POLITIKA
GOSPODARSTVO
KULTURA
POLITIKA
Sabor iskazao
povjerenje Racanovoj vladi,
samo Krpina protiv
ZAGREB -
Hrvatski drzavni sabor iskazao je povjerenje Vladi Ivice Racana i
podupro njezin program za iduce cetiri godine. Nakon iskazivanja
povjerenja clanovi Vlade prisegnuli su pred parlamentarnim zastupnicima,
javila je Hina.
"Odradili smo
znacajan posao, iskazivanjem povjerenja Vladi omogucili smo joj da dade
puni doprinos napretku Hrvatske", rekao je predsjednik Zastupnickog
doma Sabora Zlatko Tomcic na kraju prve sjednice toga doma.
Protiv iskazivanja
povjerenja Vladi glasovao je jedino zastupnik HDZ-a Drago Krpina, dok je
stranacki mu kolega Nevio Setic bio suzdrzan.
Zastupnici su jednoglasno
izglasali i prijedlog Mate Arlovica po kome ce se svi prijedlozi i
misljenja, izneseni u saborskoj raspravi, poslati Vladi da ih ima u vidu
pri daljnjoj razradi programa.
O Programu rada Vlade
Republike Hrvatske, koji je predstavio premijer Ivica Racan na sjednici
Zastupnickoga doma izjasnilo se 26 zastupnika. Najvecu pozornost
zastupnika pobudili su dijelove programa Vlade koji se odnose na ukupne
ekonomske probleme, odnosno na stanje u poljoprivredi, turizmu, na
razvoj otoka, pravosudje, vanjsku politiku, socijalni mir, jednakost
pred zakonom te transformaciju Hrvatske radiotelevizije u javnu
ustanovu.
Program su poduprli
zastupnici parlamentarne vecine, a najzesce kritike, uime oporbenoga
HDZ-a, izrekli su Drago Krpina, Zlatko Canjuga i Nevio Setic. Drago
Krpina Vladi najvise zamjera to sto u programu niti jednom rijecju nije
spomenula bas nista pozitivno iz desetogodisnje vladavine HDZ-a.
Primijetio je da je vladin program "bitno razlicit od onoga sto se
obecavalo u predizborno vrijeme". Program nosi brojne zamke i
opasnosti, narocito u podrucju gospodarstva i zaposljavanja, a prava ce
provjera programa, smatra Krpina, doci kada Vlada u parlamentu izlozi
prijedlog drzavnog proracuna.
Zlatka Canjugu, koji je
priznao da program sadrzi dobra rjesenja i prijedloge, ponajvise
zabrinjava namjera Vlade da teritorijalno preustroji drzavu. Znaci li to
preustroj postojeceg zupanijskog uredjenja i povratak na stare, toboze,
povijesne regije, sto vodi ka regionalizmu i slabljenju drzave, upitao
je Canjuga.
U polemicnoj raspravi o
tome problemu receno je da se u programu govori o decentralizaciji i
povecavanju prava, ali i obveza lokalnih vlasti. Rijec je, istaknuto je,
o preustroju na temelju suvremenih, europskih rjesenja, a nikako o
slabljenju drzave.
Nevio Setic zamjerio je
da Vlada u dijelu programa o zatecenom stanju presucuje uspjehe
postignute u posljednjih 10 godina i pokusava nametnuti podjelu na
"mi i oni" - "mi", nas sestorica, koji smo uvijek
radili dobro, i "oni", HDZ, koji su sve radili lose. Time se,
smatra Setic, stvara nejedinstvo nacije i HDZ-u namece osjecaj
kolektivne krivnje, dodao je.
Zastupnik HDZ-a i bivsi
dugogodisnji ministar vanjskih poslova Mate Granic podupro je dio
vladina programa o vanjskoj politici. Ocijenio ga je "realnim i
ukupno dobrim", a Racanovoj je Vladi uputio i nekoliko savjeta u
vezi s vodjenjem vanjske politike.
* * *
HDZ nije podupro
program nove vlade
ZAGREB - HDZ
u parlamentu nije dao potporu programu vlade, smatrajuci da u njemu nema
nista od obecanja o povecanju standarda koje je pred izbore gradjanima
davala pobjednicka sesterostranacka koalicija, javila je Hina.
"Podupiremo
Vladu u cjelini, ali HDZ glasuje protiv njezina programa", rekao je
Vladimir Seks, predsjednik kluba zastupnika najjace oporbene stranke u
Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora. HDZ je tako i jedina
stranka koja nije poduprla program nove vlade za iduce cetiri godine,
sto ga je Saboru izlozio premijer Ivica Racan.
HDZ-ovi zastupnici nisu
jedinstveno poduprli ni imenovanje pojedinih ministara u Vladi, vec su o
njima glasovali prema vlastitoj savjesti i procjeni. "Gdje su
obecanja na kojima su dobiveni izbori", rekao je Seks. Objasnio je
kako Vlada sada najavljuje stednju i odricanje, a da je biracima
obecavala povecanje placa i vracanje mirovina. Zamjerio je Vladi i to
sto u programu sugerira kako je za sve probleme u zadnjih deset godina
kriva HDZ-ova vlast, a da pritom nije izradila detaljnu analizu
zatecenoga stanja.
Seks smatra kako je nova
Vlada u programu trebala navesti da je Republika Hrvatska 1991. preuzela
oko cetiri milijarde americkih dolara vanjskoga duga bivse SFRJ, da je
iste godine tadasnja vlada donijela odluku o izdavanju jamstava od
milijardu americkih dolara za 200 propalih velikih poduzeca, da izravna
ratna steta iznosi 260 milijardi kuna, a da je neizravna steta cetiri
puta veca te da je proteklih godina drzava izgradila 100 tisuca stanova.
* * *
Seks ponudio
ostavku; Joso Skara
novi glavni tajnik HDZ-a
ZAGREB -
Vrsitelj duznosti predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Vladimir
Seks izvijestio je Predsjednistvo HDZ-a da se ne zeli kandidirati za
predsjednika stranke. Ponudio je ostavku na duznost v.d. predsjednika
stranke i predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a, ali Predsjednistvo
stranke to nije prihvatilo. Predsjednistvo HDZ-a razrijesilo je Dragu
Krpinu duznosti glavnog tajnika i na tu duznost imenovalo Josu Skaru,
javila je Hina.
Seks je, nakon sjednice
Predsjednistva, izjavio novinarima kako je i drugim clanovima
Predsjednistva predlozio da se i oni javno odreknu pretenzije na mjesto
predsjednika HDZ-a. Po njegovim rijecima, potpredsjednici Ivic Pasalic i
Zlatko Canjuga nisu se odrekli te ambicije, uz obrazlozenje kako ne zele
da ih se ogranicava u donosenju odluke.
Pojasnjavajuci razloge
svog odstupanja od kandidature za predsjedinka stranke Seks je rekao da
osjeca subjektivnu i objektivnu odgovornost i krivnju za ono sto se
dogadjalo u stranci dok je obnasao duznost v. d. predsjednika, te da
misli kako nitko iz dosadasnjeg Predsjednistva ne bi trebao biti
predsjednikom HDZ-a. Novi predsjednik trebao bi u potpunosti proci
demokratsku proceduru unutar stranackih izbora i Opceg sabora HDZ-a,
ustvrdio je Seks.
Predsjednistvo je
imenovalo i radnu skupinu za izradu nacrta programskih pravila u kojoj
su Mate Granic, Vlatko Pavletic, Zlatko Canjuga, Krunoslav Gasparic,
Djuro Njavro, Ivo Sanader i novoimenovani glavni tajnik Joso Skara. U
skupini za izradu nacrta Statuta imenovani su, uz glavnog tajnika koji
ce koordinirati svim skupinama, Ivic Pasalic, Ljerka Mintas-Hodak i
Vladimir Seks. U trecoj skupini koja ce analizirati izborne rezultate
parlamentarnih i predsjednickih izbora su Vesna Skare-Ozbolt, Jure Radic
i Ljerka Mintas-Hodak.
Seks je najavio da ce o
nacrtu programa i Statuta 14. ozujka raspravljati Nacionalno vijece, a
15. ozujka Sredisnji odbor HDZ-a. Opci Sabor HDZ-a odrzat ce se 29. i
30. travnja u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski".
Na Predsjednistvu je
receno da nitko od njegovih clanova ne radi niti daje inicijativu za
formiranje nove stranke te da nema naznaka legalizacije frakcija unutar
HDZ-a. Potpredsjednici Mate Granic i Vesna Skare-Ozbolt su se izrijekom
ocitovali da ne stvaraju novu stranku, rekao je Seks. Dodao je kako
potpredsjednik Granic ne iskljucuje mogucnost da se kandidira za
predsjednika HDZ-a. Granic je potvrdio da ne osniva novu stranku, ali da
u HDZ-u postoje razlicita strujanja.
* * *
Premijer Racan u
posjetu europskoj
prijestolnici Lisabonu
LISABON -
Hrvatski premijer Ivica Racan, ocijenio je sluzbeni posjet Lisabonu kao
"vrlo uspjesan", te izrazio zadovoljstvo potporom koju je
Portugal, kao predsjedavajuci Europske unije, izrazio programu njegove
vlade i zeljama Hrvatske za ulazak u euroatlantske integracije, javila
je Hina.
"Razgovorima
s portugalskim premijerom Antoniom Guterresom osobno sam izuzetno
zadovoljan", rekao je Racan pri kraju svog posjeta.
Portugal
je prva zemlja koju je Racan posjetio nakon preuzimanja duznosti
predsjednika hrvatske Vlade. Nakon Portugala Racan ce posjetiti
Bruxelles i Berlin.
Racan
je istaknuo kako u ovom trenutku Portugal igra izuzetno vaznu ulogu kao
zemlja koja predsjeda EU-om, "te nam se ucinilo da je najbrzi put u
Bruxelles preko Lisabona". On je rekao kako razgovori i iskazi
potpore koje je hrvatsko izaslanstvo dobilo potvrdjuju tu ocjenu.
Portugalska
je strana, kazao je Racan, zbog vise razloga podrzala politiku nove
hrvatske Vlade i njezinu namjeru da ubrza put Hrvatske u EU. Medju
ostalim, Portugal, kao manja europska drzava, moze lakse razumjeti
poziciju jedne male drzave kao sto je Hrvatska i njezinu zelju da,
cuvajuci svoj identitet, sto prije udje u euroatlantske integracije.
"Dobili smo vise od ocekivanja, dobili smo neke sugestije sto
ciniti da bi taj nas put u EU bio sto kvalitetniji i sto brzi",
rekao je Racan. Dodao je da su sugovornici hrvatskoga izaslanstva dobili
potvrdu da ce Portugal podrzati ambicije Hrvatske da se sto prije
ukljuci u EU.
Racan
je podsjetio da je portugalski premijer Guterres prihvatio poziv da
posjeti Hrvatsku, dodajuci kako postoje izgledi i za bolju gospodarsku
suradnju dviju zemalja.
Po
njegovim rijecima, posjeti Lisabonu, Bruxellesu, zatim i Berlinu,
"izuzetno su vazni za Hrvatsku", s obzirom na to da je to
"prvi korak koji nova Vlada cini u otvaranju i priblizavanju
Hrvatske euroatlantskim integracijama".
Istaknuo
je nadu da ce ono sto ce nova Vlada uciniti, sada i u iducih nekoliko
mjeseci, "uvelike iskolciti i na unutarnjem i na vanjskopolitickom
planu trasu kojom ce Hrvatska koracati iducih godina". "Sada
je povijesna prigoda koju ne smijemo prokockati", istaknuo je.
* * *
Racan sa sefovima
diplomacije 15 zemalja EU
BRUXELLES
- Vijece ministara EU-a potvrdilo je pozitivne ocjene programa nove
hrvatske Vlade i odlucilo je u ubrzati proces priblizavanja Hrvatske
Europskoj uniji odlukom da se pristupi izradi studije o osposobljenosti
Hrvatske za pristupanje pregovorima o sporazumu o stabilizaciji i
pridruzivanju, javila je Hina.
To
je poslije susreta predsjednika hrvatske Vlade Ivice Racana sa sefovima
diplomacija 15 zemalja clanica na konferenciji za novinare izjavio
portugalski ministar Jaime Gama, cija zemlja predsjeda Europskom unijom.
Racan
je na konferenciji za tisak izrazio veliko zadovoljstvo dosadasnjim
susretima u sjedistu Europske unije. Ocjenjujuci ih vrlo uspjesnim,
Racan je izjavio da ce sljedecih sest do osam mjeseci biti kljucni za
tempo priblizavanja Hrvatske Europskoj uniji. "Mi znamo da su nase
ambicije potpuno ukljucivanje u Europsku uniju. U pozitivnom politickom
ozracju napravili smo prve konkretne korake. Od nasih sposobnosti da
ostvarimo Vladin program, koji su svi ovdje pozdravili, ovisi kako i
kada ce se ostvariti taj krajnji cilj", izjavio je Racan.
