Dis 276-77 - domace vijesti

Broj 276-77. || 27. prosinca 1999. «««Povratak na sadrzaj

POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITIKA

Devet godina hrvatskoga Ustava

ZAGREB - Prije devet godina, samo osam mjeseci nakon prvog kruga prvih slobodnih visestranackih izbora, Hrvatska je dobila svoj Ustav. Hrvatski ga je sabor proglasio 22. prosinca 1990. i Hrvatska je dobila temeljni zakonski akt kojim je potvrdila svoj nacionalni suverenitet, i kojim je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drzava, pise Hina.
          Predsjednik Sabora, kojem je pripala cast da proglasi "Bozicni Ustav", bio je dr. Zarko Domljan.
          "Bozicni Ustav" potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na visestranackim izborima za Sabor u proljece 1990. i polozio temelj Hrvatskoj kao demokratskoj drzavi. Taj Ustav oznacuje konacan raskid s komunistickim, tzv. socijalisticko-samoupravnim, jednostranackim sustavom, zasnovanim na drustvenom vlasnistvu i plansko-dogovornoj privredi, kazao je na svecanoj sjednici Sabora 22. prosinca 1990. prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman.
          Hrvatski je Ustav, zapisao je Vladimir Seks, jedan od sudionika njegove izrade i prihvacanja, slijedio pozitivnu hrvatsku drzavno-pravnu tradiciju, (...) napisan po mjeri gradjanina, donesen kao narodni Ustav, plod narodne volje. Nije pisan, niti je prihvacen u interesu jedne stranke, vec s namjerom da bude Ustav "trajne vrijednosti", koji bi mogao nadzivjeti i prezivjeti sve politicke stranke.
          Nakon sedam godina primjene i promijenjenih povijesnih okvira "Bozicni je Ustav" promijenjen u prosincu 1997. Naime, kako je 1990. Hrvatska jos formalnopravno bila u sastavu bivse SFRJ, promjenama iz prosinca 1997. ponistene su odredbe koje su izgubile smisao ostvarenjem hrvatske drzavne suverenosti. Najvaznija promjena odnosi se na ustavnu zabranu pokretanja postupka udruzivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim drzavama u kojima bi udruzenje pridonijelo ili moglo pridonijeti obnovi jugoslavenskoga drzavnog zajednistva, odnosno neke balkanske drzavne sveze u bilo kojem obliku.

* * *

Predsjednicki izbori 24. sijecnja 2000.

ZAGREB - Hrvatska je Vlada raspisala predsjednicke izbore za 24. sijecnja 2000. Vladina odluka stupit ce na snagu 25. prosinca, potvrdio je novinarima i u svojoj izjavi nakon sjednice potpredsjednik Vlade dr. Mate Granic, a prenijela je Hina.
          Vladi je i Predsjednistvo HDZ-a preporucilo da se predsjednicki izbori odrze 24. sijecnja. Kako je to Vlada uredbom odredila – to je neradni dan, doznaje se u Vladinom Uredu za odnose s javnoscu. Tako ce dva izborna dana u sijecnju - ponedjeljak, 3. sijecnja za parlamentarne i ponedjeljak 24. sijecnja za predsjednicke izbore biti neradni dani.
          Vladino opredjeljenje da odluka o raspisivanju stupi na snagu 25. prosinca u skladu je s ocjenama iz Ustavnog suda da predsjednicke izbore ne bi trebalo raspisivati prije 23. prosinca kako se rokovi i pocetak predsjednicke kampanje ne bi preklapali s parlamentarnim izborima i njihovim danima predizborne i izborne sutnje.
          Naime, od stupanja na snagu odluke o raspisivanju predsjednickih izbora, odnosno od Bozica, 25. prosinca pocinju teci i rokovi iz Zakona o izboru predsjednika Republike. To znaci da u roku 12 dana Drzavnom izbornom povjerenstvu trebaju stici prijave za predsjednicke kandidate. Prema tomu, krajnji rok za prijavu kandidata je 5. sijecnja do ponoci, a 7. sijecnja do ponoci krajnji je rok Povjerenstvu za objavu kandidata.
          Tako ce se tek nesto prije isteka roka za prijavu, a nakon sto vec budu poznati prvi nesluzbeni rezultati parlamentarnih izbora, znati i predsjednicki kandidat HDZ-a. Njega ce birati oko tisucu izaslanika prosirenog sastava Glavnog odbora HDZ-a na sjednici koja ce se odrzati 5. sijecnja. Za sada svoju kandidaturu najavljuju dva potpredsjednika HDZ-a - Mate Granic i Vladimir Seks, no, unutarstranacke kandidature moci ce se predavati sve do sjednice Glavnog odbora, a uz potpise sto izaslanika i tijekom same sjednice prosirenog Glavnog odbora.
          Kandidate s kojima ce uci u predsjednicku utrku iducih ce dana odrediti i druge stranke. Za sada je kandidaturu najavio predsjednik HSLS-a Drazen Budisa iza kojega ce, prema rijecima Ivice Racana, najvjerojatnije stati i koalicijski partner na parlamentarnim izborima - SDP. Prema nekim najavama, iz stranaka cetvorke - HSS, LS, IDS i HNS - u predsjednicku ce utrku najvjerojatnije predsjednik HSS-a Zlatko Tomcic, ali iz HNS-a najavljuju i mogucnost da ta stranka podupre Stipu Mesica ukoliko se odluci kandidirati. Kandidata za predsjednicke izbore najvjerojatnije ce imati i HSP a to bi, prema najavama, bio predsjednik stranke Anto Djapic.
          Prema Ustavu i Zakonu o izboru predsjednika Republike, predsjednik se bira vecinom glasova biraca koji su glasovali. Ako ni jedan kandidat na izborima 24. sijecnja ne dobije takvu vecinu izbori se ponavljaju nakon 14 dana, odnosno 7. veljace. U toj bi se utrci nasla samo dva kandidata koja u prvom krugu dobiju najvise glasova.
          Predstojeci predsjednicki izbori treci su izbori na kojima ce hrvatski biraci na rok od pet godina izabrati predsjednika Republike.

