Dis 288-domace vijesti

Broj 288. || 20. ozujka 2000. «««Povratak na sadrzaj

POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITIKA

Crkvenac: Vlada nece dopustiti povecanje
drzavnog proracuna

ZAGREB - "Vlada sasvim sigurno nece dopustiti povecanje proracuna, jer bi to bilo suprotno njezinu programu", rekao je Crkvenac na kraju maratonske rasprave u Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora o prijedlogu drzavnog proracuna. Ministar financija najavio je da ce Vlada pokusati prihvatiti sto vise amandmana, preraspodjelom novca unutar proracunskih stavaka.
Zastupnici su predlozili vise od tristo amandmana, a Vlada ce ih razmotriti nakon cega bi Sabor trebao glasati o prihvacanju drzavnog proracuna, predlozenog u iznosu od 48,3 milijarde kuna. Ministar financija ponovio je kako je cilj proracuna ozivjeti gospodarstvo smanjenjem porezne presije i drugim poticajnim mjerama, javila je Hina.
          Naglasio je kako je za koncept proracuna kljucna stavka o vracanju 3,6 milijardi kuna ranije stvorenih dugovanja, od 9,33 milijardi kuna, koliko iznosi ukupni dug drzave. Crkvenac je rekao da ce iz 3,6 milijarde kuna biti podmirene brojne obveze, a da ce prioritet imati osobna primanja, pitanja obnove, problemi raseljenih osoba, obveze prema studentskim centrima, subvencije u poljoprivredi te dugovanja dobavljacima. Najavio je da ce Vlada uvesti upravljanje tim dugovima te vidjeti koliko ih je moguce reducirati, a koliko ih je moguce ponistiti, zbog okolnosti u kojima su nastali.
          Na kritike zastupnika kako je premalo proracunskog novca osigurano za obnovu, Crkvenac je objasnio da Vlada vec osigurava inozemnu pomoc u iznosu od 50 milijuna americkih dolara. Naglasio je kako Hrvatska mora iskoristiti zadnju priliku da joj se pomogne u obnovi te da ima razloga da ta sredstva i dobije. Vlada je za obnovu u ovoj godini predvidjela 530 milijuna kuna, dok je prosle godine u tu svrhu utroseno 959 milijuna kuna.
          Na prigovore da je proracun regionalno neuravnotezen, Crkvenac je rekao da je tesko uvesti takav kriterij pri njegovoj izradi, ali da ce Vlada ici s osmisljenom politikom koja ce podupirati specificne potrebe razvoja svih hrvatskih regija.
          Medju mjerama koje Vlada priprema u cilju najavljene decentralizacije, Crkvenac je naveo promjene Zakona o financiranju lokalne samouprave, koje idu za tim da lokalna samouprava ne gubi proracunska sredstva.
          Najavio je i da se Vlada nada uspjesnom rezultatu pregovora sa sindikatima oko najave petpostotnog brutto smanjenja place korisnicima drzavnog proracuna.
          Ministar financija najavio je prihvacanje amandmana po kojemu bi se subvencije i poticaji u poljoprivredi isplacivali izravno seljacima, a kako bi se izbjegle malverzacije posrednika. Prihvatio je i preraspodjelu unutar proracunskih stavki namijenjenih znanosti, pri cemu bi se vise novca uputilo za razvojne projekte.
          Na prigovore da Vlada nema program zaposljavanja, Crkvenac je rekao kako ga Vlada niti nema namjeru napraviti, vec da ce pokusati razviti ekonomsku politiku koja ce pogodovati zaposljavanju.

