 RAZGOVOR:
MARIO PECEK, GLAVNI UREDNIK "KOMPASA", O SENZACIONALNOM
OTKRICU KOJE JE "KOMPAS" PREPUSTIO REDAKCIJI "DOMA I
SVIJETA"
"Kompas" je prvi saznao da i
izbjeglice s "Duldungom" imaju pravo na "Kindergeld"
-
Samo "Vecernjakov" prilog "Dom i svijet", koji nas
je podupirao od prvoga broja, imao je privilegiju objaviti vijest koju
smo bogatim hrvatskim nakladnicima mogli prodati za velik novac jamceci
im dvostruku prodanu nakladu u Njemackoj - kaze glavni urednik
"Kompasa"
Razgovarali:
V. Matokovic i Z. Sincek
Mario Pecek je glavni urednik "Kompasa", revije za hrvatske
iseljenike i povratnike, koja je prva otkrila da ratne izbjeglice s
podrucja bivse Jugoslavije imaju jednaka prava na "Kindergeld"
(djecji dodatak) kao i Nijemci. Ta vijest izazvala je pravu senzaciju
medju nasim citateljima. Zajednicko dopisnistvo "Kompasa" i
"Doma i svijeta" u Frankfurtu, u samo dvadesetak dana, primilo
je stotine telefonskih poziva i molbi za pomoc. S glavnim urednikom
"Kompasa" razgovarali smo u njihovoj zagrebackoj redakciji o
nastanku tog izdanja, suradnji dviju redakcija koje odnedavno imaju
zajednicku marketinsku agenciju za prikupljanje oglasa nasih iseljenika,
buducim planovima...
•Objasnite
zasto je "Kindergeld" godinama bio uskracivan ratnim
izbjeglicama u Njemackoj i kako je "Kompas) otkrio zakonsku
regulativu prema kojoj su ga oni trebali primati?
-Lako je
odgovoriti zasto. U pitanju je novac. Njemacka drzava koja je skrbnicki
primila izbjeglice podijelila im je vize s oznakom "Duldung".
Te vize oznacavaju, jednostavno objasnjeno, trpljenje nositelja viza dok
se ne stvore uvjeti za njihov povratak. No, kako nase obitelji imaju
najmanje dvoje, a mnoge troje, cetvero i vise djece, izracunajte koliko
bi novca jedna obitelj dobila kao djecji dodatak za samo pet godina
boravka ako joj mjesecno za dijete pripada 150 njemackih maraka, a danas
i vise. Te su svote vrlo velike i prelaze 20000-30000 maraka po
obitelji. Ukupno, rijec je o milijunskim svotama. No, sve ovo
"Kompas" ne bi uspio doznati da nasa voditeljica dopisnistva
Ksenija Kukolj nije pronasla njemackog odvjetnika Bernda Striedera, koji
je rado pristao odgovarati na pitanja citalaca iz podrucja Zakona o
strancima. Strieder je, pazljivo proucavajuci njemacke zakone, ustanovio
da "Kindergeld" nije isplacivan, a prema zakonu je trebao
biti. Rijec je o mladom pravniku koji je s predikatom diplomirao pravo u
Frankfurtu, a specijalizirao je prava stranaca i dovoljno je hrabar da
to kaze i dokumentira. On je nas najveci dobitak otkad
"Kompas" izlazi jer se usudio javno ustvrditi ono sto je za
sve nase prijasnje pravne savjetnike bio vruci krumpir koji su
izbjegavali.
•Zasto ste
takvu vijest objavili u "Domu i svijetu" umjesto da pricekate
izlazak svog sljedeceg broja?
-Istina, mogli
smo cekati s tom vijescu do naseg sljedeceg broja. Vaznije nam je,
medjutim, bilo da svi oni koji su godinama zakidani za to saznaju odmah,
nego da glumimo veliku redakciju koja ekskluzivnu vijest cuva za sebe.
Bio sam svjestan toga da "Kompas", koji se u Njemackoj prodaje
slabije od "Vecernjaka", ne moze izazvati takvu reakciju kao
"Vecernji list". Godinama sam radio u "Vecernjem
listu" i dobro znam kakva je njegova moc. "Vecernjaku" se
vjeruje i on je za Hrvate u svijetu poput oltara u crkvi. Mozda sam i
malo sentimentalan jer sam u "Vecernjaku" naucio sve sto znam
o novinarstvu.
"Dom
i svijet" - najbolji medijski proizvod
•Vec sest godina u iseljenistvu bavite se samo izdavastvom i
novinarstvom. Mozete li prosuditi vrijednost stranica "Doma i
svijeta" za hrvatsku dijasporu?
-Svatko moze
misliti sto zeli, no mojih sest godina zivota u Njemackoj uvjerilo me je
da je "Dom i svijet" najbolji medijski proizvod koji dolazi iz
Hrvatske, a obraca se iseljenicima. On moze biti bolji, kao sto sve moze
biti bolje, ali je cinjenica da na tih osam stranica koje redovito
izlaze vec godinama Hrvati od Graza do Pertha mogu osjetiti da netko i u
Hrvatskoj misli na njih. Takodjer, nije bilo nevazno sto je "Dom i
svijet" prvi i bez imalo ustezanja pomogao "Kompasu" kad
je nastajao. Nekolicina nas okupljenih oko "Kompasa" to nije
zaboravila.
