KNJIGE:
I. DUJMOVIC “POVIJEST ZAVALJSKE ZUPE”
Podpljesivicka sela
na izdisaju
Pise:
Ivo Lucic
Malena katolicka zupa na izdisaju – Zavalje – smjestena u bihackom
kraju, tema je dugo cekane monografije Ivana Dujmovica “Povijest
zavaljske zupe” (Zagreb 1999.).
Knjiga donosi
sadrzajan zemljopisni prikaz kraja i tamosnjih sela (Skocaj, Zavalje i
Baljevac), opcu i crkvenu povijest Zavalja, opis gospodarstva, tekstove
o skolstvu, bastini, govoru i stradanju Hrvata Zavalja. Zavaljani su
zivjeli od poljodjelstva i stocarstva, te strpljivo gradili svoj
drustveni zivot i njezno cuvali svoju kulturu i bastinu. Tome u prilog
govori podatak da je ondje prije 110 godina osnovan ogranak Matice
hrvatske. Citatelj koji nema izravna dodira s Unsko-koranskom zaravni,
zahvaljujuci Dujmovicevu trudu i ljubavi, stjece dojam da je temeljito
upoznao sjeveroistocno podnozje licke Pljesivice.
Zavaljska zupa
nekad je bila dio Vojne krajine. U crkvenom smislu i danas je dio
Rijecko-senjske nadbiskupije. Godine 1931. pripojena je Vrbaskoj
banovini, a poslije 1946. BiH vlast zadrzala je Zavalje, unatoc
naslijedjenoj legislativi i zahtjevima stanovnika da pripadaju
Hrvatskoj. Taj okvir izlozio je zupu Zavalje svakojakim nevoljama, koje
su se, sto je vrijeme polazilo, sve vise mnozile. Stoga je knjiga o zupi
Zavalje, nazalost, jos jedno tuzno otkrice hrvatske historiografije.
Upecatljiv
pokazatelj o zivotu tamosnjih ljudi u posljednjih stotinu godina svakako
su demografski podatci: godine 1890 zupa je brojila 2714 stanovnika,
1931. brojcani je vrhunac od 3119 stanovnika. Godine 1948. godine
zabiljezeno je 2773 stanovnika, da bi godine 1997. u cijeloj zupi bilo
303 osobe.
Da su Hrvati tamo
teze prolazili autor dokazuje i slijedecim cinjenicama: hrvatsko selo
Baljevac iseljeno je 60-tih godina, navodno zbog izgradnje vojnog
aerodroma Zeljava, premda je srpsko selo Zeljava, jos blize aerodromu,
nastavilo normalnim zivotom.
U najnovije
vrijeme cetnici su izvrsili agresiju na taj kraj u kojoj su hrvatska
sela popaljena i opustosena. Za vrijeme Domovinskog rata na svojim je
ognjistima ubijeno devet civila iz zupe Zavalje, dok je na bojisnicama
smrtno stradalo deset hrvatskih bojovnika.
Hrvatska sela
Zavalja, cije je srediste udaljeno od Bihaca pet kilometara na
jugozapad, nalaze se na prekretnici svoje povijesti. Njihova prostorna
blizina i “zavucenost pod hrvatske skute” trebala bi sugerirati
zakljucak da postoji briga i plan obnove tih sela ispod surove planine
koja je botanicki i zooloski vrlo nalik Alpama. Nazalost, s obzirom na
potpunu anonimnost u javnosti Hrvatske i nepripadnost ni jednoj jacoj
snazi unutar hrvatske politike u BiH, Zavalje je vjerojatno u najtezoj
situaciji. Stoga Dujmovicu treba zahvaliti sto je upoznao i upozorio
javnost na njene obveze prema svojim ‘nejakim’ dijelovima, te sto je
na hrvatsku zemljopisnu nisku nanizao jos jedan biser. Steta da se pri
tom nije koristio knjiznim i grafickim standardima koje bi jos vjernije
prikazali ljepotu i ljupkost Zavalja i Pljesivice.
«««Povratak
na sadrzaj
|