* * *

Matesa: drzavni dugovi nisu tako dramaticni

ZAGREB - Bivsi premijer i zastupnik HDZ-a u Zastupnickom domu Zlatko Matesa u razgovoru za Hinu komentirao je ovih dana cesto spominjanje drzavnih jamstava koje je bivsa Vlada odobrila pojedinim poduzecima i vanjski proracunski dug, a sto mnogi iz sadasnje Vlade navode kao veliko opterecenje drzavnom proracunu. "Mislim da gotovo nista od tih 18 milijardi kuna drzavnih jamstava nece doci na naplatu, kazao je Matesa. Smatra da drzava nije preopterecena vanjskim dugom. U tom dugu od 9,1 milijardu americkih dolara 5,5 milijardi je prvi dug drzave u uzem smislu, a polovica od toga je preuzeti dug iz bivse Jugoslavije kaze Matesa i navodi da to znaci da se drzava od osamostaljenja do danas zaduzila za nesto manje od tri milijarde dolara. Vecina vanjskog duga koji dospijeva ove godine - ukupno 6,2 milijarde kune - odnosi se na dug bivse Jugoslavije, pojasnjava Matesa.
          Nasa iskustva s izdanim drzavnim jamstvima nisu bila dramaticna, kaze Matesa. "Prosle su nam godine neka dosla na naplatu, no to su bila mahom jamstva koja su izdana u poljoprivredi - razlicitim poduzecima i kombinatima - i nisu imala nikakav dramatican utjecaj na proracun", kaze bivsi predsjednik Vlade. Matesa takodjer smatra da drzava nije preopterecena vanjskim dugom. Jer, kaze, taj dug od 9,1 milijarde americkih dolara sastoji se od dva dijela. Prvi je dug drzave u uzem smislu i on iznosi oko 5,5 milijardi dolara. Od toga se otprilike polovica odnosi na preuzeti dug iz bivse Jugoslavije - Pariskom i Londonskom klubu - sto znaci da se Hrvatska u razdoblju od osamostaljenja do danas zaduzila nesto manje od tri milijarde dolara.
          Ostatak vanjskog duga predstavljaju dugovi razlicitih pravnih osoba - privatnih poduzeca i banaka - koji se u Hrvatskoj narodnoj banci registriraju kao vanjski dug Hrvatske. No, to nije dug koji bi trebala platiti drzava.
          Sto se pak tice dugova ministarstava i drugih proracunskih korisnika, koji iznosi oko 2,5 milijardi kuna, to je manje od 20 dana priljeva sredstava u drzavni proracun i to nije, smatra Matesa, nista spektakularno. "Kada bi drzava i fondovi uspjeli naplatiti svoja potrazivanja, uopce ne bi bilo dugova", zakljucuje bivsi premijer.

* * *

Zastupnicki dom o imenovanju Mirka Galica
i stanju na HRT-u

ZAGREB - Iako je Mirko Galic kao kandidat vladajuce koalicije za novog direktora HRT-a izabran samo s jednim suzdrzanim glasom, prijedlog o njegovu imenovanju izazvao je burnu raspravu u Zastupnickom domu Hrvatskog drzavnog sabora koja se prosirila i na raspravu o stanju na HRT-u.
"Zelite staviti HRT pod svoju ruku", rekao je Vladimir Seks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a ustvrdivsi da je sestorka, predlazuci Galica, iznevjerila predizborna obecanja da se nece mijesati u uredjivacku politiku javne televizije, javila je Hina.
          "To predstavlja izravno uplitanje u kljucna mjesta na HRT-u", rekao je Seks smatrajuci da je brza zamjena direktora u tom mediju "iskljucivo" motivirana zeljom za smjenom nekih urednika. Seks je zamjerio vladajucoj koaliciji sto je tu svoju nakanu "umotala u masku" transformacije u javnu televiziju. Vladajuca koalicija odbacila je takve prigovore, a njezini zastupnici su naglasili da Galicevim imenovanjem upravo zele omoguciti pretvaranje HRT-a iz drzavno-partijskog u javni medij, sto je i dio njezina programa.
          Anto Kovacevic (HKDU) doveo je u sumnju da bi covjek kojega je imenovala politika mogao neovisno voditi HRT, iako o Galicu kao strucnjaku misli sve najbolje. Zastupnici su raspravu, medjutim, prosirili i na stanje na HRT-u u zadnjih deset godina, potrebu donosenja novoga zakona, kao i na dogadjaje vezane za bivsega novinara HTV-a, a danas zastupnika Ive Loncara.
          Loncar je ustvrdio da je svojedobno s mjesta urednika jedne popularne HTV-ove emisije smijenjen na zahtjev Ivica Pasalica.
          Pasalic je to demantirao, podsjetivsi kako je tada samo javno izrekao misljenje da Loncar radi neprofesionalno i zastupa svoju politicku opciju. "Cinjenica da ste usli u Sabor potvrdjuje da sam bio u pravu", rekao je Pasalic, kojemu je Loncar odgovorio da ga je u parlament izabrao narod i da je nestranacki covjek. Ustvrdio je kako je u politiku usao kako bi zastitio svoju ugrozenu egzistenciju.
          Burne reakcije zastupnika HDZ-a, najbrojnije oporbene stranke, izazvala je i Loncareva tvrdnja kako je Hrvatska zadnjih deset godina patila pod "zlom" HDZ-ove vladavine.
          "Je li zlo vladavina HDZ koji je sedam puta izabran na demokratskim izborima", upitala je Ljerka Mintas-Hodak (HDZ). Odgovorila i Vesni Pusic (HNS) koja je izjavila "da javni angazman nije u sukobu sa strukom". Mintas-Hodak upitala ju je zasto se onda isti kriterij ne primjenjuje i na Obrada Kosovca, glavnog urednika HTV-a i clana Glavnog odbora HDZ-a. Po misljenju V. Pusic razlika je u tome sto je iskljuciv Kosovcev javni angazman propagiranje HDZ-a, dok su Galicev i Loncarev borba za javne medije i rjesavanje problema u poljoprivredi.
          Drago Krpina rekao je kako je netocno da je HRT bio stranacki. Tom u prilog naveo je da je zastupnik Nenad Stazic, kao SDP-ovac bio urednik i komentator na Hrvatskom radiju.
          Krpina je izrazio nadu da ce se HTV dolaskom Galica nastaviti razvijati kao hrvatska i javna televizija te da se vise nece ponavljati "otvoreni i grubi politicki pritisci", za koje je optuzio novu vlast.
          Zastupnici vladajuce koalicije, dugogodisnji novinari HRT-a Stazic i Loncar rekli su da je bivsa vlast smijenila mnoge kvalitetne urednike i postavila nestrucne i politicki podobne da rade kao novinari.
          Zastupnica HSLS-a Djurda Adlesic najavila je da ce Sabor za mjesec dana raspravljati o novom zakonu o HRT-u.
          Usvoji li parlament novi zakon, ponovo bi se mogao birati novi direktor, ali temeljem javnog natjecaja.

