Dis 285-domace vijesti

Broj 285. || 28. veljace 2000. «««Povratak na sadrzaj

POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITIKA

CRKVENAC: PRORACUN ZA OVU GODINU 45,3 MILIJARDE KUNA

ZAGREB - Drzavni proracun za 2000. godinu iznosit ce 45 milijarde i 300 tisuca kuna, objavio je ministar financija Mato Crkvenac, upoznavsi celnike pet sindikalnih sredisnjica i najvecih autonomnih sindikata te Hrvatske udruge poslodavaca s obrisima proracuna za ovu godinu, javila je Hina.
"Nominalno je to pet posto nizi proracun, a realno 12 posto", rekao je Crkvenac. Pobjednicka koalicija u predizbornoj je kampanji najavljivala smanjenje proracuna od 17 posto. Medutim, prema procjeni akutalne vlade, dugovi drzave, koje joj je u naslijede ostavila bivsa HDZ-ova vlast, iznose neocekivano visokih 25 milijardi dolara.

* * *

ZASTUPNICKI DOM O IZVJESCU
DRZAVNE REVIZIJE ZA 1998.

ZAGREB - Drzavni ured za reviziju obavio je reviziju u 861 subjektu, od ministarstava, jedinica lokalne uprave i samouprave do poduzeca u drzavnom vlasnistvu. Prekontrolirao je potrosnju cak 81,7 milijardi kuna javnih sredstava, sto predstavlja vise od polovice brutto domaceg proizvoda Hrvatske, izjavila je glavna drzavna revizorica Sima Krasic u Zastupnickom domu o Izvjescu o obavljenoj reviziji u 1998, javila je Hina.
           Premda je bilo znatno manje nepravilnosti nego prijasnjih godina, mnoge se ponavljaju, istaknula je Sima Krasic, navodeci da je rijec o nenamjenskom i trosenju novca iznad plana, nedostatku unutrasnje kontrole trosenja, nekontrolirano zaduzivanje jedinica lokalne uprave i samouprave, a posebice izbjegavanju javnih natjecaja za nabavu roba i usluga.
           Izvjesce ukazuje na niz propusta u poslovanju ministarstava i fondova, kaze Darinka Orel (HSLS) potpredsjednica Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. Osvrnula se na lose poslovanje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) i upravljanje njegovim portfeljom dionica. Ustvrdila je da je nominalna vrijednost tog portfelja smanjena sa 4,1 na svega 2,9 milijardi kuna, a revizijom su, kaze, utvrdene mnoge nepovoljne prodaje i zamjene dionica. Mnoga ministarstva nisu prihvacala najbolje ponude pri nabavi roba i usluga javnim natjecajem, sto je nedopustivo i ukazuje na izostanak kontrole Vlade i nadleznih institucija, rekla je.
           Odbor za financije i drzavi proracun najvecom zamjerkom drzi sto izvjesce revizije ostaje "mrtvo slovo na papiru". Stoga je predsjednik Odbora Jadranko Mijalic (HSLS) predlozio da Ured svoja izvjesca ubuduce dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova, Financijskoj policiji, Drzavnom pravobraniteljstvu i Drzavnom odvjetnistvu, koji bi trebali utvrditi ima li slucajeva nezakonitog trosenja novca i poduzeti mjere. Predlozio je i zakljucak da navedene institucije do 1. svibnja Saboru podnesu izvjesce sto su poduzele.
           U ime Odbora za turizam potpredsjednik Josko Kontic (HSLS) predlozio je da Ured obavi reviziju poslovanja Hrvatske turisticke zajednice (HTZ), s obzirom da je, kaze on, HTZ u 1997. potrosio cak 26 milijuna kuna na nabavu robe i usuga, bez raspisivanja javnog natjecaja.
           Damir Kajin (Klub zastupnika IDS-a) ukazao je pak na poraznu cinjenicu da je drzava u 1998. potrosila cak 22,6, a grad Zagreb 28,4 posto vise novca nego godinu dana ranije. "Bila je katastrofa povecavati proracun iznad rasta BDP-a", smatra Kajin. Po njegovim podatcima drzava je u 1998. potrosila cak 80-ak milijardi kuna a, kako je tada BDP iznosio oko 130 milijardi, svi ostali u zemlji, po Kajinovom su izracunu potrosili svega 50 milijardi. "To je poziv na alarm", ustvrdio je. Kajin je govorio i o financiranju HVO-a. Po njegovim podatcima Hrvatska je "od 1992. do 1999. na HVO potrosila oko sedam milijardi kuna, sto je s kamatom gotovo 10 milijardi". Izracunao je da je to dovoljno za izgradnu autoputa duzine 300 kilometara ili za otvaranje 50 tisuca radnih mjesta. Kao neopravdano trosenje drzavnog novca, Kajin je naveo i neplanirane troskove za financiranje dojavljivaca SUZUP-a u iznosu od sedam milijuna kuna.
           Kajina je predsjednik Sabora Zlatko Tomcic upozorio da je iznio neke podatke koji su "drzavna tajna", a Kajin je odgovorio da su podatci koje je iznio "tzv. specijalni troskovi i da su sadrzani u izvjescu revizije koji obuhvacaju MUP, Ministarstvo obrane i Ministarstvo vanjskih poslova.
           Reagirala je drzavna revizorica Sima Krasic, ustvrdivsi kako u izvjescu revizije nema tih podataka. "Postoji samo podatak o specijalnim izdacima koji iznose 1,2 milijarde kuna", kazala je.
           Zastupnicki je dom nakon zavrsene rasprave, vecinom glasova prihvatio Izvjesce drzavne revizije za 1998. su to insinuacije i izmisljotine, bez ikakvih argumenata.
           Po zavrsetku rasprave glavna drzavna revizorica Sima Krasic rekla je da Ured prihvaca sve pohvale i primjedbe te da ce nastojati da sljedeca izvjesca napravi sto ranije i sto kvalitetnije.Na primjedbe zastupnika da u izvjescu nije prikazano poslovanje poduzeca "RH Alan", izvijestila je da Ured upravo radi na izvjescu za 1998. i 1999.