* * *

Imenovano Izborno povjerenstvo za
izbor Predsjednika RH

ZAGREB - Ustavni sud Republike Hrvatske je sjednici donio Odluku o imenovanju predsjednika, clanova i zamjenika Drzavnog izbornog povjerenstva za izbor predsjednika Republike Hrvatske, javlja Hina.
Za predsjednika Povjerenstva imenovan je predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramuscak, a za njegova zamjenika Jakob Miletic, priopceno je iz Ustavnog suda.
Clanovima Drzavnog izbornog povjerenstva za izbor predsjednika Hrvatske imenovani su Alemka Brkljacic Radancevic, Vjera Delic, Stanko Hautz i Mladen Turkalj. Za zamjenike clanova izabrani su Jasna Brezanski, Boris Guttman, Branko Hrvatin i Miljenka Pajalic, kaze se u priopcenju.

* * *

Granic i Seks istakli svoju kandidaturu
za predsjednika drzave

ZAGREB - Potpredsjednik HDZ-a Mate Granic izjavio je novinarima da ce pred stranackim tijelima istaknuti svoju kandidaturu za predsjednika drzave, javlja Hina. Granic je to novinarima izjavio nakon zavrsetka sjednice Predsjednistva HDZ-a. Odgovarajuci na novinarsko pitanje Granic je rekao da se na sjednici Predsjednistva nije razgovaralo o konkretnim imenima za predsjednickog kandidata, te da ce se evidentirati svaka kandidatura. “Svoju cu kandidaturu istaknuti”, rekao je Granic. Vladimir Seks, potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), istaknut ce svoju kandidaturu za HDZ-ova kandidata za predsjednika drzave, potvrdio je Hini.
Konacnu odluku o tome tko ce biti kandidat HDZ-a na predsjednickim izborima Odbor stranke donijet ce na sjednici 5. sijecnja 2000.

* * *

Vlada: Odluka o rasporedu sredstava
korisnicima proracuna

ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske je pod predsjedanjem premijera Zlatka Matese donijela odluku o rasporedu sredstava korisnicima drzavnog proracuna na temelju Odluke o privremenom financiranju javnih izdataka za radzbolje od 1. sijecnja do 31. ozujka 2000., javlja Hina.
          Prihvacen je i prijedlog o sudjelovanju Republike Hrvatske u radu Gospodarskog i socijalnog vijeca UN(ECOSOC) u sljedece dvije godine.
          Vlada je imenovala dr. Zvonimira Separovica, ministra pravosudja, voditeljem izaslanstva na Konferenciji o holokaustu u Stockholmu 26.-28. sijecnja 2000.
          Predstavnikom Vlade u Organizacijskom odboru za obiljezavanje 300. obljetnice rodjenja fra Andrije Kacica Miosica imenovan je dr. Jure Radic, potpredsjednik Vlade i ministar razvitka, useljenistva i obnove, izvijestio je Ured za odnose s javnoscu Vlade RH.

* * *

Izborno povjerenstvo: Glasovanje za parlamentarne izbore odobrilo 45 zemalja

ZAGREB - Drzavno izborno povjerenstvo je izdalo obvezatne upute o redoslijedu izbornih radnji i rokovima za predsjednicke izbore te o tiskanicama za provedbu tih izbora. Od prvih minuta 25. prosinca do 5. sijecnja do ponoci rok je za podnosenje predsjednickih kandidatura. Svaki kandidat morat ce imati pismenu potporu najmanje 10.000 gradjana, javlja Hina.
Na upit mogu li se za kandidature skupljati 'bjanko' potpisi, predsjednik Povjerenstva Ramuscak je kazao da zakon o tome ne govori. No, logicno je da birac ne potpisuje 'bjanko' tiskanicu, jer u tom slucaju ne bi pouzdano znao za koga daje potpis, rekao je.
Govoreci o pripremama za parlamentarne izbore za glasovanje u inozemstvu, predsjednik DIP-a naveo je da je odobrenje za njihovo odrzavanje (2. i 3. sijecnja 2000.) do sada dalo 45 zemalja. Dozvola od SRJ jos nije stigla. Povjerenstvo je objavilo biracka mjesta u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavnistvima u inozemstvu.

