KAKO
JE SASTANAK UDRUGE IZBJEGLIH BiH U ZAGREBU UPOZORIO NA PROBLEME, ALI I
MOGUCNOSTI POVRATKA HRVATA U BOSANSKU POSAVINU
I najteza odluka
laksa od izbjeglickog zivota
Na
tvrdnje jednog povratnika da se on vraca, ali da je sve to “jalov
posao” dok se na vrate mladi, odgovorila je starija zena u crnini:
“Pomozite vi da se mi stariji vratimo pa ce se onda i mladi
vratiti” i pobrala pljesak
Zelim
vam u srce staviti da se nase bolje hrvatskog naroda gradi nasim
povratkom i ostankom u BiH. Ljudski, moralni i narodni interes je da
se nasa ljubav pretvori u pravu odluku povratka!, kazao je pomocni
biskup vrhbosanski dr. Pero Sudar
Pise:
Ivo Lucic
U sklopu sve zivljih nastojanja za povratkom Hrvata u Bosansku Posavinu,
u Zagrebu je 20. veljace odrzan sastanak na kojem je predstavljen
poticaj Udruge izbjeglih Bosne i Hercegovine. Okupljenom mnostvu obratio
se i pomocni biskup vrhbosanski msgr. Pero Sudar, koji je toga dana
sluzio misu u crkvi Sv. Kriza, na kojoj su pokraj brojnih protjeranih
Hrvata Bosanske Posavine sudjelovali svecenici iz derventskog kraja.
Predsjedavajuci
poticajnog odbora Udruge izbjeglih BiH Filip Ravlic kazao je da je nakon
osam teskih godina doslo vrijeme da se ozbiljno priprema povratak u
zavicaj. Mnogo ce, medjutim, teskoca jos biti na tom putu, kazao je i
dodao da ih nitko nece rijesiti ako se izbjegli prvo ne zauzmu za njih.
Udruga ce posjetiti hrvatske i bosanskohercegovacke vlasti i traziti
konkretnu podrsku. “Osnovat cemo skupine ljudi koji ce boraviti na
podrucju Posavine, a kojima ce biti zadatak da prihvacaju ljude i pomazu
im oko njihovih problema. Takodjer, postojat ce i odbor za popisivanje
povratnika i njihovih potreba, odbor za financije, odbor za procjenu
stete i slicno. Nasoj inicijativi ide u prilog pozitivno ocitovanje
Hrvatskog narodnog vijeca iz Sarajeva te nove hrvatske vlasti. Trazimo
kantonizaciju BiH: mi necemo u drzavu koja je srpska drzava”, kazao je
Filip Ravlic pracen glasnim odobravanjem nazocnih.
Kantonizacija
jedina nada
Zupnik iz Dervente Mile Beslic
koji ondje boravi od rujna prosle godine, kazao je da je povratak moguc.
“Teskih problema ima, ali ih nije nemoguce rijestiti. Svi koji
razmisljaju o povratku neka traze pomoc kao sto i mi trazimo. Ako se pak
ne zelite vratiti, nemojte smetati onima koji bi zeljeli”, kazao je
odsjeceno don Beslic zakljucivsi kako nitko ne moze biti oslobodjen
duznosti uredjenja zapustenih groblja.
Uslijedila je ziva i polemicna
rasprava u kojoj su se cula osporavanja povratka dok ne bude “sve
sigurno”. Na tvrdnje jednog povratnika da se on vraca, ali da je sve
to “jalov posao” dok se na vrate mladi, odgovorila je starija zena u
crnini: “Pomozite vi da se mi stariji vratimo pa ce se onda i mladi
vratiti” i pobrala najglasniji pljesak.
Biskup Sudar je govorio o
ljudskim, moralnim i vjerskim razlozima zbog kojih bi se trebalo
upustiti u najtezu odluku zivota, jer “nije moguce govoriti o opstanku
Hrvata u BiH, ako se ne vrati dio onih koji su otisli”, a “ako se
itko ima pravo nadati da moze opstati u BiH, onda su to Hrvati”.
Masovna stradanja su zlocin u
kojem ne bi smjeli sudjelovati. Ako netko nepotrebno nanosi bol slabijem
pocinio je zlocin. Sve se to dogodilo u etnickom ciscenju nekoliko
stotina tisuca puta. “Hocemo li mi kao pojedinci i kao hrvatski narod
ostati ljudi sa svojim moralnim i vjerskim obvezama ili cemo sudjelovati
u zlocinu”, kazao je biskup Sudar dodavsi da bi “prihvacanje
rezultata agresije u BiH znacilo prihvacanje stanja mrznje i pobjede
zla”. “Tko zeli ostati covjek pred Bogom duzan je uciniti sve da bi
se smanjili ucinci zlocinackih namjera”.
Nismo
svi andjeli
“Najveci broj izbjeglog puka nije se mogao braniti, jer je jedini izlaz
bio u spasavanju golog zivota. Ja ne pitam jesmo li morali otici, nego
jesmo li se sad u mogucnosti oduprijeti. Mnogi misle da je jedini nacin
da se pobjegne od mrznje udaljavanje zavadjenih ljudi – etnicka
podjela. To nije tocno, osobito u nasem slucaju, jer nasi osjecaju i
duhovni svijet je ostao tamo otkud smo prognani. Zato izljecenja nema
dok se ne vratimo. Moramo otvoreno reci kako ni kao pojedinci ni kao
narod u tragediji nismo bez krivnje; nismo svi andjeli, a ni svi drugi
nisu samo djavoli. Ova spoznaja je preduvjet izlasku iz zacaranog kruga
mrznje. Smijemo li se mi odreci centralnih sadrzaja vjere – pomirenja
i mira – kad su nasi stari trpjeli a nisu se odrekli?
Zelim vam u srce staviti da se nase bolje hrvatskog naroda gradi nasim
povratkom i ostankom u BiH. Ljudski, moralni i narodni interes je da se
nasa ljubav pretvori u pravu odluku povratka! Susreo sam toliko ljudi
koji su se vratili; ja sam ih zalio, ali su mi rekli: “ Nemojte nas
zaliti, mi smo sretni”, kazao je pomocni biskup vrhbosanski dr. Pero
Sudar.
«««Povratak
na sadrzaj
|