POLITIKA

 

GOSPODARSTVO

 

KULTURA

POLITIKA

Suradnja predsjednika drzave, Vlade i Sabora
oko ustavnih promjena

ZAGREB –”Ne postoji nikakav sukob izmedju mene, predsjednika Vlade i Sabora, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesic na konferenciji za novinare. Doslo je do 'kratkih spojeva' jer neki nisu shvatili da je vrijeme izborne kampanje proslo. Meni nije problem protokol ni vojska ni crveni tepih, vec mi je najvaznije da obavim posao za koji me je narod izabrao”, rekao je Predsjednik Mesic.
           Predsjednik se slozio s tvrdnjom da bi sukob Pantovcaka i Markova trga bio stetan za hrvatsku poziciju u svijetu kada bi tog sukoba bilo, no sukoba izmedju njega i Vlade nema. Potrebnim je naglasio dogovarati se o biti, isticuci da demokracija znaci provedbu Ustava i zakona, a onaj tko zeli mijenjati zakone, to radi vecinom u Saboru. Razgovor s premijerom Racanom i predsjednikom Sabora Tomcicem predsjednik Mesic ocijenio je kulturnim i civiliziranim razgovorom izmedju ljudi odgovornih za poslove koje rade. Taj razgovor, prema njegovim rijecima, bio je nacelne prirode i nisu se zauzimala konkretna stajalista. Mesic kaze da su i on i Racan za rjesavanje svih problema. Moramo se drzati izbornih obecanja jer su ta obecanja svojevrstan ugovor s hrvatskim narodom, rekao je. Kada je rijec o izbornim obecanjima, podsjetio je i na ona o promjeni zakonske regulative. Sadasnja se regulativa mora mijenjati da bi se ispunila obecanja o decentralizaciji, depolitizaciji vojske i policije, otvaranju Hrvatske svijetu, slobodi medija. U izbornoj kampanji, kaze Mesic, nitko nije rekao da vojska moze ici pod drugu komandu, osim predsjednika drzave. Receno je i da tajne sluzbe treba kontrolirati Sabor, a njihove sefove imenovati predsjednik drzave. Ako su to bile poruke, to su i obveze kojih se treba drzati, rekao je, dodajuci da sada dolaze sasvim drugacije poruke koje znace nesto drugo. Komentirajuci izjavu svojeg savjetnika za unutarnju politiku Igora Dekanica da Vlada hoce ukinuti instituciju predsjednika drzave, Mesic je rekao kako je Dekanic mozda uzeo previse ozbiljno cijelu Vladu jer Vlada o tome nije raspravljala. Postoje neki koji bi otprilike tako zeljeli. Neki bi stvarno zeljeli ukinuti predsjednika drzave, ne kao instituciju, nego njegove ovlasti da postane fikus i protokolarna licnost, ustvrdio je Mesic. Upitan je li se jucer govorilo o predsjednickim ovlastima koje bi se ukinule, a koje zadrzale, Mesic nije dao izriciti odgovor, ali je rekao kako sve sto je u sukobu s biti sustinom parlamentarnog sustava treba promijeniti. Podsjetio je da je vec prije govorio kako se nece koristiti inflacijom ovlasti koja je proizisla ekstenzivnim tumacenjem Ustava i zakona. Predsjednik drzave najavio je da ce Komisija koju je osnovao da izradi prijedlog ustavnih promjena uskoro zavrsiti svoj rad. Na jucerasnjem sastanku je receno da bi bilo dobro da se clanovi te Komisije nadju s onom koju je osnovala Vlada po istom pitanju i da rasprave ponudjene prijedloge. Ocekujem da to bude uskoro, rekao je predsjednik Mesic odgovarajuci na pitanje kada se u saborskoj proceduri mogu ocekivati ustavne promjene. Kada je rijec o imenovanju celnih ljudi tajnih sluzbi, predsjednik Mesic podsjetio je na predizborna obecanja o depolitizaciji vojske i policije, racionalizaciji tajnih sluzbi i imenovanju njihovih celnih ljudi. Ako su sva ministarstva u Vladi podijeljena na apotekarsku vagu prema izbornim rezultatima, onda nema depolitizacije vojske i policije, rekao je Predsjednik. Novinari su od Mesica vise puta trazili da kaze tko se protivi tomu da predsjednik drzave bude vrhovni zapovjednik vojske i da postavlja sefove obavjestajnih sluzbi. To su neke strucne sluzbe koje sigurno rade na aktima koji bi mogli postati radni materijal za raspravu i u Vladi i u Saboru. No, nijedna ustanova jos ne stoji iza nekog takvog radnog papira. Prije nego sto takav papir ugleda svijetlo dana, upozoravam sto bi se moglo dogoditi, rekao je Mesic porucivsi tim nekim strucnim sluzbama da se vrate korak natrag. Izjave ministra za europske integracije Ivana Jakovcica o autonomiji Istre Predsjednik je ocijenio stetnima. Ne moze se zbog krize jedne banke a koja se moze dogoditi i u Splitu i Zagrebu traziti autonomija, rekao je Mesic. Na konferenciji za novinare hrvatski Predsjednik pozitivno je ocijenio prvih mjesec i pol dana na novoj duznosti. Hrvatska se otvara prema Europi i svijetu, stize nam velik broj poziva za posjet stranim drzavama. Sve to znaci da Hrvatska ima sansu, rekao je Mesic ponavljajuci da je njezin strateski cilj priblizavanje euroatlantskim integracijama. Bitnim je oznacio okretanje gospodarskim problemima da se iz depresije udje u gospodarstvo koje ce povecati broj zaposlenih i stopu gospodarskog rasta. Za to nam treba antidepresijski program koji cemo, vjerujem, uskoro imati, rekao je Predsjednik. Izjavio je da je veci dio Prvoga gardijskog zdruga vec otisao s Pantovcaka. Naglasio je da je Zdrug bio javna sluzba koja je osiguravala bivsega predsjednika drzave te da nije rijec o nikakvoj tajnoj sluzbi. Predsjednik se osvrnuo i na pitanje smjestaja svoga ureda, isticuci da ce prihvatiti svako odgovarajuce rjesenje koje mu Vlada ponudi.

 * * *

Premijer Racan o tajnim sluzbama i
stanju u bankarstvu

ZAGREB - Opcu kontrolu i utjecaj na rad tajnih sluzbi treba imati predsjednik Republike, upravljanje i uskladjivanje rada tajnih sluzbi obavljati Vlada kao izvrsna vlast, a demokratsku kontrolu, kao sto je i u vecini zemalja parlamentarne demokracije, Hrvatski drzavni sabor, za sredisnji Dnevnik HTV-a predsjednik hrvatske Vlade Ivica Racan.
           Govoreci o novom ustroju hrvatske obavjestajne zajednice, Racan je izjavio da se prije svega zauzima za obavjestajnu zajednicu koja ce biti strogo kontrolirana i u kojoj se vise nece dogadjati zloporabe kao proteklih godina. Zauzimam se da se tajne sluzbe vise ne zloupotrebljavaju protiv demokratskog prava gradjana, te da ne kontroliraju politicare, novinare i mnoge druge, kazao je Racan. Naglasio je kako je preustroj tajnih sluzbi nuzan, kao i smanjenje njihova broja na normalnu mjeru. Previse je bilo tajne policije i previse je novca odlazilo za taj jalov i nedemokratski posao, rekao je Racan. Istaknuo je da je sredisnje pitanje kako sprijeciti zloporabe i kako kontrolirati tajne sluzbe, dok je sam ustroj manje vazno pitanje. Premijer Racan u intervjuu HTV-u govorio je i o napadima na poteze Vlade, aktualnim problemima bankarstva i stanju na HRT-u. Ustvrdio je da zapreke u ostvarenju promjena kojima tezi Vlada dolaze u pravilu od onih koji tim promjenama gube. Rijec je o onima koji su dobro zivjeli i dobro prolazili u dosadasnjoj politici, kazao je Racan. Problem vidi i u mentalitetu onih koji su naucili da Vlada uzima previse iz gospodarstva i diskrecijski odlucuje kome dati.
           “Jos uvijek se dolazi u Vladu i ocekuje da se dobiju sredstva neovisno zasluzuju li to ili ne”, kazao je Racan, naglasivsi kako njegova Vlada novac poreznih obveznika mora upotrijebiti za razvojne projekte i nova radna mjesta, a ne bacati ga u bunar bez dna. Naglasio je kako zbog ohrabrujuce podrske gradjana Vlada nema pravo posustati pred problemima i otporima promjenama. “Mjere koje poduzimamo bolne su i to svi znaju, no ipak ih podupiremo, jer znamo da su one pretpostavka uspjeha u buducnosti”, kazao je, naglasivsi kako ga otpori previse ne impresioniraju i ne plase. Govoreci o problemima u bankarstvu Racan je naglasio kako ce Vlada stititi stednju i interese stedisa. Obecao je da ce uciniti sve da banka stane na svoje noge. No, kako je rekao, to nece biti na nacin kako su se banke do sada sanirale. Vjerujem da cemo naci rjesenje, kazao je, izrazivsi ocekivanje da i organi vlasti u Istarskoj zupaniji pokazu veci stupanj odgovornosti i pomognu u rjesavanju stvari, a ne da nepotrebnom politizacijom i zaostravanjem problema na relaciji Istre i Zagreba cine stetu i Istri i Hrvatskoj. Ocekujemo od njih odgovornost pa ce rjesenje biti lakse naci, rekao je Racan.