* * *

Odlikovani suci prvog saziva Ustavnog suda RH

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog drzavnog sabora Vlatko Pavletic, privremeno na duznosti predsjednika RH - donio je Odluku kojom se za osobit doprinos radu prvog saziva Ustavnog suda suverene, samostalne, demokratske i medjunarodno priznate Republike Hrvatske odlikuju "Redom kneza Branimira s ogrlicom" Jadranko Crnic, Zdravko Bartovcak, Nikola Filipovic, Ante Jelavic Mitrovic, Vojislav Kucekovic, Hrvoje Momcinovic, Ivan Marijan Severinac i Mladen Zuvela, javlja Hina.
Kako je priopceno iz saborske Sluzbe za odnose s javnoscu, odlikovanja je urucio akademik Vlatko Pavletic.

* * *

Najstarijem kandidatu na izborima 90,
a najmladjem 18 godina

ZAGREB - Od ukupno 3.976 kandidata koji pretendiraju na vise od 140 zastupnickih mjesta u novom sazivu Zastupnickog doma tek je 23,97 posto zena naspram 76,03 posto muskaraca. Najstarijem kandidatu je 90 godina, a najmladji ima 18 godina, javlja Hina. Najstariji kandidat nalazi se na listi Hrvatske stranke umirovljenika. Rijec je o 90-godisnjem Mati Braticevicu, rodjenom 24. svibnja 1909., koji je kandidat u X. izbornoj jedinici. Najstarija kandidirana zena uskoro ce napuniti 76 godina. To je Narcisa Cemalovic, rodjena 26. prosinca 1923., koja se kandidirala u I. izbornoj jedinici na listi Socijalisticke radnicke partije.
Najmladji pak kandidati imaju po 18 godina, koliko prema izbornom zakonu i moraju imati da bi mogli biti birani za zastupnike. Prije nekoliko dana, tocnije 11. prosinca, 18 je godina napunio i Sasa Sekrst. On se kandidirao u VI. izbornoj jedinici na listi Hrvatske stranke zelenih. Za predstojece parlamentarne izbore kandidirala su se ukupno 3.023 muskarca, sto je 76,03 posto ukupnog broja kandidata, bez kandidata za nacionalne manjine. Ostalih 23,97 posto kandidata su zene i njih se kandidiralo ukupno 953 - statisticki su podatci Drzavnog izbornog povjerenstva.
Za izbore koji ce se odrzati 3. sijecnja 2000. kandidiralo se, zajedno s kandidatima za zastupnike nacionalnih manjina, ukupno 4006 kandidata. Za glasove biraca natjece se 35 politickih stranaka, 15 koalicija, te 20 neovisnih lista.

* * *

Okrugli stol "U ime naroda" o zrtvama
jugoslavenskog komunizma

ZAGREB - "U ime naroda" naziv je okruglog stola o zrtvama jugoslavenskoga komunizma, koji je odrzan u organizaciji Instituta drustvenih znanosti "Ivo Pilar" i Internacionalne asocijacija bivsih politickih uznika i zrtava komunizma. Na skupu, priredjenu u povodu 10. obljetnice rusenja Berlinskoga zida, sudjelovali su znanstvenici, javni djelatnici i politicki zatvorenici u bivsoj Jugoslaviji, javlja Hina.
Vlado Sakic, ravnatelj Instituta, istaknuo je da je cilj skupa raspraviti o temeljima zlocina i posljedicama, a ne traziti krivce i pojedinacnu odgovornost za zlocine jugoslavenskoga komunizma. "Znanje o zlocinu temljni je preduvjet izgradnje duhovne i institucionalne otpornosti da se ne ponovi. U kontekstu komunistickih zlocina duhovna i institucionalna otpornost nuzna je protiv neokomunizma", porucio je Sakic. Jure Knezovic, predsjednik Internacionalne asocijacije, naglasio je da "crna knjiga komunizma" navodi podatak o 100 milijuna ubijenih od komunisticke ruke, medju kojima se ne spominju zlocini komunisticke Jugoslavije. "Stranke izisle iz bivsih komunistickih partija nisu stranke bezgrjesne proslosti", rekao je, zapitavsi je li tko "cuo da se SDP, svlaceci kosuljicu SKH, pokajao, ispricao ili bar ogradio od groznih zlocina njihove duhovne prethodnice, Komunisticke partije". Ludvig Canzek, clan slovenske Udruge bivsih politickih uznika i zrtava komunizma, zauzeo se za osnivanje ‘haaskoga’ suda za zlocine komunizma. Rekao je i kako se po istrazivanju slovenskog sociologa Frane Adama, provedena 1988. i 1995., 83 posto stare partijske elite i danas nalazi na vlasti u Sloveniji.
Clanovi Hrvatskog drustva politickih zatvorenika Kaja Perekovic i Ljubomir Gotovac te fra Julijan Ramljak govorili su o osobnim sudbinama, iznoseci sjedocanstva o represijama i teroru za komunistickoga rezima. Josip Jurcevic rekao je da je po jugoslavenskim izvorima od '45. do '47. bez sudjenja ubijeno 130 tisuca ljudi, a don Anto Bakovic da su za komunizma ubijena 623 svecenika, sjemenistarca, bogoslova i casne sestre. Milan Vukovic, clan Ustavnoga suda, osvrnuo se na montirane politicke procese, ocijenivsi da je sudbena vlast u komunizmu bila mocno sredstvo vlasti. Pozvao je Institut da sustavno istrazi zrtve i stradanja Hrvata od 1918. do 1990.

GOSPODARSTVO

Savjet HNB-a: Nuzan sto skoriji fiskalni zaokret

ZAGREB - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB-a dr. Marka Skreba, razmotrio je polazista i ocekivanja novcane politike 2000. te donio vise odluka iz svoje nadleznosti, priopceno je iz HNB-a.
          Sa stanovista temeljnih zadaca sredisnje banke, ova je godina okoncana uglavnom prema ocekivanjima: godisnja stopa inflacije bila je oko 4 posto, a tecaj kune prema euru bio je za manje od 5 posto slabiji nego prije godinu dana, sto potvrdjuje zadovoljavajucu makroekonomsku stabilnost. Bruto medjunarodne pricuve iznosit ce krajem prosinca oko 3 milijarde dolara, sto je po tekucem tecaju oko 185 milijuna dolara vise nego na isteku prosle godine. No, taj prirast pricuva bit ce ostvaren temeljem priljeva od privatizacije i inozemnog zaduzenja drzave, a ne zahvaljujuci gospodarskom ozivljavanju.
          Neizvjesnost predstavlja fiskalni sektor. Porast drzavnih rashoda za prvih deset mjeseci za oko 12 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to u uvjetima neprevladane gospodarske recesije, dodatno upozorava na nuznost sto skorijeg fiskalnog zaokreta. Bez toga bi relativno brzo doslo u pitanje i daljnje odrzavanje makroekonomske stabilnosti.
          Po ocjeni strucnih sluzbi i najviseg tijela sredisnje banke, ako bi se u 2000. godini uspjelo poluciti makar zaustavljanje drzavne potrosnje na dosegnutoj razini, u novcanoj politici otvorilo bi se vise prostora za podrzavanje gospodarskog rasta, a bez ugrozavanja tecaja i ozivljavanja inflacije. Manje zaduzivanje drzave kod sredisnje i poslovnih banaka preusmjerilo bi dio kreditnih plasmana u privatni sektor, uz moguce snizavanje kamata.
          U takvim okolnostima i deficit tekuceg racuna platne bilance, ukoliko bi i ostao na ovogodisnjoj razini imao bi bitno drugacija obiljezja: ostvario bi se na visoj razini medjunarodne razmjene roba i usluga. Medjunarodne pricuve mogle bi ostati na priblizno sadasnjoj razini, a tako i devizna pokrivenost primarnog novca.
          Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je i suglasnost za imenovanje Sande Cvitesic za predsjednicu i Marijane Trpcic-Reskovic za clanicu uprave Karlovacke banke d.d. Karlovac, Josipa Severdije za clana uprave Stedbanke d.d. Zagreb, Branke Ostric za clanicu uprave Partner banke d.d. Zagreb, dr. Tripe Grahovca za clana uprave Primorske stedionice d.d. Rijeka, te Vladimira Doke za predsjednika Uprave Stedionice splitsko-dalmatinske d.o.o. Split.

* * *

Hrvatski inozemni dug 9,26 milijardi USA dolara

ZAGREB - Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem rujna ove godine, iznosio je 9,26 milijardi americkih dolara, podatak je iz prosinackog Biltena Hrvatske narodne banke (HNB). U odnosu na prosinac prosle godine hrvatski je vanjski dug u rujnu ove godine bio veci za 774 milijuna dolara, ili za nesto vise od 9 posto. Podatci o strukturi inozemnog duga po rocnosti pokazuju da se 8,12 milijardi dolara, ili 87,7 posto ukupnog vanjskog duga odnosi na srednjorocne i dugorocne kredite. Inozemni dug po osnovi kratkorocnih kredita krajem rujna iznosio je 1,14 milijarde dolara, sto cini 12,3 posto ukupnog duga Hrvatske prema inozemstvu.
Podatci pak pokazuju da se na dug drzave odnosi 41,7 posto ukupnog duga ili 3,86 milijarde dolara.
Na ostale sektore (tvrtke, iznabankarski sektor) odnosi se 3,43 milijarde inodugovanja (ili 37 posto). Ukupna inozemna dugovanja u sektoru banaka iznose 1,75 milijardi dolara i cine 18,9 posto ukupnog hrvatskog vanjskog duga. Na HNB se odnosi 216 milijuna srednjorocnih i dugorocnih kredita.

