Hoce
li Mesicev posjet Sarajevu doista preokrenuti odnose BiH i Hrvatske?
Ivan
Sabic, “Vjesnik”
Dvodnevni sluzbeni
posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesica Bosni i Hercegovini po
mnogocemu predstavlja potpunu novinu u odnosu na sve ono sto je do sada
vidjeno u odnosima izmedju Zagreba i Sarajeva. Mesicu je u glavnomu
gradu priredjen docek koji je, kako tvrde izvjestitelji i sami gradjani
Sarajeva, dojmljiviji i srdacniji cak i od doceka koji je priredjen
americkom predsjedniku Billu Clintonu, sto je svakako posljedica golemih
ocekivanja od promjena koje su se od pocetka ove godine dogodile u
Hrvatskoj, ali i (politickih) priprema samoga posjeta. Kako za samog
boravka u Sarajevu, tako i u intervjuima i izjavama koje je davao
neposredno prije sluzbenog posjeta, hrvatski predsjednik nije zalio
truda kako bi se svidio Sarajlijama - a to znaci bosnjackoj komponenti u
slozenoj bosanskohercegovackoj zajednici, buduci u stanovnistvu glavnoga
grada danas Bosnjaci sudjeluju s oko 95 posto - sto zacijelo nije po
volji ostalim dvjema komponentama, poglavito hrvatskoj koja je navikla
biti u prvom planu kada je rijec o kontaktima BiH i Hrvatske. (Prakticki
su svi posjeti pokojnog predsjednika Tudjmana Bosni i Hercegovini
zapravo bili posjeti Hrvatima u ovoj susjednoj zemlji.) Predsjednik
Mesic je ocigledno zelio naglasiti potporu Sarajevu i politici - ili
makar njezinim glavnim elementima - koju je u proteklom desetljecu vodio
bosnjacki politicki vrh, sto je - osim iz njegovih izjava podrske
jedinstvenoj BiH, cak i “jedinstvenijoj” nego sto je predvidjeno
Daytonskim sporazumom - evidentno i iz cinjenice da u program svoga
posjeta nije uvrstio ni Banju Luku niti Mostar, premda se u prvim
najavama o Banjoj Luci dosta govorilo. Truda nisu zalili ni sarajevski
mediji, ponegdje se znalo i pretjerati u “glancanju” Mesiceva
portreta. Dnevni avaz, primjerice, u komentaru uoci posjeta pise kako
se, “dok su Tudjman i njegovi trabanti u Bosni tajno pregovarali s
Milosevicem i Karadzicem”, Mesic “drznuo zestoko osuditi takvu
politiku i krajem 1993. demonstrativno otici s mjesta predsjednika
hrvatskog Sabora”, premda cinjenice stoje nesto drugacije - Mesic je
iz HDZ-a istupio 1994., a s mjesta predsjednika Sabora smijenjen je
voljom HDZ-a. U protokol dvodnevnog posjeta uguran je veliki broj
sluzbenih i nesluzbenih sastanaka te posjeta institucijama i
zanimljivostima u Sarajevu, a napravljen je i jedan korak u formalnom
definiranju odnosa izmedju Hrvatske i BiH - potpisan je sporazum o
zeljeznickom prometu. Najavljen je i citav niz novih koraka (paket
sporazuma koji je nuzan za suradnju dviju susjednih zemalja - o
trgovini, dvojnom drzavljanstvu, carinama, socijalnom osiguranju...), a
tempo njihove realizacije ce potvrditi ili opovrgnuti ovih dana
nebrojeno puta izrecenu ocjenu da Mesicev sluzbeni posjet predstavlja
prekretnicu u medjusobnim odnosima BiH i Hrvatske.
«««Povratak
na sadrzaj
|