 * * *

Dr. Mate Granic – predsjednik
Demokratskog centra

ZAGREB – Mate Granic izabran je za predsjednika, a Vesna Skare Ozbolt za njegovu zamjenicu na utemeljiteljskoj skupstini nove politicke stranke Demokratskog centra. Na utemeljiteljskom skupu DC-a u inicijativnom odboru bili su mnogi bivsi clanovi Hrvatske demokratske zajednice, izaslanik predsjednika Republike Igor Dekanic, te gosti iz zemlje i inozemstva, predstavnici parlamentranih politickih stranaka iz Hrvatske i inozemstva, udruga i sindikata.
           Kako je nakon pozdravnih govora gostiju istaknula Vesna Skare- Ozbolt, utemeljeni DC bit ce stranka beskompromisnog centra. Rekla je da je inicijativnom odboru DC-a u posljednja cetiri tjedna pristupilo oko cetiri tisuce clanova okupljenih u 48 inicijativnih ogranaka. Objasnjavajuci ime stranke, koja se trebala zvati Hrvatski demokratski centar (HDC), Skare-Ozbolt je rekla da im je u odabiru imena pomogla jedna mala stranka iz Rijeke, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u HDC i tako iskoristila njihov prijedlog koji je bio objavljen u javnosti.
           “Da je stranka na pravome putu, i da ce postati vodeca demokratska stranka u Hrvatskoj, pokazuje i to da nas se mnogi boje pa je netko povukao potez hitne promjene imena jedne dosad nepoznate stranke”, istaknula je Vesna Skare-Ozbolt. Time se na neki nacin ostvaruju, kako je dodala, prijetnje zle vile o tome kako ce nam politicki zivot uciniti nepodnosljivim. Nakon sto je jednoglasno izabran za predsjednika, Mate Granic je rekao da je DC moderna, europska narodna stranka koja Hrvatsku drzi neodvojivim dijelom europske kulture, tradicije i civilizacije. Istaknuo je kako DC usvaja i socijalni nauk Katolicke crkve, te da ce se zauzimati za to da se poboljsa kvaliteta i vrate prava na dostojan zivot ugrozenim drustvenim skupinama. Granic je dodao da je pred DC-om prvi veliki ispit na skorasnjim izborima za zagrebacku Gradsku skupstinu. Porucio je, burno pozdravljen, nazocnim clanovima DC-a da prihvate viziju Hrvatske za razdoblje u kojem ce preuzeti odgovornost za ostvarenje blagostanja sadasnjim i buducim narastajima i da zajedno krenu prema prvim uspjesima stranke. Na utemeljiteljskoj skupstini prihvaceni su i programski dokumenti DC-a, te su izabrana trojica potpredsjednika i radna tijela stranke.

 * * *

Predsjednik Mesic trazi angaziranje
oko Slobodana Milosevica

ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesic zatrazio je od NATO-a jasan signal upozorenja jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Milosevicu pise njemacki tjednik Der Spiegel, a prenosi France presse. NATO mora uputiti jasan signal: Milosevicu: ako vojno interveniras, tvoji su dani odbrojani, rekao je predsjednik Mesic u intervjuu za taj list. Milosevic je poput biciklista koji odrzava ravnotezu samo dok vozi u smjeru rata i moze u svakom trenutku zapoceti novi rat na Balkanu, ocijenio je Mesic. Hrvatski predsjednik prigovorio je NATO-u zbog odredjenog nedostatka odlucnosti prema utjecaju jugoslavenskog predsjednika na Srbe na Kosovu, pise France presse. Granicu izmedju Kosova i Srbije mirovne bi snage trebale drzati cvrsto zatvoreno, rekao je Mesic. Mesic je kazao i da se nada da ce Hrvatska za pet godina uci u strukture Europske unije sa Slovenijom i Madjarskom koje o pripajanju EU-u pregovaraju od 1998. Narodi u ujedinjenoj Europi branit ce samo svoj kulturni suverenitet, a politicke odluke donosit ce se konsenzusom, a ne vise na nacionalnoj razini. Srbija ce takodjer jednog dana biti clanica EU-a, ali kada Milosevica vise ne bude, rekao je Mesic za Der Spiegel.

 * * *

Savjet za suradnju s ICTY-om
predstavio strategiju

ZAGREB - Savjet za suradnju s ITCY-em utvrdio je osnovne elemente strategije suradnje koji ce pocetkom travnja biti predstavljeni glavnoj haaskoj tuziteljici, a zatim upuceni hrvatskoj Vladi i Saboru na prihvacanje. Ovlasten je ministar Ivanisevic da prigodom posjeta glavne tuziteljice obavi konzultacije kako bi se mogao naci zajednicki jezik, izjavio je nakon sjednice zamjenik premijera i predsjednik Savjeta Goran Granic. To se tijelo u Banskim dvorima okupilo prvi put u novom sazivu koji cine, uz Granica, ministar pravosudja Stjepan Ivanisevic, ministri vanjskih i unutarnjih poslova Tonino Picula i Sime Lucin, ministar obrane Jozo Rados, predstojnik UNS-a Tomislav Karamarko, ravnatelj HIS-a Ozren Zunec, profesori sa zagrebackog Pravnog fakulteta Bozidar Bakotic i Ivo Josipovic te haaski odvjetnici Anto Nobilo i Pero Puliselic. Novoutvrdjeni elementi strategije polaze od pretpostavke da je hrvatska drzava spremna preuzeti svoj dio odgovornosti za procesuiranje na podrucju Hrvatske, rekao je G. Granic. Hrvatska s Haagom zeli partnerski odnos, rekao je, i to kroz rjesenja koja ce zastititi suverenitet hrvatske drzave, ali i omoguciti neometan rad haskog suda. S glavnom tuziteljicom ICTY-ja Carlom del Ponte, ciji se dolazak u Zagreb ocekuje pocetkom travnja, razgovarat ce se i o vodjenju sudskih postupaka u Hrvatskoj, provedbi istraznih postupaka uz zastitu suvereniteta Hrvatske te hrvatskom prijedlogu Haagu da osudjenici odsluzuju kaznu u Hrvatskoj, rekao je Granic. Dodao je kako ce suradnja s Davidom Rivkinom biti prekinuta.

 * * *

Tomcic: Doci ce do smanjenja
predsjednickih ovlasti

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora Zlatko Tomcic izjavio je u intervjuu Hrvatskoj televiziji kako ce svakako doci do smanjenja ovlasti predsjednika hrvatske drzave. Tomcic je govorio o predsjednickim ovlastima o prelasku s polupredsjednickoga na parlamentarni sustav, te o medjusobnim odnosima unutar najvisega hrvatskoga drzavnog vrha. Svi oni koji smatraju da su ti odnosi naruseni sude presnazno i preostro. Ja mislim da su ti odnosi u okviru onih tolerantnih mjerila koja su potrebna da bi drzava normalno funkcionirala, istaknuo je Tomcic. Govoreci o smanjenju ili ukidanju predsjednickih ovlasti, predsjednik Sabora podsjetio je da su predsjednicke ovlasti prije svega izravna posljedica predizbornih obecanja, ali i programa sest koalicijskih stranaka da ce provesti transformaciju polupredsjednickog sustava u parlamentarni sustav. Svakako da ce doci do bitnog smanjenja ovlasti predsjednika drzave, rekao je Tomcic, ali - istaknuo je - to je pitanje odredjenih ustavnih promjena koje treba na vrlo pazljiv nacin pripremiti i prilagoditi, i ustavne promjene i ovlasti predsjednika potrebama Republike Hrvatske. Predsjednik Hrvatskog drzavnog sabora s tim u svezi rekao je i da se ustavne promjene ne mogu dogadjati svake dvije do tri godine, te da se ne smije dopustiti da se nakon svake promjene vlasti mijenja Ustav. Ustavne promjene trebaju biti dugorocnog karaktera i vjerujem da ce do kolovoza ili rujna ove godine one biti pripremljene, a da ce u saborsku proceduru uci i vjerojatno zavrsiti negdje u jesen ove godine, rekao je Tomcic.
           Odgovarajuci na pitanje o mogucnosti provedbe referenduma o tim promjenama, Tomcic je izjavio kako referendum sigurno nije nacin odlucivanja o ustavnim promjenama. Mi na referendumu mozemo eventualno otkriti stajalista gradjana Republike Hrvatske o dubini transformacije predsjednickih ovlasti i dubini transformacije polupredsjednickog u parlamentarni sustav. To bi mogao biti jedan ili konzultativni ili obvezujuci referendum koji bi nam samo dao odredjene upute u kojem smjeru gradjani ocekuju ustavne promjene. Ali same ustavne promjene mogu se iskljucivo donijeti u Zastupnickom domu Hrvatskoga drzavnog sabora, istaknuo je u intervjuu HTV-u predsjednik Sabora Zlatko Tomcic.

 * * *

Mesic donio odluku o smanjenju vojnog roka

ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Radic potpisao je odluku o ranijem otpustanju vojnika sa sluzenja vojnog roka u Oruzanim snagama Republike Hrvatske. Rocni vojnici koji su stupili na sluzenje vojnog roka u Oruzanim snagama Republike Hrvatske tijekom kolovoza, odnosno studenoga 1999. (treci i cetvrti narastaj) otpustaju se 30 dana ranije od sluzenja vojnog roka, stoji u odluci. Rocnici se mogu otpustiti i ranije sa sluzenja vojnog roka u slucaju kada se na kraju sluzenja vojnog roka koriste dopustom koji im pripada, odnosno koji im je odobren. Obvezuje se ministar obrane da posebnom odlukom propise nacin i vremenski slijed provedbe ove odluke, stoji u njoj. Odluka je stupila na snagu danom potpisivanja i nece se objaviti u Narodnim novinama. Predsjednik Mesic potpisao je tu odluku na temelju clanka 100. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske i clanka 95. stavka 3. Zakona o obrani.

 * * *

HDZ dolazi u novu fazu

ZAGREB - Vrsitelj duznosti predsjednika HDZ-a Vladimir Seks najavio je pokretanje zakonskih projekata koji ce se temeljiti na programskim nacelima HDZ-a, cime ce stranka izaci iz faze u kojoj je bila samo kriticka oporba. Seks je izvijestio da je HDZ pokrenuo Prijedlog zakona o Hrvatskoj televiziji te da ce uskoro pokrenuti i niz zakona s podrucja gospodarstva i socijalne politike. Na sastanku je raspravljano o nizu tehnickih pitanja, o provedbi unutarstranackih izbora i o pripremi Petoga opceg sabora HDZ-a, a zastupnici su imali priliku iznijeti primjedbe na nacrt stranackoga Statuta i Programske deklaracije, kazao je Seks. Takodjer je rekao da su zastupnici ocijenili da se HDZ nalazi u medijskoj blokadi. HDZ ce zbog toga nastojati ustrojiti odgovarajucu skupinu koja ce permanentno izvjestavati javnost o stavu HDZ-a o odredjenim zbivanjima na hrvatskoj politickoj sceni. Zamoljen da komentira najave o mogucim kandidaturama Nadana Vidosevica i Andrije Hebranga za predsjednika stranke, Seks je kazao da ce svakom clanu HDZ-a kroz unutarstranacke izbore biti omoguceno doci na bilo koji polozaj u stranci bude li to politicka volja clanstva, tijela i organizacija HDZ-a.
           Klubovi zastupnika HDZ-a oba doma Sabora zakljucili su da izjava predsjednika IDS-a i ministra za europske integracije Ivana Jakovcica o mogucoj autonomiji Istre nije nikakav pokusaj decentralizacije ili povecavanja ovlasti regije, vec najava odcjepljenja od Hrvatske, rekao je Vladimir Seks v.d. predsjednika HDZ-a na konferenciji za novinare. Ta je izjava po svojoj naravi ultimatum i prijetnja premijeru i Vladi, i to ne moze reci u afektu jedan ministar, rekao je Seks. Izvijestio je da HDZ-ovi klubovi zastupnika od Vlade traze ocitovanje o tome je li Jakovciceva izjava stajaliste Vlade, te o tome hoce li smanjenje proracunskih sredstava za lokalnu samoupravu znaciti ukidanje nekih opcina i okrupnjavanje na nizoj razini, a potom i na razini zupanija.
           Potpredsjednica HDZ-a Ljerka Mintas-Hodak istaknula je da su netocne tvrdnje ministra Ivanisevica da postoje dokumenti iz kojih je vidljivo da ugovore i memorandume o naplati americki odvjetnik David Rivkin nije sklapao s Vladom, nego s pojedincima, medju kojima je spomenuo i Ljerku Mintas-Hodak. Kazala je da nikad nije ustvrdila da Rivkinovi racuni nisu slani na njezino ime, ali da se to dogadjalo tek nakon sto je potpisan ugovor izmedju Rivkina i Vlade. Tvrdi da za Rivkina do tada nije cula. Racuni su u pocetku slani na moju adresu, dok nisam zatrazila da ih se salje Uredu za suradnju s haaskim sudom Ministarstva vanjskih poslova, rekla je Ljerka Mintas-Hodak. No, naglasila je da kao clanica tadasnje Vlade preuzima odgovornost za Vladino angaziranje Rivkinove odvjetnicke kuce jer je zadovoljna nacinom na koji je ta kuca zastupala hrvatske interese u Haagu.

GOSPODARSTVO

Konferencija za novinstvo
Hrvatske narodne banke

ZAGREB - Guverner HNB-a Marko Skreb izjavio je kako se intenzivno traze rjesenja za dokapitalizaciju Istarske banke. Dogadjanja posljednjih dana nazvao je politickim pritiscima na HNB glede odluka u vezi s jednom bankom. Podrzavam otvorenu, strucnu i argumentiranu raspravu o ulozi HNB-a u bankarstvu, a Sabor iz toga neka donese svoje zakljucke, komentirao je Skreb najavu premijera Racana da ce parlamentarna vecina uskoro zatraziti njegovu odgovornost. Skreb je rekao kako nema naznaka kada bi se ta rasprava mogla odrzati. Nije komentirao pitanje ocekuje li svoju smjenu. Guvernera bira i razrjesava Sabor na mandat od sest godina, a Skreb je na mjesto guvernera dosao 1. ozujka 1996. On zanimljivim smatra da zahtjev za njegovom smjenom dolazi od ministra za europske integracije Ivana Jakovcica. Interesanto bi bilo cuti da li u zemljama EU-a od pojedinih ministara dolaze zahtjevi za smjenom guvernera, kazao je.
           Vrlo opsirno celnici HNB-a govorili su o brojnim nepravilnostima uocenim u poslovanju Istarske banke. Odluka o slanju privremenog upravitelja, temeljem Zakona o bankama, donesena je zbog nesolventnosti banke. Odluka je donesena samostalno. Skreb je rekao kako ga je u vezi s osobom upravitelja nazvao sam Jakovcic predlazuci da to bude jedan od clanova Uprave Banke.
           Privremenom upravitelju dan je rok od tri mjeseca da rijesi problem Istarske banke i nadje strateskog ulagatelja koji ce banku biti spreman dokapitalizirati, dodao je. S takvim pozivom privremeni se upravitelj obratio i najvecim domacim bankama, a i Skreb je pozvao dionicare i moguceg strateskog investitora da posalju svoje ponude. Skreb je izvijestio kako je prosle godine postojala ponuda Rijecke banke o kupnji. Dodao je kako je Uprava Istarske banke to odbila. Prodajom bi se samo povecala likvidnost, ali bi se solventnost pogorsala. Grube procjene govore da bi u slucaju da bi za eventualnu sanaciju Istarske banke trebalo 300 do 400 milijuna kuna.

 * * *

Slucaj Istarske banke

PULA - Skupstina Istarske zupanije na izvanrednoj sjednici u Puli o Istarskoj banci zakljucila je da, ako se do ponedjeljka, 3. travnja, salteri Istarske banke ne otvore, istarski zupan Stevo Zufic proglasit ce stanje elementarne nepogode zbog, kako je receno, ugrozenosti prezivljavanja stanovnistva Istarske zupanije. Takodjer je najavljeno da ce se u tom slucaju osnovati krizni stozeri i fond za najugrozenije stedise, a zatrazit ce se i pomoc ostalih hrvatskih zupanija te pobratimljenih regija u pojedinim europskim zemljama. Ujedno skupstina Istarske zupanije zatrazila je od Vlade da u radnu skupinu za slucaj Istarske banke, ukljuci i istarskog zupana Stevu Zufica.
           Ministar za europske integracije Ivan Jakovcic, koji je bio na sjednici Skupstine Istarske zupanije, vijecnike je izvijestio da je Vlada, raspravljajuci o problemima bankarskog sustava, pokazala zanimanje za rjesavanje problema Istarske banke. Tim je, ocijenio je Jakovcic, Vlada izrazila velik senzibilitet za stanje u Istarskoj zupaniji. Predlazem da slucaj Istarske banke izvucemo iz politike, da ga depolitiziramo i, buduci da su kompetentne i strucne osobe odlucile rjesavati nastali problem, treba ga premjestiti u podrucje financija gdje i pripada, rekao je Jakovcic.
Zagrebacka banka, Privredna banka Zagreb i Rijecka banka izrazile su interes za dokapitalizaciju odnosno preuzimanje Istarske banke. Za Cibalae banku, do podneva, nije pokazano zanimanje, receno je Hini iz Hrvatske narodne banke. Na upit kada se moze ocekivati odluka i kakva je daljnja procedura moguceg preuzimanja, iz Ureda za odnose s javnoscu HNB-a odgovoreno je da ce - s obzirom na to da je Vlada osnovala posebnu ministarsku radnu skupinu cija je zadaca razmatranje i predlaganje Vladi rjesenja za situaciju u Istarskoj banci - privremeni upravitelj Istarske banke i HNB-a suradjivati s clanovima radne skupine na iznalazenju najpovoljnijeg nacina razrjesavanja situacije u Istarskoj banci. Hina je zatrazila i stajaliste HNB-a o ponudi gospodarsko-interesnog udruzenja Hrvatska udruga banaka o spremnosti isplate osigurane stednje stedisama Istarske i Cibalae banke uz kvalitetno osiguranje. Iz HNB-a isticu da je prema njihovim saznanjima, a sukladno sadasnjem zakonskom okviru (clanak 86. Zakona o bankama), prijenos osigurane stednje gradjana iz problematicnih banaka u zdrave banke moguc uz uvjet da je nad problematicnom bankom prethodno otvoren stecaj. Hrvatska banka se nada kako ce takvo rjesenje u slucajevima spomenutih dviju banaka moci biti izbjegnuto.

 * * *

Stize novi zakon o poticanju ulaganja

ZAGREB - Vec duze vrijeme najavljivani zakonski prijedlog o poticanju ulaganja uskoro bi se mogao naci pred hrvatskom Vladom. Taj prijedlog, u formi nacrta, pripremilo je Ministarstvo gospodarstva, a njime se za poticanje ulaganja predvidjaju poticajne mjere i porezne povlastice. Prijedlog koji ide iz Ministarstva izjednacava domace i strane investitore. Naime, predvidja se poticanje ulaganja domacih i stranih pravnih i fizickih osoba, a ulagateljima bi se smatrali oni koji u nositelja poticajnih mjera i poreznih povlastica (poduzeca ili obrt) uloze najmanje sest milijuna kuna. Prema prijedlogu, koji u daljnjoj proceduri moze dozivjeti i vece izmjene, cetiri su vrste ulaganja na temelju kojih se moze racunati na porezne povlastice. Najmanje takvo ulaganje moralo bi iznositi 20 milijuna kuna, a uz uvjet zaposljavanja najmanje 30 zaposlenika, porez na dobit bio bi smanjen 50 posto u razdoblju od pet godina. Na pet godina smanjenje poreza na dobit mogu ocekivati jos dvije skupine ulaganja. Tako bi ulaganja veca od 40 milijuna kuna uz zaposljavanje najmanje 50 ljudi mogla ocekivati smanjenje poreza na dobit od 65 posto, a u iznosu vecem od 100 milijuna kuna i uz najmanje 75 zaposlenih osoba smanjenje bi bilo 80 posto. Ulaganja veca od 400 milijuna kuna, uz uvjet da se njima osigura zaposljavanje najmanje 200 ljudi, bila bi u potpunosti oslobodjena placanja poreza na dobit, i to u razdoblju od osam godina. Predlozeni zakon predvidja i nekoliko kriterija koje bi morala zadovoljiti ulaganja. Pored minimalnog iznosa od sest milijuna kuna ulaganja, to su da se najmanje 30 posto ulaganja ostvaruje u opremi visoke tehnologije, a najvise 35 posto iznosa moglo bi se ostvarivati u nekretninama. Za tu bi se opremu odgodilo placanje PDV-a na iduce obracunsko razdoblje od dana uvoza ili nabave. Za osiguranje sredstava za poticajne mjere zakonski prijedlog predvidja osnivanje triju fondova - za inicijalna sredstva u procesu poticanja ulaganja, za poticanje otvaranja novih radnih mjesta i prekvalifikaciju zaposlenika, te Fonda nekretnina za poticanje ulaganja. Njihovo osnivanje i rad uredili bi se posebnim zakonom. Procjenjuje se da bi zakonski prijedlog Ministarstva gospodarstva za oko dva tjedna mogao biti pred samom Vladom. Do tada na njega svoje primjedbe trebaju dati druga ministarstva, vjerojatno i neke druge institucije, te Vladine koordinacije.

