Skegrini
necisti racuni
Adriano
Milovan, “Vjesnik”
Kad je odlazio iz Ministarstva financija, bivsi je ministar Borislav
Skegro rekao da novoj Vladi ostavlja “ciste racune”, no ono sto se
kasnije dogadjalo, u potpunosti ga je demantiralo. Novi su ministri,
naime, od bivse vladajuce garniture naslijedili - ocito je - sve, osim
cistih racuna. To se osobito odnosi na pitanje drzavnih jamstava, za
koje nitko tocno ne zna koliko u ovom trenutku iznose. Najnovija
procjena premijera Ivice Racana govori o 15 milijardi kuna vrijednim
jamstvima, koje je bivsa vlast sakom i kapom dijelila tvrtkama i
institucijama koje su zeljele podici kredit u inozemstvu, a za koje im
ni jedna hrvatska banka nije odobravala garanciju. Tim su jamstvima,
naime, na Markovu trgu kupovali socijalni mir, pokusavajuci
neprofitabilnim poduzecima omoguciti pristup stranim financijskim
trzistima. Uspostavilo se, medjutim, da je jedini ucinak koji je
polucila vecina tih jamstava zapravo tempirana bomba za novu vlast.
Osobito kad se uzme u obzir da zakonodavac (saborski zastupnik) o svemu
najcesce nije znao mnogo. Osim toga, ekonomisti vec duze vrijeme
upozoravaju na stetnost takvih jamstava za daljnji gospodarski razvoj.
Mogucnost davanja drzavnih jamstava staroj je vlasti pruzao Zakon o
izvrsavanju drzavnog proracuna. Doduse, u Zakonu se govori o drzavnim
jamstvima pravnim osobama, jedinicama lokalne samouprave i uprave te
izvanproracunskim fondovima, a ne i o drzavnim jamstvima za odrzavanje
proizvodnje ili pribavljanje obrtnih sredstava za privatna poduzeca. No,
poznato je, slovo zakona je rastezljivo te ga je moguce iscitati
sukladno trenutacnim potrebama. Problem, medjutim, nastaje kada na red
dodje naplata. Mnoga jamstva Racanovim suradnicima mogla bi zaprijetiti
upravo ove godine. Ako je procjena premijera o tome da su jamstva ukupno
“teska” 15 milijardi kuna tocna, onda postoji opasnost da gotovo
svaka treca proracunska kuna dodje u pitanje, a drzava do - bankrota!
Zasto su hrvatski gradjani vlastitim sredstvima jamcili opstanak
besperspektivnih tvrtki? Zato sto prijasnja Vlada nije imala hrabrosti
uhvatiti se u kostac s problemima u gospodarstvu, vec ih je trpala pod
tepih, vjerujuci da time spasava radna mjesta. No, da tu nije bila rijec
samo o dobrim namjerama prema eventualnim novim kolonama nezaposlenih,
kao ni o zelji da se potakne proizvodnja, pokazuju i jamstva koja je
drzava izdala za kredite sebi bliskim tajkunima.
«««Povratak
na sadrzaj
|
