JEDAN
DRUGI PERU
Putopisni zapis
misionara Drage Balvanovica (XII)
LIMA
(I)
Lima “strasna”, kako ju je nazvao pisac Bondy Salazer, ili
“cudesna” Lima, pisao je Cesar moro, “grad vrt” ili “grad
kraljeva” kako ju je nazvao Franzisco Pizarro, osvajac Perua i
utemeljitelj grada, a sve te nazive potvrdit ce onaj tko i samo jednom
dodje u Limu ili u njoj duze boravi.
Ipak nakon upoznavanja glavni grad drzave Peru nije vise ni strasan ni
cudesan, nego je sve blizi posjetitelju i njenom stanovniku. Valjda su
bliskost, neposrednost i srdacnost stanovnika uz klimu glavni razlog da
se u Limi svakim danom nastanjuje sve vise stanovnika a dnevno doseli
350 novih. Prema posljednjem popisu ove godine, Lima ima zajedno s lukom
Callao 8 milijuna, a cijeli Peru vise od 22 milijuna stanovnika.
O klimi bi se moglo dosta toga reci. Snjeznobijeli sloj magle
sakrije sunce kao iza zavjese i nebo iznad Lime djeluje nekako
melankolicno. Zrak je tada vrlo vlazan i imate osjecaj da ce svakoga
trena pasti kisa. Medjutim, padaju male kapi izmaglice zvane
“garua”, i to ponajvise po noci i tada donose osvjezenje cijelome
gradu. Ljeto je od prosinca do svibnja i tada je vrlo toplo i suho.
Vjetar s Kordiljera stalno je prisutan i govore Peruanci: Nama je Bog
dao dosta toga dobroga a jedno je i ovaj lagani povjetarac koji cisti
zrak... U vrijeme zimskoga perioda u zraku ima previse vlage, i to je
razlog da ima dosta oboljenja na disnim organima kod djece i starijih
osoba. S druge strane, u tom periodu dovoljno je otici dvadesetak
kilometara od Lime u planine i naci cete se u sasvim drugom vremenskom
razdoblju: sunce, cisti zrak i pravo ljetno vrijeme.
NASTANAK
LIME
Grad su
utemeljili Spanjolci 18. sijecnja 1535. no njegova povijest ne pocinje s
tim datumom. Mnogo prije u dolini okrenutoj Tihom oceanu stanovali su
ribari, a nakon toga dosla je sa stanovnicima iz planina i zadivljujuca
kultura nazvana Chancay. Gradili su hramove, zgrade i palace, a sve se
to moze vrlo dobro pratiti u mjesnim muzejima i arheoloskim nalazistima
u gradu i okolici. Tridesetak kilometara od Lime je jedno od najvaznijih
arheoloskih centara Pachacamac u kome se iskazivao kult Bogu
Stvoritelju. Bio je to ujedno i sveti grad gdje su starosjedioci -
vjernici dolazili pitati za savjet prorociste. Napravljen je na prostoru
vecem od 5 hektara. Hodocasnici su redovito dolazili i donosili vrlo
vrijedne zavjetne darove koje poslije osvajaci porobise.
Glavnu
gradsku jezgru u Limi cine: veliki trg i na njemu katedrala, palaca
predsjednika, gradska opcina, a od njih se stvara strogi geometrijski
lik ulica koji odgovara spanjolskom graditeljstvu. Tako da 8 ulica vodi
prema sporednim ulicama, a 8 prema rijeci Rimac. Rijeka Rimac na jeziku
kecua “rimay - rijeka koja govori”, a to doista i jest, jer kad
nabuja od snjeznih otopina iz Anda, njen tok je bucan i donosi zivot i
gradu i okolici.
Bogati,
zeleni dio grada proteze se uz more: drvece, vrtovi, idilicni portali, a
u samom centru u “kvadratnoj Limi” palace i kuce s prekrasnim
izrezbarenim balkonima. Balkoni su doista bogatstvo toga grada, jer
svaki od njih nosi svoje vlastiti obiljezje. Nekada je to spoj baroka i
rokokoa, ali svakako im izradu treba traziti u Andaluziji i muslimanskim
zemljama od kojih su poprimili glavna obiljezja. Vec je u 18. stoljecu
padre Calancha zapisao: “Toliko se balkona nadovezuje jedan na drugi
te izgleda da su ulice u zraku...” Nakon strasnog potresa 1746. mnogi
su nestali i nakon toga su gradjeni novi od cvrsceg materijala.
Potresi
i podrhtavanja tu su cesti i nakon nekoliko takvih iznenadjenja i sami
imamo uvijek spremne stvari za eventualni nagli potres.
