Broj 303. || 03. srpnja 2000.   «««Povratak na sadrzaj

ZAPOČELA TAKOZVANA IZLUČNA UTRKA ZA STARTNE POLOŽAJE GLAVNIH STRANAKA NA OPĆIM IZBORIMA KOJI ĆE SE U BiH ODRŽATI ZA NEPUNIH PET MJESECI

Predizborne predigre

U Predsjedništvu je najkooperativniji član Hrvat Ante Jelavić. Na njega i na stranku koju vodi nema više bitnih zamjerki, ali međunarodni posrednici svejedno ne vole imati jaku Hrvatsku demokratsku zajednicu, jedinu koja se, izgleda, uspjela prilagoditi novim uvjetima

SDA očito odlazi u povijest, jer nema odgovore na novo vrijeme, na pojačani pritisak mirovnih posrednika kojima se počelo žuriti i više nemaju smisla za kupovinu vremena i muslimansku političku trgovinu

Pise: Andjelko Perincic

          Prošao je zadnji rok za upis bosanskohercegovačkih birača koji žive izvan države, a prvi put se prijavljuju za biračke popise uoči jesenskoga glasovanja. Plošlog petka, pak, završio je rok prijave za sve ostale državljane koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a desetog srpnja za one koji žive unutar države.

          Popis birača bit će odraz stvarne volje birača, građana koji se nakon strahota imaju i dalje pravo vratiti na svoje nekadašnje ognjište.No bez obzira na njihove odluke, pa i na njihovo pravo biranja, čini se da je u političkom životu Bosne i Hercegovine počela ona takozvana izlučna utrka za startne položaje glavnih stranaka na općim izborima koji će se održati za nešto manje od pet mjeseci. Hoće li sve one imati dovoljno snage izdržati taj tempo, ili možda pak pokušavaju tek pripremiti svoj start za jesenske dane, nakon godišnjih odmora i ljetovanja? Ipak, travanjski općinski izbori rezultirali su znakovitim pomakom, pa očito oni koji su na njima izgubili hvataju snagu da zadrže ili poprave svoju poziciju u jesen, a oni koji su dobili, žele još veći uspjeh, kako bi im jesen značila - političko proljeće.

          Ne biste se, u prvom redu, trebali iznenaditi ako međunarodni posrednici, koji i dalje vladaju Bosnom i Hercegovinom, a lokalne vlasti vladaju - samo ako se uklapaju u međunarodnu viziju zemlje, objave i izbore za Predsjedništvo države, iako su oni predviđeni tek za dvije godine. Naime, član sadašnjeg Predsjedništva Alija Izetbegović objavio je da se ujesen povlači, a u Ustavu nije razrađeno pravilo kako izabrati novog člana ako dotadašnji iz bilo kojeg razloga završava mandat. Izbori bi bili lakši posao od ustavne rasprave o uspostavi toga pravila, jer je poznato da u Bosni i Hercegovini svaka takva rasprava traje mnogo dulje od najavljenog datuma povlačenja Izetbegovića.

Za neke će jesen biti političko proljeće
          Drugi razlog je nagli zaokret u politici srpskog člana Predsjedništva Živka Radišića, inače čelnika socijalističke stranke, koji konačno nije mogao više izdržati i, nakon dvije godine stolovanja u Predsjedništvu, javno objavio svoje prijateljstvo s čelnikom iste stranke u Srbiji - glavnim optuženikom za ratne zločine Slobodanom Miloševićem. Takav Radišić počeo je smetati mirovnom procesu i posrednicima, a najvidljiviji primjer je njegova uloga u dovođenju anonimnog Spasoja Tuševljaka na čelo državne Vlade. U trenutku kada bi trebalo snažno pokrenuti zajedničke državne institucije, Tuševljak to povjerenje ne ulijeva. Naprotiv kočenjem bi mogao zaustaviti mirovni proces, što naravno najviše odgovara - Miloševiću!

          U Predsjedništvu je najkooperativniji član Hrvat Ante Jelavić. Na njega i na stranku koju vodi nema više bitnih zamjerki, ali međunarodni posrednici svejedno ne vole imati jaku Hrvatsku demokratsku zajednicu, jedinu koja se, izgleda, uspjela prilagoditi novim uvjetima.

          Na stranačkoj sceni čini se da su pomaci - veći.

          Stranka demokratske akcije je prvo izgubila veliku bitku na lokalnoj razini. Nakon toga uzdrmana je nespretnim pokušajem da eliminira unutarnjeg samostalnog strijelca Ejupa Ganića. Zatim su Izetbegovića odbili naslijediti jaki kandidati - Haris Silajdžić i Safet Oručević. Na kraju je SAD šeprtljavo i promašeno pokušala ušutkati donedavno vlastito dnevno glasilo Avaz čije se uredništvo očito otelo nadzoru stranke. SDA očito odlazi u povijest, jer nema odgovore na novo vrijeme, na pojačani pritisak mirovnih posrednika kojima se počelo žuriti i više nemaju smisla za kupovinu vremena i muslimansku političku trgovinu.

Sve za cjeloviti Mostar?
          Na srpskoj strani dolazi konačno do jače polarizacije: lokalni su izbori pokazali jačanje Karadžićeve, Mladićeve i Krajišnikove Srpske demokratske stranke u sprezi sa socijalistima koji se očito u posljednjoj fazi vraćaju idejnom tvorcu - Miloševiću. Taj je sklop podijelio i simboličnu labavu srpsku koaliciju “Slogu”, uspio čak odbaciti osnivateljicu - Biljanu Plavšić. Ona bi se mogla definitivno približiti Ivaniću, vođi samostalnih demokratskih socijalista, koji je na općinskim izborima postigao također vidan napredak, premda nije osvojio najviše glasova. U njihov dvojac mogao bi sjesti i aktualni premijer srpskog entiteta Milorad Dodik, koji bi, rasterećen velikih kompromisa s desničarima, mogao također jače skrenuti prema europskim očekivanjima i dobiti zauzvrat neki novac za ekonomski oporavak. Na hrvatskoj strani, Hrvatska demokratska zajednica je već prije godinu dana počela zaokret prema stranci, napuštajući - sukladno negativnim iskustvima iz Hrvatske - značajke političkog pokreta. Uz manje potrese i manje otpadnike, to je učinila dosta uspješno, što je zadržava na prvom mjestu. Međutim, pokušavajući, ako joj nije uspio koncept samostalnih dvaju dijelova glavnog hrvatskoga grada Mostara, zadržati što može, ušla je tamo vrlo rizično u čvrstu koaliciju s muslimanskom Strankom demokratske akcije, pod parolom: sve za cjeloviti Mostar, pa ako treba i koaliciju sa strankom koja je nosila sukob Muslimana s Hrvatima; sve samo da umjesto etničke, ne dođu na vlast u gradu druge opcije, pogotovo socijaldemokrati.

          Realna opasnost dolazi joj od najave moguće koalicije Hrvatske seljačke stranke, Hrvatske narodne zajednice, Republikanske stranke i pogotovo ne zanemarive Nove hrvatske inicijative. Zubak je proteklih dana dobio potporu, te demonstrirao u Zagrebu ojačane odnose s narodnjacima iz čijih je redova predsjednik hrvatske države, i s demokratskim centrom, koji bi trebao biti umivena, europeizirana verzija HDZ-a disidentno odmaknuta od radikalno desnog krila ostatka izvorne stranke. Sve se to još kuha! Ništa još nije složeno, pa će u svakom slučaju idući tjedni biti još zanimljiviji politički koloplet u nastojanjima međunarodnih posrednika i stranaka kojima je dosta dominacije dosadašnjih etničkih opcija u političkom životu Bosne i Hercegovine.

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre