POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITIKA

Kronologija dogadjaja u slucaju Naletelic

ZAGREB - Mladen Naletilic Tuta izrucen je osoblju Haaskog suda u Zagrebackoj zracnoj luci odakle je posebnim zrakoplovom otputovao u Haag. Izrucenje je izvrseno nakon sto je ministar pravosudja, uprave i lokalne samouprave Stjepan Ivanisevic ukinuo odluku o privremenoj odgodi izrucenja, koja je zbog Naletilicevog loseg zdravstvenog stanja donijeta sredinom listopada prosle godine, javlja Hina.
          Naglasivsi kako je svoju odluku donio na temelju nalaza i misljenja dvojice nizozemskih lijecnika, koji su krajem veljace pregledali Naletilica i zakljucili da je, uz medicinski nadzor, sposoban za put u Haag, ministar Ivanisevic je podsjetio na kronologiju slucaja Naletilic.
          Medjunarodni kazneni sud u Haagu podigao je krajem prosinca 1998. optuznicu protiv Naletilica kojom ga tereti da je kao zapovjednik tzv. "Kaznjenicke bojne" na podrucju pod kontrolom HVO-a u BiH tijekom 1993. nad muslimanskim stanovnistvom pocinio zlocine protiv covjecnosti, teske povrede Zenevskih konvencija i krsenja ratnih zakona i obicaja. Uz optuznicu, Vladi RH je upucen zahtjev za uhicenjem i predajom Naletilica, koji se u to vrijeme vec nalazio u pritvoru zagrebackog Okruznog zatvora u Remetincu, buduci mu se na Zupanijskom sudu u Zagrebu sudilo za otmicu, poticanje na ubojstvo, napad na sluzbenu osobu i sudjelovanje u skupini koja je cinila kaznena djela u vise mjesta u BiH.
          Pocetkom rujna 1999. vijece Zupanijskog suda u Zagrebu udovoljilo je zahtjevu za predajom Naletilica Haaskom sudu. Na tu se odluku zalio Naletilicev branitelj, odvjetnik Kresimir Krsnik. No, Vrhovni je sud 15. listopada odbacio zalbu i potvrdio prvostupanjsku odluku o izrucenju.
          Vecer uoci sjednice Vrhovnog suda, Naletilic je zbog srcanih tegoba prebacen u civilnu bolnicu, pa je 16. listopada tadasnji ministar pravosudja Zvonimir Separovic privremeno odgodio izrucenje, obrazlozivsi pritom da bi transport u Haag mogao ugroziti Naletilicev zivot.
          Na odluku Vrhovnog suda Naletilicev branitelj podnio je ustavnu tuzbu koja mu je odbijena kao neosnovana. Time su, po rijecima ministra Ivanisevica, bile iscrpljene sve mogucnosti pravne zastite unutar hrvatskog pravosudja, a rjesenje o izrucenju postalo je pravomocno.
          Naletilicev branitelj je u listopadu prosle godine podnio i tuzbu Europskom sudu za ljudska prava. U medjuvremenu Naletilic je u KBC Rebro u dva navrata podvrgnut zahvatima na koronarnim arterijama.
          Pocetkom studenoga prosle godine, tajnistvo Haaskog suda je na temelju izvjesca dvojice nizozemskih lijecnika koji su pregledali Naletilica izvijestilo Ured tuzitelja da Naletilic nije u stanju putovati u Haag, no krajem veljace, isti je lijecnicki tim promijenio misljenje i zakljucio da je Naletilic ipak u stanju putovati u Haag.
          Kako je Naletilic optuzen istom optuznicom kao i Vinko Martinovic Stela, koji je u Haag izrucen 9. kolovoza prosle godine, sudit ce im isto troclano sudsko vijece. U sudskom vijecu, pred kojim ce se Naletilic mozda vec sutra pojaviti i ocitovati o optuznici, nalaze se sadasnji predsjednik Haaskog suda Claude Jorda, te egipatski sudac Fouad Riad i Portugalac Almiro Rodriges. 

 * * *

Vlada RH: rashodi proracuna ostaju na
48,3 milijarde kuna

ZAGREB - Prijedlog drzavnog proracuna u svojim osnovnim elementima ostaje kako je bilo i predlozeno - rashodna strana ostaje u planiranom iznosu od 48,3 milijarde kuna, a nema promjena i na prihodnoj strani. Izjavio je to zamjenik premijera Goran Granic, nakon osam i pol satne zatvorene sjednice Vlade na kojoj se Vlada ocitovala i na vise od 420 amandmana podnijetih na proracun u Zastupnickom domu, javlja Hina.
          "Nema povecanja proracuna, veliki dio preraspodjela ostvaren je unutar samih ministarstava, a dijelom i izmedju pojedinih ministarstava", kazao je Granic. Izdvojio je da se, na primjer u proracunu, moralo naci sredstva za ratu kredita koja dospijeva za Istarski ipsilon (58 milijuna njemackih maraka), a promjene su vezane i uz skolstvo, znanost i slicno.
          Vlada je prihvatila i zakonske prijedloge koji se ticu proracuna. Vlada ce tako izmjenama zakona o porezu na dohodak predloziti povecanje osnovice neoporezivog dijela dohotka na 1.250 kuna, sto je u skladu i sa dogovorom sa sindikatima.
          Predlozit ce se i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave. Njima ce se, kazao je Granic, povecati udio koji iz poreza na dohodak ide zupanijama sa sadasnjih 5 na 8 posto, te gradovima i opcinama sa 25 na 32 posto. Tako se smanjenje poreza na dohodak nece osjetiti na prihodima jedinica lokalne uprave i samouprave, objasnio je Granic.
          Vlada je izdala i drzavna jamstva za hrvatska brodogradilista, u visini 33 milijuna maraka i 299 milijuna dolara.
          Granic je izvijestio da je Vlada odlucila izvan snage staviti odluke o davanju drzavnih jamstava koje su ranije donesene, a nisu realizirane. Odluceno je takodjer da se ranije odobrene pozajmice Vlade, a koje nisu realizirane poniste, pri cemu je izuzetak jedino vukovarski Vupik.

 * * *

Prvi susret nadbiskupa Bozanica i
premijera Racana

ZAGREB - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebacki nadbiskup Josip Bozanic primio je u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu predsjednika hrvatske Vlade Ivicu Racana u prvi sluzbeni posjet, javila je Hina.
          Kako je priopcio Ured zagrebackoga nadbiskupa za odnose s javnoscu, u duzem otvorenom razgovoru sugovornici su svestrano razmotrili pitanja odnosa Katolicke crkve i drzave. Izrazena je spremnost da se nastavi provedba ugovora izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske.
          Predsjednik Vlade izvijestio je predsjednika Hrvatske biskupske konferencije da ce se iducih dana utemeljiti pri hrvatskoj Vladi Komisija za odnose s crkvama i drugim vjerskim zajednicama. Potvrdjena je obostrana spremnost da se u daljnjim susretima zajednicki rjesavaju pitanja od medjusobnog interesa, a u sluzbi opceg dobra u Hrvatskoj, kaze se u priopcenju.
          Predsjednik Vlade Ivica Racan izjavio je da ce Vlada osnovati povjerenstvo za odnose s Crkvom, koje ce u suradnji s njom rjesavati konkretna pitanja. Nakon prvoga sluzbenog susreta s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, zagrebackim nadbiskupom Josipom Bozanicem, koji je trajao gotovo tri i pol sata, Racan je izrazio zadovoljstvo razgovorima, dodavsi da je to "dobro i za Crkvu i za drzavu".
          Racan je istaknuo da je Vlada cvrsta u nakani da postuje potpisane medjunarodne obveze, odnosno ugovore izmedju Svete Stolice i Republike Hrvatske. Dogovorili smo se da cemo suradjivati u provedbi tih ugovora i uklanjanju mogucih teskoca, rekao je, dodavsi da ce Vlada radi toga iduci tjedan osnovati povjerenstvo za odnose s Crkvom, preko koje, objasnio je, "kanimo rjesavati konkretna pitanja u suradnji s Crkvom".
          Racan je kazao kako su razgovarali o otvorenim pitanjima i prilikama u Hrvatskoj, posebno o odnosima Crkve i drzave". "Obojica smo svjesna da je taj odnos bitan za stabilnost i buducnost Hrvatske i da tomu treba pridonijeti rjesavanjem mogucih problema. Uz to treba osigurati takvu suradnju da Crkva ne bude scenografija drzavi, ali ni obratno", izjavio je Racan. "Svatko ima svoju ulogu, svoj dio posla u Hrvatskoj i u svemu tomu valja pokazati i medjusobnu suradnju", kazao je.
          Racan je rekao da je uloga Katolicke crkve u Hrvatskoj bila velika i da je sastavni dio identiteta Hrvatske i hrvatskog naroda. U razgovoru sam rekao da je "vrlo vazno u demokratskoj Hrvatskoj razvijati snosljivost, slobodu savjesti, vjere, ne nametati svjetonazore i tako pridonijeti jacanju Hrvatske kao normalne demokratske drzave", kazao je Racan.

 * * *

Zupanijski dom po drugi put u sedam
godina poteze veto

ZAGREB - Zastupnicki dom ponovno ce odlucivati o Zakonu kojim se do pocetka iduce godine odgadja primjena novog Zakona o djecjem doplatku. Takvu je odluku vecinom glasova donio Zupanijski dom Hrvatskog drzavnog sabora. U sedam godina djelovanja Doma to je drugi put da se koristi pravom suspenzivnog veta, odnosno da neki zakon vraca Zastupnickom domu da se o njemu jos jednom ocituje, javlja Hina.
          Odlukom da se spomenuti zakon, prihvacen 22. ozujka, vrati Zastupnickom domu, Zupanijski je dom prihvatio zahtjev 36 zastupnika (HDZ-a, HSP-a i KDM-a) i njihovo obrazlozenje da odgoda primjene novoga, povoljnijeg Zakona o djecjem doplatku nije ni gospodarski ni humano opravdana.
          Od nakane da "prijeporni Zakon" vrate Zastupnickom domu zastupnike nisu uspjeli odgovoriti ni uvjeravanja ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovica. Razlozima za odgodu Zakona ministar je oznacio manjak novca i valjanih podataka o broju korisnika, te nepripremljenu kadrovsku infrastrukturu. "Zajednicki smo se suocili s propustom stare Vlade koja nije ucinila sve sto je trebalo da se primijeni novi Zakon o djecjem doplatku. Nova Vlada ce to ispraviti, ali u odredjenoj dinamici", rekao je Vidovic, navodeci da to nije prvi put da se odgadja primjena toga zakona.
          U ime 36 zastupnika Ivan Brlekovic je naveo da po sadasnjem Zakonu pravo na djecji doplatak ima 370 tisuca djece, a po novome bi ih imalo oko 600 tisuca. Unatoc svim teskocama, jos 600 do 700 milijuna kuna moglo se naci u drzavnom proracunu od 48,3 milijarde kuna, kako bi doplatak dobila i djeca najpotrebitijih - seljaka i nezaposlenih, tvrdi Brlekovic.
          Njegove su tvrdnje poduprli zastupnici HDZ-a i HSP-a. Kao jedan od izvora novih prihoda za doplatak spomenuli su "rasprodaju" drzavnog bogatstva, odnosno velikih tvrtaka.
          Vladinim argumentima priklonili su se zastupnici sest stranaka koje su sastavile novu Vladu. Odgoda Zakona je gospodarski opravdana i Vlada ga je morala povuci, kazao je Ratko Maricic (SDP). Emil Soldatic (IDS) izjavio je pak da ce glasovati za prijeporni Zakon, ali ako se novac uzme iz stavke namijenjene HVO-u. Zbog toga su mu prigovorili zastupnici HDZ-a i HSP-a, posebice Jure Buric.
          Za prijedlog da se Zakon kojim se odgadja primjena Zakona o djecjem doplatku vrati na ponovno odlucivanje Zastupnickom domu glasovalo je 36 zastupnika, a sest ih je bilo protiv. Po Ustavu, u takvim slucajevima Zastupnicki dom u donosenju Zakona odlucuje natpolovicnom vecinom svih zastupnika.

