Broj 303. || 03. srpnja 2000.   «««Povratak na sadrzaj

UZ GODINU MARKA MARULIĆA, OCA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI:
MARULIĆ NA ŠPANJOLSKOM JEZIKU

Na stazi Marulovoj

Lučin, Bratislav - ‘Marko Marulić’, Ediciones Clasicas, Madrid, 2000., 96 str.

Za ovaj kulturni pothvat u godini Marka Marulića priznanje su zavrijedili i splitska gradska uprava, koja je subvencionirala izdanje, i prof. Ivo Klarić, bivši savjetnik za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Madridu

Pise: Vesna Kukavica

          U godini proslave 550. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je Republika Hrvatska proglasila godinom spomena na ‘oca hrvatske književnosti’, tiskana je u travnju u Madridu na španjolskom jeziku - nakon nekoliko stoljeća od ranijih prijevoda Marulićevih djela - knjiga o Marku Maruliću autora mr. Bratislava Lučina. Tamošnji nakladnik Ediciones Clasicas objavio je u nizu Humanistička knjižnica (urednik Tomas Gonzalez Rolan) knjigu od stotinjak stranica, posvećenu ‘ocu hrvatske književnosti’. Španjolsko izdanje knjige i većinu prijevoda potpisuje, uz autora Bratislava Lučina, Francisco Javier Juez Galvez.

Neprekinuta tradicija
          Edicija je brižno stručno i grafički opremljena, tako da čitateljima jednoga od najraširenijih svjetskih jezika dostojno i primjereno predstavlja hrvatskoga klasika. Štoviše, ona nastavlja prekinutu tradiciju španjolskih prijevoda Marulićevih djela iz XVI. i XVII. stoljeća te, istodobno, potiče njihovo proučavanje u iberijskim zemljama, gdje su ih nekada puno čitali i cijenili znameniti klasici poput Francisca de Queveda i Luisa de Granada.

          Dvijetisućita - godina Marka Marulića - obiluje nizom nakladničkih iznenađenja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz ovo španjolsko izdanje osobito su zanimljiva tri izdanja posvećena “ocu hrvatske književnosti” u nakladi domaćih nakladnika. Prvo, zbornik “Colloquia maruliana” u kojem su tiskani radovi sa znanstvenoga skupa “Marko Marulic, hrvatski pjesnik i katolički humanist” u nakladi Splitskog književnog kruga. Drugo izdanje je priredio zagrebački nakladnik “Konzor” u ediciji “Marko Marulić: Antologija” koju je priredio Mirko Tomasović. Treće izdanje je priredilo Društvo hrvatskih književnika koje je u Marulovoj godini čitatelje obradovalo posebnim brojem časopisa “Most/The Bridge” u kojem su na engleskom objavljeni tekstovi poznatih hrvatskih i inozemnih marulologa.

          Aktualnost Marulićeva djela pola tisućljeća nadahnjuje temelje europske kulture, objašnjava nam glasoviti marulolog dr. Mirko Tomasović. Naime, prinos marulologiji u posljednje doba dali su španjolski znanstvenici Rosa Maria Marina Saez, Jesus Lopez-Gay i Javier Galvez. Recepcijom našeg humanista u Španjolskoj pozabavio se i hrvatski hispanist Karlo Budor, njegov odjek u misijskim zemljama istražuje prof. Lopez-Gay, dok je prof. Marina Saez u dvjema studijama usredotočila svoju pozornost na metričke i stilske pojave u epu Davidias, kaže dr. Tomasović. Marko je Marulić, dodaje Tomasović, uveden u proučavateljski krug europskog humanizma i sa španjolske strane, što je zacijelo pripomoglo tiskanju ove knjige i što će, pretpostaviti je, uslijediti s daljnjom internacionalizacijom “oca hrvatske književnosti”. Rečena biblioteka, govori Tomasović, madridskog nakladnika oblikom, sadržajem i rasporedom podsjeća na slavna francuska instruktivna izdanja Que sais-je?, monografsko-leksikonske sinteze na ograničenom broju stranica i džepnog formata, u kojima mjerodavni stručnjaci pregledno prikazuju potvrđene vrijednosti s raznih područja, ponajviše književnoga. No, za razliku od francuskoga modela, Ediciones Clasicas uz sažetu monografiju o nekom piscu donose i izbor iz njegovih tekstova. Jedno i drugo u ovom slučaju napravio je Bratislav Lučin, kao i kronološku tablicu i izabranu bibliografiju Marulićeva opusa i njegove kritičke sudbine, osobito u inozemnoj znanstvenoj periodici.

Simbolika
          Velike pak zasluge za njegovo valjano predstavljanje španjolskoj javnosti pripadaju i Lučinovu suradniku, prevoditelju većine latinskih tekstova te onih iz Judite, prof. Javieru Galvezu, koji je s pravom uživljenošću u Marulićev literarni svijet slijedio njegov rukopis i iskazao pravo prevoditeljsko umijeće, posebno u prijenosu pjesničkoga sloga Davidijade i Judite, objašnjava Tomasović. Dobro je postupio što je za ulomke iz Evangelistara i Parabola odabrao španjolski prijevod iz 1655., a za Marulićevu čuvenu pjesmu Carmen de doctrina Domini nostri Jesu Christi prepjev glasovitog Luisa de Granada iz 1622. Time je na simboličan način naznačena slojevitost recepcije Marka Marulića na španjolskom jeziku. Na kraju valja istaknuti - kaže Tomasović - da su za ovaj kulturni pothvat, pothvat u pravom smislu, poznaje li se imalo složenost objavljivanja naših pisaca u inozemnim izdavačkim kućama, zavrijedili priznanje i splitska gradska uprava, koja je subvencionirala izdanje, te prof. Ivo Klarić, bivši savjetnik za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu u Madridu, od koga je proistekla prvotna zamisao i posredništvo u suradnji. To bi mogao biti primjer i za možebitne druge slične projekte na stazi Marulovoj - kazao je na kraju dr. Tomasović.

«««Povratak na sadrzaj


|| Povratak na pocetnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre