POLITIKA

GOSPODARSTVO

KULTURA

POLITKA

Mesic s radnom skupinom za izradu
nacrta ustavnih promjena

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic primio je clanove radne skupine kojoj je povjerio izradu strucne podloge prijedloga promjena hrvatskog Ustava, javila je Hina.
          Predsjedniku su urucili tekst koji ce razmotriti, a istovjetan prijedlog ce biti poslan predsjedniku Hrvatskog drzavnog sabora i premijeru, izvijestio je predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanic.
          Bit ustavnih promjena nije u suzavanju predsjednikovih ovlasti, ali predsjednik u sustavu parlamentarne demokracije ne moze biti neposredno biran od biraca, niti samostalni nositelj velikih ovlasti, jer to mora biti uvjetovano i sudjelovanjem Sabora i Vlade, izjavio je novinarima nakon susreta s Predsjednikom voditelj radne skupine profesor Veljko Mratovic. Izvijestio je da je napravljen tekst sa strucnim osnovama, u kojem se razmatraju osnovna pitanja i problemi ustavnog organiziranja i sto bi moglo biti predmetom korisnih izmjena i dopuna Ustavu RH. "Time se stvara osnovica da se uskoro moze zapoceti rad na pripremanju prijedloga, kada to odluce uciniti politicki organi koji imaju pravo incijative - Predsjednik Republike, saborski zastupnici, Vlada", naglasio je Mratovic. Prema njegovom sudu, stvoren je koristan materijal koji sadrzi rjesenje oblika suradnje svih osnovnih drzavnih organa i tijela drzavne vlasti. "To nikoga ne kvalificira unaprijed kao neprikosnovenog, no za svakog moze biti korisno kako bi dosao do vlastitih opredijeljenja i stavova, koji se mogu u razboritom roku pretvoriti u zajednicki predlozak zainteresiranih politickih grupacija", istaknuo je Mratovic.
          Po njemu, i saborske ovlasti moraju biti prosirene, jer pasivnost koju je Sabor do sada pokazivao treba biti nadogradjena snaznijom aktivnoscu koju saborski odbori i povjerenstva trebaju imati u rjesavanu drustvenih problema. I Vlada mora ostati snazan kolektivni organ koji koncipira i provodi operativnu politiku te mora imati podrsku i povjerenje saborske vecine, a u predsjedniku Vlade imati znacajni faktor koji predstavlja i zastupa Hrvatsku i koji sudjeluje u vanjskoj politici, u rjesavanju vaznih pitanja i normalnog funkcioniranja drzavnih organa, te koji, prema tome, ima pravo brinuti o ustavnosti i zakonitosti, kazao je.
          "Ako je na toj osnovici izgradjen sustav medjusobnih odnosa koji predstavljaju poticaje i ogranicenje, te uravnotezenog utjecaja, moze se doci do sustava koji nece omoguciti stvaranje personalizirane vlasti koja izmice demokratskoj kontroli", drzi Mratovic.

 * * * 

Tko je kupio Vecernji List?

ZAGREB - Na sjednici saborskog Istraznog povjerenstva o okolnostima prodaje "Vecernjeg lista "najvecu paznju, suprotno ocekivanjima, izazvalo je svjedocenje Luke Krznarica, bivseg pomocnika ministra rada i socijalne skrbi, javlja Hina.
          Krznaric je ustvrdio da je odluka o prodaji "Vecernjeg lista" donijeta prije sjednice Nadzornog odbora Hrvatskog mirovinskog osiguranja, koja je 9. sijecnja 1998. u poslijepodnevnim satima "odglumljena" za novinare. Krznaric je rekao da se taj scenarij odvijao po naredbi visokog duznosnika HDZ-a Ivica Pasalica. Zbog ovoga iskaza Krznarica ce Povjerenstvo najvjerojatnije pozvati na suocavanje s drugim svjedocima. Prije Krznarica svjedocili su bivsi ministri privatizacije i finacija Milan Kovac i Borislav Skegro, te Ljubo Vukoja, tadasnji clan NO HMO-a. Pred Istraznim povjerenstvom trebao je svjedociti i Damir Zoric, hrvatski veleposlanik u BiH, koji je u vrijeme prodaje Vecernjeg lista bio u Nadzornom odboru HMO-a, i Mladen Strukan, bivsi direktor HMO-a. Zoric se nije pojavio pred Istraznim povjerenstvom, a Strukan je svoj nedolazak ispricao bolescu..
          Kovac, Skegro i Vukoja su pred Povjerenstvom davali iskaze kao bivsi clanovi Nadzornog odbora HMO-a. Na pitanja koja ima je postavljao predsjednik Povjerenstva Josko Kontic (HSLS) odgovarali su neodredjeno, najcesce se sluzeci terminima "ne znam", "nemam informacije o tome", "nije mi poznato" i "ne sjecam se".
          Krznaric je svjedocio posljednji, a vec je prije ulaska u dvoranu u kojoj se odrzavala sjednica Istraznog povjerenstva novinarima najavio "da ce reci istinu, kada svi ostali sute". Istaknuvsi da nikada nije bio clan Nadzornog odbora HMO-a, Krznaric je pred Povjerenstvom ispricao da je odluka o prodaji Vecernjeg lista donijeta 9. sijecnja 1998. ujutro, te da su na toj sjednici bili nazocni svi clanovi Nadzornog odbora HMO-a - Damir Zoric, Borislav Skegro, Milan Kovac, Joso Skara i Ljubo Vukoja.
          "Poslijepodnevna sjednica, na kojoj je objavljena prodaja Vecernjeg lista, odglumljena je za novinare", kazao je Krznaric. Kako je naveo, njega su na dan prodaje "Vecernjeg lista" u poslijepodnevnim satima "pokupili s ceste" i odveli u Mirovinsko osiguranje. Tog dana, kazao je Krznaric, bivsi direktor HMO-a Mladen Strukan rekao mi je: "Ovdje se danas formalno slikamo po Pasalicevoj naredbi, a 'Vecernji' je prodan ujutro. Udji, slikaj se, i izidji van".
          Ustvrdio je i da mu je Strukan kazao i "mi znamo kome smo ga prodali". Dodao je da je tada prvi put cuo "da je Vecernji prodan tajnom komanditnom drustvu", te da nije bio upoznat s osnivanjem Caritas funda, tvrtke koja je kupila "Vecernji list". Krznaric je pred Povjerenstvom ustvrdio i da je clanovima Nadzornog odbora "bio nepodoban", ali da su ga taj dan "slikali" da ne bi bilo sumnje, "jer bi novinari ocito saznali kuda je otisao Vecernji list".
          Po zavrsetku sjednice Povjerenstva Krznaric je o prodaji "Vecernjeg lista" odgovarao i na pitanja novinara. "To je bila tajna prodaja, kojoj nisam imao pristupa. Vecernji list nisam prodao ja, nego svih pet clanova Nadzornog odbora", ustvrdio je Krznaric. Na pitanje zasto o tome nije progovorio ranije, Krznaric je kazao "da je sve bilo brzo rezirano i da mu je toga dana Strukan zaprijetio otkazom ako se ne ode slikati". O svemu je odlucio progovoriti danas, "jer ga do sada nitko nista nije pitao."

