Iz obiteljskih dvorista na strana trzista

Ako se netko zdusno zauzima za povratak Hrvata iz svijeta, a ponajvise poduzetnickih i obrtnickih obitelji, i ako im u domovini pripravlja ozracje i teren povratka, onda je to zacijelo Hrvatska obrtnicka komora. U celnistvu te institucije davno su shvatili razloge zbog kojih nije doslo do najavljivanog veceg vala povratka nakon stvaranja slobodne i samostalne hrvatske drzave, ali i to da utakmica, sportski receno, ima i drugo poluvrijeme. Ono upravo traje i za Sjepana Safrana, predsjednika Hrvatske obrtnicke komore i poslovnog covjeka, poznatog po potezima koji obrtnicima donose zasluzeni status, obiteljima i zajednici korist i ugled na sirem planu.

-U svakodnevici imamo susrete sa dvije skupine ljudi. U jednoj su oni koji se zele vratiti ili ulagati u veca poduzeca, sustave uhodane proizvodnje ili u hotele, a u drugoj su oni koje zanimaju konkretna imena i prezimena ljudi s vlastitom radionicom i proizvodnjom, uhodanim obrtom i manjim pogonima. I jedne i druge upucujemo na prave adrese, a vecu pozornost, sto je i nas program, upucujemo obrtnicima i poduzetnicima. Svima smo rekli da se Vlada Republike Hrvatske odlucila za razvoj srednjeg i malog poduzetnistva, sto je potvrdila i utemeljenjem nadleznoga ministarstva, rekao nam je za susreta u svom poslovnom prostoru u Odri Stjepan Safran.
U prilog novom ponasanju prema poduzetnistvu i obrtnistvu idu i novi zakoni i propisi kojima ce se stvoriti sigurnost ulaganja i razviti poticaji. U HOK-u spominju i podatak o sporazumu za kreditiranje povratnika izmedju Hrvatske i SR Njemacke. U posljednje tri godine kredite za pokretanje proizvodnje u Hrvatskoj dobilo je 158 povratnika i mnogi vec izvoze svoje proizvode.
-Ubrzo cemo imati zakone koji ce ici na ruku poduzetnicima koji ce stimulirati novu tehnologiju i novo zaposljavanje i time cemo se moci pohvaliti u Europi, kaze Stjepan Safran i dodaje da se to moralo uciniti jer je dosadasnja praksa pokazala da je bilo nesporazuma i razocaranih. Obecavale su se, naime, olaksice, a nije ih bilo. Prevelika papirologija i birokratsko ponasanje mnogima je ubilo zelju za ulaganjem. Ako, primjerice, jedan poduzetnik iz Kanade uzme petnaest dana godisnjega odmora i kroz to vrijeme zeli srediti uvjerenje, potvrde ili neke komunalne dozvole, a od toga nista ne obavi, on je za nas izgubljen, govori Safran.

U zupanijama, gradovima i manjim opcinama uvelike se radi na stvaranju poduzetnicko-obrtnickih zona. U mnogim sredinama otvorene su radionice i usluzne djelatnosti, a ima i onih koje cekaju svoje vlasnike i unajmljivace. Mnogi vjeruju da je buducnost posla bas u obiteljskom obrtnistvu i poduzetnistvu. Ljudi su, naime, svjedoci propadanja poduzeca, otpustanja i odlaska u stecaj, a Vlada ozbiljniji program zaposljavanja priprema za iducu godinu.
-Sredstva iz proracuna koja se povecavaju i plasiraju se preko Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetnistvo, velik su potencijal za nove investicije i zaposljavanje. Brzu raspodjelu blokira administracija i moramo naci rjesenje za ucinkovitiji posao.
•Mogu li banke priskociti primjerenim programima?
-Dogovoreno je da krediti do sto tisuca maraka imaju drukciji tretman od onih vecih, investicijskih. Trazimo da se manji krediti plasiraju preko zanatsko-stednih zadruga jer se novac tako najbrze oplodjuje.

Razgovarajuci tako o novcu, Stjepan Safran kao poduzetnik i celnik HOK-a nece zaboraviti i napomenu da je najlakse uzeti kredit. No, kredit treba i vratiti, a vratiti ga se moze ako donosi nove vrijednosti. Zato je obrtnicima stalo da prednjace, da se mogu pohvaliti posebnostima i kakvocom. Zato i sudjeluju na sajmovima kako bi pokazali svoje uspjehe i vidjeli razinu konkurencije.
-Sajmovi su popularni i potrebni u promicanju obrtnistva. Sudjelujemo na osamnaest medjunarodnih sajmova i nastupi se pokazuju korisnima. Najvise smo uspjeha imali na Muenchenskom sajmu, gdje iz godine u godinu imamo sve veci prostor i sve vise izlagaca, a tamo je i ove godine nekoliko nasih obrtnika prodalo cijelu jednogodisnju proizvodnju - kaze Stjepan Safran.