* * *

Radic: Hrvatska na EXPO 2000 skromno i dostojanstveno

ZAGREB - Nastup Hrvatske na Svjetskoj izlozbi EXPO 2000 u Hannoveru kostat ce 30 milijuna kuna. Vlada je za nastup odobrila 20 milijuna, a za potrebnih jos 10 milijuna potrazit ce se sponzori. Hrvatska ce graditi vlastiti paviljon, Hrvatska ide skromno i stedljivo, ali dostojanstveno, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar razvitka, useljenistva i obnove Jure Radic na 'Susretima u Vladi', sto je prenijela Hina. Tema Svjetske izlozbe EXPO 2000 je covjek, priroda, tehnologija. "Hrvatska ide s jednim izloskom - predstavljajuci hrvatsku zemlju, sebe", kazao je Radic, koji je ujedno i predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora Svjetske izlozbe EXPO 2000.
          Samu izlozbu priprema gotovo isti tim koji je radio na posljednjoj izlozbi u Portugalu gdje je Hrvatska postigla zapazen uspjeh. Na pripremi nastupa intenzivno se radi - vec je pocela gradnja paviljona, u tijeku je priprema izlozaka i snimanje filma.
          Paviljon, imat ce stakleni pod ispod kojega ce se vidjeti hrvatska zemlja, segmenti kao krs, oranice, polja, rijeke, more. Bit ce prikazani i tragovi bogate povijesti pod geslom "Hrvatska i hrvatski prostor nije od jucer", dok ce se ispred paviljona nalaziti 4,20 metara visok monolit od visokopoliranog rostfraja. U kruznoj projekciji prikazivat ce se dokumentarni film kojemu je cilj pokazati Hrvatsku danas, njene ljude i zivot u punoj raznolikosti. Snimanje filma vec je zapocelo, naglasio je clan autorskog tima Ivica Vidovic, isticuci da je Hrvatska treca zemlja u svijetu koja radi film od 360 stupnjeva.
          Hrvatski paviljon, nakon izlozbe koja traje od 1. lipnja do 31. listopada 2000., seli u Hrvatsku. Jos nije poznato tocno gdje, tek se ocekuju ponude, a grad koji zeli paviljon morat ce platiti potrebnu doradu paviljona za smjestaj u Hrvatskoj, kazao je Radic.

* * *

Poslovna ocekivanja hrvatskih
gospodarstvenika u 2000.

ZAGREB - Buducnost hrvatskoga gospodarstva ovisi ponajprije o poduzecima koja bi trebala preuzeti vlastitu sudbinu u svoje ruke, upravljati proizvodnjom, prodajom, novcanim tijekovima, pouzdati se u mlade te ulagati u ljude i znanje. Poduzeca se moraju osloboditi iluzije kako drzava moze sve rijesiti, a posebno da to sve moze rijesiti odmah, istaknuto je na predstavljanju tradicionalne ankete Privrednog vjesnika. Poslovna ocekivanja u kojoj je sudjelovalo 45 poslovnih ljudi iz najznacajnijih sektora hrvatske privrede, javlja Hina. Problem nelikvidnosti u Hrvatskoj je jos uvijek dominantan. Prema sluzbenim podatcima, blokirano je oko polovice od ukupnog broja aktivnih poduzeca, od kojih u vise od 65 posto blokada traje dulje od 360 dana.. Problem je I u sve cescim sanacijama poduzeca i poslovnih lanaca bez sagledavanja njihove buducnosti. Privrednici su jednoglasni da je javna potrosnja previsoka, porezi neprihvatljivi, te da nema potrebnih poticaja za domace i inozemne investicije. No, za izgradnju mjera ekonomske politike trebat ce mnogo vise suptilnosti. Smatra da bi se eventualnom generalnom revizijom pretvorbe dali signali potencijalnim investitorima iz inozemstva da se u Hrvatskoj mogu mijenjati vlasnistva koja su nastala na temelju prijasnjih zakona. Medjutim, navodi, to ne znaci da ne treba sankcionirati malverzacije i kriminal, pa je umjesto generalne revizije pretvorbe zahtjev trenutka kazneno gonjenje kriminala. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidosevic rekao je kako je za ucinkovitu ekonomsku politiku nuzna i promjena koncepta politickog razmisljanja. On drzi da je za izlaz iz trenutacne situacije potreban opcenacionalni konsenzus. I ministar gospodarstva Nenad Porges konsenzus drzi nuznim za stvaranje nove ekonomske politike. Takodjer, rekao je, od neizmjerne je vaznosti i intelektualni kapital, te motiviranost i volja. Pritom su prioritet proizvodnja i investicije, a ne potrosnja, istaknuo je Porges.

* * *

HBOR odobrava zajmove domacim poduzetnicima

ZAGREB - (HBOR) u suradnji s Bayerische Landesanstalt fur Aufbaufinanzierung (LfA) iz Muenchena odobravat ce zajmove domacim poduzetnicima temeljem Programa kreditiranja zajednickih ulaganja hrvatskih i bavarskih poduzetnika u Hrvatsku, javlja Hina.
Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovacev rekao je kako su krediti iz programa ponajprije namijenjeni hrvatskim poduzetnicima koji ulaze u zajednicki posao s kolegama iz Bavarske. Pod poduzetnicima iz Bavarske mogu se podrazumijevati i hrvatski drzavljani koji u Bavarskoj imaju registriranu djelatnost. Pritom ce poduzetnike iz Hrvatske financirati HBOR, a poduzetnike iz Bavarske LfA. Kredit moze zatraziti pravna ili fizicka osoba koja ima sporazum ili predugovor za ostvarivanje kredita s poduzetnikom iz Bavarske. HBOR ce financirati udjel domaceg poduzetnika u zajednickom ulaganju do ukupno osam milijuna kuna, buduci najvisi moguci iznos ukupne investicije ne smije prelaziti 16 milijuna kuna. Rok otplate kredita je do osam godina, uz pocek do dvije godine, a kamatna stopa iznosi 7% godisnje za zajednicka ulaganja na podrucjima od posebne drzavne skrbi i otocima te 9 posto godisnje za zajednicka ulaganja na ostalim podrucjima RH. HBOR ce kredite odobravati iskljucivo putem poslovnih banaka, a trenutacno su u Program ukljucene: Dalmatinska banka, Kaptol banka, Karlovacka banka, Partner banka, Privredna banka Zagreb, Rijecka banka i Splitska banka.