 * * *

Direktor Caritas Funda: Kupoprodaja
"Vecernjeg lista" potpuno legalna

Goran Granic: Zelja je Vlade da znanost
oblikuje hrvatsku buducnost

ZAGREB - "Zelja je Vlade da projekt Strategije razvitka Republike Hrvatske - "Hrvatska u 21. stoljecu" - bude izradjen u tri faze do kraja listopada, nakon cega bi Projekt mogao biti dokument za javnu raspravu u Saboru", istaknuo je koordinator za izradu Strategije i zamjenik premijera Goran Granic. Vlada bi Strategijom zeljela obuhvatiti razdoblje do 2030., a za njenu je izradu osigurano 4 milijuna i 200 tisuca kuna. Granic kaze da je novca premalo, no Vlada racuna i na intelektualne potencijale hrvatskih strucnjaka. Vlada ce za izradu toga projekta osnovati i vijece u kojem ce biti vladini i strucnjaci brojnih institucija, javlja Hina.
          Zelja je Vlade da znanost pokusa oblikovati hrvatsku buducnost te da projekt bude oslobodjen bilo kakavih ideoloskih ili politickih pritisaka. Granic je naglasio da se radi o projektu koji je "tek pocetak trajnijeg odnosa razmisljanja prema buducnosti - Kako promisljati Hrvatsku u 21. stoljecu?"
          Takodjer je naveo da je danasnji skup pokusaj mobiliziranja strucno-znanstvenog potencijala koji bi trebao probuditi energiju naroda i stvoriti pozitivnu klimu za prosperitet Hrvatske, kao jedne demokratske, pluralne, civilne i civilizirane zemlje na njezinu putu u EU. Vladin projekt podrzali su brojni u Starogradskoj vijecnici okupljeni znanstvenici i strucnjaci.
          Andrija Mohorovicic ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) istaknuo da je "Granic danas rekao ono sto znanstvenici dugo nose u srcima i mislima". Rekavsi da su "znanstvenici do sada bili vapijuci u pustinji", Mohorovicic je izrazio uvjerenje "da ovaj put nece sve otici u vjetar".
          Nasuprot njemu rektor Sveucilista u Zagrebu Branko Jeren upozorio je Granica da u Hrvatskoj "nema stvarne spremnosti za promjene", te da odgovorno tvrdi da postoji spremnost samo za "dekorativne promjene".

 * * *

Intervju predsjednika hrvatske Vlade
Ivice Racana "Glasu Koncila": "Izici cemo 
iz krize, ali ne brzo i ne lako"

ZAGREB - Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Racan izjavio je u najnovijem broju katolickog tjednika "Glasa Koncila" da Vlada, kojoj je on na celu, zeli pridonijeti da Hrvatska izidje iz duboke gospodarske i socijalne krize koja nije i ne smije biti njezina sudbina, prenosi Hina.
          "Zelimo brzo iz nje izaci, a to nije moguce bez zrtava i odricanja. Brzo, rijec je o dvije do tri godine, zelimo doci u fazu svekolikog razvoja pa i boljeg rjesavanja socijalnih problema. Zelimo pokazati da nismo zemlja na Balkanu izolirana od Europe, nego sastavni njezin dio i sastavni dio najvrednijeg u Europi. Napokon zelimo ostvariti toleranciju i dijalog koji odredjuje nas unutrasnji zivot po kojem pripadamo toj demokratskoj Europi", izjavio je Racan.
          Govoreci o teskim gospodarskim prilikama, Racan je rekao kako to ne cini da bi optuzivao prijasnju vlast, ali ljudi to moraju znati.
          Po njegovim rijecima sadasnja vlast mora vratiti devet milijarda dolara duga. "Ne reprogramirati, jer bismo izgubili ugled, nego vracati kako dospijevaju rate. Mi moramo vratiti devet i pol milijardi kuna duga prethodne Vlade poduzecima i gradjanima u ovoj zemlji. Ne moze Vlada traziti odgovornost drugih ako se sama ponasa neodgovorno, ako ostaje duzna i dugove ne vraca", izjavio je Racan, dodavsi kako treba ukinuti poreze onima koji ulazu u nova radna mjesta. "One koji dobit iz posla ponovno investiraju, mora se sada, u roku od mjesec i pol dana, potpuno zakonom osloboditi poreza da stimuliramo i domace resurse i strani kapital u razvoju za otvaranje radnih mjesta", rekao je. Upozorio da ce poduzeca bez perspektive biti zatvarana, a ljudima ce se pomoci da se zaposle drugdje.
          "Mi ne trazimo od svijeta milijarde kao pomoc, nego trazimo da financiraju dobre razvojne projekte", izjavio je Racan, napomenuvsi da su "protiv spekulantskog kapitala, domaceg i stranog, koji je drmao Hrvatsku do jucer, koji je izvlacio samo profit, koji je kupovao da potrosi, a nije cuvao poduzeca i radna mjesta".
          "Nas valja ocjenjivati ne po onome sto deklariramo nego po onome sto cinimo, i sto ce biti rezultat na kraju naseg mandata. Tada cemo pred svojim narodom poloziti racun", ustvrdio je, dodavsi kako upravo nova Vlada jamci da se odmicemo od onoga sto je "propalo s bivsom Jugoslavijom i sto je bilo lose, a propalo je s vlascu HDZ-a".
          Podsjetivsi kako su socijaldemokrati bili zestoko napadani s lijevih pozicija, buduci za njih nisu lijeva stranka, nego previse nacionalisti, nedvojbeno pridonijevsi borbi za hrvatsku neovisnost i podredivsi stranacki interes nacionalnom, Racan je izjavio da ce se ne samo oduprijeti takvim pokusajima "nego smo mi garancija da takvi pokusaji s nama i uz nas ne mogu proci".
          Komentirajuci misljenja da nova vlast nece dovoljno cijeniti i njegovati zdravo rodoljublje, predsjednik Vlade je rekao kako se danas Hrvatska ne brani arogancijom, svadjom sa svijetom, izolacijom, vojskom, policijom, ukocenim licem. "Danas se Hrvatska brani i nacionalni interesi promicu suradnjom i dijalogom sa svijetom, borbom za svoj interes kroz dijalog i suradnju, zeljom da sto prije ravnopravno sjedimo za stolom gdje se odlucuje o Europi, pa i o Hrvatskoj; danas se za interese Hrvatske bori s osmijehom i tolerancijom", rekao je premijer Racan.

 * * *

Radni stol o transformaciji HTV-a
u javnu televiziju

ZAGREB - Transformacija Hrvatske televizije (HTV) u javnu televiziju i njezin polozaj, te odredjenje pojma javnosti, neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na danasnjem radnom stolu pod nazivom "Javna televizija- televizija za javnost?" odrzanom u Hrvatskom novinarskom drustvu, prenosi Hina.
          Predsjednik Centra za dramsku umjetnost (CDU) Nenad Puhovski je ustvrdio kako je HTV potrebno transformirati u javnu televiziju isticuci kako je to moguce, izmedju ostalog, uz ozbiljne kadrovske promjene. Govoreci o pojavama (partikularizam, klerikalizam i diletantizam) koje djeluju tako da necije misljenje djeluje kao opci interes, predsjednik Hrvatskog pravnog centra (HPC) Ivan Padjen je upozorio da one u Hrvatskoj znace, jos uvijek, postojanje partijske drzave, bilo da je rijec o komunistickoj, HDZ-ovskoj ili nekoj drugoj. "U takvom prostoru ne postoji javnost", ocijenio je Padjen.
          Profesor s Fakulteta politickih znanosti Ivan Prpic je govoreci o problemu definiranja pojma javnosti istaknuo kao jednu od mogucnosti liberalan model javnosti. Po njegovim rijecima javnost nije bilo koja skupina ljudi, ona je pretpostavljena unutar poretka u kojem se razlucuju drustvo i drzava. Prpic se takodjer zapitao imamo li mi gradjane koji su sposobni djelovati u javnosti, navodeci kao primjer posljednju sjednicu Vijeca HRT-a na kojoj nije izglasana smjena glavnog urednika HRT-a Obrada Kosovca.
          "Da bi HTV postao javna televizija potrebno je prije svega rijesiti problem ljudi", rekao je akademik Vlatko Silobrcic dodavsi kako je prvi korak dovesti nove ljude i s njima stvarati novi Zakon, te je tek tako moguca stvarna transformacija.
          Savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za kulturu i obrazovanje Zdravko Jelenovic je istaknuo kako sto vrijeme vise odmice postoji mogucnost zblizavanja starih kadrova i nove vlasti. "Dok god su ta lica u novom celofanu i dalje na HTV-u, nece se osjecati promjene", ocijenio je Jelenovic.
          Organizatori skupa bili su Centar za dramsku umjetnost (CDU), Hrvatski pravni centar (HPC), Hrvatsko vijece ucenih drustava (HVUD) i dvotjednik "Zarez".