 * * *

Slucaj Cibalae banke

VINKOVCI - Poglavarstvo Vukovarsko-srijemske zupanije poslalo je pismo Vladi i Hrvatskoj narodnoj banci, u kojem im predlaze da opozovu privremenog upravitelja u vinkovackoj Cibalae banci Ujedno predlaze da se banka sanira, kako bi se stvorili uvjeti za dolazak strateskog ulagaca. Poglavarstvo je, dodaje se, zabrinuto zbog nepodnosljivog gospodarskog stanja u Vukovarsko-srijemskoj zupaniji, koje se, tvrdi se u pismu, ponajprije ocituje u najvisoj stopi nezaposlenosti u Hrvatskoj (33 posto), stalnoj insolventnosti tvrtki, oskudici novca za rad lokalne samouprave, opasnosti od stecaja sve veceg broja trgovackih drustava zbog stecaja Zupanjske banke te nereguliranom statusu Grada Vukovara, sto je i zapreka povratku prognanika. Kako bi se pocele uklanjati gospodarske teskoce, predlozen je hitan sastanak clanova Poglavarstva s predsjednikom Vlade i resornim ministrima u Zagrebu ili Vukovaru. Ako izostane ocekivana pomoc, zupanijskoj izvrsnoj vlasti ne preostaje nista drugo nego da kao moralni cin podnese skupnu ostavku, stoji u pismu.
           O blokadi vinkovacke Cibalae banke i imenovanju privremenog upravitelja na danasnjoj konferenciji za novinare u sjedistu SDP-a u Vinkovcima govorli su prvaci gradskoga SDP-a i HSLS-a mr. Goran Heffer i Zeljko Rapcan. Prema njihovu misljenju iza sloma Cibalae banke kriju se protekcionasko- financijski poslovi, a glavni uzrok je sprega politike i bankovnog sustava.
Govoreci o vaznosti Cibalae banke za Vinkovce i Vukovarsko- srijemsku zupaniju, predsjednik vinkovackog SDP-a Goran Heffer istaknuo je kako je na njezino poslovanje upuceno oko 2300 tvrtaka, od toga oko 80 posto zupanijskih. Osim njih ugrozeno je i oko 75.000 sitnih stedisa. Blokirano je ostalo oko 300 milijuna kunske i 30 milijuna njemackih maraka devizne stednje, dodao je Heffer. Prema njegovim rijecima iza izvjesca Hrvatske narodne banke da su moguci gubitci Cibalae banke veci od njezina jamstvenog kapitala kriju se pretvorbeno-privatizacijski poslovi, od kojih su najveci poslovi s Globus grupom Miroslava Kutle.

KULTURA

Odrzana hrvatska praizvedba rock-opere
Jesus Christ superstar

ZAGREB - U Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu odrzana je hrvatska praizvedba rock-opere Jesus Christ superstar, kazalisnih skladatelja Andrewa Lloyda Webbera i Tima Ricea. Posljednjih sedam dana zivota Isusa iz Nazareta cine osnovu zbivanja. U ulozi Isusa Krista nastupio je Giuliano, Ervin Baucic kao Juda i Jasna Bilusic u ulozi Magdalene. Time je prvi put hrvatska kazalisna i glazbena publika u domacoj produkciji Zagrebackoga gradskog kazalista Komedija izravno upoznala jedno od najpopularnijih i najvrsnijih glazbeno-scenskih djela dvadesetog stoljeca, koje je prevedeno na desetak jezika i izvedeno u vise od dvadeset zemalja. Osobita pozornost u operi posvecena je odnosu obicnih ljudi prema Isusu i dogadjajima oko njega, pri cemu su dva glavna predstavnika tih odnosa Juda, koji se okrece od ucitelja i postaje izdajnikom i Marija Magdalena, obracena gresnica koja u Isusa ima neograniceno povjerenje. Tu su jos i Pilat, Petar, kralj Herod i drugi. Hrvatska svecana premijera rock-opere Jesus Christ superstar, ciji je redatelj Vlado Stefancic, a dirigent Veseljko Baresic, bit ce odrzana 5. travnja, a 6. travnja odrzat ce se i premijera.

 * * *

Predstavljena tri nova djela o Marku Marulicu

Odabrani filmovi za 14. svjetski
festival animirnog filma

Izlozba fotografija iz povijesti
hrvatskog iseljenistva

«««Povratak na sadrzaj