Iza
kolonijalnog dijela prostire se dio grada koji je pocetkom ovoga
stoljeca gradjen i planiran sa sirokom avenijama slijedeci linije
Pariza. Jedan od najljepsih trgova je Plaza San Martin koji je tako
dobro isplaniran te kazu da je jedan od najljepsih trgova Amerike.
U malo gradova na svijetu vidi se toliko ljudi na ulicama. Lima je
nekada imala tramvaj a danas sav promet obavljaju autobusi, kombiji i
taksiji. Zapoceta je gradnja elektricnog vlaka, ali samo je dio
napravljen i sada stoji “vlak fantasma”, jer su pronevjereni mnogi
novci iz prosle vlade, izgleda zajedno s talijanskim firmama o cemu se
upravo vodi istraga. - Glavne ulice su pune domaceg svijeta koji prodaje
na ulici i tako zaradjuje svakidasnji kruh. Sve se u Limi prodaje i
kupuje. Od robe do srece, od vjerskih predmeta do magijskih savjeta.
Polovica osmomilijunske Lime zivi od trgovine. Djeca i stariji zive na
ulici i od ulice. Jedna od glavnih karakteristika Lime je velika
naseljenost stanovnika na jednom kvadratnom kilometru. Prosjecno je
2.297 stanovnika po kilometru kvadratom, ali uz velike razlike, te tako
do 43,946 stanovnika po kilometru kvadratnom u Surquillu (podatci:
Gonzales Olarte).
Zasto
Lima ima 27 posto stanovnistva i 45 posto cijeloga nacionalnog produkta
na 3.300 kilometara kvadratnih, a ostali dio Perua (14 milijuna) zivi i
proizvodi na praznom prostoru od 200 milijuna kilometara kvadratnih?
Nije lako odgovoriti na to pitanje, ali ako se zna da se Lima smjestila
na vrlo prikladnom geografskim i klimatskom podrucju a i velik prirastaj
stanovnistva u provinciji mora traziti bolji smjestaj. Dnevno se rodi u
Peruu 2003 djece. U zoni Anda prosjek je po obitelji 5,23, a u prasumi i
do 8 djece po obitelji. Istina je, s druge strane, da od slabe prehrane
mnogi stradaju te da u provinciji i do 52 posto stanovnistva zivi vrlo
siromasno. Radi toga ljudi dolaze traziti posao, bjeze pred vremenskim
nepogodama i pred teroristima. Danas je taj posljednji razlog
zaustavljen, jer su pohvatane glavne vodje teroristickih organizacija.
Seoski svijet poceo se naglo vracati na svoja ognjista. Mnogi ostaju jer
su se i navikli na takav zivot i jer u okolici Lime mogu vrlo jeftino
podici svoju kucu. Okolo grada nanizala su se naselja “pueblos
jovenes” - nova naselja, a to su zapravo prava mamutska sela. Tako na
primjer jedna zupa ima i do pola milijuna ljudi. Crkva je od pocetka
bila prisutna u oblikovanju tih zajednica. Stovise, ne samo da su se
podizale kapelice nego se redovito pruza medicinska pomoc, socijalne
usluge, javne kuhinje, klubovi majki i djece. Tu se Crkva ukljucila u
zajednicu i zato se zupa pretvorila u mjesto gdje se svi redovito
okupljaju.
Od
vremena okupacije pa sve do oslobodjenja Lima je bila i kulturni centar
Spanjolske i Amerike. Danas je to i grad kulture. Barranco je stari dio
Lime gdje se okupljaju slikari, kipari, pjesnici. Uz brojne muzeje
isticu se: Narodni muzej grada, Muzej zlata Perua, Povijesni muzej i
drugi. Sacuvano je dosta toga, i tako su mnogi osvajaci, putnici i
nesavjesni pojedinci odnijeli mnogo toga vrijednoga.
U
mjestu se nalazi i najstarija arena za borbu s bikovima - Acho, po
starosti odmah iza seviljske (1768.). Omiljeno je mjesto gdje dolaze i
stranci, a osobito u vrijeme velike procesije na cast Cudotvornog Isusa.
Nije bas zgodno na cast Isusu, ali tako je to tu. Vjera i zabava u puno
su slucajeva blizu jedno drugome. Borbe pijetlova, trke konja i
nogometne utakmice uprilicuju se u cast kojeg sveca ili kakvog
zastitnika mjesta ili provincije. (Tu je 10 mjeseci vodio drzavnu
nogometnu reprezentaciju Vladimir Popovic iz Beograda i naplatio za to
vise od 450.000 dolara, a Peru se nije kvalificirao te ga sada spominju
svi s nezadovoljstvom. Tako je to, svatko se snalazi s tim dobrim
svijetom, a vise na stetu peruanskog covjeka!).
«««Povratak
na sadrzaj
|
