HRVATI U CILEU OCUVALI SVIJEST O HRVATSKOM IDENTITETU

Vazni projekti s domovinom

Prema dostupnim pokazateljima, u Cileu danas zivi oko 150.000 potomaka nasih iseljenika. Najvise ih je podrijetlom s otoka Braca

Nasi iseljenici okupljaju se u svojim domovima i klubovima: velicinom se istice Hrvatski dom u Santiagu de Chile

          U Cileu zivi vec cetvrti narastaj Hrvata, ciji su se preci, uglavnom s Braca i drugih dalmatinskih otoka, doselili prije 120 godina u tu daleku zemlju, nastavljajuci zivot uglavnom na podrucju danasnjeg Punta Arenasa, gdje je obiljezena 120. obljetnica dolaska prvih Hrvata. Nacelnik u Ministarstvu razvitka i obnove, zaduzen za povratnike i iseljenike, Milivoj Bratincevic, koji je pocetkom godine boravio u Cileu, napominje da je najveci iseljenicki val zabiljezen neposredno prije Prvog svjetskog rata, u doba Austro-Ugarske Monarhije, cemu se, na zalost, moze zahvaliti i to sto brojni potomci nasih iseljenika tragaju za vlastitim identitetom. “Kod mnogih je naglasen interes za vlastitim korijenima, nastoje ustanoviti odakle su dosli njihovi preci”, govori Bratincevic.

          Na pitanje osjeca li se hrvatski duh u gradovima gdje zive potomci Hrvata, Bratincevic odgovara da je Cile zemlja s 22 milijuna stanovnika pa se nasi ljudi “izgube” u tolikoj populaciji. “Mnogi mladi ljudi, osim prezimena, ne znaju nista o svom hrvatskom podrijetlu. Na tome bi trebalo raditi nase veleposlanstvo u Santiagu de Chile i konzularna predstavnistva, ali i drzavne sluzbe, koje se moraju cvrsce povezati s tim ljudima i njihovim udrugama, kako bi ih na najbolji nacin upoznali s njihovom pradomovinom i korijenima”, istice Bratincevic.

Velika kolonija u Punta Arenasu
          Branticevic je obisao hrvatske iseljenicke kolonije u Santiagu, Vina del Maru, Valparaisu i Punta Arenasu. “Dok je Santiago velegrad sa svim odlikama americke arhitekture i sirotinjskim cetvrtima, Vina del Mar je ljetovaliste s klimom kao u nasoj Opatiji. Valparaiso je velika luka u koju su uplovljavali brodovi s nasim prvim iseljenicima. Punta Arenas je na krajnjem jugu Cilea, udaljen 2.200 kilometara od Santiaga i ima vrlo hladnu i ostru klimu jer je blizu juznog pola”, kazuje Bratincevic.

          Nasi iseljenici u Cileu okupljaju se u svojim domovima i klubovima, a velicinom se istice Hrvatski dom u Santiagu de Chile. “Iseljenici u Satiagu misle da Hrvatskoj, nakon sto je stekla samostalnost, vise nije potrebna pomoc. U Punta Arenasu raspolozenje je sasvim drukcije. U tom gradu s oko 110.000 stanovnika nasi se ljudi okupljaju u svom klubu, tiskaju vlastite novine i biltene”, dodaje Bratincevic, pun hvale za drustveni zivot nasih iseljenika u tom dijelu Cilea.

«««Povratak na sadrzaj