U ovom cudnom
svijetu izvan domovine ionako je malo onih koji jedni drugima pomazu. Mi
smo, valjda, uz vas podlistak, jedni od rijetkih koji su savjetima
pokusavali ciniti dobro od prvoga dana i sad nam se to vratilo. Ne samo
da smo vijest putem stranica "Doma i svijeta" pustili poput
bujice medju citaoce, nego je zanimanje za "Kompas" naraslo do
te mjere da ni danas ne znamo u koliko cemo primjeraka tiskati novi broj
"Kompasa" te kako objasniti svim potencijalnim kupcima da ga
ipak ne mogu kupiti na svakom mjestu gdje i "Vecernjak" jer
smo jednostavno premala revija za velikog njemackog distributera i nismo
mu vazni. Najjednostavnije receno, na nama zaradjuje premalo da bi nas
dovoljno cijenio. No, ipak smo vrlo zadovoljni i zahvalni "Domu i
svijetu" jer Hrvati koji zive u Njemackoj napokon mogu shvatiti da
"Kompas" mozda nije najbolja, ali je sigurno najpotrebnija
revija za njih. U njoj nema politike, nema svadja, nema niskih udaraca.
"Kompas" donosi samo korisne savjete i u njemu mogu pisati
doista samo strucnjaci.
•I na kraju,
koliko je doista vrijedna vijest koju ste vi prvi saznali, a mi prvi
objavili?
- Ta bi se
senzacionalna vijest za Hrvate u Njemackoj mogla usporediti, primjerice,
samo s odlukom Hrvatskog drzavnog sabora prema kojoj bi svaki stedisa
Glumine ili druge propale banke vec danas mogao doci na njihov salter i
podici svoj novac. Zamislite koliko bi primjeraka novina tog dana prodao
"Vecernji list" u Hrvatskoj i svijetu. Mozda i milijun! Tom
vijescu mogli smo zaraditi velik novac, dobro se prodati nekom velikom
poput "Arene" ili slicnih citanijih izdanja, ali ovako nam je
ipak draze.
Kako
se pretplatiti na "Kompas"?
Revija "Kompas", u kojoj od
sljedeceg broja odvjetnik Bernd Strieder odgovara na brojna pitanja
citalaca ne moze se kupiti u manjim njemackim gradovima. Najbolje je
"Kompas" potraziti na zeljeznickim stanicama, a redakcija
preporucuje da je najsigurniji put da osigurate svoj primjerak -
pretplata. Pretplata za cijelu godinu (sest brojeva) stoji samo 50
njemackih maraka. U cijenu je ukljucena postarina za europske zemlje i
MwSt. Svaki novi pretplatnik na dar dobiva posljednje izdanje Hrvatskog
poslovnog imenika, u kojem se nalazi vise od 3000 korisnih adresa
hrvatskih tvrtki iz Njemacke, Svicarske i Austrije.
Pretplatu mozete
naruciti na brojeve telefona u Frankfurtu: 069/9435-9915 ili
069/9435-9914 ili 0173/6563-035, na telefaks: 069/9435-9935 ili na
e-mail: kompas@gmx.de ili europromocija@zg.hinet.hr.
Uskoro
"Croatia Immobilien"
Redakcije "Kompasa" i "Doma i svijeta" uskoro
pripremaju sasvim novo izdanje namijenjeno svim Hrvatima u svijetu.
Rijec je o najvecem oglasniku u iseljenistvu nazvanom "Croatia
Immobilien", koji ce na svojim stranicama svaka dva mjeseca
donositi ponudu vise od 2000 nekretnina hrvatskih agencija koje se bave
prodajom nekretnina u Hrvatskoj. "Croatia Immobilien" nece u
pocetku biti u slobodnoj prodaji, a cjelokupna naklada prvog broja,
15000 primjeraka, bit ce njemackom postom izravno poslana na adrese
Hrvata u svijetu te podijeljena na vise od 500 mjesta u Njemackoj i
Svicarskoj. Ime "Croatia Immobilien" izabrano je namjerno kako
bi se novine ako naidju na dobar prijam kod citatelja mogle pustiti u
slobodnu prodaju te biti dostupne i citateljima njemackog govornog
podrucja, za sto su najvise zainteresirani oglasivaci.
Citatelji -
potencijalni kupci nekretnina u Hrvatskoj te zainteresirani oglasivaci
mogu se, ako zele primati svaki broj na svoju adresu vec sada
pretplatiti na "Croatia Immobilien".
Pretplata za
cijelu godinu stoji, kao i pretplata na "Kompas", 50 njemackih
maraka, a pretplatiti se moze na istim telefonskim brojevima u
Frankfurtu kao i za "Kompas". "Croatia Immobilien"
izaci ce iz tiska u posljednjem tjednu studenog ove godine.
«««Povratak
na sadrzaj
|
