nakon sto je
vlada potrosila ogromne sume novca radi spasavanja nekoliko velikih
banaka ranije ove godine.
GOSPODARSTVO
Talijanska
BCI novi vecinski vlasnik PBZ-a
ZAGREB
- Talijanska Banca Commerciale Italiana (BCI) kupila je 66,3 posto
dionica Privredne banke Zagreb. BCI ce do kraja sijecnja iduce godine
platiti 301 milijun eura ili priblizno 600 milijuna njemackih maraka
dok ce Drzavnoj agenciji za osiguranje stednih uloga i sanaciju banaka
(DAB)
ostati 25 posto plus dvije dionice, javlja Hina.
Talijanski
strateski ulagatelji potpisali su ugovor o kupnji vecinskog udjela u
PBZ-u s DBA istaknuvsi pritom da u vlasnistvo PBZ-a ulaze kao partneri
s ciljem da banka dugorocno uspjesno posluje.
Potpredsjednik
hrvatske Vlade i ministar financija Borislav Skegro je, izrazivsi
zadovoljstvo privatizacijom PBZ-a, istaknuo kako ona znaci konacni
korak prema stabilizaciji hrvatskog bankarskog sustava. U posljednjih
sedam godina hrvatsko bankarstvo proslo je razlicite faze, medju
kojima je najteze razdoblje bilo krajem prosle i pocetkom ove godine,
podsjetio je. Stoga je privatizacija PBZ-a najbolja potvrda kakvu
perspektivu vide strani ulagaci u Hrvatskoj. Posebice je vazno, dodao
je, sto se u oba ovogodisnja postupka privatizacije, Hrvatskih
telekomunikacija i PBZ-a, radi o tradicionalnim gospodarskim
partnerima Hrvatske - Italiji i Njemackoj. Skegro je kazao kako je PBZ
u svom 30-godisnjem poslovanju prosla put od 'kvazibanke', banke u
teskocama zbog tereta naslijedja, banke u sanaciji sve do
privatizirane banke s kvalitetnim strateskim ulagacem.
Ne
krijuci zadovoljstvo privatizacijom banke kojoj je na celu,
predsjednik Uprave PBZ-a Bozo Prka kazao kako je PBZ u
"vlasnistvo" dobio prvu banku u Italiji i osmu u Europi.
Privatizacijom PBZ-a uspjesno se zavrsava proces sanacije banke
zapocet u prosincu 1996. koji je ukljucivao restrukturiranje i
reorganizaciju banke, rekao je dodajuci da su troskovi sanacije PBZ-a
iznosili 2,35 milijardi kuna. Prka je istaknuo i da je u ugovor s
talijanskim ulagacima ugradjena i klauzula koja govori o zastiti
djelatnika PBZ-a.
Banca
Commerciale Italiana je spajanjem s Banca Intesa formirala najvecu
bankarsku grupaciju u Italiji. Banka ima razvijeno poslovanje u
inozemstvu, ima 371 podruznicu i 25 predstavnistava u 42 zemlje.
Aktiva BCI grupacije iznosila je prosle godine 132 milijarde dolara.
Najveci dionicari BCI grupe jesu C. N. Credit Agricole s vlasnickim
udjelom od 13,63 posto, Fondazione Cariplo sa 10,26 posto dok su
ostali dionicari s udjelom od 2 do 5 posto Commerzbank International,
Deutsche Bank, Banque Parisbas i dr. PBZ je po velicini aktive
rangirana na drugo mjesto medju bankama u Hrvatskoj (s 19,9 milijardi
kuna aktive i dionicarskim kapitalom od 1,935 milijardi kuna).
* * *
Proglaseni
najuspjesniji poduzetnici
ZAGREB
- Hrvatsko udruzenje managera i poduzetnika - CROMA 99. je proglasilo
pobjednike natjecaja za izbor najuspjesnijih poslovoditelja i
poduzetnika u hrvatskom gospodarstvu za ovu godinu. Svecana dodjela
nagrada i priznanja priredjena je u zagrebackom Hotelu
"Sheratonu”, javlja Hina.