* * *

ADLESIC: ZATRAZIT CEMO PODATKE O POSLOVANJU TVRTKE "RH ALAN"

ZAGREB - Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora skinuo je oznaku sluzbene tajne s nalaza Drzavne revizije koji se odnose na poslovanje ministarstava obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, rekla je Djurda Adlesic, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,.a prenijela je Hina.
Rekla je da ce Odbor zatraziti od Drzavne revizije podatke o poslovanju tvrtke "RH Alan" pri Ministarstvu obrane, te koliko je novca trosila Sluzba za zastitu ustavnog poretka (SZUP). "Drzimo da porezni obveznici moraju znati kako se trosi njihov novac", rekla je Djurda Adlesic nakon zatvorene sjednice Odbora. Izvijestila je da je Odbor odbacio inicijativu HDZ-ova zastupnika Ivica Pasalica za osnivanjem saborskog istraznog povjerenstva o slucaju Dubrovacka banka i tzv. "aferi SIS".

* * *

ZASTUPNICKI DOM PREKINUO RASPRAVU O ISTRAZNOM POVJERENSTVU ZA "VECERNJI LIST"

ZAGREB - Svi klubovi zastupnika i svi zastupnici, koji su pojedinacno sudjelovali u raspravi, poduprli su prijedlog za osnivanje Istraznog povjerenstva koje bi trebalo utvrditi okolnosti pod kojima je prodan "Vecernji list", javlja Hina.
           Medutim, zbog pisma pravnog zastupnika "Vecernjaka" Zvonimira Hodaka, koje ukazuje na moguce pravne zapreke osnivanju toga povjerenstva, Zastupnicki dom odlucio je da svoje misljenje o tomu prvo moraju dati nadlezni saborski odbori. Tijekom rasprave mnogi zastupnici isticali su kako je mnogo razloga za osnivanje tog povjerenstva. "Kod ovako velikih transakcija kao sto je bila prodaja ''Vecernjeg lista', moralo bi se znati podrijetlo novca i tko je vlasnik", drzi Milanka Opacic (SDP).
           Po misljenju Zvonimira Sabatija (HSS), "Rijec je o imovini nastaloj novcem poreznih obveznika i dnevniku koji ima veliki utjecaj na javno mnijenje". I Vladimir Seks (HDZ) napomenuo je kako se "Mora znati puna istina o tomu je li bilo rijec o pranju novca ili nekim drugim nezakonitim radnjama".
           Josko Kontic (HSLS) podsjetio je kako su i prema Zakonu o javnom priopcavanju, pravne osobe koje obavljaju tu djelatnost, duzne svake godine dostaviti podatke o vlasniku koji ima vise od 10 posto dionica. I javnost trazi da se konacno sazna istina o tomu tko je i kako postao vlasnik Vecernjeg lista, kazala je Ingrid Anticevic-Marinovic (SDP).
           Medutim, pravni zastupnik "Vecernjeg lista" Zvonimir Hodak poslao je pismo u kojemu istice kako se istrazno povjerenstvo ne moze osnovati dok traje sudbeni postupak vezan uz isti slucaj. Rijec je, naime, o tuzbi "Vecernjeg lista" protiv potpredsjednice Vlade, Zeljke Antunovic, zbog njezinih prijasnjih izjava u svezi s prodajom toga dnevnika.
           Ocjenjujuci Hodakovo pismo neki su zastupnici ustvrdili kako je to neuspjesni pravni manevar kako bi se sprijecilo osnivanje istraznog povjerenstva o "Vecernjem listu", no vecinom glasova Zastupnicki dom zakljucio je kako je potrebno da svoje misljenje o tomu daju Odbori za Ustav, Poslovnik i politicki sustav, Odbor za zakonodavstvo i drugi zainteresirani saborski odbori.

* * *

SEKS: PLACE DUZNOSNIKA SMANJENE SU ZA 24, A NE ZA 40 POSTO KAKO TVRDI VLADA!

