ŠTO JE PO PITANJU HRVATSKE DIJASPORE DONIO OGRUGLI STOL KLUBA HRVATSKIH POVRATNIKA IZ ISELJENIŠTVA ODRŽAN PROŠLOG TJEDNA U ZAGREBU

Kidaju li se namjerno veze između domovinske i iseljene Hrvatske?

Rasprava se vodila oko nekoliko ključnih problema, pa tako i po pitanju smjene ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Ante Belje, kojega je Zdenka Babić-Petričević nazvala najvećim radnikom među političarima

S obzirom na hrvatsku vanjskopolitičku orijentaciju integriranja u zapadnoeuropske asocijacije, mladi su hrvatski iseljenici upravo oni koji bi mogli izuzetno pomoći svojoj domovini, odnosno domovini svojih roditelja, istaknuo je p. Josip Klarić

Tekst i snimke: Mario Petrovic

          Koliko je hrvatsko iseljeništvo pomoglo domovini u zadnjih deset godina? Može li hrvatsko izvandomovinstvo pomoći Hrvatskoj i što ono očekuje od Hrvatske? Trebamo li hrvatska diplomatska predstavništva u hrvatskim zajednicama? Je li Hrvatska od useljeničke ponovno postala iseljenička država? – pitanja su to koja u današnjoj hrvatskoj stvarnosti zasigurno intrigiraju i provociraju, ako ništa drugo, barem dobru raspravu na jednoj visokoj razini. Između ostalog i zato jer je iseljeničko pitanje jedno od osnovnih pitanja koja su izravno vezana za budućnost Hrvatske u cjelini. Argumentacija za takvu postavku je jamačno vidljiva na prvi pogled. Dovoljno je da samo nabrojimo sve hrvatske stručnjake koji žive i rade izvan domovine, te da usput spomenemo i jake hrvatske zajednice po cijelom svijetu koje su cijenjene i svojevrsni su mostovi koji povezuju države u kojima žive s Hrvatskom, pa da nam bude posve jasno o čemu se tu radi. Nadalje, dobre argumente za takvo što pružaju nam i hrvatske katoličke misije koje okupljaju najveći broj hrvatskih iseljenika, a dosada su se u tuđini dokazale i kao najveće čuvarice hrvatskog jezika, kulture i tradicije. Kao potvrdu teze o tome da Hrvatska budućnost, među ostalim, ovisi i o pitanju kakva će biti suradnja Hrvatske s njenim izvandomovinstvom možemo navesti i veliki broj konkretnih primjera. No, i iz ovog navedenog jasno je kako su pitanja u uvodnom pasusu u današnjem hrvatskom aktualnom trenutku itekako dobrodošla, ili još bolje, ta su pitanja krucijalna za nastavak povezivanja domovine i dijaspore.

          Shvatio je to i Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva na čelu sa svojim predsjednikom Vladom Glavašem, koji je ta pitanja postavio sudionicima Okruglog stola koji je održan u utorak 27. lipnja u zagrebačkom Hotelu Inter-Continental. Skupu se odazvao primjeran broj sudionika koji su nakon iznijetih izlaganja o temama raspravljali, te na kraju donijeli i konkretne zaključke. Treba istaknuti kako su osim predstavnika dijaspore, te pojedinih državnih ministarstava i institucija, bili pozvani i predstavnici političkih stranaka te saborski zastupnici, ali i predstavnici Katoličke crkve u Hrvata. Voditelj Okruglog stola bio je novinar HRT-a Božo Skoko.

          U osnovnu tematiku Okruglog stola sudionike je uveo Vlado Glavaš, koji je napomenuo kako je cilj organizatora potaknuti novu Vladu da u svoje programe uključi i iseljenu Hrvatsku “koja svojim vezama, bogatim iskustvom i radinošću i te kako može pomoći Hrvatskoj”. Glavaš je istaknuo kako su svi dosadašnji pokušaji da se ostvari kvalitetnija suradnja s domovinom bili uglavnom marginalizirani, te nisu nailazili na plodno tlo. “Često se događalo da nam poneki zlonamjerni pojedinci i skupine podmeću i otežavaju naša nastojanja”, rekao je Glavaš, te dodao kako se prilike nisu promijenile ni nakon političkih promjena u Hrvatskoj. Naprotiv, istaknuo je Glavaš, izvandomovinstvo je maknuto u stranu i ugurano u “sporedni odjel Ministarstva vanjskih poslova”.

Doprinos iseljenika diplomaciji
          Pomoćnik ministra vanjskih poslova dr. Nenad Prelog iznio je uvodno izlaganje o pitanju potrebe diplomatskih predstavništava. Istaknuo je da treba pronaći novi model uređenja hrvatske diplomacije, ali da prije toga treba razmotriti koji model Hrvatskoj najviše odgovara. Prelog je rekao da je želja MVP-a smanjiti troškove za 20 do 30 posto, te na taj način racionalizirati troškove konzularnih predstavništava i veleposlanstava. “Cilj nam je izgraditi mostove s dvosmjernom cestom”, zaključio je Prelog. Bivši ministar vanjskih poslova i sadašnji predsjednik stranke Demokratskog centra dr. Mate Granić upozorio je da diplomatska mreža koja je stvorena ima svoje konkretne razloge, te da je 46 veleposlanstava, šest misija i 25 generalnih konzulata uglavnom prosjek zemalja koje su na sukladnoj gospodarskoj razini kao i Hrvatska. Dr. Granić naglasio je kako postoje dva modela odnosa prema dijaspori. Prvi je tzv. izraelski model koji je u potpunosti usmjeren k nacionalnom pitanju te posebno vodi računa o kontroliranom useljenju. Drugi tzv. zapadnoeuropski model (Italija, Španjolska, Portugal, Irska), rekao je Granić, puno je prihvatljiviji za Hrvatsku, a prepoznaje se po dobrim gospodarskim i drugim odnosima sa zemljama u kojima djeluju iseljeničke zajednice, te posebice po jakoj mreži veleposlanstava i konzularnih predstavništava. Dr. Mate Granić pojasnio je na taj način i zašto su generalni konzulati otvarani tamo gdje djeluju jake hrvatske iseljeničke zajednice. Granić je posebno naglasio kako je dijaspora bila snažno uključena u hrvatsku diplomatsku mrežu, te da po tom pitanju ima samo pozitivna iskustva. Kao dobar poznavatelj diplomacije, Granić je upozorio da u tim pitanjima treba biti krajnje oprezan, te da se u zatvaranje pojedinih hrvatskih predstavništava u svijetu treba ići samo u rijetkim slučajevima.

          Suprotno Graniću, predstavnik Hrvatske stranke prava Miroslav Rožić drži kako je za Hrvatsku daleko primjereniji izraelski model, te da će HSP na jesen po tome modelu predložiti useljenički zakon. Joso Škara uime HDZ-a, među ostalim, je istaknuo kako je u diplomaciji bilo do dvadeset posto iseljenika, te je podsjetio na njihove zasluge.

          Ante Beljo, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika naglasio je da su iseljenici u većini shvatili ukidanje konzulata kao kaznu za pomoć i podržavanje dr. Franji Tuđmanu i Hrvatskoj demokratskoj zajednici. “Hrvati su gradili ili plaćali kupnju zgrada u kojima su konzulati i sasvim je normalno da se danas pitaju da li će morati pred tim istim zgradama prosvjedovati protiv njihova ukidanja”, rekao je Beljo.

          Zdenka Babić-Petričević istaknula je kako je žalosno da se u programu sadašnje Vlade nalazi samo jedna rečenica u kojoj se spominje iseljeništvo. Babić-Petričević drži kako nova vlast ne vodi dovoljno računa o problemima iseljeničkih zajednica, poglavito o onima u Njemačkoj koji već mjesecima čekaju na izdavanje putovnica. “Malo više brige za svoje ljude, a malo manje za one koji su nas ubijali”, zaključila je Babić-Petričević. U nastavku je akademik Josip Pečarić istaknuo kako nova vlast očito ne vodi dovoljno računa o tome što o njima misle hrvatske zajednice pri kojima se najavljuju ukidanja konzulata i hrvatskih predstavništava. Dr. Anđelko Milardović posvemašnju je paljbu osuo na ponašanje nove vlasti, ustvrdivši kako je bjelodano da se Vlada ponaša kaotično u svim područjima, pa tako i po pitanju iseljeništva.

«««Povratak na sadrzaj