* * *

Diners Club slavi 30 godina

ZAGREB - Diners Club Adriatic (DCA) d.d. ovih je dana obiljezio 30-godisnjicu poslovanja. Diners Club Croatiaprvi je u Hrvatskoj izdao revolving karticu Diners Card plus, mogucnost dizanja gotovine u svim postama, a pocetkom listopada u prvi je predstavio i Junior Card, karticu namijenjenu mladezi izmedju 14 i 18 godina. Osim toga, DCA je od Zagrebacke banke kupio 80 posto udjela u Generalturistu. DCA ce, najavio je, kupiti od Croatia Airlinesa i preostalih 20 posto. Na konferenciji za novinare dodijeljeno je i osam super nagrada vlasnicima Diners kreditne kartice koji su svojom potrosnjom i pravodobnim podmirivanjem racuna u nagradnom programu te tvrtke prikupili najveci broj nagradnih bodova.
Izabrala I priredila: Natasa S. Besirevic

KULTURA

Odrzan operni gala koncert sa svjetskom
zvijezdom A. Bocellijem

ZAGREB - Dirigent Lorin Maazel, tenor Andrea Bocelli, sopranistica Lucia Mazzaria uz Orkestar opere iz Cagliaria odrzali su u dvorani Lisinski operni gala koncert s arijama, duetima i uvertirama iz opernog repertoara Verdija i Puccinija. Na programu koncerta bile su poznate arije i dueti iz Rigoletta, Aide, uvertira iz Moci sudbine i Nabucca. Nakon stanke, u drugom dijelu koncerta, publika je slusala arije i duete iz Manon Lescaut, Tosce, La Boheme i drugih. Dirigent Lorin Maazel direktor je Simfonijskog orkestra Bavarskog radija u Muenchenu. Maazel je u Zagrebu 1987. u vrijeme Univerzijade ravnao Orkestrom Zagrebacke filharmonije i Goranovcima, a prosle je godine dirigirao Izraelskom filharmonijom u Zagrebu. Slijepi tenor Andrea Bocelli, raspjevani djecak iz Toscane kako ga je prozvala kritika, dozivio je trijumf na festivalu u San Remu. Bocelli nastupa u svjetskim metropolama s poznatim opernim imenima Pavarotijem, Carerasom, a nekoliko je puta nastupao pred Svetim Ocem. Orkestar opere iz Cagliaria koji je pratio glazbenike utemeljen je 1933.,a vodili su ga dirigenti poput Franka Ferrare, Willyja Ferera, Claudia Abbada, Lovre pl. Matacica i drugih.

* * *

Predstavljena srednjovjekovna diplomacija

Zagreb - Zbornik Diplomatske akademije Republike Hrvatske Hrvatska srednjovjekovna diplomacija predstavio je u Zagrebu zamjenik ministra vanjskih poslova RH Ivo Sanader. Zbornik, u kojem su objavljeni radovi s istoimenog znanstvenog simpozija odrzanog prosle godine u Zadru, “potvrda je vaznosti proucavanja nase visestoljetne povijesti”, naglasio je Sanader, jer su povijesna iskustva naucene lekcije cijelog jednog naroda i prostora koji nastanjuje. Ustrajno i pomno proucavanje nase politicke proslosti, u ovom slucaju diplomatske, pokazuje prije svega kako nasa danasnja puna suverenost niposto nije iznikla niotkud, vec se nastavila na prepoznatljivu i opstojnu hrvatsku drzavnu tradiciju koja je tijekom stoljeca mijenjala oblike, sukladno vremenima u kojima je djelovala, ali se nikad nije izgubila, ustvrdio je Sanader, a prenijela je Hina.
Novi radovi o povijesti diplomacije pokazuju da je Hrvatska tijekom stoljeca usporedno odrzavala temelje svoje drzavnosti i stjecala iskustva u osjetljivom poslu stvaranja i odrzavanja medjunarodnih odnosa, rekao je u svom govoru predstavljajuci zbornik hrvatski ministar vanjskih poslova. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za povijesne znanosti Mirko Valentic istaknuo je da Zbornik govori o diplomaciji iz doba Kraljevine Hrvatske, koja je bila samostalna i suverena zemlja i njezinim odnosima s drugim medjunarodnim subjektima, poput Bizanta ili Madjarske

* * *

Predstavljena knjiga "Bartol Kasic - otac
hrvatskoga jezikoslovlja"