* * *

Frakcijske skupine u HDZ-u

ZAGREB - Hrvatsku demokratsku zajednicu potresaju najtezi unutarstranacki sukobi od njezina osnutka godine 1989. Svakim su danom sve teze medjusobne optuzbe stranackog vrha, stvoreno je vise struja, iz stranke je istupilo dvoje potpredsjednika, a jedan je iskljucen. Jedna skupina osnovala je i "Klub utemeljitelja HDZ-a - dr. Franjo Tudjman". Glavni razlog tomu je poraz na zadnjim parlamentarnim izborima i neuspjeh HDZ-ova stranackog kandidata na predsjednickim izborima.
          Jedan od pokretaca "Kluba utemeljitelja HDZ-a - dr. Franjo Tudjman" Djuro Perica istice pak da ne zele biti frakcija u HDZ-u, nego smatraju da se bez suglasnosti onih koji su utemeljili Stranku ne mogu donositi vazne odluke. U HDZ-u ne postoji Seks-Pasaliceva struja, nego samo Seks i Pasalic, cije je ponasanje nedopustivo i koji su uzurpirali vodstvo stranke, ustvrdio je u razgovoru za Hinu.
          Za Peti opci sabor HDZ-a smatra da ce biti sabor kontinuiteta te da ce se ta stranka vratiti izvornim nacelima na kojima je i osnovana. HDZ-ovi utemeljitelji zele stranci "vratiti onaj znacaj koji je imala na hrvatskoj politickoj sceni te je osuvremeniti i demokratizirati unutarstranacke odnose", kaze Perica. Zamoljen da prokomentira previranje u stranci, stvaranje skupina i je li rijec o osobnim suprotstavljanjima ili razlicitim programskim stajalistima, potpredsjednik HDZ-a Ivic Pasalic je rekao da su takve aktivnosti razlicito motivirane - jednom dijelu ljudi iskreno je stalo da pridonesu ocuvanju HDZ-a, a drugi su svojim angazmanom zeljeli zadovoljiti svoje osobne ambicije.
          "Po mom sudu", rekao je Pasalic, "ne radi se o homogenim, nego o heterogenim skupinama s razlicitim motivima." Pasalic kaze da se bori za HDZ kao gradjansku stranku i stranku strogog politickog centra, koja je po svojemu programu i statutu bliska europskim narodnim strankama. O istupu i radu tzv. barakasa i dijela clanstva Prvoga sredisnjeg odbora HDZ-a iz 1989. Pasalic je rekao kako ima mnogo onih koji zele artikulirati svoja politicka stajalista te da osobno nema nista protiv toga. Svatko ima pravo na svim razinama u stranci izraziti svoja politicka stajalista, rekao je, dodajuci da se to moglo uciniti i u sklopu "postojeceg Statuta". Djelovanje takvih skupina pridonosi stvaranju tenzija i napetosti sukobima i spekulacijama o eventualnom raspadu HDZ-a, ocijenio je Pasalic.
          Clan Prvoga sredisnjeg odbora HDZ-a iz 1989. Dalibor Brozovic nije zelio komentirati zbivanja u stranci. Rekao je da se zajedno s dijelom clanova toga Odbora odrice pretenzija na duznosnicka mjesta. Clanovi Odbora smatraju da se ne radi o raspadu HDZ-a, nego njegova Predsjednistva, ciji su clanovi osobne ambicije nadredili stranackim interesima.
          HDZ su napustili i potaknuli osnutak nove stranke njegovi potpredsjednici Mate Granic i Vesna Skare-Ozbolt. Za sebe tvrde da su pripadali umjerenoj HDZ-ovoj struji. Isticu da je HDZ zaokrenuo prema 'rigidnoj desnici' te da u takvom HDZ-u vise nisu mogli ostati.
          Nakon sjednice Glavnog odbora HDZ-a u sijecnju ove godine Seks je najavio odredjena ciscenja u stranci. To se moze vidjeti i u nedavnom iskljucivanju Zlatka Canjuge, potpredsjednika stranke i predsjednika zagrebacke Gradske skupstine, sa svih stranackih duznosti. Seks je to ucinio zato sto je, kako tvrdi, "Canjuga propustio osigurati stabilnost HDZ-ove skupstinske vecine te sto je pridonio poremecenim odnosima i u Gradskom odboru i Klubu vijecnika HDZ-a" u zagrebackoj Gradskoj skupstini. Canjuga nacin na koji ga je Seks smijenio naziva pucistickim te najavljuje da ce se demokratskim i tolerantnim dijelom HDZ-ova clanstva suprotstaviti uzurpiranju Stranke. Optuzio je Seksa da s Ivicem Pasalicem radi na unistenju HDZ-a te da ga zele sprijeciti da se na Petom opcem saboru kandidira za neku stranacku duznost.