ZAGREB - Nova parlamentarna vecina "donijela je Zakon koji znaci prijevaru birackoga tijela", jer place drzavnih duznosnika nisu smanjene za 40 posto kako je to prikazala Vlada, nego su u prosjeku manje za 24 posto, rekao je Vladimir Seks. Parlamentarna vecina oborila je amandman vlastite Vlade i time obmanula biracko tijelo, ustvrdio je.
           Seks je rekao da su netocne tvrdnje zamjenika premijera Gorana Granica i predsjednika Hrvatskog drzavnog sabora Zlatka Tomcica koje su danas izrekli u Saboru da su place drzavnih duznosnika umanjene za 40 posto i bez prihvacanja spornog Vladinog amandmana kojeg su odbili saborski odbori.
           Da je prihvacen Vladin amandman - po kome bi osnovica za obracun place drzavnim duznosnicima bila 85 posto od prosjecne place u prosloj godini -place drzavnih duznosnika bile bi umanjne za 40 posto, sto bi bilo u skladu s predizbornim obecanjima stranaka "sestorice", naveo je Seks.
           Kako je izracunao, Zakonom su se place drzavnim duznosnicima - bez naknade za minuli rad - umanjile i to ministima za 15 posto, zastupnicima za 23 posto, pomocnicima ministara za osam posto, a predsjednicima Sabora i Vlade za 26 posto.
           Seks je rekao da je bivsa vlast odredila neprimjereno visoke place drzavnim duznosnicima, ali da se sadasnja Vlada odrekla svojih obecanja, a posebno onog da nece dirati u place sudaca. Smatra da ce na pitanju drzavnog proracuna "Vlada po drugi put obmanuti birace", te da ce se zbog tih poteza "HDZ pripremati za prijevremene parlamentarne izbore".

* * *

SINDIKATI: SMANJENJE ZASTUPNICKIH PLACA ZA 27 POSTO - LOSA PORUKA NOVE VLASTI

ZAGREB - Udruga radnickih sindikata Hrvatske (URSH) ocijenila je da je svodenje predizbornog obecanja o smanjenju zastupnickih placa sa 40 na 27 posto losa poruka nove vlasti birackom tijelu, jer zadrzavanje oko tri cetvrtine povecanja placa, koje je HDZ "isposlovao" na zgrazanje tadasnje oporbe, predstavlja pljusku socijalno ugrozenom radnistvu, javila je Hina. URSH u priopcenju snazno osuduje "sebicnost onih koji su svoje astronomske place izglasali u izrazito kriznoj gospodarskoj situaciji, koju i sami opisuju mnogo gorom od ocekivane".
URSH inzistira da se predsjednik Hrvatskog drzavnog sabora Zlatko Tomcic, u svjetlu loseg primjera iz ustanove kojoj je na celu, javno odredi o izgledima za provedbu programa stednje i odricanja, koji cini okosnicu gospodarsko-socijalne politike nove vlasti.

* * *

OTVORENO PISMO DIJELA HDZ-OVACA STRANACKIM KOLEGAMA I SIMPATIZERIMA HDZ-a

ZAGREB - Dio clanova prvog Sredisnjeg odbora Hrvatske demokratske zajednice, izabranih na osnivackoj skupstini 17. lipnja 1989., uputili su stranackim kolegama otvoreno pismo u kojem apeliraju da se shvatljiva ogorcenost clanstva ne prometne u stihiju, koja bi dovela do rasapa HDZ-a, javlja Hina.
           Isticu da ne namjeravaju stvarati novu stranku niti frakciju unutar HDZ-a, te da nisu zainteresirani za bilo koje duznosnicko mjesto u stranci. U zelji da se cuje i njihov glas potpisnici pisma porucuju da se ne raspada HDZ, nego njegovo Predsjednistvo, u kojem su, kako tvrde, mnogi osobne ambicije nadredili sudbini stranaka. To se tijelo treba smatrati Predsjednistvom u ostavci, do petog Opceg sabora HDZ-a, koji ce izabrati novo vodstvo. Sadasnje Predsjednistvo treba u suradnji sa zupanijskim odborima obaviti tehnicke pripreme za Opci sabor, omoguciti da se na demokratski nacin pripreme nacrti izmjena Programa i Statuta stranke, kao i nacrt nacela etickoga kodeksa, istice se u otvorenom pismu HDZ-ovim clanovima i simpatizerima koje su potpisali Stjepan Babic, Zdenka Babic-Petricevic, Dalibor Brozovic, Ciro Grubisic, Hrvoje Hitrec, Milan Kovac i Milivoj Kujundzic.
           Temeljem inicijative "Plesivicke skupine" od 13. veljace, 43 clana Inicijativnog odbora Kluba utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tudman" zakljucili su da Opci sabor HDZ-a treba raspraviti i utvrditi odgovornost dosadasnjih clanova Predsjednistva za izborni poraz i srozavanje ugleda stranke, te da zbog toga ne mogu biti predlagani i birani u izborna tijela koja xxxxU zakljuccima clanova Incijativnog odbora Kluba utemeljitelja HDZ-a navodi se da se protive svakoj frakcijskoj nakani, bez obzira od kojih dijelova HDZ-a dolazila. Takoder, pozivaju sve opcinske, gradske i zupanijske odbore HDZ-a na odlucno suprotstavljanje svim nositeljima prepoznatih unutarstranackih frakcija.
           Clanovi Inicijativnog odbora drze da je u ovom prijelomnom trenutku za njihovu stranku, dr. Andrija Hebrang najprimjerenija osoba za predsjednika HDZ-a, te najavljuju da ce se za to zalagati na Opcem saboru HDZ-a.
           Ocijenivsi kako je postupak kandidiranja bio nedemokratski, isticu da ce se zalagati i da svi zastupnici HDZ-a u Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora svoje mandate stave na raspolaganje V. opcem saboru HDZ-a.

