UZ GODINU MARKA MARULIĆA, OCA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI:
MARULIĆ NA ŠPANJOLSKOM JEZIKU
Na stazi Marulovoj
Lučin,
Bratislav - ‘Marko Marulić’, Ediciones Clasicas, Madrid, 2000.,
96 str.
Za
ovaj kulturni pothvat u godini Marka Marulića priznanje su
zavrijedili i splitska gradska uprava, koja je subvencionirala
izdanje, i prof. Ivo Klarić, bivši savjetnik za kulturu u hrvatskom
veleposlanstvu u Madridu
Pise:
Vesna Kukavica
U godini proslave 550. obljetnice rođenja Marka Marulića, koju je
Republika Hrvatska proglasila godinom spomena na ‘oca hrvatske književnosti’,
tiskana je u travnju u Madridu na španjolskom jeziku - nakon nekoliko
stoljeća od ranijih prijevoda Marulićevih djela - knjiga o Marku
Maruliću autora mr. Bratislava Lučina. Tamošnji nakladnik Ediciones
Clasicas objavio je u nizu Humanistička knjižnica (urednik Tomas
Gonzalez Rolan) knjigu od stotinjak stranica, posvećenu ‘ocu hrvatske
književnosti’. Španjolsko izdanje knjige i većinu prijevoda
potpisuje, uz autora Bratislava Lučina, Francisco Javier Juez Galvez.
Neprekinuta
tradicija
Edicija je brižno stručno i
grafički opremljena, tako da čitateljima jednoga od najraširenijih
svjetskih jezika dostojno i primjereno predstavlja hrvatskoga klasika.
Štoviše, ona nastavlja prekinutu tradiciju španjolskih prijevoda
Marulićevih djela iz XVI. i XVII. stoljeća te, istodobno, potiče
njihovo proučavanje u iberijskim zemljama, gdje su ih nekada puno čitali
i cijenili znameniti klasici poput Francisca de Queveda i Luisa de
Granada.
Dvijetisućita -
godina Marka Marulića - obiluje nizom nakladničkih iznenađenja u
Hrvatskoj i inozemstvu. Uz ovo španjolsko izdanje osobito su zanimljiva
tri izdanja posvećena “ocu hrvatske književnosti” u nakladi domaćih
nakladnika. Prvo, zbornik “Colloquia maruliana” u kojem su tiskani
radovi sa znanstvenoga skupa “Marko Marulic, hrvatski pjesnik i katolički
humanist” u nakladi Splitskog književnog kruga. Drugo izdanje je
priredio zagrebački nakladnik “Konzor” u ediciji “Marko Marulić:
Antologija” koju je priredio Mirko Tomasović. Treće izdanje je
priredilo Društvo hrvatskih književnika koje je u Marulovoj godini čitatelje
obradovalo posebnim brojem časopisa “Most/The Bridge” u kojem su na
engleskom objavljeni tekstovi poznatih hrvatskih i inozemnih marulologa.
Aktualnost Marulićeva
djela pola tisućljeća nadahnjuje temelje europske kulture, objašnjava
nam glasoviti marulolog dr. Mirko Tomasović. Naime, prinos marulologiji
u posljednje doba dali su španjolski znanstvenici Rosa Maria Marina
Saez, Jesus Lopez-Gay i Javier Galvez. Recepcijom našeg humanista u Španjolskoj
pozabavio se i hrvatski hispanist Karlo Budor, njegov odjek u misijskim
zemljama istražuje prof. Lopez-Gay, dok je prof. Marina Saez u dvjema
studijama usredotočila svoju pozornost na metričke i stilske pojave u
epu Davidias, kaže dr. Tomasović. Marko je Marulić, dodaje Tomasović,
uveden u proučavateljski krug europskog humanizma i sa španjolske
strane, što je zacijelo pripomoglo tiskanju ove knjige i što će,
pretpostaviti je, uslijediti s daljnjom internacionalizacijom “oca
hrvatske književnosti”. Rečena biblioteka, govori Tomasović,
madridskog nakladnika oblikom, sadržajem i rasporedom podsjeća na
slavna francuska instruktivna izdanja Que sais-je?,
monografsko-leksikonske sinteze na ograničenom broju stranica i džepnog
formata, u kojima mjerodavni stručnjaci pregledno prikazuju potvrđene
vrijednosti s raznih područja, ponajviše književnoga. No, za razliku
od francuskoga modela, Ediciones Clasicas uz sažetu monografiju o nekom
piscu donose i izbor iz njegovih tekstova. Jedno i drugo u ovom slučaju
napravio je Bratislav Lučin, kao i kronološku tablicu i izabranu
bibliografiju Marulićeva opusa i njegove kritičke sudbine, osobito u
inozemnoj znanstvenoj periodici.
Simbolika
Velike pak zasluge za njegovo valjano predstavljanje španjolskoj
javnosti pripadaju i Lučinovu suradniku, prevoditelju većine latinskih
tekstova te onih iz Judite, prof. Javieru Galvezu, koji je s pravom uživljenošću
u Marulićev literarni svijet slijedio njegov rukopis i iskazao pravo
prevoditeljsko umijeće, posebno u prijenosu pjesničkoga sloga
Davidijade i Judite, objašnjava Tomasović. Dobro je postupio što je
za ulomke iz Evangelistara i Parabola odabrao španjolski prijevod iz
1655., a za Marulićevu čuvenu pjesmu Carmen de doctrina Domini nostri
Jesu Christi prepjev glasovitog Luisa de Granada iz 1622. Time je na
simboličan način naznačena slojevitost recepcije Marka Marulića na
španjolskom jeziku. Na kraju valja istaknuti - kaže Tomasović - da su
za ovaj kulturni pothvat, pothvat u pravom smislu, poznaje li se imalo
složenost objavljivanja naših pisaca u inozemnim izdavačkim kućama,
zavrijedili priznanje i splitska gradska uprava, koja je subvencionirala
izdanje, te prof. Ivo Klarić, bivši savjetnik za kulturu u hrvatskom
veleposlanstvu u Madridu, od koga je proistekla prvotna zamisao i
posredništvo u suradnji. To bi mogao biti primjer i za možebitne druge
slične projekte na stazi Marulovoj - kazao je na kraju dr. Tomasović.
«««Povratak
na sadrzaj
|