 * * *

O povratku prognanih Posavljaka

SLAVONSKI BROD - Pod predsjedanjem potpredsjednika Hrvatskog drzavnog sabora Mate Arlovica u Slavonskom Brodu je odrzan sastanak o pitanjima i provedbi povratka prognanih Posavljaka u BiH koji su ponovno istaknuli zelju za povratkom, prenosi Hina.
          Pokraj predstavnika udruga prognanih svoje vidjenje trenutacne situacije oko povratka iznijeli su i predstavnici OESS-a i UNHCR-a.
          Na konferenciji za novinare odrzanoj nakon sastanka potpredsjednik Sabora Mato Arlovic rekao je kako su prognani Posavljaci i ovom prilikom jos jednom istaknuli zelju da se vrate u Bosansku Posavinu. Prema njegovim rijecima, iznimno je vazno postovati zelju za povratkom svake prognane osobe, a na vlasti je da ucini sve kako bi se zelje za povratkom ili ostankom bosanskohercegovackih gradjana a hrvatskih drzavljana i realizirale.
          Arlovic je ocijenio kako je na bruxelleskoj Donatorskoj konferenciji medjunarodna zajednica "nacinila velik iskorak ka humanitarnom i gospodarsko-socijalnom aspektu rjesavanja problema povratka". Sef misije UNHCR-a u Hrvatskoj Robert Robinson izrazio je zadovoljstvo sastankom rekavsi kako je "hrvatska Vlada otvorila iskren razgovor u svezi s povratkom bosanskih Hrvata". Bitnim je ocijenio nastojanja da se problem povratka bosanskih Hrvata podigne na visu razinu.
          Prema ocjeni Lovre Pejkovica iz Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice zahvaljujuci sredstvima sa bruxelleske Donatorske konferencije bit ce omogucen povratak iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu oko 7 i pol tisuca bosanskih Hrvata.

GOSPODARSTVO

 U Istarskoj banci dopustene
 isplate novca uplacena nakon blokade

PULA - Istarska banka d.d. u Puli izvijestila je da dopusta isplate novca uplacena nakon 25. ozujka, odnosno nakon blokade Istarske banke, javlja Hina.
          Naime, kako stoji u priopcenju privremenoga upravitelja Istarske banke Borisa Busca, "za nove priljeve od 25. ozujka dopustena su neogranicena bezgotovinska placanja i gotovinske isplate na temelju tekucih racuna i stednih uloga po vidjenju u kunama i stranoj valuti. Za vlasnike ziro-racuna dopustena su neogranicena bezgotovinska placanja unutar i izvan depozitne institucije". U vezi sa stanjem zatecenim 24. ozujka dopustena su bezgotovinska placanja za vlasnike ziro-racuna u slucajevima kad nalogodavac i korisnik imaju racun u banci.
          Nadalje, dopusteno je prebijanje dospjelih i nedospjelih obveza korisnika zajmova sa sredstvima na racunima ili stednim ulozima korisnika zajmova, suduznika ili jamaca u banci, kao i prijenosi s jednog racuna ili stednog uloga na drugi, u banci, za iste JMBG.

