HRVATSKI ISELJENICI I NJIHOVI NJEMAČKI PRIJATELJI NA
LJETOVANJU U HRVATSKOJ
Hvale more i ljude,
kude cijene i prometnice
Na
tisuće Hrvata iz zapadnoeuropskih zemalja ljeto će provesti u
domovini u vlastitim kućama ili vikendicama, hotelima duž obale i u
mjestima iz kojih su otišli u svijet
Tekst
i snimke: Milan Sigetic
Bavarski ministar gospodarstva i tehnologije dr. Otto Wiesheu dobro je
upoznao hrvatsku obalu i otoke. U svim sredinama on i članovi njegove
obitelji ugodno su se osjećali, ali nije ljubomoran što mnogi Bavarci
svoj novac troše u Hrvatskoj. Za njega su putovanja i turizam
sastavnica migracijskog života i povezivanja ljudi i zemalja, pa je
ljetovanje u Hrvatskoj preporučio i svojim kolegama ministrima.
To potvrđuje i
dr. Hans Mayer koji je ovih dana u Hrvatskoj uime bavarske Vlade
dogovarao posjete na najvišoj razini. Drugim riječima, to znači da će
ovog ljeta gosti u Hrvatskoj biti i jedan od najpopularnijih bračnih
parova u Bavarskoj, Karin i Edmund Stoiber, predsjednik bavarske Vlade.
No, oni će u nekoj drugoj prigodi doći kao turisti, a sada dolaze na
dogovore o hrvatsko-bavarskoj suradnji.
Među poznatim
Bavarcima koji su Hrvatsku izabrali za svoje češće odredište je i
Franz Moedl, menadžer Bayerische Rundfunka, koji s velikom ljubavlju
uređuje svoje etno “naselje” u Hrvatskom zagorju. On vjeruje da
seoski turizam može donijeti velike prihode Hrvatskoj.
Sustavna
ulaganja
Za mnoge Hrvate u svijetu
karakteristična su sustavna ulaganja u domovinu. Mnogima je najprije
bila želja podići prostrane i visokokomforne kuće u mjestima svojega
rođenja. Tako su nastale poznate katnice u imotskom kraju, u Sinju i
mjestima uz Cetinu, u zavičajima Hercegovaca i u Bosanskoj Posavini. I
u drugim migracijskim krajevima, kao primjerice u Podravini, Slavoniji i
Hrvatskom zagorju, također su nikle kuće hrvatskih iseljenika. Jedno
mjesto ipak je posebno. Riječ je o Tijarici u cetinskom kraju, gdje je
sagrađen “mali Berlin”. Te se kuće otvaraju jedanput do dvaput
godišnje, u proljeće za Uskrs i ljeti za alku i Veliku Gospu.
Mnogi Hrvati svoje tečevine
potom su uložili u gradnju kuća duž obale. Šezdesetih i sedamdesetih
godina najprivlačnije su bile Kaštelanska i Makarska rivijera, a
posljednjih godina nove građevine Hrvata iz svijeta i povratnika nikle
su s jedne i druge strane Splita. Mnogi su mislili kako će se baviti
turizmom, ali su zbog velikosrpske agresije planovi bili poremećeni.
Mnoge kuće hrvatskih iseljenika bile su uništene i sada se obnavljaju.
Doda li se tome da Hrvati još izdvajaju i novac za školovanje i studij
svoje djece, da imaju stare i nemoćne roditelja i rodbinu kojima je
potreban smještaj i skrb, a da su sustavno pomagali stradalnicima,
jasno je da su izdatci veliki. A evo, što kažu o ovogodišnjem
ljetovanju.
Na more i u zavičaj

Alfred Kniewald, Pried: Naše je odredište Opatija, a posljednje
dvije godine i otok Rab. Tamo su naši prijatelji, obitelj Renić,
povratnici iz Bavarske kupili hotel “Istru”, pa i kod njih provedemo
nekoliko dana. Potom svratimo do ravne Slavonije, zavičaja moje supruge
Tatjane.