* * *

SEFOVI OBAVJESTAJNIH SLUZBI: CIJELA SLIKA STANJA NAKON OTVARANJA TUDJMANOVA SEFA

ZAGREB - "Preuzeli smo odredeni fundus u HIS-u, ali cemo kompletnu sliku, mozaik dokumenata i grade imati kada se otvori kasa Predsjednika (Republike)", rekao je novoimenovni ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Tomislav Karamarko za Hinu.
           Karamarko je uvjeren da ce predsjednik drzave uskoro odluciti da se sef otvori, ali je novinarima odgovorio da za tu odluku nema propisanog roka. "Tada cemo moci reci je li nesto nestalo, i ako je, na koji nacin", rekao je ravnatelj UNS-a nakon zatvorene sjednice Odbora.
           U radu Odbora sudjelovali su i novi i bivsi ravnatelj HIS-a, Ozren Zunec i Miroslav Tudman.
           Karamarko je na pitanje odgovorio kako jos uvijek ne zna jesu li mozda tajne sluzbe prisluskivale Ivicu Racana i Drazena Budisu, dok su bili u oporbi. Rekao je samo da ce obavjestajne sluzbe krenuti u smjeru depolitizacije i jacanja profesionalizma. "Niti jedna stranka ili pojedinac, bez obzira na duznost koju obnasa, vise nece moci imati utjecaja na ove sluzbe", ustvrdio je. Ravnatelj HIS-a Zunec ocijenio je sjednicu Odbora "vrlo znacajnom" s obzirom da su na njoj po prvi put sudjelovali sefovi obavjestajnih sluzbi. "To je odlican pocetak i garancija temeljnog strategijskog rada na uredivanju odnosa u ovom, vrlo znacajnom segmentu drzavne uprave", rekao je Zunec.
           Predsjednica Odbora Djurda Adlesic porucila je javnosti da moze biti mirna, s obzirom na to kako novi saziv parlamenta nadzire obavjestajne sluzbe. "Doista mislim da bismo nakon ovog sastanka mogli poslati pozitivnu sliku u javnost", rekla je. Upitana postoje li indicije da nedostaje dio dokumenata u obavjestajnim sluzbama, Dj. Adlesic rekla je o indicijama ne zeli govoriti.

* * *

ZASTUPNICKI DOM: NOVIM ZAKONOM SMANJENE PLACE SUCIMA

ZAGREB - Nakon sto je prihvacen Zakon kojim se smanjuju place drzavnim duznosnicima, Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora je vecinom glasova donio i Zakon kojim se smanjuju place sucima i drugim pravosudnim duznosnicima. Protiv donosenja Zakona glasovali su jedino zastupnici HDZ-a, koji su predlagali da se predlozeni zakon u skladu sa zakljuckom Odbora za pravosude uputi u trece saborsko citanje, javila je Hina.
           Predsjednik Odbora za pravosude Luka Trconic (HSS) naglasio je da su primjedbe na predlozeni zakon "uglavnom bile proceduralne naravi, da je smanjenje placa sudaca neophodno te da te promjene nece utjecati na neovisnost sudstva". Po prihvacenom Zakonu sucima ce se place izracunavati, kao i ostalim drzavnim duznosnicima, i to temeljem punog iznosa prosjecne place u RH u 1999., a ne kako je amandmanom predlagala Vlada temeljem 85 posto od prosjecne place od 3.033 kune.
           Takoder im je kao i drzavnim duznosnicima u 2000. suspendirano pravo na naknadu od 0,5 posto po godini radnog staza.
           Upravo je radi placa sudaca Vlada morala odustati od spornog amandmana po kojem bi se place izracunavale temeljem 85 posto od prosjecne place u prosloj godini pomnozene s pripadajucim koeficijentom koji se u sudstvu krece od 2 do 6. Vilim Herman (Klub HSLS-a) u raspravi je naglasio da se po novom zakonu smanjuju place samo najvisim pravosudnim duznosnicima, dok na nizim razinama place sudaca ostaju iste ili tek nesto manje. Stranacki mu je kolega Mladen Godek predlagao da se predlozene izmjene i dopune Zakona upute u trece saborsko citanje i to zbog kako je rekao neuskladenih koeficijenata.