 * * *

Transeuropski energetski koridor
od Rusije do hrvatskog Jadrana

ZAGREB - Formiranje apsolutno nove geopoliticke strategije sto se tice protoka nafte i plina u sklopu transeuropskog koridora koji ce prolaziti kroz sest zemalja (od Hrvatske do Rusije), jedan je od temelja buduceg multilateralnog konzorcijskog sporazuma koji bi se trebao potpisati na razini vlada tih zemalja. Izjavili su to hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fizulic i ruski ministar gospodarstva Andrej Gergijevic Sapovaljanc nakon potpisivanja Protokola sa drugog zasjedanja medjuvladine hrvatsko-ruske Komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehnicku suradnju, javlja Hina.
U uvjetima globalizacije gospodarskih veza, povezivanjem naftovoda Druzba-Adria i izgradnjom madjarsko-hrvatskog plinovoda te ukljucivanjem u sustav protoka, cijela bi Europa mogla na taj nacin biti opskrbljena tim energentima, rekao je Sapovaljanc. Hrvatsko-ruska Komisija za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehnicku suradnju poduprijela je stvaranje sporazuma u podrucju poljoprivrede i prehrambene industrije. Komisija preporuca ministarstvima znanosti tehnologije Hrvatske i Ruske Federacije usaglasavanje u svezi sporazuma o znanstveno-tehnickoj suradnji.
Hrvatska strana pozdravlja zainteresiranost Ruske Federacije za privatizaciju hrvatskih energetskih sistema, naglasio je Fizulic. Govoreci o problemu rjesavanja klirinskog duga bivseg Sovjetskog Saveza prema zemljama bivse Jugoslavije, Fizulic je kazao kako Hrvatska po toj osnovi od Rusije potrazuje 28,4 posto od tog duga (po modelu MMF-a). No, jedna od pet zemalja bivse Jugoslavije (SRJ) s tim se ne slaze, rekao je, pa je stoga potrebno organizirati multilateralni susret zemalja bivse Jugoslavije i Rusije kako bi se rijesio taj problem. Dotad, smatra Fizulic, Rusija i Hrvatska mogu razmatrati modalitete vracanja toga duga Hrvatskoj. Usputno je spomenuo i mogucnost vracanja duga putem vojno-tehnicke suradnje ili da "Rusija u Zagrebu sagradi metro".
Hrvatsko-ruska gospodarska suradnja, naglasili su Fizulic i Sapovaljanc, jos bi bolja ubuduce trebala biti u sektorima energetike, brodogradnje, strojogradnje, stanogradnje, turizmu, graditeljstvu, prometu, poljoprivredno-prehrambenom sektoru i trgovini.
Kako je istaknuto, iduce zasjedanje hrvatsko-ruske Komisije za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehnicku suradnje odrzat ce se u drugom tromjesecju 2001. godine u Moskvi.

 * * * 

HFP: Kaznene prijave protiv clanova
uprava i nadzornih odbora

KULTURA

Otvorenje svecanosti pasionske bastine 2000.

Becki simfonicari nastupili u "Lisinskom"

ZAGREB - Jedan od najstarijih i najpoznatijih europskih orkestara "Becki simfonicari" nastupili su u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, pod vodstvom njihova pocasnog dirigenta Wolfganga Sawallischa, javila je Hina.
          Becki simfonicari, koji su danas prestizno ime u glazbenom svijetu, odrzali su 1900., pod tadasnjim nazivom Wiener Concert Verein, svoj prvi koncert. Orkestar je osnovao Ferdinad Loewe. Za pultom toga orkestra stajali su najveci dirigenti ovoga stoljeca, medju kojima Bruno Walter, Richard Strauss, Oswald Kabasta, Georg Szell, Wilhelm Furtwaengler i Hans Knappertbusch. Od 1950. do 1960. sef dirigent Beckih simfonicara bio je Herbert von Karajan, a od 1960. do 1970. njegov danas pocasni dirigent Wolfgang Sawallisch, koji je nastupio pred zagrebackom publikom.
          Svoje becke debije sa znamenitim Beckim simfonicarima ostvarili su i Leonard Bernstein i Lorin Maazel, a Zubin Mehta i Claudio Abbado na celu toga orkestra takodjer su potvrdili svoje velike uspjehe. Od 1997. sef dirigent Beckih simfonicara ruski je umjetnik Vladimir Fedosejev.
          Mnoga su djela poznatih skladatelja nasega stoljeca bila praizvedena upravo na koncertima toga orkestra, koji je sa sjajnim uspjehom nastupao na gotovo svim kontinentima, a redovito suradjuje s najvecim solistima danasnjice i cest je gost najpoznatijih svjetskih festivala, istice se, uz ostalo, u programskoj knjizici Orkestra. Veliki glazbeni dogadjaj u godini u kojoj Becki simfonicari proslavljaju svoj jubilej za zagrebacku je publiku priredila Koncertna direkcija Zagreb u svom popularnom ciklusu "Svijet glazbe".
          Prepuna dvorana dugotrajnim je pljeskom ispratila ugledne goste iz svijeta - prestizni orkestar Beckih simfonicara.