* * *

Predsjednicki dvori gradjanima otvoreni
svake nedjelje

ZAGREB - Posjetom prve skupine gradjana i akreditiranih novinara, Ured predsjednika Republike na Pantovcaku 241 je i sluzbeno otvorio vrata gradjanima. "Gradjani placaju porez za ovo (Ured), pa je u redu da to i vide", izjavio je predsjednik Stjepan Mesic, koji im se nakratko pridruzio. Predsjednicke dvore gradjani mogu posjetiti svake nedjelje od 10 do 13 sati, javlja Hina.
          Jednodusna je ocjena gradjana da je otvaranje Dvora 'pun pogodak' i da je to trebalo uciniti i ranije.
          Zadovoljstvo prvim posjetom Dvorima gradjani su podijelili s domacinima uz neizbjeznu kavu. Izrazavajuci dojmove nakon jednosatnog obilaska, priznali su da su ipak ocekivali mnogo vise raskosi. Nekoliko anketiranih gradjana misli da se predsjednik drzave ne bi trebao seliti s Pantovcaka.
          Prvim susretom s gradjanima zadovoljni su bili i njihovi domacini - Vjera Suman (predsjednikova glasnogovornica), Svetinka Svircic (Ured za rezidencijalne potrebe) i Sinisa Jagodic (predsjednikov tajnik za odnose s javnoscu).
          “Drago mi je sto su nas gradjani posjetili, nadam se da ce se ovakvim posjetima skinuti fama s Pantovcaka 241”, kaze gospoda Svircic, koja je gradjane provela salonima i uredima u kojima predsjednik drzave svakodnevno radi.
          “Predsjednikov Ured i Sluzba za odnose s gradjanima bit ce otvoreni javnosti, a kad god budem u prilici, i osobno cu saslusati sugestije i probleme gradjana”, obecao je predsjednik Mesic.
          Dvori ce gradjanima biti otvoreni nedjeljom od 10 do 13 sati, uz pismenu najavu s osobnim podatcima. Isto vrijedi i za strance. Planira se da se u program posjeta ukljuci i obilazak velikoga parka koji okruzuje Dvore. No, na taj dio obilaska morat ce se pricekati jos neko vrijeme, dok se ne ispune svi tehnicki uvjeti.

* * *

Udruga domovinskih branitelja: nova vlast obezvrjedjuje Domovinski rat

SPLIT - Udruga hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata nezadovoljna je odnosom nove Vlade prema braniteljima i Domovinskom ratu, receno je na konferenciji za novinare celnika te udruge, javlja Hina.
Dopredsjednik sredisnjice UHB-a Marko Skejo ustvrdio je da on, kao jedan od ratnih zapovjednika, ima moralno pravo i obvezu "prozvati" novu vlast zbog, kako je rekao, "prave invazije koju je Vlada pokrenula na Domovinski rat i branitelje". Vrhunac je, po njegovim rijecima, "atak na hrvatske generale koji su "srce hrvatskog naroda i koji su vodili i dobili Domovinski rat, a s ciljem da se on obezvrijedi, odnosno novostvorena samostalna drzava i svi njezini branitelji". Skejo je kazao da u Hrvatskoj mirovinu dobiva 75 tisuca sudionika NOB-a, iako se zna, kako je rekao, da je njemu pred kraj II. svjetskog rata pristupio velik broj cetnika. Tu nitko ne postavlja pitanje revizija, ali se postavlja pitanje za hrvatske generale koji su stvorili drzavu. Nova vlast takodjer, nakon presude Blaskicu, zasticuje branitelje koji su zavrsili u Haagu tako da je sad "pronasla dokumente, a s tim pronalaskom, uvjereni smo, jos ce najmanje 15 hrvatskih ljudi biti poslano u Haag", naveo je Skejo. "Suprotstavit cemo se energicno svemu tome. Znali smo se organizirati 1991., znat cemo i sada, necemo dopustiti da se po nama pljuje i da nasi ljudi zavrsavaju u Haagu kao zlocinci samo zbog toga sto su branili svoj narod i drzavu", rekao je Skejo.
Invalidi su ustvrdili da je na djelu "organizirana hajka na svetinje Domovinskog rata". Ovo je nadstranacka udruga, nije rijec ni o kakvom napadu na vlast jer smo se energicno suprotstavljali i bivsoj vlasti, rekli su, dodavsi da jesu za reviziju, ali ne za politicku hajku.