* * *
Hrvatski premijer u
razgovoru s
“europskim” premijerom
BRUXELLES -
Nakon razgovora s hrvatskim premijerom Ivicom Racanom predsjednik
Europske komisije, tzv. europske Vlade Romano Prodi potvrdio je podrsku
koju Europska unija pruza novoj hrvatskoj Vladi u njezinim nastojanjima
da se priblizi toj europskoj integraciji, javila je Hina.
Prodi
je rekao da je bilo rijeci o konkretnim oblicima politicke i ekonomske
suradnje kojom ce Europska komisija pruziti podrsku tom cilju nove
hrvatske Vlade. Romano Prodi je pri tom rekao da ce sljedeci koraci
suradnje na politickom planu biti otvaranje stalnog izaslanstva Komisije
u Zagrebu, te posjet povjerenika Europske komisije Chrisa Pattena
Zagrebu iduceg mjeseca.
"Razgovarali
smo i o oblicima ekonomske podrske programu nove hrvatske Vlade",
dodao je Prodi spomenuvsi pritom moguce aranzmane s Europskom bankom.
Izrazavajuci
veliko zadovoljstvo danasnjim susretom sa predsjednikom Komisije Romanom
Prodijem Racan je izjavio novinarima da je svog sugovornika informirao o
programu nove hrvatske vlade. "Informirali smo Prodija o tom
programu, ali i o tome sto vec cinimo, o njegovom ostvarivanju kroz
proteklih mjesec dana", izjavio je Racan. Polaziste tog programa je
jasno, naglasio je Racan: "Ucinit cemo sve sto mozemo kako bi sto
prije dosli i do punopravnog clanstva u Uniji. Znamo da je velika
odgovornost na nasoj strani. Pritom smo spremni da nas se sudi po onome
sto cinimo", naglasio je Racan pred vecim brojem inozemnih i
hrvatskih novinara, koji su se okupili u sjedistu Europske komisije
nakon njegova prvog susreta tijekom posjeta Bruxellesu.
U
odgovoru na novinarsko pitanje o tome kako promijeniti sliku Hrvatske da
bi se privukla i inozemna ulaganja Racan je rekao kako je nova hrvatska
Vlada svjesna promjena koje treba ostvariti u unutrasnjoj politici a u
tom pogledu i u stvaranju bolje slike Hrvatske. "Mislim da Hrvatska
vise nije antipaticna zemlja. A pravnu i financijsku sigurnost podici
cemo na visu razinu, kako bi bili atraktivni i za ulaganja. Politicka i
financijska kredibilnost Hrvatske je vec porasla nakon izbora. Mogu reci
da ju prati i povecan interes za inozemna ulaganja. Cinit cemo i dalje
sto je potrebno kako bi jamcili stabilnost, profitabilnost i sigurnost
za ulaganja", rekao je Racan.
Romano
Prodi je dodao da je razmatrano i pitanje kako ukloniti zapreke za
ulazak Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a da su
razmatrani i drugi konkretni oblici podrske programu hrvatske Vlade.
Racan
je na zavrsetku svog prvog susreta s novinarima u Bruxellesu izjavio
kako vjeruje da bi se vec iduceg mjeseca mogao ponovno susresti s
predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem.
"Da
bismo vidjeli sto smo u medjuvremenu ostvarili", rekao je Racan i
dodao: "Mi ne zelimo prestati s dobrim vijestima iz Zagreba. Imamo
tu obavezu prema nasim gradjanima, rekao je Racan.
U
izaslanstvu hrvatske Vlade, uz premijera Racana u razgovorima sudjeluju
i ministar vanjskih poslova Tonino Picula i ministar za europske
integracije Ivan Jakovcic.
* * *
Novi hrvatski
predsjednik Mesic ipak
u Predsjednickim dvorima
ZAGREB
- Hrvatski predsjednik Stjepan Mesic s najblizim je suradnicima posjetio
Predsjednicke dvore kako bi se upoznao sa svojim, kako je kazao,
privremenim radnim prostorom, javila je Hina.
U Dvorima ga je docekala Vesna Skare Ozbolt, zamjenica predstojnika
Ureda prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tudjmana.
“Ovo
je Pantovcak 241, mozete pisati privremeni ured predsjednika
Republike”, rekao je Mesic novinarima. Naglasio je da ce u njemu
ostati dok Vlada ne nadje drugo rjesenje.
Predsjednik
Mesic novinarima je izjavio da se jos nije odlucio koliki ce broj
savjetnika imati, te da ce Tomislav Karamarko najvjerojatnije biti
predstojnik njegova ureda. "Najvjerojatnije hoce, ako se odluci za
to. Mora i on vidjeti kakvi ga poslovi cekaju", odgovorio je Mesic.
Karamarko
je dugogodisnji Mesicev suradnik, a bio je i sef njegova izbornog
stozera.
Novinare
je zanimalo i hoce li novi predsjednik odmah po proglasenju koristiti
svoje zakonske ovlasti da postavlja celne ljude sigurnosno-obavjestajnih
sluzbi. "Vec sam ranije rekao da cemo sve odluke dogovarati. Prije
donosenja odluka dogovarat cemo se premijer, predsjednik Sabora i
ja", izjavio je Mesic.
Mesic
je potvrdio da je vec dogovoreno ime celne osobe jedne
sigurnosno-obavjestajne sluzbe (HIS-a). Kazao je kako je zadovoljan
odabirom te kako je pravo vrijeme da kaze da otkrice identiteta osobe
prepusta Zlatku Tomcicu, predsjedniku Sabora, privremeno na duznosti
predsjednika Republike.
* * *
Ostavka Miroslava
Tudjmana zbog
izjava Stjepana Mesica
ZAGREB
- Zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) i ravnatelj
HIS-a Miroslav Tudjman uputio je ostavku na te duznosti Zlatku Tomcicu,
predsjedniku Hrvatskog drzavnog sabora koji je privremeno na duznosti
predsjednika Republike Hrvatske, javila je Hina.
U
pismu M. Tudjman navodi da mu je namjera bila ostavku predsjedniku
Republike dostaviti vec prvog dana po inauguraciji 18. veljace, ali da
je to odlucio uciniti i prije nakon sto je u objavljena izjava Stipe
Mesica Le Mondu.
"Tom
stramotnom izjavom, u kojoj izjednacava prvog hrvatskog predsjednika dr.
Franju Tudjmana i Slobodana Milosevica, Stipe Mesic odbacio je sve
politicke, moralne i profesionalne norme dobrog i/ili prihvatljivog
ponasanja. I time svaku mogucnost da bih ja cak i formalno mogao s njime
komunicirati - pa ni pismenim podnosenjem ostavke. Smatrao sam se
odgovornim da svoje poslove i duznosti predam osobi koja ce biti
imenovana od strane predsjednika RH. Drzim da je takva procedura
primjerena moralnim, profesionalnim i politickim standardima",
istice u pismu M. Tudjman.