 * * *

Predstavljena knjiga "Zasto volim Zagreb"

ZAGREB - U nazocnosti brojnih uzvanika u Hotelu Esplanade javnosti je predstavljena knjiga "Zasto volim Zagreb". Rijec je o tekstovima sa stranica subotnjeg Vjesnika koje su o zadanoj temi ispisivali brojni Zagrepcani i gosti Zagreba medju kojima i knjizevnici, umjetnici svih profila, politicari, publicisti, poduzetnici, svecenici, znanstvenici, ugostitelji, lijecnici i umirovljenici, rekao je, uz ostalo, glavni urednik Vjesnika Igor Mandic. U knjizi je objavljeno 230 tekstova iz subotnjih brojeva od sijecnja 1995. do studenoga 1999., a rubrika se nastavlja i dalje, prenosi Hina.
          Zagreb kao mitski prostor u srcima svojih gradjana zauzima posebno mjesto, a nitko nakon Matosa i Krleze nije ljepse i uznositije pisao o Zagrebu, rekao je Mandic. Knjigu je nazvao spomenikom medijskoj kulturi, odnosno odom Zagrebu, kako joj je u predgovoru napisao bivsi glavni urednik Vjesnika Nenad Ivankovic.
          Mandic je pozvao okupljene kao i sve gradjane Zagreba i Hrvatske da se zajedno s Vjesnikovim djelatnicima bore za njegovu opstojnost da tako sacuvamo ono sto vrijedi u jednoj tradiciji. Jedna je od tih vrijednosti, osobito u medijskoj kulturi, Vjesnik koji izlazi dugih 60 godina, rekao je Mandic. Napomenuo je da je Vjesnik danas ono sto predstavlja analiticko i kulturno novinarstvo koje ce, kako je kazao, opstati uz pomoc svojih citatelja.

 * * *

Otvorena tradicionalna godisnja
izlozba hrvatskih arhitekata

ZAGREB - Udruzenje hrvatskih arhitekata (UHA) otvorilo je u Zagrebu tradicionalnu godisnju izlozbu na kojoj su hrvatski arhitekti predstavili svoja ostvarenja u prosloj godini. Za ovogodisnju izlozbu, koja je otvorena do kraja mjeseca, prispjelo je 116 radova clanova UHA iz zemlje i inozemstva, javlja Hina.
          Na ovogodisnjoj izlozbi postavljeni su radovi u kategoriji obiteljska kuca, visestambeni objekti, stambeno-poslovni objekti, poslovni i javni objekti, rekonstrukcija i dogradnja, urbanizam i intervencija u javnome prostoru te interijer.
          Izlozenim radovima hrvatski arhitekti konkuriraju za tri godisnje nagrade UHA koje se dodjeljuju od 1959. - nagradu "Viktor Kovacic" za najbolje arhitektonsko ostvarenje, nagradu "Bernardo Bernardi" za najbolji interijer i za nagradu "Drago Galic" za najbolje ostvarenje u stambenoj arhitekturi.
          Nagrade ce biti dodijeljene na Skupstini Udruzenja hrvatskih arhitekata u svibnju. Lanjske godine nagradu "Viktor Kovacic" dobio je Berislav Iskra, nagradu "Bernardo Bernardi" Neno Kezic, nagradu "Drago Galic" Radovan Tajder te za zivotno ostvarenje akademik Andro Mohorovicic.

 * * *

Dani hrvatske glazbe od 12. do 15.
travnja u Zagrebu

«««Povratak na sadrzaj