ZAGREB - Na kraju godine posvecene Bartolu Kasicu u prostorijama Hrvatskih studija predstavljena je monografija Vladimra Horvata "Bartol Kasic - otac hrvatskoga jezikoslovlja". Na predstavljanju knjige govorili su Tihomil Mastrovic, Josip Bratulic, Ivo Pranjkovic i autor knjige koji je u jedanaest poglavlja obradio zivot i djelo jednog od najzasluznijih hrvatskih velikana i najplodnijih pisaca 17. stoljeca, isusovca Bartola Kasica, javlja Hina.
          Govoreci o Bartolu Kasicu, piscu prve hrvatske gramatike (1599.) koji je odabrao stokavski dijalekt za osnovu hrvatskomu standardnom jeziku, autoru prvoga cjelovita obrednika (1640.), koji je bio u uporabi do 1929., prvomu prevoditelju Biblije na hrvatski jezik, koje se prvotisak ocekuje do kraja godine, sastavljacu hrvatsko-talijanskoga rjecnika te autoru vaznih knjizevnih tekstova, Tihomil Mastrovic je istaknuo da je Kasicev prinos golem i za znanost i za knjizevnost. "Tri i pol stoljeca sutilo se o Kasicu, iako su Hrvati to sto jesu i po Kasicu", napomenuo je Mastrovic, dodavsi da je taj istaknuti hrvatski jezikoslovac i leksikograf zanemarivan i izostavljan iz skolskih programa. O njemu se pisalo sporadicno, premda je vise od dva stoljeca prije nego je Karadzic poceo svoju jezicnu reformu, napisao prvu izvornu gramatiku hrvatskoga jezika, udarivsi temelje standariziranju hrvatskoga jezika, podsjetio je Mastrovic.
          "Vrijeme je da se Bartolu Kasicu i isusovcima posveti vise vremena, buduci da su dugo vremena bili na rubu proucavanja te knjizevno-znanstvene povijesti", rekao je Bratulic, napomenuvsi kako treba rasvijetliti prinos isusovaca hrvatskomu narodu. Po njegovoj ocjeni nepoznavanje Kasicevih prinosa jezikoslovlju za hrvatskog preporoda bitno je utjecalo na razvoj hrvatskoga jezika.
          Knjigu Vladimira Horvata "Bartol Kasic - otac hrvatskoga jezikoslovlja" u biblioteci "Croaticum" objavili su Hrvatski studiji Sveucilista u Zagrebu i suizdavaci zagrebacki Filozofski fakultet Druzbe Isusove i becki Hrvatski povijesni institut.

* * *

Split: Ugovor Sveucilista i Slobodnog
berlinskog sveucilista

SPLIT - Sveuciliste u Splitu i Slobodno berlinsko sveuciliste potpisali su Ugovor o osnivanju Centra za njemacko, hrvatsko, europsko i komparativno pravo na Sveucilistu u Splitu kako bi razmjenjivali znanja, strucnjake i studente te ostvarivali zajednicke projekte, javlja Hina. Ugovor su u Splitu potpisali zamjenik Instituta za istocnu Europu Slobodnoga berlinskog sveucilista Herwig Roggeman, rektor Sveucilista u Splitu Ivo Babic i dekan splitskoga Pravnog fakulteta Ivan Bilic. Centar ce od pocetka sljedece godine na oba sveucilista organizirati seminare, znanstveno-obrazovnu razmjenu i druge oblike suradnje u proucavanju prava zemalja srednje i istocne Europe, javlja Hina. Centar ce imati sjediste na splitskome Pravnom fakultetu, a financirat ce ga njemacka strana. Izrazavajuci zadovoljstvo potpisivanjem ugovora, rektor Babic podsjetio je na vaznost koju splitsko Sveuciliste poklanja medjunarodnoj suradnji, a osobito vezama s uglednim znanstvenim institucijama u Njemackoj, medju kojima se Slobodno berlinsko sveuciliste osobito istice.

* * *

U Pozegi izlozba "Mucenici Crkve u Hrvata"

POZEGA - Izlozba "Mucenici Crkve u Hrvata u Drugome svjetskom ratu i poracu", koja donosi 623 fotografije ubijenih svecenika, sjemenistaraca, bogoslova i casnih sestara, otvorena je u pozeskom           Vjersko-kulturnom centru blazenoga Alojzija Stepinca, jvlja Hina.
Ta izlozba upozorava da je najmladja zrtva - 14-godisnji sjemenistarac Ivan Skender, a najstarija zrtva - 83-godisnji don Vice Putica. Za postavljanje izlozbe ciji je organizator saborska Komisija za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava, autor don Anto Bakovic rekao je da je trebalo punih deset godina. "Cilj je izlozbe da se danasnji Hrvati upoznaju s ovim mucenicima, da znaju za njihovu zrtvu i za sto su dali zivot, jer narod koji zaboravlja svoje mucenike nije zasluzio da bude slobodan. Cilj je da ovi nasi mucenici postanu uzori i primjeri danasnjoj generaciji kako treba ostati vjeran Kristu i hrvatskom narodu", rekao je Bakovic najavljujuci i tiskanje knjige s izvjescima o mucenju svakog pojedinog svecenika, redovnika i sjemenistarca.
          O izlozbi je govorila i potpredsjednica Komisije za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava Marija Bajt isticuci da izlozba pruza mnoge gorke, ali povijesno objasnjive nedvojbene cinjenice i u tom je njezino posebno znacenje jer je i Crkva u Hrvata dijelila sudbinu cijeloj hrvatskog naroda. "Komisija za utvrdjivanje ratnih i poratnih zrtava ovu je izlozbu organizirala sa zeljom da osjetimo proslost, prepoznamo sadasnjost i omogucimo buducnost", rekla je Marija Bajt otvarajuci izlozbu.
          Prigodnim rijecima brojnim gostima i uzvanicima obratio se i pozeski biskup mons. Antun Skvorcevic podsjecajuci nazocne i na Papine rijeci da je prijelaz iz ovog u iduce tisucljece vrijeme ciscenja povijesnog pamcenja, odnosno priznavanja krivnje od onih koji nisu uvijek djelovali po savjesti i svjedocili za Isusa Krista.