GOSPODARSTVO

PRIVATIZACIJA RIJECKE BANKE

ZAGREB - Drzavna agencija za osiguranje stednih uloga i sanaciju banaka (DAB) izvjescuje javnost da je na sjednici Uprave Agencije donijeta odluka kojom se u postupku privatizacije Rijecke banke Bayerische Landesbank imenuje iskljucivim pregovaracem. "U daljnjem postupku pregovaranja sa Bayerische Landesbank ocekujemo da ce se u najskorijoj buducnosti sklopiti ugovor o privatizaciji Rijecke banke", istaknuo je u danasnjem priopcenju direktor Agencije Mladen Sunjic, javila je Hina.
           Takoder je napomenuo da je DAB u Rijeckoj banci dionicar sa nesto vise od 75 posto dionica te da postupak privatizacije obuhvaca prodaju postojecih dionica i upis novih dionica (dokapitalizaciju) sa ciljem da u konacnici Agencija ostaje dionicar u Rijeckoj banci u visini od 25 posto plus dvije dionice.
           "Bayerische Landesbank odabrana je kao povoljniji ponudac sukladno objavljenom tenderu izmedu, u konacnom dijelu postupka, dva ponudaca Bayerische Landesbank i Banca di Roma. Ponude su bile prihvatljive i podjednake i u konacnici je odabrana ponuda Bayerische Landesbank, nakon pazljivog promisljanja svih relevantnih parametara za odabir ponude i ocjene ukupnih ucinaka na hrvatski bankarski sektor u cjelini", navodi Sunjic.
           U ime DAB-a Sunjic je vrlo znacajnim ocijenio to sto su za privatizaciju Rijecke banke u konacan odabir usle upravo jedna talijanska i jedna njemacka banka, kao banke iz zemalja najznacajnijih hrvatskih trgovinskih partnera. Podsjetio je da je za privatizaciju Privredne banke odabrana Banca Commerciale Italiana, a u vrlo skoroj buducnosti se ocekuje i odgovarajuca odluka za Splitsku banku. Inace, Drzavnu Agenciju za osiguranje stednih uloga i sanaciju banaka osnovala je Republika Hrvatska posebnim zakonom 1994. godine. Tijekom postupka sanacije Rijecke banke otpocete 1996.godine, Agencija je postala vecinski vlasnik banke. U studenom 1998. godine objavljen je tender za imenovanje savjetnika za privatizaciju Rijecke banke i u tom je postupku u travnju 1999. imenovan HSBC i Deloitte&Touche kao financijski savjetnik.
           Od tada prakticki traje postupak privatizacije Rijecke banke.
           Tijekom konkurentskog postupka, odnosno tendera koji je objavljen u Financial Timesu i domacem tisku tijekom srpnja 1999., Agencija je zatrazila ponude od zainteresiranih investitora koji bi djelovali kao strateski investitori i vecinski dionicari Rijecke banke.
           Prema ukupnoj aktivi Rijecka banka je cetvrta po velicini u Hrvatskoj (6.062.933.000,00 kuna - stanje 30. rujna 1999.) i kapitalu (501.711.000,00 kuna - stanje 30. rujna 1999.). Rijecka banka je vodeca banka u pruzanju usluga trgovackim drustvima i bankovnim uslugama stanovnistvu u Primorsko-goranskoj zupaniji i Istri sa snaznom tendencijom rasta i u drugim podrucjima Hrvatske,navodi se u priopcenju DAB-a.

* * *

CESTE SE GRADE PO STRATEGIJI
PROMETNOG RAZVITKA

ZAGREB - Konkretan prijedlog Dubrovnika i Splita o davanju prioriteta izgradnji brze ceste od Karlovca, preko Gracaca, Knina, Splita do Dubrovnika, hrvatska Vlada nije dobila, pa se o njemu i ne moze ocitovati, izjavio je Alojz Tusek, ministar pomorstva, prometa i veza. Brza cesta Zagreb - Split - Dubrovnik, te podjela poslova izmedu dvaju ministarstava, bile su glavne teme zajednicke konferencije za novinare, ministra Tuseka i Radimira Cacica, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, javlja Hina.
           Strategijom prometnog razvitka Hrvatske definirani su cestovni pravci i prioriteti, a resorna ministarstva i Vlada moraju drzati vazecih zakona i propisa. Njima se daje prioritet izgradnji autoputa Bosiljevo-Sveti Rok, rekli su Tusek i Cacic. Buduci se prijedlog Splita i Dubrovnika na dijelu trase od Splita do Dubrovnika najvecim dijelom poklapa s trasom navedenoj u Strategiji, dvojica su ministara predlozila tamosnjim gradskim vlastima da Vladi dostave konkretan prijedlog.
Na upit o Istarskom ipsilonu, odnosno naplati cestarina na toj cesti, odgovoreno je kako se u Vladi o tome nije raspravljalo. Tvrtka Bina Istra, kako je istaknuo Tusek, hrvatskoj je Vladi uputila zahtjev za nadoknadu stete u ukupnom iznosu od 177,57 milijuna njemackih maraka zbog nenaplacivanja cestarina u razdoblju od 2000 do 2003 godine, cime, naglasio je, "Hrvatska kupuje svoju cestu od te tvrtke".
           Cacic se osvrnuo i na, kako je rekao, dramaticno stanje za proracun za 2000., odnosno na realizaciji proracuna za 1999. U 1999. se uslo s dugom od 455 milijuna kuna za te vrste poslova, a prosla je godina zavrsena s jos 723 milijuna kuna duga. Time se na dijelu kapitalnih investicija dogodio proboj proracuna od 150 posto, rekao je Cacic.
           Projekt dovrsetka autoceste Zagreb-Gorican najvjerojatnije ce dobiti prioritet u sklopu gospodarskih planova Pakta o stabilnosti, rekao je Cacic. Istice kako je i Madarska pokazala interes za dovrsetak te autoceste.
           U ovoj ce godini, tvrdi Cacic, biti dovrseni svi zapoceti radovi na autocesti, potrebno je platiti dugovanja izvodacima, te odluciti o modelima dovrsetka autoceste odnosno izgradnje posljednje dionice od Breznickog Huma do Komina, duzine 23 kilometra.

* * *

DRZAVNA REVIZIJA REDOVITO KONTROLIRA POSLOVANJE HNB-a

ZAGREB - Drzavni ured za reviziju, sukladno zakonskim propisima, nadlezan je i za obveznu godisnju kontrolu poslovanja Hrvatske narodne banke, a kontrola poslovanja HNB-a obavljana je redovito proteklih nekoliko godina. HNB stoga drzi izjavu ministra financija Mate Crkvenca kako je "potreba da se drzavna revizija pocne baviti i poslovanjem HNB-a", netocnom i moze navesti na pogrjesan zakljucak da poslovanje sredisnje banke dosad nije bilo obuhvaceno kontrolom Revizije. Naime, ministar Crkvenac je na sjednici Vlade u cetvrtak 24. veljace 2000. uputio na potrebu da se drzavna revizija pocne baviti i poslovanjem HNB, odnosno onim drzavnim institucijama kojima se dosad nije bavila.
           U priopcenju HNB-a podsjeca se da je Drzavni ured za reviziju, sukladno zakonskim propisima, nadlezan i za obveznu godisnju kontrolu poslovanja HNB-a.
           Tako su drzavni revizori redovitu kontrolu poslovanja HNB-a obavljali za 1994. 1995, 1996, 1997. i 1998. godinu. Drzavni ured za reviziju zapoceo je i revizijom poslovanja HNB-a za 1999. godinu, 8. prosinca 1999. godine, i ta je revizija jos u tijeku. Nakon svake obavljene revizije poslovanja, Drzavni ured za reviziju duzan je sastaviti Izvjesce o obavljenoj reviziji poslovanja HNB, sto je nakon svih obavljenih revizija i ucinjeno. Iz HNB-a ujedno napominju kako je Hrvatska narodna banka, temeljem Ustava i Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, za svoje poslovanje odgovorna iskljucivo Hrvatskom drzavnom saboru. Sukladno tome, Drzavni ured za reviziju podnosi Izvjesce o obavljenoj reviziji poslovanja HNB Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora na razmatranje, sto je u proteklih nekoliko godina i ucinjeno.
           HNB stoga zakljucuje kako ne moze biti spomena o propustima drzavnog nadzora kada se radi o HNB-u.

KULTURA

DHK: PREDSTAVLJENA KNJIGA "POVLACENJE 1945. - KRIVCI I ZRTVE"

ZAGREB - Knjiga "Povlacenje 1945. - krivci i zrtve - Svjedocanstva o propasti NDH" zbornik je koji sadrzi izvorna svjedocanstva sudionika faze povlacenja u proljece 1945., koji su izbjegli zarobljavanje te njihove ocjene o krivcima za bleiburska stradanja. "To nije povijest sloma NDH, vec vrelo povijesne spoznaje, koje ce, bez ideologizacije, pridonijeti objektivnijemu poznavanju jednoga, jos i danas, traumatskog dijela novije hrvatske povijesti", ustvrdio je dr. Hrvoje Matkovic.
           Tomislav Sabljak i Ivo Smoljan izabrali su i priredili tekstove koji se u Hrvatskoj prvi put pojavljuju u neizmijenjenomu obliku, nakon njihova objavljivanja u emigrantskim casopisima. Objavljena ove godine u biblioteci "Svjedocanstva", zagrebackoga nakladnika ZIB mladost - OMEGA, knjiga sadrzi cetiri opsezna teksta cetvorice autora.
           Prilozi Vjekoslava Vrancica "S bijelom zastavom preko Alpa", Marinka Gordana Polica "Od Mostara do Bleiburga" i Branimira Vidmara "Od Zagreba do Salzburga" prije su bili objavljeni u hrvatskom emigrantskom tisku - "Hrvatskoj reviji" i "Hrvatskom glasu", a prilog Svetomira Djukica "Iz sume u emigraciju" u "Srpskoj zastavi".
           Predgovor knjizi napisao je dr. Jere Jareb, u prilogu je objavljen cjeloviti tekst Memoranduma hrvatske Vlade za feldmarsala Harolda Alexandera. Sadrzi i pogovor Ive Smoljana pod naslovom "Povlacenje 1945. ili slom NDH", izbor literature, pripomene o sastavljacima te kazalo imena.
           Autori priloga bez sustezanja govore o odgovornosti hrvatske Vlade, a kao glavnoga krivca za bleiburska stradanja imenuju poglavnika NDH Antu Pavelica, rekao je Matkovic. Dodao je kako je to razumljivo iz cinjenice da knjiga obraduje samo prvu fazu Bleiburga, tj. fazu povlacenja.
           Bez obzira na subjektivnost, ocijenio je Matkovic, tekstovi su dokumenti s poticajnom dimenzijom za proucavanje Bleiburga. "Bleiburg je postao mit, a o mitu je tesko postici racionalno tumacenje, jer sredisnje mjesto mita stvara sredisnji autoritet", ustvrdio je Tomislav Sabljak.
           "Izabrani tekstovi svjedoce o pocetku i kraju ustaske ideokracije i o nemogucnosti da se 'ispere krivnja" s vodstva NDH", rekao je Sabljak. Po njegovim rijecima, Pavelic je "samo 20 dana prije Bleiburga izjavio kako ce prije Sava poteci preko Sljemena nego ce partizani uci u Zagreb".Zbornik je i prilog razumijevanju izjave Vinka Nikolica da su "mnogi domoljubi koji su 10. travnja 1941. s odusevljenjem prihvatili NDH, 11. travnja 1945. bili najveci protivnici ustaske ideokracije", koju je pak, drzi Sabljak, malo tko shvatio. Ivo Smoljan istice da je zbornik prva knjiga o temi "povlacenja" 1945., koje je, kazao je, pocelo puno prije Zagreba.