* * *

Nadbiskup Bozanic: ima li nade
za Europu i Hrvatsku?

PULA - "Ima li nade za Europu i Hrvatsku?" - naziv je predavanja, koje je u pulskom Domu hrvatskih branitelja odrzao zagrebacki nadbiskup Josip Bozanic, javila je Hina.
          Prenoseci poruke s biskupske sinode za Europu, odrzane u listopadu prosle godine u Rimu, msgr. Bozanic je govorio o zadacima crkve na pocetku 3. tisucljeca u Europi, gdje su, kako je rekao, negativne posljedice komunizma jos uvijek jake i ocite.
          Nadbiskup Bozanic zalozio se za ujedinjenje Europe, ne samo politicki i ekonomski, vec i kao kulturno i duhovno povezivanje naroda Europe na temeljima krscanskog humanizma i solidarnosti. "Solidarnost citave crkve u Europi treba biti ispunjena promicanjem ljubavi kako bi se sacuvale vjera i europska kultura, koje su bile izlozene silnim razaranjima i unistavanjima od ideologija koje su zatirale duh i vjeru. Ideja ujedinjene Europe postaje bliza njenim narodima u okviru Europske zajednice, a valja prosiriti obzore Europske unije za sve zemlje europskog kontinenta. Priznavanje vaznosti europskih institucija znacajna je dimenzija drustvenog i politickog zivota na putu do ujedinjene Europe kojeg podrzava i Crkva", naglasio je zagrebacki nadbiskup Josip Bozanic.
          Po njegovim rijecima povijest Europe povezana je s povijescu krscanstva. Negativnim pojavama smatra krsenje ljudskih i manjinskih prava, etnicko ciscenje, otezan povratak prognanih i izbjeglih, a pozitivnim tokovima ocijenio je otvaranje naroda, pomirbu nacija, koje su do jucer bile neprijatelji, ujedinjenje koje osnazuje zajednistvo poglavito medu mladima te demokratske i mirne preobrazbe na europskom tlu.
          "Zajednicki europski dom ne moze se graditi bez cigli ljudske savjesti povezanih ljubavlju prema Isusu Kristu, izvoru nade za Europu. Hrvatska uranja u europsku stvarnost, a to ce moci brze i lakse uz prioritetnu politicku, kulturnu, gradjansku, moralnu i duhovnu preobrazbu", zakljucio je zagrebacki nadbiskup mons. Josip Bozanic.

GOSPODARSTVO

Brodogradiliste “Viktor Lenac” sklopilo medjunarodne ugovore o financiranju

RIJEKA - Rijecko brodogradiliste "Viktor Lenac" sklopilo je u nazocnosti premijera Ivice Racana, ugovore o financiranju razvoja s Medjunarodnom financijskom korporacijom iz Washingtona, clanicom Svjetske banke, i jos s trima uglednim financijskim ustanovama, javila je Hina.
          Ti ce financijeri sredstva uloziti u povecanje temeljnog kapitala "Viktora Lenca" kupnjom novoizdanih dionica u visini od 11,85 milijuna americkih dolara i davanjem dugorocnih zajmova u iznosu od 18,5 milijuna dolara.
          Razvojni je projekt "Viktora Lenca" ukupno vrijedan 63,4 milijuna dolara. Dvadeset milijuna vec je investirano iz vlastitih sredstava brodogradilista, a iz tog izvora osigurat ce se i preostala potrebna sredstva.
          Predsjednik Vlade Ivica Racan ustvrdio je kako su ugovori koje je "Viktor Lenac" sklopio visoko vrijedan poslovni poduhvat, na dobrobit zaposlenika, poslovodstva i vlasnika tvrtke. "Strani je kapital, koji na ovaj nacin dolazi u Hrvatsku, dobrodosao, nasa je zemlja umorna od spekulantskog kapitala koji nije donosio dobro ni gospodarstvu, ni gradjanima", rekao je Racan. Ocijenio je da je nova Vlada dobar partner Europi i svijetu, s kojima ce kvalitetno suradjivati i tako na najbolji nacin braniti i promicati nacionalne interese. "Vlada zeli nastaviti s procesom privatizacije, svjesna da je drzava los vlasnik i los poslodavac, ali cemo dosljedno teziti iskljucivo onoj privatizaciji koja donosi dobre projekte, jamci razvoj i otvaranje radnih mjesta", rekao je premijer. Dodao je da je Vlada pri utvrdjivanju proracuna za ovu godinu bila restriktivna, svjesna potrebe za punom odgovornoscu i stednjom.
          "Viktor Lenac" nastupa na trzistima vise od 20 zemalja, ostvarujuci u inozemstvu oko 95 posto prihoda, koji je, primjerice, u 1998. godini iznosio 374 milijuna kuna. Tijekom posljednje tri godine zaposleno je oko 485 novih radnika, tako da "Viktor Lenac" danas zaposljava oko 900 osoba, cija je prosjecna mjesecna placa 4700 kuna.

* * *

Emitirana hrvatska euroobveznica

LONDON - Petogodisnja euroobveznica Republike Hrvatske "uspjesno je emitirana na europskim trzistima", rekao je za Hinu Pascal Najadi, direktor u konzorcijalnoj investicijskoj kuci Dresdner Kleinwort Benson.
          Obveznica Republike Hrvatske, denominirana u eurima, emitirana je uz cijenu 210 temeljnih bodova iznad usporedivih njemackih prvorazrednih obveznica i volumena je 500 milijuna eura.
          Obveznica dospijeva 28. ozujka 2005. godine i kotirat ce na burzi u Luksemburgu. Ona nosi kupon od sedam posto, a izdavacki tecaj joj je bio 99,754 posto nominalne vrijednosti.
          Cjelokupni iznos koristit ce se za refinanciranje glavnice inozemnog duga koji dospijeva ove godine.
          Hrvatsko je izaslanstvo predvodjeno potpredsjednikom Vlade Slavkom Linicem i ministrom Crkvencom od 6. do 10. ozujka predstavilo program Vlade i ponudu novih drzavnih obveznica nominiranih u euru u devet europskih financijskih sredista.
          Crkvenac je istaknuo da je potraznja bila vrlo visoka, da su jako uporiste za citav posao ekonomski program Vlade, te osobito prijedlog drzavnog proracuna.
          Obveznice su plasirane putem konzorcija banaka, medu kojima su i Hypo banka, Merrill Lynch i drugi, a posao je vodila Dresdener Bank koja se upravo tijekom toga spojila s Deutsche Bank.
          Povoljnim uvjetima plasmana euroobveznica smanjuje se i inozemni dug, jer su uvjeti, kaze Crkvenac, povoljniji od uvjeta pod kojima su dobiveni krediti koji ce se refinancirati. U ovoj godini na naplatu stize vise od 6,5 milijardi kuna inozemnog duga, a kako se samo prihodom od novih euroobveznica sve to nece uspjeti izmiriti, Crkvenac je najavio jos neke operacije na inozemnom trzistu, ali i koristenje unutarnjih sredstava kako bi se usporilo inozemno zaduzivanje.

KULTURA

Sahranjen Ivo Robic

ZAGREB - Istaknuti hrvatski estradni umjetnik Ivo Robic (1923.-2000.) pokopan je na Mirogoju u nazocnosti clanova obitelji, rodbine, prijatelja, stovatelja, estradnih umjetnika i brojnih Zagrepcana.
U tijeku svoje dugogodisnje nazocnosti na hrvatskoj glazbenoj sceni Robic je ostavio niz melodija koje ce se dugo pamtiti, rekao je, oprastajuci se od poznatog pjevaca u ime Hrvatske glazbene unije, predsjednik Paolo Sfeci. Dodao je da je Ivo Robic citav svoj glazbeni vijek "zadrzao djecacki cistu ljubav prema glazbi". “Njegov glas i ljubav prema glazbi prava su dragocjenost za nasu glazbenu umjetnost. Ispracamo te u iskrenoj tuzi i boli. Pamtit cemo te po prelijepim skladbama", rekao je, oprastajuci se od Robica u ime Hrvatskog drustva skladatelja, Pero Gotovac. Pritom je napomenuo kako je Robic bio "vjecni ambasador vlastite domovine".
Uz mnoge vijence i cvijece rodbine, prijatelja i stovatelja, vijenac je Ivi Robicu poslao i hrvatski predsjednik Stjepan Mesic i predstavnici Grada Zagreba.

* * *

Predstavljena monografija Hrvatska tradicijska kultura: na raskrizjima svjetova i era

ZAGREB - Monografija "Croatian Folk Culture: At the Crossroads of Worlds and Eras" (Hrvatska tradicijska kultura: na raskrizjima svjetova i era) znacajno je djelo koje ce javnosti omoguciti cjelovit uvid u tradicijsku kulturu hrvatskoga naroda. Tiskana na engleskomu jeziku u povodu izlozbe "Hrvatska etnografska bastina" i kao dio velikoga istoimenog projekta, monografija je najznacajnije djelo objavljeno u posljednje vrijeme u Hrvatskoj na podrucju etnologije, istaknula je danas Nada Gjetvaj na predstavljanju monografije u zagrebackom Umjetnickom paviljonu, prenijela je Hina.
          Promocija monografije "prati" izlozbu "Hrvatska etnografska bastina", otvorenu u Umjetnickome paviljonu 5. ozujka, a koju posjetitelji mogu razgledati do 26. ozujka. Monografija i izlozba dio su pak "trosvescanog" projekta "Hrvatska etnografska bastina" kojega je treci dio film istoga naziva. Promociju ta dva dijela projekta pripremili su suorganizatori izlozbe - Galerija Klovicevi dvori i Umjetnicki paviljon te Klub Hrvatskog etnoloskog drustva.
          Monografija na 570 stranica bogato ilustriranih s 364 fotografije u boji i 133 crno-bijelih fotografija, medju kojima je i veliki broj vrijednih fotografija s konca XIX. st., donosi glavne karakteristike tradicijske kulture u Hrvatskoj. Autori tekstova su 23 istaknuta hrvatska etnologa i folklorista te jedna povjesnicarka, a urednice monografije su Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, znanstvenice zagrebackog Instituta za etnologiju i folkloristiku.
          Voditeljica projekta "Hrvatska etnografska bastina" dr. Zorica Vitez podsjetila je da je projekt ostvaren na poticaj i uz novcanu potporu Ministarstva kulture te donedavnoga ministra kulture Boze Biskupica, koji je tim projektom, kako je ustvrdila, dao dostojanstveno mjesto etnologiji kao struci. Cijeli je pak projekt, prvenstveno planiran za predstavljanje hrvatske etnografske bastine u inozemstvu.

* * *

“Dani hrvatskog jezika” u Vinkovcima

VINKOVCI - U Vinkovcima je odrzan okrugli stol o "Doprinosu slavonskih jezikoslovaca standardizaciji hrvatskoga knjizevnog jezika". Na okruglom stolu o jezikoslovnim doprinosima Babukica, Benesica, Veselica, Benakovica, Hamma, Ivsica, Reljkovica, E. Baric i N. Andrica govorilo je sedam zagrebackih i osjeckih jezikoslovaca. Nakon okruglog stola odrzan je susret udruga Matice hrvatske iz Slavonije, Baranje i Srijema na kojem je predstavljena izdavacka djelatnost te dogovoreno odrzavanje Dana Matice hrvatske u gradovima u kojima djeluju Maticine udruge. Dani hrvatskoga jezika, koji se odrzavaju svake godine od 11. do 17. ozujka, podsjecaju na vrijeme sastavljanja, potpisivanja i objavljivanja Deklaracije o nazivu i polozaju hrvatskoga jezika 1967.

* * *

Izlozba slika “tvorca dalmatinske himne”

OMIS - Muzikolog, pjesnik i slikar Ljubo Stipisic Delmata, tvorac poznate “dalmatinske himne” Dalmatino poviscu pritrujena izlozio je u Omisu svoja ulja na platnu inspirirana dalmatinskom vjerskom i puckom tradicijom.
          Izlozeno je 17 slika nastalih uglavnom tijekom posljednje cetiri godine. Rijec je o ekspresionistickim obradbama motiva iz zivota dalmatinskoga puka kroz povijest, koloristickim vizijama molitve, prirode i rada, javlja Hina.
          Izlozbu je otvorio kustos Gradskoga muzeja u Omisu Ante Novakovic, a okupljene je pozdravio i Ljubo Stipisic, poznati zapisivac i autor dalmatinskih klapskih pjesama.
          "Ljubo Stipisic Delmata jedna je do rijetkih i izuzetnih, svestranih osobnosti u specijalistickoj izolaciji ovoga naseg doba; on je podjednako kreativan glazbenik, literat i slikar, stvaralac bez kojega bi splitski krug ostao bez jednog od svojih cvrstih uporista", istice likovni kriticar Josip Depolo u katalogu izlozbe.
          Stipisiceve note, stihovi i crtezi "izviru iz jedinstvene duhovne vrulje koje su, slozene u jednu cjelinu, neponovljiv dozivljaj jedne dugovjecne i mukotrpne civilizacije, ujedno i bogate kulture Dalmacije, gdje su ljudi "driti ka kolone", a zemlja, tj. kamen "poviscu pritrujena", zapisao je slikar Josip Botteri Dini.

* * *

Proljetna revija jazza u Lisinskom

ZAGREB - Smotra stvaralastva domacih jazz glazbenika "Proljetna revija jazza" odrzat ce se od 10. do 13. travnja u Maloj dvorani Koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski". Organizator revije je Jazz klub Zagreb Hrvatskog drustva skladatelja, javlja Hina.
          Na reviji ce nastupiti Ivan Kapec trio, hrvatsko-austrijski Josip Meixner Group, Cubismo, Big Band Hrvatske radio-televizije, Boilers, Round Midnight Saxophone Quartet i gosti iz Sjedinjenih Americkih Drzava, Woody Mann i Michael Langer Duo.
          Jos se ne zna tocno koliko ce sastava i solista nastupiti u sklopu tradicionalnog programa Mlade nade jazza "Marijan Marjanovic", jer ce se o tome odlucivati u nekoliko iducih dana, napomenuo je novi umjetnicki direktor Antun Tomislav Saban. Po njegovim rijecima, ovogodisnja revija nastavlja s tradicijom nastupa uglavnom domacih glazbenika, dok su Medjunarodni dani jazza u listopadu rezervirani za strana gostovanja. Kako je Saban najavio, namjera mu da se od iduce godine domaci glazbenici vise ne odvajaju, vec da nastupaju na istoj smotri i zajedno s inozemnim gostima na pozornici.
          Saban je na tribini nakon konferencije za novinare predstavio svoje skladbe i aranzmane za jazz orkestar nastale izmedju 1994. i 1996.

* * *

Otvorena izlozba "Izrael, Egipat, Stajerska"

ZAGREB - U organizaciji Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu u galeriji Klovicevi dvori otvorena je izlozba crteza, akvarela i ulja pod nazivom "Izrael, Egipat, Stajerska" Austrijanca zidovskog podrijetla Geralda Szyszkowitza.
          Autor se predstavio s 50-ak izabranih radova nastalih u sklopu pet ciklusa u posljednjih nekoliko godina. Sadrze izraelske motive, prizore iz egipatskih krajolika i ciklus iz autorova rodnog Graza. Gerald Szyszkowitz, taj je ciklus, nazvan "Stajerske godisnje mijene" , posvetio svom ujaku Rudolfu Szyszkowitzu, poznatom austrijskom slikaru od kojega je dobio i prvi umjetnicki nauk. Po najavama organizatora, Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu postav zagrebacke izlozbe, vec predstavljen u Grazu, Becu i Izraelu, bit ce izlozen u mjestima Hrvatske te u Bosni i Hercegovini.
          Na otvorenju o stvaralastvu i izlozbi autora govorio je ravnatelj Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu Walter Maria Stojan.
          Gerald Szyszkowitz, koji je trenutacno glavni urednik Dramskog programa austrijske televizije, autor je i 30-ak knjiga i kazalisnih komada.

* * *

U Mimari izlozba Sutejevih slika

ZAGREB - Izlozba "Sikion-Motovun" Miroslava Suteja, s podnaslovom Ljetne crtacke vjezbe 1999., otvorena je u Muzeju Mimara. Izlozeno je 170 crteza, izabranih izmedju 360 Sutejevih radova, nastalih proslog ljeta tijekom njegova boravka u Motovunu, prenosi Hina.
Nazvavsi Suteja "klasikom suvremene hrvatske umjetnosti", ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Luksic istaknuo je da i nova izlozba pokazuje da se autor stvaralacki otvara razlicitim pristupima, no ostaje vjeran svom stilskom senzibilitetu.
Po rijecima autora postava Darka Glavana, prve studije nastale uz pomoc olovke na baterijski pogon asociraju na dobro poznate sklopove Sutejevih znamenitih ciklusa iz prve polovice sezdesetih koji su prihvaceni kao njegov doprinos tzv. optickoj umjetnosti, a u daljnjim razradama obojenih crteza vidljivo je svjesno mijesanje tehnika olovke, tusa, flomastera, laviranog tusa i gvasa. Izlozba "Sikion-Motovun" svjedoci da Sutej nije samo zivuci klasik, nego i klasik ciji je opus i dalje u nastajanju, istaknuo je Glavan. Kako je napomenuo, izlozba je nadahnuta starogrckim predanjem o otkricu umjetnosti crtanja u grckom gradu-drzavi Sikionu, glasovitom po svojim slikarima i kiparima.

«««Povratak na sadrzaj