 * * *

Tko je kupio Vecernji list – saznat ce
Istrazno povjerenstvo

ZAGREB - Zastupnicki dom Hrvatskog drzavnog sabora jednoglasno je prihvatio prijedlog da se osnuje Istrazno povjerenstvo o okolnostima prodaje "Vecernjega lista". To ce povjerenstvo imati 13 clanova, javila je Hina.
          Iako se ne protivi osnivanju povjerenstva zastupnik HDZ-a Milan Kovac rekao je da je "ta tema u sluzbi sotonizacije i kriminalizacije svega sto se u Hrvatskoj dogadjalo u poteklih deset godina". Smatra da sadasnja vlast otvaranjem teme o vlasniku "Vecernjeg lista" pokusava odvratiti pozornost javnosti od vaznijih problema kao sto je, primjerice, "da se bolesni ljudi pred smrt kidnapiraju iz Zagreba i odvoze u Haag".
          Na to je reagirala Ingrid Anticevic-Marinovic (SDP), kazavsi kako Mladen Naletelic Tuta nije kidnapiran nego legalno izrucen Haaskom sudu.
          Cinjenica je, kazao je predlagatelj osnivanja Istraznog povjerenstva Josko Kontic (HSLS), da mi ne znamo istinu o prodaji Vecerenjeg lista. Kada bismo je znali, mozda bi trebale intervenirati neke drzavne institucije, a mozda bi se pokazalo da je sve ucinjeno legalno, zakljucio je Kontic.
          Drago Krpina (HDZ) takodjer smatra da je potrebno otkriti tko je vlasnik "Vecernjaka", jer je mistifikacija tog slucaja nanijela puno stete HDZ-u. Bit ce, smatra, korisno i za HDZ, i za "Vecernji list", i cijeli medijski prostor u Hrvatskoj, da se konacno sazna odgovor na to "pikantno pitanje". Ustvrdio je kako vjerojatno netko u Hrvatskoj zna sve cinjenice o prodaji "Vecernjaka", pa ih je pozvao da to javno kazu. Time bi nam, kaze Krpina, ustedjeli i vrijeme i novac.
          Krpina je rekao da od nedavno ponovno izlazi jedan tjednik koji, po njegovu sudu, pise na nacin koji je cisti "medijski zlocin". Smatra da bi bilo potrebno otvoriti pitanje tko ga financira i cemu sluzi takav list. Tim vise sto se moze cuti kako se taj list sluzi ucjenama kojima iznudjuje novac za oglase, tvrdi Krpina.

 * * *

Osnovan Kluba utemeljitelja HDZ-a
"Dr. Franjo Tudjman"

ZAGREB - Na osnivackoj skupstini Kluba utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tudjman" u Zagrebu, na kojoj je bilo 500-tinjak sudionika, izabrani su predsjednik i clanovi Predsjednistva Kluba. Birani su i clanovi Sredisnjeg odbora Kluba po zupanijama, ali zbog izostanka predstavnika iz pojedinih zupanija, nisu svi izabrani, javlja Hina.
          Za predsjednika Predsjednistvo Kluba jednoglasno je izabralo Djuru Pericu. U Predsjednistvu Kluba, uz Pericu, kao clanovi izabrani su i Branimir Glavas, Ivan Bobetko, Petar Sale, Jure Ivancic, Marko Turic, Ivan Butkovic, Muhamed Zulic, Vedran Cerni, Drazen Bobinac, Ivanka Zoric i Miro Barisic.
          Kao jedan od zakljucaka sa skupstine navodi se da je osnivanje Kluba utemeljitelja HDZ-a potaknuto "upornim nastojanjem najodgovornijih clanova Predsjednistva HDZ-a da kroz pripreme za V. opci sabor stranke na nedemokratski nacin i izbornim inzenjeringom, pokusaju zadrzati pozicije u vodstvu stranke".
          Kao primjer navode javno distanciranje nekolicine dojucerasnjih clanova HDZ-a od utemeljitelja HDZ-a pa i hrvatske drzave, kao i od pokojnoga predsjednika dr. Franje Tudjmana.
          Klub utemeljitelja HDZ-a osniva se u okviru Statuta HDZ-a radi ocuvanja izvornog programa stranke i nauka dr. F. Tudjmana, stoji takodjer u zakljuccima. S tim u svezi upucen je zahtjev Sredisnjem odboru HDZ-a da potvrdi osnutak Kluba utemeljitelja HDZ-a. Klub takodjer poziva clanove HDZ-a da se ukljuci u unutarstranacke izbore, posebno one koji svojim ponasanjem nisu narusili ugled stranke kako bi joj vratili poljuljani ugled. U zakljuccima takodjer stoji da se Klub ne slaze s politikom kumuliranja duznosti u stranci i kooptiranja clanova u pojedina tijela stranke, te se zauzima za kadrovsku obnovu HDZ-a.
          Klub utemeljitelja HDZ-a posebno upozorava na opasnost kriminalizacije obrambenoga Domovinskog rata i dovodjenja u pitanje statusa hrvatskih branitelja.
          Na utemeljiteljskoj skupstini Kluba bili su v.d. predsjednik HDZ-a Vladimir Seks, glavni tajnik HDZ-a Joso Skara te clanovi Predsjednistva stranke, Ivo Sander i Milan Kovac.
          Sudjelujuci u prvom dijelu utemeljiteljske skupstine Kluba, Seks je ocijenio da je trenutacno na "djelu scenarij potpunog rastrojstva i unistenja HDZ-a". "Mnogi su iskoristili HDZ kao stranku koja im je trebala osigurati prolazno mjesto, a sada kada je nas brod uzdrman, kao stakori su je poceli napustati", rekao je Seks. Procijenio je da je ovo "sudbonosno vrijeme za HDZ", jer, kako je kazao, "nuzno je kraj ovoga ljevicarskog vala, upozoriti na ono na sto je Franjo Tudjman stalno upozoravao - da je suverenitet hrvatske drzave ugrozen".
          Dodao je da HDZ treba imati kljucno mjesto u zaustavljanju onih koji zele dovesti u pitanje hrvatsku drzavnu neovisnost i suverenitet. Okupljene na izbornoj skupstini Kluba pozvao je na jedinstvo i zajednistvo stranke.
          Inace, u prvom dijelu skupstine doslo je manjih razmirica izmedju Branimira Glavasa i Vladimira Seksa. Naime, Branimir Glavas je reagirao na priopcenje Predsjednistva HDZ-a u kojem, uz ostalo, stoji da "zbog provedbe unutarstranackih izbora i priprema 5. opceg sabora HDZ- a, aktivnosti i organiziranja koja nisu u okviru Statuta HDZ-a ne pridonose jedinstvu i konsolidaciji stranke".
          Glavas je zatrazio od v.d predsjednika HDZ-a Seksa da se ocituje o tom priopcenju te da kaze je li na danasnju utemeljiteljsku skupstinu Kluba dosao u svoje osobno ime ili kao izaslanik Predsjednistva stranke.
          Glavni tajnik HDZ-a Joso Skara, bez obzira na Glavasevo inzistiranje, umjesto Seksa odgovorio je kako vjeruje da ce Klub raditi u okviru Statuta HDZ-a te da se ne smije dopustiti razjedinjenje stranke.
          Nezadovoljan time, Glavas je u znak prosvjeda nakratko otisao iz dvorane. Sudjelujuci na skupstini Vladimir Seks je, pak, rekao da je na tom skupu i kao v.d. predsjednik stranke i u svoje osobno ime. "Skup je inicijativa te to mora prihvatiti Sredisnji odbor HDZ-a i 5. opci sabor stranke", rekao je Seks dodajuci da djelovanje Kluba mora ostati u okviru Statuta HDZ-a. Branimir Glavas nedugo zatim vratio se u dvoranu i nastavio sudjelovati na utemeljiteljskoj skupstini Kluba.
          Nakon zavrsenog skupa vecina sudionika uputila se prema Mirogoju kako bi na grobu pokojnoga predsjednika Franje Tudjmana polozila cvijece i upalila svijece. 

 * * *

Predsjednistvo HDZ-a: Osnivanje Kluba utemeljitelja ne pridonosi jedinstvu stranke

ZAGREB - Predsjednistvo HDZ-a zauzelo je stajaliste da, zbog provedbe unutarstranackih izbora i priprema Petog opceg sabora HDZ-a, aktivnosti i organiziranja koja nisu u okviru Statuta HDZ-a, kao sto je najavljeno osnivanje Kluba utemeljitelja HDZ-a, ne pridonosi jedinstvu i konsolidaciji stranke, priopcilo je Predsjednistvo HDZ-a, a prenijela je Hina.
          Predsjednisvo HDZ-a poziva ukupno clanstvo na zajednistvo, sudjelovanje u unutarstranackim izborima i djelovanje u okviru Statuta HDZ-a.
          "Peti opci sabor je Statutom utvrdjeno tijelo koje ce dati najbolji odgovor na sve izazove buducnosti nase stranke, a tada ce se na demokratski nacin utvrditi novi Statut i Program HDZ-a, kao i izabrati nova sredisnja tijela stranke", kaze se u priopcenju koje je potpisao v.d. predsjednik HDZ-a Vladimir Seks.

 * * *

Osnivacka skupstina Granicevog Demokratskog centra 2. travnja u Zagrebu

ZAGREB - Osnivacka skupstina Demokratskog centra, politicke stranke u osnivanju, odrzat ce se 2. travnja u Zagrebu, najavili su celnici stranke, a prenijela je Hina.
          Osnivacka je skupstina bila planirana za sredinu travnja, no zbog izbora za zagrebacku Gradsku skupstinu (7. svibnja), odluceno je da se ona odrzi ranije. Demokratski centar ce, nadaju se u stranci, postati respektabilna stranka u Gradskoj skupstini.
          Po navodima Mate Granica za sada je osnovano 30-ak inicijativnih stranackih odbora, od cega sest u Splitu. Uskoro bi trebao biti zavrsen stranacki statut te programska nacela stranke koja ce biti predlozena osnivackoj skupstini. Pristupanjem bivseg HDZ-ovca Josipa Stepanica, Demokratski centar je stekao uvjete za osnivanje kluba u Zupanijskom domu (cinili bi ga Stepanic, Stjepan Brolich i Zlatko Vitez).
          U DC-u vjeruju da ce do osnivacke skupstine uspjeti formirati i klub u Zastupnickom domu. Imamo cvrste dogovore za Klub, ne samo sa jednim zastupnikom, rekao je Granic.

 * * *

Zastupnicki dom: Za 30 dana Zakon o HRT-u

ZAGREB - Zastupnicki dom Sabora zaduzio je Vladu da, najkasnije za mjesec dana, predlozi cjelovit zakon o HRT-u, koji bi omogucio pretvaranje toga medija u javni, javlja Hina.
          Parlament je demonstrirao visok stupanj suglasnosti oko ove teme, ali je vecina u njemu danas odbila prihvatiti HSP-ove izmjene i dopune postojeceg zakona o HRT-u.
          HSP-ovci su, medjutim, smatrali da njihov prijedlog jamci pretvaranje HRT-a u javni medij, a sef njihove stranke je optuzio vladajucu koaliciju da oklijeva s transformacijom HRT-a, iako se za nju jako zauzimala dok je bila u oporbi.
          HSP je predlozio da drzava i dalje bude vecinski vlasnik HRT-a te da se ukine pretplata, a financiranje obavlja iz drzavnog proracuna. "HSP se uzasno boji privatizacije HRT-a, jer je on nacionalno dobro", rekao je Tonci Tadic. Objasnio je da stranka nema nista protiv privatizacije sva tri programa HTV-a, ali da bi drzava pritom morala ostati njihov vecinski vlasnik. Anto Djapic rekao je kako je HSP prijedlogom zelio iskljuciti utjecaj stranaka na HRT te da mu je u tome uzor bio BBC.

 * * *

Imenovano 10 clanova Vijeca HRT-a

ZAGREB - Zastupnicki je dom Sabora, nakon medjustranackog usuglasavanja, jednoglasno je imenovao deset clanova Vijeca HRT-a iz redova zastupnika. Po tri mjesta u Vijecu dobili su zastupnici koalicije SDP-HSLS te HDZ-a, dva imaju stranke cetvorke (HSS-IDS-LS-HNS), a po jedno HSP i nacionalne manjine.
          U Vijece HRT-a imenovani su Ivo Skrabalo (HSLS), Mirjana Didovic i Marin Jurjevic iz SDP-a, Jadranka Kosor, Ljerka Mintas-Hodak i Ante Beljo iz HDZ-a, Vlado Gotovac iz LS-a, Petar Turcinovic iz IDS-a, Anto Djapic iz HSP-a te zastupnica nacionalnih manjina Zdenka Cuhnil.
          Vijece HRT-a ima 23 clana, od kojih vecinu imenuju znanstvene, kulturne i druge javne institucije te Katolicka crkva i ostale vjerske zajednice u Hrvatskoj.

 * * *

O preustroju hrvatskih obavjestajca -
sef HIS-a Zunec

ZAGREB - Ravnatelj Hrvatske izvjestajne sluzbe (HIS) Ozren Zunec izjavio je da HIS-u predstoji velika reorganizacija, te je pozvao na zajednicku suradnju i uspostavu povjerenja izmedju medija, javnosti i tajnih sluzbi. Najavio je prijedlog zakona o nacionalnoj sigurnosti i zakona o radu tajnih sluzbi, kojima bi se regulirala ta problematika, jer, ocijenio je, dosadasnja je zakonska regulativa 'suplja'.
          Zunec je rekao da dokumenti pronadjeni u HIS-u vezani za slucaj generala Blaskica nisu poslani u Haag, i da mu detalji nisu poznati. Smatra da bi o daljnjoj sudbini tih dokumenata - koji su dio arhiva HVO-a, a koji su se slucajno zatekli u HIS-u - odluku trebali donijeti hrvatski Predsjednik i Vlada, javlja Hina.
          Govoreci o radu sluzbe, Ozren Zunec je rekao da je "HIS, koji je osnovan koncem 1992., na kraju rata usao u svojevrsnu krizu identiteta". Podsjetio je da je zakonski rad HIS-a reguliran tek 1995., a tu je regulativu Zunec ocijenio "nelogicnom i supljom te prilagodjenu prezivjelom polupredsjednickom sustavu". Ta zakonska regulativa omogucavala je razne manipulcije, naglasio je. "U zlouporabe tajnih sluzbi i afere HIS nije bio neposredno umijesan, ali je zbog ustroja bio svojevrsni poklopac svemu", naglasio je Zunec, kazavsi da se sve afere i skandali moraju razrijesiti kako bi se stvorio novi obavjestajni sustav prilagodjen demokratskim standardima. U buducem radu HIS je potrebno osloboditi anomalije da bude sredisnja izvjestajna sluzba, jer zelimo postati operativna sluzba za rad u inozemstvu, rekao je.
          Govoreci o buducem radu HIS-a, Zunec je naglasio da ce se zauzimati da svako iznosenje dokumenata iz HIS-a bude kazneno procesuirano. S obzirom da su dokumenti do sada 'curili', Zunec kaze da postoje privatne arhive. Postoji 'obavjestajno podzemlje', a ti su privatni arhivi 'opasniji od kalasnjikova', rekao je Zunec. Izricit je da se dokumentima izvan HIS-a ne smije sluziti, a ponajmanje s njima manipulirati u javnosti. Osvrnuvsi se na slucajeve kada su u medijima objavljivani dokumenti o primjerice suradnji nekih osoba s Udbom, Zunec smatra da bi Hrvatska trebala donijeti odluku sto s tim dokumentima, koji su stari i nekoliko desetljeca. Takodjer je naveo da nema zakonske procedure za skidanje oznake "drzavna tajna" s povjerljivih dokumenata. 

GOSPODARSTVO

Hrvatska u WTO-u prije ljeta?

ZAGREB - Ministar gospodarstva Goranko Fizulic najavio je da bi Hrvatska mogla postati clanica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) prije ljeta. "Hrvatska bi mogla postati clanica WTO-a prije posjeta hrvatskog predsjednika i premijera SAD-u", kazao je Fizulic.
          Pregovori oko ulaska Hrvatske u WTO trajali su dvije i pol godine i zavrsili su u rujnu prosle godine, a prijam ovisi o dogovoru SAD-a i Europske unije oko audiovizualnih usluga.
          Pomocnica ministra za medjunarodne odnose Olgica Spevec istice da, ovisno o prijamu u WTO, postoji teoretska mogucnost da se novi zakon o carinskoj tarifi, ciji je prijedlog upucen u redovitu saborsku proceduru, odmah nakon donosenja pocne u cijelosti primjenjivati. Naime, predvidjeno je da se nove, nize carine za industrijske proizvode primjenjuju odmah po prihvacanju zakona, a za poljoprivredne proizvode tek po ulasku Hrvatske u WTO. Hrvatska ce, kao i razvijene zemlje, svake godine donositi novu carinsku tarifu. U ovoj bi godini carina za veci dio industrijskih proizvoda bila snizena i do 30 posto. "Hrvatska mora uciniti mnogo toga za takvu razinu zastite koja ce dati jednake uvjete svima i hrvatsko gospodarstvo uciniti konkurentnim", rekla je Spevec.

 * * *

Lanjska dobit Plive 869 milijuna kuna

ZAGREB - Farmaceutska kompanija Pliva d.d. ocekuje u ovoj godini svoj daljnji rast, prije svega na medjunarodnim trzistima na kojima je Pliva lani potencijal tog moguceg medikamenta procjenjuje izmedju 500 i 600 milijuna dolara. Drugi se veliki Plivin projekt, koji ce takodjer ove godine uci u klinicka istrazivanja, odnosi na lijecenja upale probavnog trakta za sto zasad na trzistu nema lijeka koji bi u potpunosti odgovarao. Ispitivanja te supstance obavljat ce se u nekoj od europskih klinika, a procjena je Plive kako je potencijal tog moguceg lijeka oko milijardu americkih dolara.
          Inace Pliva ce do 2003. godine vecinom na trziste srednje i istocne Europe plasirati 33 nova genericka lijeka, javila je Hina.
          Sto se tice financijskog poslovanja, Covic je najavio kako ce Uprava predloziti Skupstini dionicara kompanije da se iz proslogodisnjeg poslovanja isplate dividende u vrijednosti 10 kuna po dionici (lani je dividenda iznosila 7,3 kune). Pritom je istaknuo kako ce i Mirovinski fond temeljem svog 25 % udjela u Plivi ostvariti prihod od dividendi u iznosu od 50 milijuna kuna. Pliva grupa prosle je godine ostvarila neto dobit u iznosu od 869 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave Plive Zeljko Covic, koji je najavio kako Pliva radi na ispitivanjima dvaju novih supstanci koja bi mogla dovesti do proizvodnje dva nova znacajna lijeka.
          Kao znacajke u proslogodisnjem poslovanju Plive Covic je istaknuo daljnju internacionalizaciju kompanije, akvizicije farmaceutskih tvrtki Farmacom, Mixis Genetics te Lacheme, odnosno snazan investicijski ciklus Plive koja je lani ulozila ukupno 993 milijuna kuna. To je sve i u skladu sa strateskom odlukom kompanije na daljnje usmjeravanje u farmaceutiku, te ulaganja u istrazivanja i razvoj na tom podrucju, koja su lani iznosila 221 milijun kuna ili 50 posto vise nego godinu ranije.

 * * *

Hrvatski turizam na turistickom sajmu u Parizu

PARIZ - Sudeci prema trenutacnim najavama s francuskog trzista ove se godine u Hrvatskoj moze ocekivati nesto vise turista iz Francuske nego lani, kada ih je bilo oko 40 tisuca. Istaknula je to voditeljica Ureda Hrvatske turisticke zajednice (HTZ) u Parizu Marina Tomas Billet (Bilje) na pocetku Medjunarodnog turistickog sajma koji se do 26. ozujka odrzava u Parizu. Na pariskom turistickom sajmu sudjeluje vise od 600 izlagaca iz 115 Zemalja, javlja Hina.
          Francuzi su Hrvatskoj posebno zanimljivi kao gosti koji produzavaju turisticku sezonu, jer u nasim turistickim odredistima borave uglavnom u razdoblju pred i posezone a najcesce se odlucuju za mjesta u juznoj Dalmaciji i Dubrovnik. Tomas Billet je istaknula kako im Hrvatska odgovara i zbog kulturnog i povijesnog aspekta te ocuvanog okolisa i pristupacnosti. Osnovno turisticko odrediste Francuza je tzv. mediteranski bazen pa bi i zbog toga, naglasila je, Hrvatska ponovno trebala osvojiti francusko turisticko trziste.
          Nedovoljno poznavanje Hrvatske i njezine turisticke ponude osnovni je problem koji se moze rijesiti promotivnim akcijama hrvatskog turizma u Francuskoj te organizacijom studijskih putovanja francuskih novinara u Hrvatsku, dodala je Tomas Billet.
          Govoreci o predstavljanju hrvatskog turizma na Sajmu u Parizu hrvatski veleposlanik u Francuskoj Marko Zaja je rekao kako je iznimno zadovoljan vidjenim iako se zbog stednje na svim razinama ove godine i stand HTZ-a nalazi na 42 kvadratna metra izlozbene povrsine. Pritom je naglasio i kako se ne bi smjelo dogoditi da se odgodi promotivna akcija hrvatskog turizma koja bi se u travnju trebala odrzati u Parizu, napominjuci i da Francuska 1. srpnja ove godine preuzima predsjedanje Europskom unijom. U organizaciji francuskog touroperatora specijaliziranog za Hrvatsku, Bemex Toursa, po rijecima direktora te tvrtke Marka Sikica, u hrvatskim ljetovalistima ove ce godine biti oko 4000 Francuza, nesto vise nego lani kada ih je bilo 3000. Inace, u najnovijem broju francuskog turistickog casopisa L'express na prvim se stranicama nalazi reportaza o Hrvatskoj uz reportaze o turistickim ponudama Madagaskara, Sirije i Dominikanske Republike. U reportazi, medju ostalim, stoji da je za francuske turiste doslo vrijeme za ponovno otkrivanje povijesti i prirodnih ljepota Hrvatske.

KULTURA

Oprostaj od poznatog hrvatskog glumca Krune Valentica

ZAGREB - Od preminuloga dramskog umjetnika Krune Valentica na zagrebackom Mirogoju oprostili su se clanovi njegove obitelji, brojni prijatelji i stovatelji. Kruno Valentic umro je 17. ozujka u svome domu na Krusaku, javlja Hina.
          U ime Hrvatskog narodnog kazalista, u kojemu je Kruno Valentic radio do umirovljenja 1996., prigodnim se rijecima oprostio Zelimir Mesaric, redatelj i ravnatelj Drame HNK.
          Mesaric je podsjetio na brojne uloge u kojima je Valentic igrao, kao sto je primjerice uloga Uga Tudeska u "Dundu Maroju", Pjene u "Mjeri za mjeru", Luckyja "U ocekivanju Godota", Mitra u "Kiklopu" i druge.
          "Kruno Valentic bio je sjajan glumac, karakterni komicar sa sjetnim nabojem tragicnoga", rekao je. Pri svakom nasem susretu, kako je dodao, u zraku se osjecala neka ugoda, tracak dobroga raspolozenja, usprkos cemernim okolnostima nasega trenutnog zivljenja.
          "Tko prijatelja nadje, nasao je blago, a kada se izgubi prijatelj kao sto je Kruno, nastaje prava praznina i tisina", rekao je glumac Kruno Saric. "Bez tebe kao prijatelja i najjaci se covjek osjeca nesigurnim, tvojim odlaskom izgubili smo blago", kazao je Saric. Kruno Valentic rodjen je 1932. u Banjoj Luci, a clan HNK je postao 1957. Ostvario je velik broj glavnih i epizodnih uloga na filmu i televiziji u kojima se ocitovao njegov bogat stvaralacki dar, posebice smisao za kreativnu komiku. Posljednju je ulogu odigrao u Shakespeareovu Kralju Learu. 