* * *

PREDSTAVLJEN PRVI SVEZAK "HRVATSKI DRZAVNI SABOR 1848.-2000."

ZAGREB - Prvi svezak knjige "Hrvatski drzavni sabor 1848.-2000.", autora Ive Perice predstavljen je v u prostorijama Hrvatskoga drzavnog sabora, uz nazocnost donedavnog i aktualnog saborskog predsjednika Vlatka Pavletica i Zlatka Tomcica te brojnih saborskih zastupnika i drzavnih duznosnika. Znacaj ove monografije je nemjerljiv jer sada mozemo integralno i parcijalno proucavati nasu povijest bez pritisaka i tudih okvira", istaknuo je Zlatko Tomcic izrazivsi nadu da ce se u monografiji naci znacajno mjesto i za hrvatske vizionare poput Stjepana Radica iz razdoblja prije suspenzije parlamentarizma 1918., kao i za dogadanja od 1990. do 2000.
           Akademik Pavletic kazao kako je "monografija podloga za pisanje povijesti koja nije vezana samo za Sabor i nastanak politickih stranka, vec pokazuje i sve ono sto su nasi prethodnici napravili u interesu nase drzave te daje iskustva koja nam mogu posluziti u danasnjici". "Postojanje Sabora i u doba knezova pokazuje da imamo dugu tradiciju s kojom se mozemo podiciti pred Europom", rekao je Pavletic. Kao zanimljivost naveo je podatak da su neka pitanja koja su se nekada rjesavala u Saboru, aktualna i danas, poput dileme uvoziti poljoprivredne proizvode ili ne.
           "Hrvatska ima dugu parlamentarnu povijest koja traje jos od srednjeg vijeka", kazao je autor monografije Ivo Peric, navodeci da mu se istrazivanje povijesti parlamentarnog saborovanja nametnulo jos prije 30 godina da bi 1990. sacinio detaljan plan monografije.
           "Povijesna znanost tom se knjigom nastoji oduziti Saboru koji je stozer obrane i hrvatske zasebnosti", kazao je urednik monografije Mirko Valentic. U knjizi se moze naci sve o saborskim odlukama, zastupnicima, predstavkama iz 18.,19. i 20. stoljeca. Ipak, napomenuo je urednik Valentic, za cjelovitu monografiju biti potrebno istraziti i staleski sabor od srednjeg vijeka do 1847.
Prvi od tri sveska iz monografije "Hrvatski drzavni sabor 1848.-2000." izasao je u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, Hrvatskog drzavnog sabora i nakladnicke kuce "Dom i svijet".

* * *

REDATELJI O HRVATSKIM FILMSKIM AKTUALNOSTIMA

ZAGREB - Iako ta tema nije bila na dnevnom redu predizborne skupstine Drustva hrvatskih filmskih redatelja, nedavno objelodanjeni podatak da je u Ministarstvu kulture neposredno prije izbora odluceno da ce Ministarstvo u ovoj godini financirati filmove Antuna Vrdoljaka, Tomislava Radica i Brune Gamulina, izazvao je najvecu raspravu, javlja Hina.
           Po misljenju predsjednika Drustva, Hrvoja Hribara, ta odluka je sporna jer je "donesena tjedan dana prije izbora, a samo dva dana prije nego sto su mu odobrena sredstva, Antun Vrdoljak je dao ostavku na mjesto povjerenika za film (u Ministarstvu kulture)".
           Neki od clanova Drustva razmatrali su mogucnost revizije takve odluke, na sto je reagirao Tomislav Radic. Istaknuo je da se on prijavio na natjecaj Ministarstva i nije koristio nikakve stranputice kako bi dobio novac za snimanje svog filma.
           Tomislavu Radicu prigovorio je Hribar, ocijenjujuci da je Radic, kao urednik Dramskog programa HTV-a - vaznog financijera filmova kod nas - u povlastenom polozaju u odnosu na kolege rezisere - slobodnjake.
           Zajednicki nesluzbeni zakljucak rasprave bio je da posao Drustva hrvatskih filmskih redatelja nije da donosi odluke koje ce filmove drzava financirati i buduci da je taj dokument Ministarstva kulture ipak legalan, da se moze raspravljati samo o losoj proceduri odobravanja sredstava za filmove u Ministarstvu kulture ili necijoj moralnoj odgovornosti.Hrvoje Hribar je predlozio da se novom ministru kulture Antunu Vujicu omoguci da zbog vjerodostojnosti ponovno odobri te filmove.
           Hribar je izvijestio da se na temelju upitnika u Ministarstvu kulture i na HTV-u radi izvjesce o stanju u hrvatskoj kinematografiji, koje bi moglo sluziti kao administrativno vazan dokument za promjene zakonske regulative na podrucju filma.

* * *

PREDSTAVLJENA KNJIGA O STRADANJIMA VUKOVARSKIH FRANJEVACA

ZAGREB - Knjiga "Vukovarski franjevci u Domovinskom ratu, ratne i uznicke zabiljezbe" predstavljena je u Muzejsko-galerijskom centru "Klovicevi dvori". Autori knjige su fra Branimir Kosec, fra Ante Perkovic, fra Ivan Mikic, fra Slavko Antunovic i fra Smiljan Berisic. Knjiga je predstavljena u sklopu programa ovogodisnje proslave stotinu godina od utemeljenja hrvatske Franjevacke provincije sv. Cirila i Metoda, koja je i izdavac knjige, javlja Hina.
           Po rijecima predsjednika Odbora za proslavu te znacajne obljetnice fra Emanuela Hoska, knjiga koja je svojevrsni dnevnik vukovarskih franjevaca, svjedocanstvo je apokalipse Vukovara, odnosno njegova razaranja i izgona stanovnika s ciljem da vise ne bude Hrvata ni katolika u tom gradu na Dunavu. Knjiga govori i o odlucnosti franjevaca da, unatoc svemu, ostanu u Vukovaru sve dok bude ljudi koji ga vole i pate sto ga drugi razaraju.
           Upravo su svecenici franjevci koji su do pada Vukovara ostali sa svojim vjernicima i odlazili po sklonistima sluziti mise, ispovijedati i dijeliti bolesnicka pomazanja, autori te knjige, istaknuo je Hosko.
           Fra Branimir Kosec podsjetio je na svoj tjeskobni put nakon pada Vukovara i odlazak u zarobljenistvo u Srijemsku Mitrovicu i u Nis. Njegova patnja imala je sretan zavrsetak zahvaljujuci, kako je istaknuo, iskljucivo nadi i molitvi.

* * *

PREDSTAVLJENA KNJIGA "OSTAJEMO U ILOKU"
FRA MARKA MALOVICA

ZAGREB - Knjiga "Ostajemo u Iloku", ciji autor je svecenik franjevac Marko Malovic, predstavljena je u Starogradskoj vijecnici. Kako je istaknuo pomocni biskup zagrebacki mons. Josip Mrzljak, to je prica o Iloku i o stradanjima Ilocana za vrijeme Domovinskoga rata, javila je Hina.
"Knjiga je istodobno dnevnik i kronika o ljudima, njihovoj velicini i zrtvi, a autor pak svecenik franjevac koji je cijelo vrijeme okupacije istocne Slavonije ostao sa svojim vjernicima u Iloku i bio njihov cuvar, ispovjednik, branitelj i hranitelj", kazala je saborska zastupnica i pisac predgovora knjige Vesna Skare-Ozbolt. Fra Malovic istaknuo je, uz ostalo, kako je jedino molitva spasila Ilok i Ilocane. Kako je kazao, knjiga je dobila naslov "Ostajemo u Iloku" upravo zbog toga sto je "Ilok od dolaska Slavena uvijek bio vecinski hrvatski grad, a to jedino nije bio za davne turske i nedavne srpske okupacije". Fra Marko Malovic roden je 1946. u Domasincu. Osnovnu naobrazbu stekao je u Vukovaru, a klasicnu gimnaziju zavrsio je u Zagrebu. U franjevacki red provincije Sv. Cirila i Metoda stupio je 1963. u Cerniku. Filozofski studij zavrsio je na Trsatu, a teoloski na zagrebackom Bogoslovnom fakultetu. Za svecenika je zareden 1972. U Iloku pastoralno djeluje od 1990. Danas je gvardijan samostana Sv. Ivana Kapistrana u Iloku, te dekan Tovarnickog dekanata. Za svoj pastoralni rad u Iloku za vrijeme Domovinskoga rata, od Svetog Oca Ivana Pavla II. dobio je odlikovanje Pro Pontifice et Ecclesia.
Okupljene je pozdravio i prvi pocasni gradanin Iloka, organizator pomoci za Ilok u tijeku Domovinskoga rata, dipl. ing. Gerhard Huber iz austrijske zupne zajednice Lieboch.
Predstavljanje knjige priredila je franjevacka provincija Sv. Cirila i metoda koja ove godine obiljezava stotu obljetnicu postojanja.

«««Povratak na sadrzaj