Marijan Šurina, Stuttgart: Supruga i ja godinama smo vezani uz
ljetovanje na Pagu, a tijekom godine slobodne dane i dane blagdana
provodimo u Remetama, malo poviše od Marijanskoga svetišta. Tu u
podsljemenskoj zoni punimo svoje baterije i opet se vraćamo na posao.
Tako će biti do mirovine, a i to nije daleko.

Stanko Žlebak, Offenbach: Kad smo se odlučivali za ulaganje ušteđevine
prevagnula je kupnja apartmana na otoku Krku, gdje smo već proveli tri
godišnja odmora. Vezani smo i uz Hrvatsko zagorje i Slavoniju.
Razgovaram s njemačkim gostima i čujem njihove prigovore. Oni se
odnose na skupu izvanpansionsku potrošnju. Hvale ljude i naše more.

Željko Majstorović, Muenchen: Supruga Slavka i ja preporučili
smo našim njemačkim prijateljima okolicu Šibenika, a vodili smo ih i
na izlet u zaleđe prema Drnišu. Bili su oduševljeni, vraćaju se i
ove godine a kažu da dovode i nove goste. Usmena promidžba i prvi
dojam najbolja je preporuka za Bavarce.
Željko Lončar, Stuttgart: Prije svake sezone, kao i za blagdane
tvrtka Deutschetouring u kojoj radim povećava broj linija prema
Hrvatskoj. Mnogi se na put odlučuju poći autobusima, a više puta smo
prevozili i skupine njemačkih izletnika i turista. Sreća je što smo u
knjizi dojmova imali samo pohvale. Glavni prigovor odnosi se na uske i
na više mjesta opasne prometnice. Drago mi je da će za godinu-dvije,
biti kraći put do mora.

Mato Katić, Muenchen: U svakodnevnom sam kontaktu s Bavarcima i
znam mnoge obitelji koje se spremaju na put. Među njima su i oni parovi
koji već 25 godina dolaze u određena mjesta i tamo se osjećaju kao
kod kuće. Bavarci prigovaraju zbog slabije organizacije kampiranja u
Dalmaciji, neki se boje požara i žao im je izgubljenog vremena u čekanju
na trajekte.

Zlatko Jušinski, Stuttgart: Mnogi su me pitali kakva je sigurnost
u Hrvatskoj. Čitali su o krađama skupih automobila i zato u agencijama
traže hotele koji imaju čuvana parkirališta. Mlađi ljudi tvrde kako
nema dosta razonode, a stariji se pak bude na buku iz razglasa s terasa.
Teško je ugoditi i jednima i drugima, ali većina mojih prijatelja ide
u Brela ili na Brač.

Petra i Zvonko Krajina, Muenchen: Mnogo smo toga obišli i
vidjeli, a onda se skrasili u Posedarju. Imamo kući, dobre susjede i
prijatelje. Najviše vremena provodimo u ribolovu i boćanju.

Ankica i Vlado Kosić, Muehlacker: Naši su roditelji dočekali
mirovinu u Njemačkoj. Uvijek su radili i nisu imali vremena za
ljetovanje. Mi, međutim, s našom djecom idemo tri tjedna na more, a
tjedan dana u obiteljsku kuću nadomak Velike Gorice. Odlučili smo se
za Makarsku rivijeru. Bilo nam je ugodno u Brelima i na Braču.

Irena i Ivan Kuhar, Offenbach: Kad ste daleko od kuće onda vam i
godina dugo traje, a ljetovanje u domovini brzo prođe. Najčešće uživamo
na zagorskoj domaji s najužom rodbinom, a nekoliko dana provedemo i na
moru. Vjerujem da će svim turistima ljeto u Hrvatskoj biti ugodno. Naši
su prijatelji oduševljeni Plitvicama, gdje uvijek ostanu nekoliko dana
na putu prema Zadru.
«««Povratak
na sadrzaj
|