 * * *

Dovrsen prvotisak Kasiceve Biblije

ZAGREB - Biblija, koju je Bartol Kasic 1636. preveo na hrvatski jezik, napokon je nakon vise od tri i pol stoljeca dozivjela svoj prvotisak. Po rijecima vrsna poznavatelja Kasiceva zivota i djela (1575.-1650.) o. Vladimira Horvata, Kasiceva je Biblija otisnuta i uvezana u jednoj njemackoj tiskari i sada se dovrsava njezin dopunski svezak, s popratnim studijama i rjecnikom Biblije, koji je izradila Darija Gabric-Bagaric, javlja Hina.
          Kasic je Bibliju na hrvatski jezik preveo prema odobrenoj latinskoj Vulgati. Novi zavjet poceo je samostalno prevoditi 1622., a 1625. dubrovacki nadbiskup Vincentus Lanterius priopcio mu je da ga Kongregacija za sirenje vjere ovlascuje da sluzbeno prevede citavu Bibliju na hrvatski jezik. No Sveti je oficij 1634. zabranio njezino tiskanje. Kad je prijevod bio gotov, naime, javila se "opozicija" sa zahtjevom da prijevod ne moze biti tiskan jer ne postuje tradiciju: stari jezik te glagoljicu ili cirilicu.
          Kasiceva Biblija tiskana je u seriji Biblia-slavica, koju je zapoceo njemacki akademik Reinhold Olesch (1910.-1990.), a tiskanje je dogovorio prof. Ivan Golob. Prva u seriji Biblia slavica bila je poljska, kojoj je predgovor napisao papa Ivan Pavao II. Prvo predstavljanje Kasiceve Biblije predvidjeno je, pod pokroviteljstvom HAZU-a, 25. svibnja u Zagrebu, izjavio je o. Vladimir Horvat. Dodao je kako je predvidjeno i svecano predstavljanje Kasiceve Biblije 27. svibnja u Pagu, rodnom mjestu oca hrvatskog jezikoslovlja.
          Zagrebacka nakladnicka kuca Krscanska sadasnjost objavila je 1990. prvotisak Kasiceva Hrvatsko-talijanskog rjecnika, koji je slavni hrvatski jezikoslovac i pisac prve hrvatske gramatike napisao 1599. To je prvi hrvatski rjecnik u kojem je Kasic, kao rodjeni cakavac, odabrao stokavsko narjecje za osnovu hrvatskoga standardnog jezika.
          Krscanska je sadasnjost 1993. objelodanila i pretisak Kasiceva "Rituala rimskog" (1640.). Taj obrednik bio je u uporabi do 1929.

 * * *

Festival glumca od 13. do 22. svibnja

ZAGREB - Vukovarsko-srijemska zupanija ugostit ce sedmi put zaredom hrvatske glumce na Festivalu glumca sto ce se od 13. do 22. svibnja ove godine odrzati u cetiri grada - Vinkovcima, Vukovaru, Zupanji i Iloku.
          Glumac i njegovo stvaralastvo u "sredistu" su Festivala. To je i jedini festival u Hrvatskoj koji se "dogadja" najprije zbog glumca, jer je glumac srediste predstave, kazalista i svakoga kazalisnog dogadjaja - "pocetak i zametak kazalisnoga cina", isticu predsjednik Festivalskog odbora Zvonimir Torjanac i umjetnicki ravnatelj i izbornik Festivala Vanja Drach, koji je za ovogodisnju priredbu odabrao 14 od 33 prijavljene predstave.
          O Festivalu su govorili i Zdenka Buljan, procelnica zupanijskog Ureda za prosvjetu i kulturu, te Himzo Nuhanovic iz vinkovacke Koncertno-kazalisne agencije "Asser Savus" koja je, uz HDDU, suorganizator Festivala.
          Domacin glumcima ove su godine Vinkovci, a domacin Festivala istaknuti dramski umjetnik iz Dubrovnika Mise Martinovic. Vec tradicionalno Festivalu je pokrovitelj vukovarsko-srijemski zupan Rudolf Koenig, a njegovo odrzavanje podupiru i Ministarstvo kulture i grad Zagreb. Medijski pokrovitelj Festivala glumca su dnevne novine "Vecernji list".
          Vukovarsko-srijemska zupanija daje veliku pozornost i vaznost Festivalu, o cemu pak govori i cinjenica da je za tu priredbu izdvojena cetvrtina godisnjih prihoda Zupanije za kulturu, izvijestila je Zdenka Buljan.
          Manjak "dasaka koje zivot znace" od pocetka prati Festival, rekao je Himzo Nuhanovic, izrazivsi nadu da ce do sljedecega festivala to biti ublazeno jer bi se trebalo otvoriti kazaliste u Vukovaru.
          Festival ce popratiti i drugi dogadjaji i priredbe, medju njima i okrugli stol o temi "Glumac redatelj". Glumac Darko Curdo izlozit ce svoje slike, a otvorit ce se i prigodna izlozba fotografija uz 40. obljetnicu umjetnickoga djelovanja glumice Marije Kohn.

 * * *

Na Festivalu sv. Marka poznati svjetski izvodjaci

ZAGREB - "Mladi umjetnici u starom gradu" naziv je Drugoga festivala sv. Marka na kojem ce od 25. travnja do 25. svibnja, u koncertnim i crkvenim prostorima zagrebackoga Gornjeg i Donjeg grada, te grada Samobora, nastupiti poznati svjetski solisti i ansambli iz sedam europskih zemalja, rekao je ravnatelj Festivala Neven Valent, a prenijela je Hina.
          Predstavljajuci izvodjace koji ce sudjelovati na ovogodisnjem festivalu, pomocnica ravnatelja Festivala Marta Vodinelic posebno je istaknula Oktet Berlinske filharmonije, Ansambl Villancico iz Svedske, Copenhagen Saxophone kvartet, Komorni orkestar iz Zuericha, engleskog umjetnika Paula Esswooda zajedno s njegovim ansamblom "The musicke Company", Zagrebacke soliste i mlade hrvatske umjetnike.
          Na svecanom otvaranju festivala u crkvi Svetoga Marka nastupit ce Oktet Berlinske filharmonije, a izvodit ce djela Rossinija, Mozarta i Beethovena.

 * * *

U Splitu jubilarni 10. Marulovi dani

SPLIT - Deseti festival hrvatske drame i autorskog kazalista Marulicevi dani ove ce se godine odrzati od 25. do 30. travnja u Splitu, a bit ce prikazano 12 predstava, od kojih jedna iz Slovenije i jedna iz BiH.
          Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu prikazat ce "Hasanagu" Tomislava Bakarica u reziji Marina Carica.
          Hrvatsko narodno kazaliste u Varazdinu izvest ce predstavu "Kod bijelog labuda" Slobodana Snajdera u reziji Petra Veceka i autorski projekt Stojana Matavulja "Nesto ni o cemu", glumacki performance nacinjen od tekstova A.G. Matosa i Tina Ujevica. Prijavljeno je 35 predstava, sto je najveci broj u povijesti Marulicevih dana.
          Splitski HNK bit ce zastupljen s dva autorska projekta: "Plinska boca" i "Marlene Dietrich", koje je mladi redatelj Ivan Leo Lemo postavio u suradnji s glumcima i suradnicima.
          Rijecki HNK predstavit ce se predstavom "Velika Tilda" Ivana Vidica u reziji Nenni Delmestre, a zagrebacka Komedija s "Nemocnikom u pameti" nepoznata autora u reziji Jirija Menzela.
          Zagrebacki ITD izvest ce "Almu Mahler" Maje Gregl i Ivice Boban, a Zagrebacko kazaliste mladih "Grad u gradu" Bobe Jelcica i Natase Rajkovic. Gradsko kazaliste mladih u Splitu bit ce zastupljeno predstavom "Kain i Abel" Trpimira Jurkica u reziji Zelimira Oreskovica.
          Sarajevski Komorni teatar 55 pokazat ce "Dubrovacke kantune" Djele Jusica u reziji Edine Papo, a Slovensko narodno gledalisce Krlezinu dramu "U agoniji" redatelja Mile Koruna, najavio je Prohic. Izvijestio je da cetiri prijavljene komorne predstave jos nije stigao pogledati, pa bi neka od njih mogla biti naknadno ukljucena u festivalski program.
          Marulicevi dani ove ce godine biti dinamicniji, pa ce se u nekoliko prostora odrzavati najmanje dvije predstave na dan. Uvedena je i posebna festivalska nagrada, a dodjeljivat ce je povjerenstvo u kojemu su dramski kriticari Dalibor Foretic, Dubravka Vrgoc i Hrvoje Ivankovic te teatrolozi Darko Gasparovic i Ana Lederer. Kao prosle i ove ce se godine biti dodijeljena nagrada publike, ali ju nece birati ziri, nego svaki gledatelj osobno.
          Na okruglim stolovima o prikazanim predstavama sudjelovat ce i strucnjaci kazalistu bliskih podrucja, jer se zeli govoriti i o gorucim tockama hrvatskoga glumista danas, receno je na konferenciji na kojoj su, osim Prohica, sudjelovali ravnateljica Marulicevih dana Mani Gotovac i donedavni ravnatelj i utemeljitelj festivala Rade Perkovic.
          Festivalske novosti mogu se pratiti na Internetskoj stranici splitskoga HNK www.hnk-st.hr

 * * *

O Porinu u Makarskoj

MAKARSKA - Hrvatska glazbena priredba "Porin" odrzat ce se 30. travnja u Makarskoj, potvrdili su Velimir Vidak i Damir Viskovic, gradonacelnik i procelnik Odjela za javne djelatnosti grada Makarske, javila je Hina.
          Nakon razgovora predstavnika "Porina" i makarskih domacina ugovor o odrzavanju te glazbene priredbe u Makarskoj potpisali su Ivo Josipovic, tajnik Hrvatskog drustva skladatelja, i makarski gradonacelnik Velimir Vidak.
          Jedina je nepoznanica glede "Porina" televizijski prijenos, jer s HRT-om jos nije dogovoren izravan prijenos te priredbe. Po prijasnjem dogovoru, makarski domacini sudionicima i organizatorima "Porina" osigurat ce 1400 besplatnih pansionskih dana te 1000 polupansiona po cijeni od 120 kuna na dan po osobi. Trosak postavljanja i najma satora podmirili bi popola grad i organizator.

 * * * 

Predstavljene knjige na engleskom najizvodjenijeg hrvatskog dramskog pisca

ZAGREB - Knjiga "Three plays" - zbirka izabranih drama Mire Gavrana prevedenih na engleski – svecano je predstavljena u sklopu Medjunarodnog foruma kazalisnih kriticara u zagrebackom Teatru ITD, javila je Hina.
          "Kraljevi i konjusari", "Sheakspeare i Elizabeta" i "Smrt glumca" tri su izabrane Gavranove drame za objavljivanje kojih je, pod nazivom "Three plays", zasluzna knjiznica Drustva hrvatskih knjizevnika (DHK) "The Bridge/Most".
          Istaknuvsi kako je Miro Gavran najizvodjeniji hrvatski dramski pisac, autorica pogovora Sanja Nikcevic dodala je da je Gavranov stil pomalo osebujan te ga je velik dio teorijske kritike dugo vremena zaobilazio ne znajuci sto bi s njim. No, nagrada za najboljeg srednjoeuropskog pisca, koju je ugledni madjarski ziri lani dodijelio Gavranu, znacila je da ga je prepoznala i medjunarodna publika.
          "Three plays" donosi tri reprezentativne drame, koje govore o Gavranovu stilu: zivi, jasni, snazni, emocionalni karakteri i likovi cesto uzeti iz povijesti, ali ne kao biografske cinjenice, vec kao privatne osobe sa svojim teskocama, u kojima publika prepoznaje i svoje teskoce. Sav Gavranov dramski opus, po ocjeni Sanje Nikcevic, afirmira temeljne ljudske vrijednosti.
          Podsjetivsi na trud DHK u prevodjenju domacih autora, urednik knjige Drazen Katunaric je izrazio nadu da ce inozemna publika prepoznati vrijednost Gavranovih drama.

 * * *

Hrvatski festival malih scena
od 3. do 12. svibnja u Rijeci

RIJEKA - Sedmi rijecki "Hrvatski festival malih scena" odrzat ce se od 3. do 12. svibnja u organizaciji HKD teatra i gradskoga Odjela za kulturu te u izboru kazalisnog kriticara i dramaturga Jasmina Boke.
          Na Festivalu ce biti izvedeno cetrnaest predstava kazalista iz Rijeke, Zagreba, Splita i Siska, te gostujucih kazalista iz Nove Gorice u Sloveniji, Lublina u Poljskoj, Edinburgha u Velikoj Britaniji i glasovitog moskovskog kazalista "Na Taganke", s cijom ce izvedbom Shakespeareovih Kronika festival i zavrsiti.
          Ocjenjivacki sud Festivala dodijelit ce nagrade za najbolju predstavu, najbolje zensku i musku ulogu, najbolje mlade glumicu i glumca, epizodnu ulogu, scenografiju, kostimografiju, scensku glazbu i design svjetla. Nakon svake predstave priredit ce se, tradicionalno, rasprave koje ce voditi kriticari i drugi ugledni kazalisni radnici.
          "Hrvatski festival malih scena" odrzat ce se u Hrvatskom narodnom kazalistu Ivana pl. Zajca, Hrvatskom kulturnom domu i jos u dvama prikladnim prostorima.

«««Povratak na sadrzaj