“Ne
reagirati na viceve Stipe Mesica o prvom hrvatskom predsjedniku znaci
prepustiti se povijesnom zaboravu i potpunom moralnom bankrotu. A to
znaci: za sve one koji su se, na bilo koji nacin, borili i zrtvovali za
samostalnu, suverenu i demokratsku Hrvatsku odreci se casti, ponosa i
dostojanstva. Odreci hrvatskom narodu i svim gradjanima Hrvatske pravo
na te vrijednosti, znaci oduzeti im pravo glasa ne samo na pocetak, vec
i na buducnost Hrvatske.
Ja
se toga ne zelim i ne mogu odreci. Stojim iza svega onoga sto sam radio
tijekom ovih deset godina i ponosan sam na to. I na sudjelovanje u
Domovinskom ratu, stvaranje Hrvatske vojske, a potom i UNS-a i
Obavjestajne zajednice,” istice u pismu M. Tudjman.
Kako
se njegov zahtjev ne bi tumacio politickim razlikama i neslaganjima
(koja postoje) ili pak obiteljskim vezama s prvim predsjednikom
Republike, M. Tudjman navodi da su njegovi motivi puno dublji,
dalekosezniji i jednostavniji, te da ih treba tumaciti elementarnim
cinjenicama.
Pobjeda
donedavne opozicije na zadnjim izborima (koji nisu bili nista manje ili
vise demokraticni od svih prethodnih u posljednjih deset godina) samo je
jos jedan dokaz o demokratskim temeljima na kojima je stvorena hrvatska
drzava, te u krajnjoj konzekvenci ni danasnja koalicija na vlasti ne bi
bila moguca bez filozofije pomirbe koju je zagovarao i ugradio kao
temeljnu odrednicu hrvatske politike dr. Franjo Tudjman, stoji u pismu.
Uz
pismo ostavke M. Tudjman uputio je i prilog u kojem je opisan sustav
Obavjestajne zajednice koji je, kako navodi, napravljen prema uputama i
zadacama predsjednika dr. Franje Tudjmana. Taj model je moderan i radjen
prema najvisim zapadnoeuropskim standardima. Za danasnju Vladu i
Parlament problem nece biti u tome sto je taj model nefunkcionalan ili
nedemokratski ili pak koristen mimo Ustavnih i zakonskih ovlasti prvog
predsjednika dr. Franje Tudjmana.
“Problem
jest i bit ce u razlogu i okolnostima radi kojih i ja Vama podnosim ovu
ostavku”, stoji u pismu Miroslava Tudjmana predsjedniku Hrvatskog
drzavnog sabora privremeno na duznosti predsjednika Republike Zlatku
Tomcicu.
* * *
S. Mesic:
"Razlozi ostavke Miroslava
Tudjmana druge su prirode"
ZAGREB
- Novoizabrani hrvatski predsjednik Stipe Mesic reagirao je na ostavku
zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) i ravnatelja
HIS-a, Miroslava Tudjmana. U priopcenju za javnost Miroslav Tudjman
izvijestio je, naime, kako daje ostavku na svoje duznosti u UNS-u i
HIS-u nakon izjave Stipe Mesica francuskom Le Mondu, objavljene u tisku.
U reagiranju Mesic je izjavio kako su "razlozi
ostavke Miroslava Tudjmana sasvim druge prirode. Sve ono sto se
dogadjalo i sto se dogadja u obavjestajnoj zajednici (prisluskivanje,
Dubrovacka banka i sl.) iziskuje ozbiljniji i odgovorniji odnos prema
poslu koji je (Miroslav Tudjman) dosada obavljao", stoji u
priopcenju kojeg je objaviola I Hina.
Stipe Mesic takodjer je kazao kako "moze
razumjeti emocionalnu reakciju (M. Tudjmana)" te je ponovio da su
"vicevi pricani u neformalnoj atmosferi nakon intervjua".
"Svrha viceva nije vrijedjanje nego opustanje", rekao je Mesic
i zakljucuje kako je "vic, vic, a ozbiljan i odgovoran odnos prema
poslu nesto drugo".
* * *
Nevladine udruge u
Saboru – da,
ali po bontonu
ZAGREB -
Nevladine udruge u Saboru da, ali pod jednakim uvjetima i uz postovanje
'kucnoga reda'. Tako su GONG-ovu najavu da ce promatrati rad Sabora
komentirali celni ljudi Hrvatskoga drzavnog sabora. Upozorili su kako
treba imati na umu da je nazocnost sjednicama ogranicena i prostorom,
jer su na galeriji Velike vijecnice za gradjanstvo rezervirana 53
mjesta, javila je Hina.
Predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora Zlatko
Tomcic istaknuo je kako je saborsko Predsjednistvo nedavno izrazilo
spremnost da se rad Sabora otvori javnosti u skladu s prostornim
mogucnostima. Te su mogucnosti relativno male i - bude li se veci broj
nevladinih udruga redovito prijavljivao za pracenje saborskih sjednica -
morat cemo napraviti selekciju, rekao je Tomcic.
"Zelimo
biti otvoreni prema hrvatskoj javnosti, ali moramo biti pravedni prema
svima", istaknuo je Tomcic.
Slicno je stajaliste i potpredsjednika Sabora Ivica
Pasalica. Dijelim misljenje Predsjednistva da se Sabor maksimalno treba
otvoriti javnosti, iako je i do sada, zahvaljujuci medijima, bio
otvoren, kazao je Pasalic. Slaze se da sve organizacije gradjana i
udruge trebaju pod jednakim uvjetima dolaziti u Sabor i da nitko ne
treba imati ekskluzivitet.
I Tomcic i Pasalic, ali i potpredsjednik Sabora
Mato Arlovic isticu kako se svi 'gosti' moraju pridrzavati saborskog
reda i ne remetiti rad zastupnika. Arlovic je komentirao i pojedine
izjave u medijima prema kojima bi neke udruge i nadzirale rad Sabora.
Svi gradjani i njihove udruge, istaknuo je, imaju pravo pristupa Saboru
jer je to njihov Sabor i Sabor predstavnika koje su izabrali. Dobro je
da oni mogu pratiti sto (zastupnici) rade, no ljudi cesto pomijesaju
ovlasti pa smatraju da trebaju nadzirati Sabor. Nadzirati Sabor,
medjutim, ne mogu ni udruge, ni pojedinci, to cine gradjani na izborima,
precizirao je potpredsjednik Arlovic.