Nagrada
za zivotno djelo dodijeljena je Matiji Kopjaru, predsjedniku Uprave
Termike u Novome Marofu, i Atili Vargi, direktoru
"Koncar-alata". Nagrada "Anton Cerin-Nino" za
najuspjesnijeg mladog poslovoditelja do 33 godine pripala je Mislavu
Galicu, predsjedniku Uprave zagrebackoga "Leda", a nagradu
su jos dobili Melita Marceta, predsjednica Uprave Varazdinskog trzista
vrijednosnica i Stjepan Ostroski iz varazdinskog Industrijskog
tokarskog centra. Osnivac zagrebacke tvrtke "Global
Komunikacija" Ivica Caleta najbolji je poslovoditelj u kategoriji
malih trgovackih drustava, a direktor rijecke tvrtke "Control
Engineering" Boris Biro bio je finalist u toj kategoriji.
U
kategoriji srednjih trgovackih drustava naslov poslovoditelja godine
dobio je Ante Mandic, vlasnik zagrebacke tvrtke "IN 2", a
finalist je Ante Jerkovic iz "Bili Commercea" u Metkovicu.
Za poslovoditelja godine u kategoriji velikih trgovackih drustava
dodijeljene su dvije ravnopravne nagrade - predsjedniku Uprave
"Podravke" Anti Babicu i predsjedniku Uprave
"Zagrebacke pivovare" Borisu Lalicu. Poslovoditelj godine u
kategoriji poslovnih poduzeca u javnom sektoru postao je Julijus
Pevalek, predsjednik Uprave Zagrebackog elektricnog tramvaja, a
finalist je Dusan Sculac, direktor rijecke Cistoce. Povelju za
izvanredne poslovne rezultate, namijenjenu poslovoditelju inozemne
tvrtke u Hrvatskoj, osvojio je predsjednik Uprave "Diners Cluba
Adriatic" Zarko Kraljevic, a finalist je bio i Vladimir Ferdelji,
predsjednik Uprave zagrebackog "Elektro- kontakta". Za
poduzetnika godine Upravni odbor i Ocjenjivacki sud Crome izabrao je
Roberta Bradica, direktora umaske tvrtke OMV Istra- Benza, a finalist
je bio predsjednik Uprave WIP-neta Boris Nemsic.
Ministar
gospodarstva Nenad Porges u brzojavu je cestitao pobjednicima i
finalistima. Pri tomu je istaknuo da je temeljna razlika izmedju
uspjesne i neuspjesne tvrtke u ljudskom cimbeniku, posebice u
upravljackom sustavu tvrtke.
* * *
Vlada
RH: O problemu "Tiska" na
sljedecoj sjednici
ZAGREB
- Na zatvorenom dijelu sjednice, kojom je predsjedao potpredsjednik
Vlade Borislav Skegro, hrvatska je Vlada izvijestena o tijeku izradbe
programa restrukturiranja tvrtke Tisak d.d., javlja Hina.
Vlada
je prihvatila mjere potpore za sanaciju i financijsku konsolidaciju
drustava Bor d.d. Novi Marof, Elektromehanika d.o.o. Rijeka, MILS d.d.
Split, Rijekacesta d.d. Rijeka, Rapid d.d. Virovitica, Mesna
industrija Jakopec d.o.o. i Naprijed Jakopec d.d. Zlatar Bistrica,
Dalma d.d. Split, Dalmatinka d.d. Sinj, Zeljezara Sisak d.d., Tvornica
traktora d.d. Bjelovar, Brodoremont d.d. Kali, Adria Detroit d.o.o.
Slunj, Jedinstvo d.d. Zagreb, Montomontaza d.d. Zagreb, IKUS d.d.
Pula, TLM d.d. Sibenik, Drvna industrija Gvozd d.d., Regeneracija d.d.
Zabok i Mardesic d.d. Sali. U recenim tvrtkama zaposleno je gotovo tri
tisuce radnika. Prihvacene mjere obuhvacaju drzavna jamstva u visini
od sedam milijuna kuna, kredite od 13,3 milijuna, iz tekuce zalihe
Drzavnog proracuna 22,3 milijuna, razlicite otpise dugovanja u visni
od oko devet milijuna, prijenos dionica HFP-a od 14,8 milijuna,
prijenos nekretnina za neplaceni porez na promet od osam milijuna,
reprograme u visini od 37,6 milijuna, itd. Sveukupni iznos mjera
potpore Vlade za dvadesetak tvrtki iznosi oko 115 milijuna kuna
(115.062.628,50 kn).
* * *
Vlada
RH o radu Hrvatske
garancijske agencije
ZAGREB
- Hrvatska garancijska agencija (HGA) je od pocetka ove godine do
kraja rujna odobrila 363 garancije u ukupnom iznosu oko 95 milijuna
kuna, te dodijelila 291 bespovratnu financijsku potporu u ukupnom
iznosu 2,8 milijuna kuna. Tim je garancijama i potporama pomognuto
otvaranje 790 novih radnih mjesta te potpomognuto 117 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
Agencija
je od pocetka rada 1995. do kraja rujna ove godine odobrila 1.938
garancija u ukupnom iznosu od oko 340 milijuna kuna, izvjestio je
direktor HGA-e Zdravko Muraj, a prenijela je Hina.
Posebno
je istaknuo kako u devet mjeseci ove godine nije aktivirana nijedna
garancija. Doslo je i do promjena u strukturi odobrenih garancija pa
je tako, rekao je Muraj, u devet mjeseci ove godine odobren manji broj
garancija, ali u vecem iznosu (trenutno je prosjecan iznos oko 260
tisuca kuna). Vecina garancija usmjerena je poduzetnicima i
obrtnicima, a opada udio odobrenih garancija u poljoprivredi, iako je
i nadalje u toj grani odobren najveci broj garancija. Najvise je
garancija u ovoj godini odobreno u Splitsko- dalmatinskoj zupaniji,
gradu Zagrebu i Brodsko-posavskoj zupaniji.
Iloku
i opcinama Bilje i Seget, Vlada je dodijelila gotovo 1,8 milijuna kuna
za ublazavanje steta sto su ih pricinile elementarne nepogode u
kolovozu i studenome.
Izabrala
I priredila: Natasa S. Besirevic
KULTURA
Premijerno
prikazan film "Cetverored",
J. Sedlara
ZAGREB
- Ratna drama o bleiburskom kriznom putu, film "Cetverored -
prica o Bleiburgu" Jakova Sedlara, snimljen prema istoimenom
romanu Ivana Aralice, premijerno je prikazan u zagrebackom kinu
"Tuskanac”, javlja Hina.
Prica
o stradanju Hrvata kod Bleiburga pocinje potkraj Drugog svjetskog
rata, kada vojne postrojbe, ustase, domobrani i mnogi civili napustaju
zemlju zbog dolaska partizana. Taj dogadjaj prikazan je kroz ljubavnu
pricu kostimerke Mirte (Ena Begovic) i inspicijenta Ivana (Ivan
Marevic), koji su za vrijeme rata radili u Hrvatskom narodnom
kazalistu, a iz Zagreba odlaze prema Austriji s nadom da ce Zapad
prihvatiti hrvatske izbjeglice. Film je sniman uglavnom u Zagrebu i
siroj okolici 45 dana, od svibnja do srpnja ove godine. U brojnoj
glumackoj ekipi okupljeno je oko 125 glumaca, medju ostalima, Goran
Navojec, Ivica Vidovic, Mia Oremovic, Boris Buzancic, Ljubo Kapor,
Goran Grgic, Mustafa Nadarevic i Bozidar Alic. Za potrebe masovnih
scena u filmu je sudjelovalo oko 15 tisuca statista svih dobnih
skupina.
Kao
zanimljivost, distributer filma "Croatia film" izdvaja da je
u filmu koristen velik broj trofejnih vozila i naoruzanja, dva aviona,
a u masovnim scenama kretanja vojske i izbjeglica, cak 227 puta, i
konji. Neki specificni predmeti iz tog vremena pronadjeni su putem
novinskih oglasa, u antikvarijatima, privatnim zbirkama i rekvizitima
Jadran filma. Scenarij je prema svojoj knjizi napisao Ivan Aralica.
* * *
Obiljezena
80. obljetnica rodjenja
Jure Kastelana
OMIS
- Drustvo hrvatskih knjizevnika (DHK) priredilo je u Omisu svecanost u
povodu 80. obljetnice rodjenja pjesnika Jure Kastelana, na kojoj je
sudjelovala i ministrica prosvjete i sporta Nansi Ivanisevic, javlja
Hina.
Dopredsjednik
DHK Andjelko Novakovic podsjetio je na vrijednost i vaznost
Kastelanova pjesnistva u kontekstu hrvatske poezije XX. stoljeca.
Pjesnikove stihove citao je glumac Josip Genda, a ucenici skole svoje
radove inspirirane Kastelanom.
Na svecanosti
je bio i omiski gradonacelnik Ivan Skaricic.
Kastelan je
rodjen 18. prosinca 1919. u Zakuccu nedaleko Omisa. Umro je 24.
veljace 1990. u Zagrebu.
* * *
Sto
godina Hrvatske franjevacke provincije
sv. Cirila i Metoda
ZAGREB
- Izlozba "Mir i dobro" koja ce u sijecnju 2000. biti
priredjena u galeriji "Klovicevi dvori", zatim koncert s
glazbom franjevackih skladatelja koji ce se takodjer u sijecnju
odrzati u KD Vatroslav Lisinski, prikazivanje dokumentarnog filma
"Sa sv. Franjom od Jadrana do Dunava", odrzavanje
znanstvenog simpozija o franjevcima u sjevernoj Hrvatskoj, te
izdavanje spomen-medalje i srebrenjaka. To su samo neka od zbivanja
kojima ce Hrvatska franjevacka provincija sv. Cirila i Metoda sljedece
godine obiljeziti stotu obljetnicu svoga utemeljenja, javila je Hina.
Franjevci su
jedan od brojnih redova Katolicke crkve, a utemeljitelj im je sv.
Franjo Asiski iz talijanskog gradica Assisija. Iako su franjevci na
podrucju kontinentalne Hrvatske prisutni vec osam stoljeca, Hrvatska
franjevacka provincija sv. Cirila i Metoda u svojim je danasnjim
granicama zazivjela tek 1900., podsjetio je provincijal Provincije fra
Lucije Jagec. Danas Provincija, osim samostana nekadasnje Banske
Hrvatske, obuhvaca i samostane u istocnom Srijemu i Backoj.
Izlozbom u
Klovicevim dvorima predstavit ce se kulturno, napose skolsko,
pastoralno i umjetnicko blago Provincije, rekla je, uz ostalo,
kustosica muzejskog prostora "Klovicevi dvori" Biserka
Rauter-Plancic.
U ozujku 2000.
ocekuje se i posjet generalnog ministra franjevackoga reda fra Jacoma
Binija. Liturgijskim slavljem obiljezavanju vazne obljetnice pridruzit
ce se i nadbiskup zagrebacki i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije Josip Bozanic.
Izlozba ce se
odrzati pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga drzavnog sabora
koji privremeno obnasa i duznosti predsjednika Republike akademika
Vlatka Pavletica.
* * *
Izlozba
francuskih umjetnika u
Strossmayerovoj galeriji
ZAGREB
- Izlozba djela francuskih umjetnika iz fundusa Strossmayerove
galerije prva je izlozba u obnovljenoj Strossmayerovoj galeriji starih
majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Izlozeni
portreti i pejzazi nastali su izmedju 17. i 20. stoljeca. Izlozene su
slike Grosa, Boudina, Carpeauxa, Delacroixa, Rigauda, Dughet-Poussina,
Courbeta, Guerina, Ledouxa, Roberta, Schryvera, Verneta, Sevlliera,
Vlamincka i drugih, javlja Hina. Motivima, bojama i karakterom izlozba
francuskih umjetnika pruza cvrst dojam i ugodjaj u kojem prevladava
otmjeno ozracje francuske stvaralacke tradicije, istaknuo je Andre
Mohorovicic, tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a. Po njegovim
rijecima izlozbom je prikazan tematski odabir iz kruga specificnog i
istaknutog zarista europskoga likovnog stvaralastva. U portetima se
razotkriva i interpretira humani profil modela, a u pejzazima je
nazocan konkretan motiv ukljucen u prozracnu atmosferu neomedjena
prostora. Ta "zbirka velikih imena i malih formata djela"
najmladja je zbirka u Strossmayerovoj galeriji, rekao je ravnatelj
Galerije Djuro Vandjura, izdvojivsi sliku "Madame Recamier"
Jeana Grosa kao jednu od zasigurno najvrjednijih slika koje se cuvaju
u Hrvatskoj.
Izlozbu, koja
je otvorena do kraja sijecnja, postavili su Josip Vanista i Ante
Vulin, a koordinator je Miroslav Begovic.
* * *
Split:
Boris Maruna predstavio svoj prijevod Bukowskoga
SPLIT
- Pjesnik Boris Maruna predstavio je u Splitu "Tragediju
lisca", opseznu zbirku pjesama americkoga pjesnika Charlesa
Bukowskog koju je preveo i priredio te nedavno objavio u nakladi
Matice hrvatske, javlja Hina. Boris Maruna pravi je izbor za
prevoditelja Bukowskog u Hrvatskoj: poznavali su se i druzili, a i
Marunina je poezija, kao u rijetko kojega hrvatskog pisca, spojila
zavicajno i hrvatsko s tradicijom americkoga, engleskoga i
latinoamerickog pjesnistva. Charles Bukowski svojom je poezijom
obiljezio 20. stoljece. On svakako nije najdublji pjesnik, ali
jednostavnim sredstvima stvara iznimno snaznu poeziju koja ima
reference u zivotima svih nas. A pjesnistvo kojemu to uspijeva sigurno
jest autenticno, rekao je Maruna. Po njegovu misljenju Bukowski
nastavlja antiakademsku tradiciju americkoga pjesnistva na tragu Walta
Whitmana, pisuci "poeziju koja se oslanja na snazni jezik
Biblije".
Govoreci o
Maruninu pjesnickom radu, knjizevni kriticar Boskovic ga je nazvao
"najvaznijim pjesnikom hrvatske dijaspore, odmaknutim od
melankolicnoga domoljublja karakteristicnog za poeziju hrvatskih
iseljenika". Kako istice, Boris Maruna pise "grubo,
realisticno, oporo i izravno", spajajuci na jedinstven nacin
nacionalnu tradiciju s nasljedjima pjesnistva zemalja u kojima je
proveo desetljeca iseljenickoga zivota.
* * *
Slikaru
Ivi Sebalju godisnja nagrada HDLU-a
ZAGREB
- Jedan od najistaknutijih hrvatskih slikara Ivo Sebalj (1912.)
dobitnik je godisnje nagrade Hrvatskog drustva likovnih umjetnika
(HDLU) za 1999, javlja Hina.
Sponzor
je te prestizne nagrade Skupstina grada Zagreba, a dobitniku je
urucena na svecanosti u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. "Ivo
Sebalj iznimna je pojava na nasoj likovnoj sceni. Njegovo djelo
nastalo je u posvemasnjoj slikarskoj izolaciji da bi se iznenada
otkrilo javnosti na Sebaljevoj prvoj samostalnoj izlozbi tek 1970. u
galeriji Forum u njegovoj sezdesetoj godini", stoji u
obrazlozenju Odbora za nagrade, koje je na svecanosti procitao
predsjednik Odbora slikar Djuro Seder. "Sebalj je slikar vrlo
malog broja motiva. Glava, akt, slikar, pusac, macka..., ali oni za
Sebalja nisu tek neutralne rutinske teme, nego rezultati snaznog
dozivljaja vazne zivotne cinjenice. U Sebaljevu slikarskom opusu
prisutan je modernitet ovoga stoljeca. Njegove povrsine zrace
energijom cistog slikarskog impulsa, to su ostvarenja ciste ekstaze
slikanja. Primjer slikara Sebalja, koji u svojim kasnim godinama
zivota iznenadjuje i plodnoscu i kvalitetom, svakako zavrjedjuje
divljenje", navodi se, uz ostalo, u obrazlozenju Odbora za
nagradu.
* * *
Izlozba
Brune Bulica u Umjetnickom paviljonu
ZAGREB
- Retrospektivna izlozba slika Brune Bulica (1903.-1990.), svakako
jednog od cimbenika nase likovne suvremenosti medjuraca, otvara se u
Umjetnickome paviljonu u Zagrebu, javlja Hina. Autorica izlozbe Ivanka
Reberski uvrstila je 125 Bulicevih vrhunskih slika. Bruno Bulic rodio
se u Trstu 1903., a prve poduke iz slikanja dao mu je legenda
hrvatskga kiparstva Ivan Rendic. Nakon Trsta 1924. nastavlja
skolovanje u Veneciji na slavnoj Reggia Academia delle Belle Arte, na
kojoj je mnogo naucio o pikturalnom bogatstvu slikarske materije,
gledajuci slike renesansnih i baroknih majstora. Godine 1927. vraca se
u Zagreb i upisuje Likovnu akademiju na kojoj diplomira 1931. a
ucitelji su mu bili Babic, Kljakovic, Senoa, Valdec i nadasve Becic.
Kad je svrsio Akademiju odlazi u Pariz koji je, kako je istaknula
autorica izlozbe, odigrao kljucnu ulogu u Bulicevu slikarstvu. To je
bila kljucna spoznaja koja ga je odvracala od stranputica jalovih
okusavanja i podupirala u samosvojnu nastojanju da mirno plovi
"protiv vjetra" mimo "izama" i
"konceptualizama". Godine 1934. Bulic se prvi put predstavio
zagrebackoj javnosti gostujuci na izlozbi Grupe trojice s nekoliko
slika te se pridruzio Babicu, Becicu i Misi. Tih godina, kazala je
Reberski, Bulic se priblizio likovnoj paradigmi "zagrebacke
sarene skole" koju je odlikovala slojevita, bogata pikturalna
materijalizacija i intimisticka motivika.
Izlozba u
Umjetnickom paviljonu pokazuje presjek velikoga i dugog likovnog
stvaralastva, rekla je Ivanka Reberski.
* * *
235
tisuca kuna "Valjka" i Gibonnija
za SDP i HSLS
ZAGREB
- Husein Hasanefendic Hus, vodja pop-rock sastava Parni valjak, predao
je predsjednicima SDP-a i HSLS-a cek na 235 tisuca kuna, koje su na
zajednickoj turneji po Hrvatskoj zaradili "Parni valjak" i
Gibonni, javlja Hina.
"Razbili
smo predrasudu da glazbenici nemaju savjest", rekao je Hus na
tiskovnoj konferenciji, ocijenivsi turneju uspjesnom. Budisa i Racan
ocijenili su donaciju "najbolje ulozenim novcem u zadnje
vrijeme".
Parni valjak i
Gibonni odrzali su jednomjesecnu turneju "Dosao je red na nas -
cini pravu stvar", nastupivsi u Osijeku, Slavonskom Brodu,
Rijeci, Puli, Virovitici, Zadru, Varazdinu i Splitu. Dvojica
stranackih predsjednika, Racan i Budisa, prisustvovala su splitskom
koncertu. Turneju nisu mimoisli ni skandali, s obzirom da su u zadnji
tren otkazani nastupi u osjeckom HNK te u Jastrebarskom.
Rock kriticar
Zlatko Gall, jedan od promotora turneje, rekao je kako se turneja
pretvorila u pokret kojim se urbana mlada generacija zeli distancirati
od "kulture ognjistarenja", za koju smatra da je dominirala
zadnjih godina u Hrvatskoj. Stoga je logicno da je glazbeni
"mainstream" podupro u predizbornoj kampanji stranke centra,
odnosno politicke "srednjostrujase".
Izabrala i priredila: Zeljka Lesic
«««Povratak
na sadrzaj
|