* * *

O knjizi dr. Ante Simonica "Tragovima
znanja u buducnost

ZAGREB - Dr. Ante Simonic u knjizi "Tragovima znanja u buducnost - Quo vadis scinetia?" povezao je poznate znanstvene cinjenice, medju kojima su i najsuvremenija otkrica i teorije, u smislenu cjelinu koja potice na dublja istrazivanja. Time je postignut i cilj knjige, ustvrdio je rezenzent dr. Igor Rozanic govoreci o novome naslovu "iz pera" dr. Ante Simonica, predstojnika Katedre i Zavoda za farmakologiju Medicinskoga fakulteta Sveucilista u Rijeci. Simonicevu knjigu su u Matici hrvatskoj u Zagrebu predstavili akademik Nenad Trinajstic, dr. Mirna Floegel-Mrsic te dr. Marko Tarle, procelnik Maticina Odjela za prirodoslovlje i matematiku, javlja Hina.
          Autor je pokazao i iznimnu hrabrost, "pojavivsi se" na trzistu knjiga takvim djelom o znanosti. Jer, dometnuo je Rozanic, predstavljena knjiga prvi je naslov Simoniceve "trilogije" o znanosti i znanju, koja ima skoro dvije tisuce stranica. Podsjetio je da je pred mjesec dana u istome prostoru javnosti predstavljen jos jedan naslov iz Simoniceve trilogije - knjiga "Znanost - Najveca avantura i izazov ljudskoga roda". Za recenzenta Rozanica, istu je hrabrost iskazao i rijecki Vitagraf d.o.o., nakladnik dviju dosad objavljenih knjiga Simoniceve trilogije, a u cijoj bi nakladi uskoro trebao izici i njezin treci naslov.
          Poruka knjige je da za ljudski rod nema buducnosti bez znanosti i znanja, rekao je recenzent akademik Nenad Trinajstic. Autor nam je na oko 650 stranica priredio pravu citateljsku "gozbu" i "blagdan" knjige, dajuci nam odgovore na neka pitanja, ali i poticuci nas da o neodgovorenim pitanjima pocnemo razmisljati. Ante Simonic darovao je hrvatskoj kulturi rijetko vrijedan dar u kojemu sazima dio ljudskoga znanja i otvara njegove beskrajne vidike, rekla je dr. Mirna Floegel-Mrsic. Postavljanjem pitanja - kuda ide znanost, autor pred citatelja postavlja i pitanje o njegovu vlastitu smjeru kretanja u vremenu opterecenu cudnom inverzijom u kojemu ponizeni covjek sluzi kapitalu, umjesto da kapital sluzi covjeku, dometnula je dr. Floegel-Mrsic. Sam autor istice da je nezadovoljstvo stanjem znanosti u Hrvatskoj, ali i njezinim globalnim stanjem, bilo temeljnom svrhom nastanka trilogije, napomenuvsi da niti jedno ministarstvo, ukljucujuci i ono nadlezno, nije poduprlo izdavanje njegove trilogije o znanosti. Dr. Ante Simonic govorio je i o polozaju danasnjega intelektualca
          izmedju dviju krajnosti - fetisizacije intelektualaca ili mrznje prema njima zadnja desetljeca donijela su demokratizaciju obrazovanja na medjunarodnoj razini, tijekom koje je pak i devalvirana vrijednost intelaktualaca, zakljucio je dr. Simonic.

* * *

Monografija V. svjetskog kongresa
hrvatske mladezi

ZAGREB - Hrvatski savez mladeskih udruga (HSMU) predstavio je u Hrvatskom narodnom kazalistu (HNK) monografiju 5. svjetskog sabora hrvatske mladezi, odrzanog ove godine u Istri, na kojemu je sudjelovalo 246 izaslanika iz 51 mladeske udruge iz Hrvatske i inozemstva, javlja Hina. HSMU je na svecanosti dodijelio Djuri Njavri (HDZ) Povelju zahvalnosti kao "najstupniku" hrvatske mladezi u Hrvatskom drzavnom saboru. U glasovanju je sudjelovalo 70-ak mladeskih udruga, a birali su izmedju Njavre, Zeljke Antunovic (SDP) i Joska Kontica (HSLS). Povelja je pripala Djuri Njavri zbog, kako je istaknuto, izrade zakonskih prijedloga o poticanju stambene stednje, na temelju kojih je kredite dosad koristilo 770 obitelji. Monografiju 5. svjetskog sabora hrvatske mladezi predstavio je u ime Zaklade hrvatskog drzavnog zavjeta Ivic Pasalic. Pozdravio je, kako je rekao, generaciju hrvatske mladezi koja je u ratnim vremenima imala posebnu ulogu u ozivljavanju hrvatske drzave, te dodao da u tom vremenu Hrvati nisu bili zrtve, nego pobjednici u svijetu koji je vec zaboravio radjanje novih drzava. Pasalic je rekao da hrvatska politicka javnost treba respektirati mlade koji se nisu izmaknuli problemima i zele sudjelovati u izgradnji drustva, o cemu svjedoci i monografija sa svjetskog sabora.
Predsjednik HSMU Stanko Gacic naglasio je kako je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman bio pokrovitelj svih pet sabora mladeskih udruga jer je uvidio vaznost mladezi.
Izabrala i priredila: Zeljka Lesic

«««Povratak na sadrzaj