Napominjuci da treba naci razumnu sredinu i s jedne
i druge strane, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu
sigurnost Djurdja Adlesic ocjenjuje kako je dobro da zastupnici budu pod
paskom javnosti. Pokazalo se, u protekle cetiri godine, da se nije
radilo kvalitetno, da je Velika vijecnica cesto bila prazna. No mi smo
(novi saziv Zastupnickog doma) pronasli nacin kako to rijesiti -
glasovati poslije svake raspravljene tocke, a ne samo petkom, kakva je
bila dosadasnja praksa, rekla je Adlesic.
U sluzbama u Saboru isticu da na galeriji Velike
vijecnice ima 109 mjesta - 26 za novinare, 53 za gradjanstvo i 30 za
diplomatski zbor.
* * *
Obiljezeno 40
godina od smrti
kardinala Stepinca
ZAGREB
- Cetrdeseta godisnjica smrti sluge Bozjega Alojzija Stepinca obiljezena
je svecanim misnim slavljem u prepunoj zagrebackoj katedrali koje je
predvodio nadbiskup zagrebacki msgr. Josip Bozanic, javila je Hina.
"Dosli smo moliti u poboznosti nasega blazenika i ovdje uz njegov
grob slaviti euharistiju da bi mu iznijeli sve svoje potrebe moleci
njegov zagovor", kazao je msgr. Bozanic, pozvavsi okupljene
vjernike da ojacaju spomen i da se jos jace usidre uz svjedocanstvo
mucenika blazenog Alojzija Stepinca.
Od dana njegova ukopa u zagrebackoj katedrali 13.
veljace 1960. godine njegov je grob sve do danas stalna meta velikoga i
neprekinutoga hodocasca. O stotoj obljetnici njegova rodjenja, 3.
listopada 1998. na udivljenje svega naroda Sveti Otac proglasio ga je
blazenim u nacionalnom svetistu Majke Bozje Bistricke te nam je u liku
blazenog Stepinca dao putokaz za hodocasce nase Crkve u trece
tisucljecje" , podsjetio je u propovijedi zagrebacki nadbiskup.
Istaknuo je da je Crkva u hrvatskom narodu bila
ojacana vjerom i primjerom blazenog Alojzija Stepinca i mnogobrojnih
nesebicnih krscana - biskupa, svecenika, redovnika, redovnica, Kristovih
vjernika, laika - koji su prihvatili da zajedno s njime plate teski
danak tamnice, zlostavljanja pa cak i krvi da bi hrabrim svjedocenjem
sacuvali jedinstvo Crkve i branili njezinu slobodu.
Nadbiskup zagrebacki msgr. Josip Bozanic podsjetio
je na rijeci Svetog Oca (u apostolskom pismu, objavljenom pod nazivom
"Nadolaskom treceg tisucljeca" ) da je Crkva na kraju drugog
tisucljeca ponovno postala Crkva mucenika i da je to vidljivo kroz
progonstva vjernika, svecenika, redovnika i laika na razlicitim stranama
svijeta.
Podsjecajuci da je i ovo nase stoljece imalo brojne
mucenike osobito zbog nacizma, komunizma i rasnih ili plemenskih borbi,
msgr. Bozanic je rekao da su ljudi iz svih drustvenih slojeva trpjeli
zbog svoje vjere plativsi krvlju svoje prianjanje uz Krista i uz Crkvu
ili su proveli beskonacne godine u zatvoru ili su bili svega liseni, jer
nisu htjeli popustiti ideologiji koja se pretvorila u vladavinu okrutne
diktature.
Uz nadbiskupa Bozanica i brojnih svecenika u misnom
slavlju sudjelovali su i papinski nuncij mons. Giulio Einaudi, pomocni
biskupi zagrebacki Josip Mrzljak i Vlado Kosic, banjalucki biskup Franjo
Komarica, grkokatolicki eparh Slavomir Miklous i postulator kauze za
proglasenje svetim kardinala Stepinca Juraj Batelja.
* * *
O statusu
zatocenika srpskih
koncentracijskih logora
SISAK -
Hrvatsko drustvo bivsih zatocenika srpskih koncentracijskih logora, koje
ima oko 8000 clanova, trazit ce - zajedno s drugim udrugama u sklopu
Zajednice udruga iz Domovinskog rata - da se donese novi zakon o pravima
hrvatskih branitelja i clanova njihovih obitelji, koji ce potpunije i
pravednije utvrditi prava zatocenika srpskih logora, civilnih zrtava
rata, pripadnika postrojba Civilne i Narodne zastite, izjavio je u Sisku
predsjednik toga drustva Danijel Rehak iz Vukovara, a prenijela je Hina.
Na godisnjoj izvjestajnoj
skupstini podruznice Drustva u Sisacko-moslavackoj zupaniji Rehak je
ocijenio da borci NOB-a iz 1941. imaju veca prava nego zatocenici
srpskih logora, isticuci kako se nada da ce Hrvatski drzavni sabor
ispraviti razlike i nepravde u ostvarivanju prava kad je rijec o
sudjelovanju ili stradanju u Domovinskom ratu.
Rehak je najavio da ce
sredisnjica Hrvatskog drustva bivsih zatocenika srpskih koncentracijskih
logora uskoro izdati knjigu svjedocanstva iz srpskih koncentracijskih
logora u Hrvatskoj, SR Jugoslaviji i Republici Srpskoj. Napomenuvsi da
dokumentacija o logorima, zatocenicima i sustavu koncentracijskih logora
nije potpuna, Rehak je pozvao na suradnju bivse zatocenike i sve one
koji nesto znaju o srpskim koncentracijskim logorima.
GOSPODARSTVO
Nova ministrica
turizma Zupan-Ruskovic:
“Turizam je 'u komi'!
ZAGREB -
"Turizam je, da se izrazim medicinskom terminologijom, u 'komi',
stoga ga je potrebno sto prije ozdraviti", izjavila je ministrica
turizma Pave Zupan-Ruskovic na pitanje novinara koje su osnovne
smjernice politike nove Vlade u turizmu, javlja Hina.
“Tesko je predvidjeti
koliko ce vremena biti potrebno da se postigne taj cilj. Jer,
financijska je situacija u drzavi znatno gora nego sto se mislilo, a za
ozdravljenje turizma neophodna je financijska injekcija”, kaze
ministrica.
Ipak, ovogodisnja bi
sezona trebala biti znatno bolja od proslogodisnje s obzirom da je broj
predbiljezbi od 20 do 40 posto veci nego u istom razdoblju prosle
godine. Ali, pod uvjetom da se ne pogorsa politicka situacija u Crnoj
Gori.
Na pitanje novinara kakvo
je stanje zatekla u Ministarstvu turizma, Zupan-Ruskovic je doslovce
kazala: "Zabavno. Neuobicajeno. Puno posla, puno problema, puno
stvari za koje mislim da nisu prioritetne u turizmu". Stoga je,
primjerice, Ministarstvo bilo prisiljeno sporazumno raskinuti neke
ugovore, kao sto su onaj o sponzorstvu Hrvatskog nogometnog saveza i
nekih drugih manjih akcija. Mozda su te akcije vazne i dobre, kaze ona,
ali zbog trenutacne financijske situacije Ministarstvo im nije u stanju
davati potporu. "U situaciji kada treba pripremiti sezonu, kada
ljudi u turizmu neredovito ili uopce ne dobivaju place, prioritet treba
dati njima", kaze ministrica.
O konkretnim mjerama koje
ce poduzeti kako bi turizam stao na vlastite noge, ministrica ne moze
jos nista reci. Jer, radi se, kaze, o dvije vrste mjera - onima koje ce
prve zagovarati i onima koje su alternativne - a obje ovise o
financijskoj situaciji u drzavi.
S obzirom da mediji u
posljednje vrijeme izvjestavaju o slucajevima sumnjivih privatizacija,
primjerice "Primostena" i "Plave lagune", ministrica
nije mogla izbjeci pitanje o privatizaciji u turizmu. Smatra da su bivsa
Vlada i Hrvatski fond za privatizaciju napravili goleme grjeske, i da je
dio problema koje danas imamo upravo posljedica tih grjesaka. Stoga je
vazno nastaviti privatizaciju, ali na korektan, posten nacin u kojemu bi
prevladala strucnost. Rijecju, "da se tvrtke ne privatiziraju na
osnovu prijateljskih veza ili osobnih interesa nego da novi vlasnik bude
onaj koji jamci uspjeh tog poduzeca", kazala je ministrica.
* * *
Savjet HNB:
Stabilnost i dalje na
zadovoljavajucoj razini
ZAGREB
- Savjet Hrvatske narodne banke ocijenio je da se do sada uoceni
makroekonomski trendovi na podrucju realnog drustvenog bruto proizvoda i
zaposlenosti stabiliziraju, dok su temeljni indikatori stabilnosti i
dalje na zadovoljavajucoj razini, javio je gospodarski servis Hine.
Tecaj je kune u odnosu na njemacku marku oslabio
tijekom sijecnja, sto je sezonski znatno manje nego u istom razdoblju
1998. i 1999., kada je kuna deprecirala.
Istodobno, cijene su tijekom sijecnja porasle 4,6
posto (mjereno indeksom cijena na malo) odnosno 3,8 posto (mjereno
indeksom troskova zivota) u odnosu na sijecanj prosle godine, dok su
proizvodjacke cijene u istom razdoblju porasle 7,6 posto, najvecim
dijelom zbog znatnog porasta cijene energenata (naftnih derivata).
U raspravi o utjecaju stranih ulaganja na proces
razvoja gospodarstva, clanovi Savjeta su se posebno usredotocili na
povezanost politike tecaja, strukturnih reformi i problem stagnatnog
izvoza. Ocijenili su kako je u uvjetima tecajne stabilnosti prijeko
potrebno provesti potrebne strukturne reforme da bi izravna strana
ulaganja u malom otvorenom gospodarstvu - kao sto je gospodarstvo
Republike Hrvatske - brze dovela do porasta izvoza i na tome temeljenog
rasta realnog drustvenog bruto proizvoda.
* * *
Hoce li
tuziteljstvo imati problema da
bi dokazalo Kutlinu krivnju?
ZAGREB
– “Tuziteljstvo ce imati velikih problema dokazati da su Miroslav
Kutle i 11 suosumnjicenika pocinili kazneno djelo”, izjavio je jedan
od Kutlinih branitelja poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo.
Opcinsko drzavno odvjetnistvo tereti Kutlu da je
poticao 11 suosumnjicenih na zlouporabu ovlasti u gospodarskom
poslovanju i krivotvorenje sluzbenih isprava, cime je Tisak ostecen za
oko 48 milijuna kuna.
Kutlu se sumnjici da je davao usmene naloge Upravi
"Tiska" da kreditira druge tvrtke, iako "Tisak" nije
registriran za davanje kredita. Ta bi se sredstva zatim ponovno putem
kredita prebacila na racun "Globus Holdinga" koji je u sastavu
Kutline "Globus grupe". Na taj je nacin "zatvoren
krug" u kojem, kako tvrdi policija i Opcinsko drzavno odvjetnistvo,
nitko nikome nije vracao kredite, a sredstva "Tiska" zavrsila
su u "Globus grupi".
Na opisan nacin iz "Tiska" je preko
tvrtaka "Kraljev gambit" i "Pjesak" u 1996. godini
na racun "Globus Holdinga" dospjelo 11,7 milijuna kuna.
Tuziteljstvo tvrdi da su se krediti odobravali bez ikakvog sredstva
osiguranja placanja. Da bi se prikrilo nevracanje kredita, po nalogu
Kutle, u travnju 1997. s racuna "Tiska" odobren je kredit od
oko 17,2 milijuna kuna Stedno kreditnoj sluzbi "Kim" koja je
istog dana u visini tih sredstava odobrila kredit "Globus
Holdingu". Navedena sredstva nisu stvarno doznacena na racune
korisnika kredita, vec se sklopilo vise ugovora o kompenzaciji u kojima
je "Tisak" naveden kao "Kim-ov" duznik, a ne kao
vjerovnik. Isto tako, "Kim" je od vjerovnika postao duznik
"Globus Holdingu".
Na isti je nacin, kako tvrdi tuziteljstvo, novcem
"Tiska" 1995. (oko 4,5 milijuna kuna) kreditiran
"Obiteljski radio".
Kutlu se nadalje tereti da je po njegovom nalogu
"Tisak" preuzeo jamstvo za kredit koji je tvrtka
"Business Consulting Ltd. Wien" dobila od Dalmatinske banke.
Kutle je, kako ga se sumnjici, znao da tvrtka nece otplatiti kredit. To
se i dogodilo, pa je Dalmatinska banka dospjela dugovanja, u iznosu od
oko 8,2 milijuna kuna, naplatila od "Tiska".
Kutlu se tereti i zbog prodaje dionica
"Zagrebacke banke" koje su bile u vlasnistvu
"Tiska". Dionice u vrijednosti oko 12 milijuna kuna prodane su
tvrtki "Consulting" koja je za njih platila samo 1,3 milijuna
kuna. Ostatak je prebijen brojnim kompenzacijama.
* * *
Slucaj "Kutle
i Slobodna Dalmacija"
ipak na zagrebackom sudu
SPLIT
- Zupanijski sud u Zagrebu preuzet ce od splitskoga Zupanijskog suda
kazneni postupak protiv Miroslava Kutle i petero osumnjicenih za
gospodarski kriminal u "Slobodnoj Dalmaciji", javila je Hina.
Izvanraspravno vijece Zupanijskog suda u Splitu odbilo je priziv
Zupanijskog drzavnog odvjetnistva na odluku istraznog suca u Splitu koji
se proglasio nenadleznim za "Slobodnu Dalmaciju", zatrazivsi
da slucaj preuzme Zupanijski sud u Zagrebu.
Kazneni postupak, koji je zbog zlouporabe polozaja
i ovlasti u gospodarskom poslovanju u "Slobodnoj Dalmaciji"
pokrenut protiv Miroslava Kutle, bit ce tako prebacen u Zagreb. U
obrazlozenju odluke stoji kako je neprijeporno da je kaznjivo djelo iz
istraznog zahtjeva podnesenog 4. studenog prosle godine pocinjeno u
Zagrebu.
Ugovori o prodaji dionica izmedju Trgovackog
drustva Globus-holdinga i "Slobodne Dalmacije" te ugovor
Globus-holdinga sa stedionicom "Dukat" sklopljeni su u
Zagrebu.
Istraga protiv vodecih ljudi te novinske kuce
pokrenuta je na temelju prijave Udruge polagatelja prava na dionice
"Slobodne Dalmacije", koja osumnjicene tereti za zlouporabe u
gospodarskom poslovanju. Time je "Slobodna" ostecena za,
pretpostavlja se, oko 130 milijuna njemackih maraka.
* * *
Nema ujedinjenja
Jutarnjeg i Vecernjeg lista
ZAGREB
- Predsjednik uprave i suvlasnik "Europapress holdinga"
hrvatski medijski tajkun Ninoslav Pavic je, odgovarajuci na napise. o
objedinjavanju Vecernjeg i Jutarnjeg lista u tvrtku Mediaprint, izjavio
da je takav prijedlog od strane WAZ-a postojao, ali da ga je on
definitivno odbio, prenijela je Hina.
"Predstavnici WAZ-a obavijestili su me o
svojim namjerama vezanim za kupnju udjela u Vecernjem listu i predlozili
osnivanje nove tvrtke u kojoj bi bile ujedinjene poslovne funkcije
Jutarnjeg i Vecernjeg lista. Kao ravnopravan partner u EPH takav sam
prijedlog definitivno odbio jer procjenjujem da nije dobar za EPH,
njegove redakcije, novinare i mene osobno. Time je taj slucaj sto se
mene tice zakljucen", porucio je Pavic.
Ninoslav Pavic takodjer je naveo da se motivi WAZ-a
za realizaciju takvog projekta svode iskljucivo na ideju smanjenja
troskova, racionalizacije poslovanja i povecanja profita i da nisu
usmjereni na uspostavljanje nikakvog medijskog monopola niti gusenje
medijske slobode u Hrvatskoj.
Ocjenjujuci dosadasnje odnose s WAZ-om, Pavic je
kazao da su bili "korektni i uspjesni" izrazivsi uvjerenje da
ce razmimoilazenje u tom pitanju biti uspjesno prevladano, a suradnja
uspjesno nastavljena. Takodjer je dodao da pregovore o prodaji udjela
vlasnici Vecernjeg lista vode i s drugim uglednim potencijalnim
strateskim investitorima iz Europe te je izrazio uvjerenje da ce
Vecernjak uskoro imati odgovarajuceg strateskog partnera uz ciju ce
pomoc nastaviti konkurentsku borbu na hrvatskom trzistu.
* * *
"Benetton"
dolazi u Osijek
OSIJEK
- Potpisivanje ugovora oko programa otvaranja distributivnog centra
"Benettona" u Osijeku je pred finalizacijom i ta poznata
svjetska tvrtka dolazi u Osijek, potvrdio je Hini zupan Branimir Glavas.
"Strateski program za tekstilnu industriju
Osijeka i Osjecko-baranjske zupanije je dolazak "Benettona" u
Osijek, a svi koji rade protiv toga programa nisu dobronamjerni.”
Ustvrdio je kako je predsjednik Uprave osjeckog "Tekosa"
Gordan Bicak, clan SDP-a, nedavno uputio pismo ministru gospodarstva
Goranku Fizulicu i potpredsjedniku Vlade Slavku Linicu u kojem se navodi
"niz netocnih podataka, vezanih za dolazak 'Benettona' u
Osijek". Taj je postupak ocijenio politikantskim, a njegov je cilj
"osporiti program kojim bi bilo zaposleno od 120 do 150 ljudi u
tekstilnoj industriji, uz daleko veci broj onih koji bi bili indirektno
vezani za poslovanje 'Benettona' u Osijeku i zupaniji", rekao je
Glavas.
Zamjerio je sto predstavnici pobjednicke koalicije
na lokalnoj razini nastoje rusiti i one programe koji vec daju rezultate
poput OLT-a, te dodao kako apelira na sve celne ljude pobjednicke
koalicije da, kako je rekao, "zaustave rusilacko djelovanje
aktivista na terenu".
"Nova Vlada nece bjezati od kvalitetnih
programa, o cemu sam razgovarao i s (potpredsjednikom Vlade) Slavkom
Linicem koji je gospodarstenik, a Poglavarstvo Osjecko-baranjske
zupanije spremno je biti kooperativno" kazao je zupan Glavas.
O problemu "Benettona" oglasio se i
predsjednik Uprave "Tekosa" Gordan Bicak, koji je ustvrdio da
je spomenuta pisma pisao "na izricitu zamolbu predstavnika Svena
Bichlera, direktora "Benettona" za istocnu Europu koji je od
njega trazio da mu "ugovori sastanak s novom Vladom jer do zupana
Glavasa ne moze doci". Po njegovim rijecima, "Benetton"
bi odustao od dolaska u Osijek da on nije reagirao.
* * *
Zatvoren
Intertekstil i medjunarodni
tjedan koze, odjece i obuce
ZAGREB
- Medjunarodni sajam tekstila i pratece industrije - Intertekstil te
Medjunarodni tjedan koze, obuce i odjece, otvoreni u sklopu Dana mode i
ljepote 9. veljace na Zagrebackom velesajmu, zatvoreni su za
posjetitelje.
Intertekstil 2000. i ove je godine predstavio
suvremena tehnicko-tehnoloska dostignuca i nova modna kretanja, a na
domacem je trzistu omogucio nove poslovne dogovore, posebice kad je
rijec o uvozu strojeva i opreme. U cetiri dana, koliko je trajao Sajam,
na sedam tisuca cetvornih metara izlozbenog prostora najnovije tekstilne
proizvode, odjevne predmete, strojeve, opremu, pribor i sirovine
predstavilo je 195 izlagaca iz zemlje i inozemstva.
Na Medjunarodnom tjednu koze, obuce i odjece na
5700 cetvornih metara predstavila su se 152 izlagaca iz Hrvatske i
inozemstva.
U sklopu obaju sajmova, odrzan je gospodarski forum
na kojem su gospodarstvenici tekstilne i kozno-preradjivacke industrije
razgovarali s predstavnicima hrvatske Vlade o stanju i perspektivi tih
dviju grana, a odrzane su i mnoge prezentacije, modne revije i druge
popratne manifestacije.
Najboljim su izlagacima Intertekstila i
Medjunarodnog tjedna koze, obuce i odjece dodijeljene nagrade i
priznanja.
* * *
Zatvoren
medjunarodni sajam kozmetike
"Beauty Zagreb 2000"
ZAGREB -
Medjunarodni sajam kozmetike "Beauty Zagreb 2000", koji se
prema koncepciji njemacke tvrtke "WK International" trecu
godinu odrzava na Zagrebackom velesajmu, zatvoren je za posjetitelje,
javila je Hina.
Na 4000 cetvornih metara
izlozbenog prostora, 101 izlagac iz zemlje i inozemstva predstavio je
novitete u industriji ljepote, namijenjene sve rasirenijem trzistu za
njegu lica i tijela. Osim izlozbe, na Sajmu je predstavljeno vise
strucnih programa, odrzana su mnoga predavanja, natjecanja u sminkanju i
dizajnu noktiju.
Teme ovogodisnjih
strucnih predavanja bile su: Dermatologija i kozmetika, Laser u
kozmetici, Njega ruku i nogu te Estetska kirurgija i kozmetika. Takve
sajamske priredbe odrzavaju se u Njemackoj, Austriji, Svicarskoj,
Grckoj, Madjarskoj, Poljskoj, Turskoj i Japanu.
KULTURA
Otvorenje izlozbe
"Historicizam u Hrvatskoj"
ZAGREB -
"Historicizam u Hrvatskoj" nastavak je slicnih projekata koje
je Muzej za umjetnost i obrt organizirao u nekoliko zadnjih godina, kao
sto su "Kultura pavlina u Hrvatskoj", "Barok u
Hrvatskoj", "Bidermajer" u Hrvatskoj i druge. To je
kulturoloski projekt u kojem ce vise od 1400 predmeta s podrucja
arhitekture, slikarstva, grafike, skulpture, predmeta umjetnickog obrta
i fotografije pokazati to razdoblje izmedju 1849. i 1914. Izlozbu
"Historicizam u Hrvatskoj" pripremalo je 40-ak vrsnih
strucnjaka, a izlozbu ce pratiti i katalog na 1700 stranica podijeljen u
cetiri knjige na hrvatskom i engleskom.
Potpisani su i sponzorski
ugovori s predstavnicima uglednih tvrtaka koje su potpomogle izlozbu, a
medju njima su Zagrebacka banka, Ericsson - Nikola Tesla, Allianz
osiguranje, Lura, Olympus, Europlakat - Proreklam, Jutarnji list i
glavni sponzor VIP-net.
Izlozbu ce otvoriti
ministar kulture Antun Vujic u prigodi 120. obljetnice osnutka Muzeja za
umjetnost i obrt u Zagrebu.
* * *
Prva retrospektivna
izlozba dizajnerskog
tima Bruketa&Zinic
ZAGREB - Prva
retrospektivna izlozba dizajnerskog tima Bruketa&Zinic, postavljena
je od u prostorijama Hrvatskog drustva likovnih umjetnika (HDLU). Davor
Bruketa i Nikola Zinic, utemeljitelji, vlasnici i radnici u oblikovnoj
manufakturi Bruketa&Zinic, izlozili su svoje radove nastale od
pocetka njihova zajednickog djelovanja, odnosno od 1995. do danas,
javila je Hina.
Spomenuti dizajnerski
dvojac u pet je godina suradnje sudjelovao u vise od dvjestotinjak
projekata s podrucja grafickog dizajna te vizualnih i trzisnih
komunikacija. Za svoj rad osvojili su niz priznanja i nagrada: u 1997.
dobili su srebrnu palicu za oblikovanje godisnjeg izvjesca Croatia banke
na medjunarodnom festivalu oglasivaca nove Europe Golden Drum, odrzanom
u Portorozu u Sloveniji. Na zagrebackom Salonu mladih iste su godine
osvojili nagradu za dizajn, a citaoci casopisa "Vidi" su im
dodijelili nagradu za oblikovanje plakata "Novi list". Godine
1999. na Zgrafu 8 osvojili su "Welcome Award 1999.", a na
godisnjoj izlozbi Hrvatskog drustva dizajnera, Godisnju nagradu drustva
dizajnera.
Hrvatski festivali
trzisnih komunikacija za Bruketu i Zinica znacili su pravu afirmaciju u
hrvatskoj oglasnoj industriji.
Prvi put samostalno su se
pojavili u Opatiji 1997. i za svoj su rad osvojili dva zlatna, dva
srebrna i jedno broncano zvono. Godinu dana kasnije, na 6. festivalu
trzisnih komunikacija, osvojili su jedno zlatno i dva broncana zvona.
Proslogodisnji festival trzisnih komunikacija Festo 99. oznacio je
vrhunac kreativnog stvaralastva Brukete i Zinica i potvrdu njihova
statusa u oglasnoj industriji. Struka ih je proglasila Agencijom godine
na temelju broja osvojenih nagrada. Sakupili su ih jedanaest, uz sedam
"malih" zvona osvojili su i tri zlatna-za TV spot Privredne
banke Zagreb, kalendar Croatia banke i promotivnu kampanju Motovun film
festivala, za koji su osvojili i Grand prix za najbolji projekt.
Davor Bruketa rodjen je
1973. u Zagrebu gdje je zavrsio Petu gimnaziju, te studij arhitekture,
smjer graficki dizajn. Nikola Zinic rodjen je takodjer u Zagrebu 1968.
Zavrsio je Matematicku gimnaziju, te studij arhitekture, takodjer smjer
graficki dizajn.
«««Povratak
na sadrzaj
|