Dis 308-aktualno

Broj 308. || 04. rujna 2000. «««Povratak na sadrzaj

SLUCAJ MOSTARSKOG SVEUCILISTA

Napredni protiv nazadnih

U obranu Tadiceva projekta stala je i udruga mostarskih studenata. Ocjenjujuci Tadicev projekt povoljno, oni podsjecaju da je i nedavni Sabor HDZ-a, glavne stranke s hrvatskim predznakom, u rezoluciji istaknuo potporu “razvoju znanosti i posebno Sveucilistu u Mostaru”

Cijela prica, od Sveucilista do mostarske vode, ocito pokazuje da, na zalost, nijedna strana zbog svojih iskljucivosti nema volje ni tolerancije u potrazi za simbiozom cuvanja nacionalnoga i uklapanja u otvorene svjetske prostore

Pise: Andjelko Perincic

Presuda je objavljena u ponedjeljak, 21. kolovoza. Americki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Thomas Muller objavio je nakon sastanka s mostarskim upravljackim dvojcem Safetom Orucevicem i Nevenom Tomicem da americka administracija daje punu potporu rektoru Hrvatskog sveucilista Marku Tadicu u projektu osuvremenjivanja nastave i priblizavanja dvaju dijelova grada. Suprotna opcija bila bi, kaze Muller, mrznja! Za neupucene valja dodati da u istocnom, zasad jos uvijek uglavnom muslimanskom dijelu grada takodjer postoji - zasebno - sveuciliste. Upravljacki dvojac mogao je samo potvrdno dodati da Tadicu treba dati priliku za projekt.

Europsko na hrvatskom
          Nakon sto se veleposlanik sastao i s rektorom, obojica su izjavila da projekt sadrzi osuvremenjivanje nastave i gradnju nekih objekata jer - citiram - Sveuciliste u Mostaru mora biti europsko na hrvatskom jeziku, dok bi prekid pocetog procesa znacio nastavak odlazaka studenata na studije u inozemstvo. Nisu precizirali znaci li to i odlazak studenata ponajvise na Zagrebacko sveuciliste, koje je proteklih desetak godina primalo poveci broj hrvatske mladezi iz Bosne i Hercegovine te ima li u tome utjecaja i obrazovna politika Republike Hrvatske? Tadic je inace - recimo uzgred - redoviti profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. S druge strane, neke se profesore optuzuje da su od svojih fakulteta ili katedri stvorili hermeticki zatvorene tvrdjave otpora. U obranu Tadiceva projekta stala je i udruga mostarskih studenata. Ocjenjujuci Tadicev projekt povoljno, oni podsjecaju da je i nedavni Sabor HDZ-a, glavne stranke s hrvatskim predznakom, u rezoluciji istaknuo potporu “razvoju znanosti i posebno Sveucilista u Mostaru”. No HDZ se o sukobu jos ne izjasnjava.

          Bit cijele guzve oko mostarskog sveucilista jest - politicki. Koncept koji se radjao zajedno s Herceg Bosnom pocetkom desetljeca, cak i prije sukoba Hrvata i Muslimana, bio je politicki cilj: ojacati status Hrvata i jacanjem “pameti”, znanosti. Ako je Banjalucko sveuciliste postalo via facti srpsko, a sarajevsko - muslimansko, logika je bila da i Hrvati imaju pravo na svoje sveuciliste. Sukob na sveucilistu jest sukob onih studenata i profesora koji i dalje podupiru tu ideju i onih koji su se priklonili novim vjetrovima. Politicka presuda koju je objavio americki veleposlanik rijesila je sve!

          Mostarsko sveuciliste samo je znak da je rusenje dosadasnjih politickih opcija pod ravnateljskom palicom medjunarodnih posrednika u cijeloj Bosni i Hercegovini zahvatilo najpametniji dio zemlje. Mostar kao “Berlin naseg doba” poseban je simbol, a rusenje politickog i duhovnog zida izmedju dvaju dijelova grada, to dobro znaju svi koji sudjeluju s obje strane, svojim primjerom otvara vrata na zidovima drugih dijelova zemlje. Tako barem oni vjeruju.

Pucanje zidova
          Cijela ta klima “pucanja zidova” izmedju konstitutivnih naroda u Mostaru bila je potpuno nezamisliva prije samo pet mjeseci. Tada je, i to je bio posljednji potpis sada vec bivseg dogradonacelnika Ivana Prskala, prihvacen dokument o objedinjavanju gradskog vodovoda jer, receno je tada, voda je prijeka potreba, jednaka za sve! Prije tocno cetiri mjeseca izabran je novi dvojac gradskog vodstva, u kojemu su Muslimani Orucevicem zadrzali kontinuitet, a Hrvati doveli novog covjeka, pobornika europske orijentacije unutar HDZ-a. Njihove prve izjave najavile su nagao i ubrzan zaokret. Tomic je tada rekao kako mu je namjera da Mostar postane normalan, napredan grad Bosne i Hercegovine i Europe, a Orucevic da mu nije namjera “ganjati visoku politiku nego rjesavati potrebe gradjana”.

          Za takvu politiku obojica su odmah dobili potporu Ureda visokog predstavnika - stvarne vlasti u Bosni i Hercegovini, Misije OESS-a, koja provodi izbore te na jesen ocekuje politicke promjene u cijeloj zemlji, predstavnika studenata te zajednicke udruge hrvatskih i muslimanskih ratnih veterana i svih ostalih koji se nisu pomirili s hercegbosanskom idejom o dobrosusjedskim odnosima, ali ni s podijeljenim gradom pod geslom “cist racun - duga ljubav”. O tome da je netko podupro nastavak toga gesla nema vijesti. Ili ih se ne objavljuje ili - sto nije previse vjerojatno - svi odbacuju mostarske podjele.

          Primjedba dolazi samo iz redova Socijaldemokratske partije. Potpredsjednik Gradimir Gojer smatra da je sve to samo maska kako bi dvije etnicke stranke, koje su u Mostaru i na posljednjim lokalnim izborima dobile najvecu potporu, zadrzale vlast. Pravi su problemi, dodaje on, na drugoj strani: povratak, obnova, socijalno stanje i korupcija.

          Cijela prica, od Sveucilista do mostarske vode, ocito pokazuje da, na zalost, nijedna strana zbog svojih iskljucivosti nema volje ni tolerancije u potrazi za simbiozom cuvanja nacionalnoga i uklapanja u otvorene svjetske prostore.

«««Povratak na sadrzaj