U Stubakima ne treba otkrivati toplu vodu

U Stubickim Toplicama ne treba otkrivati toplu vodu. Ona tamo izvire, a k tome je i ljekovita. Iako se popularni Stubaki spominju od 1209. godine, a prvo ljeciliste sagradjeno je u 19. stoljecu zauzimanjem nadbiskupa Maksimilijana Vrhovca, sada se Stubicke Toplice sve vise otkrivaju u poslovnom - turistickom, poduzetnickom i obrtnickom smislu.
One su posebno zanimljive Hrvatima iz svijeta. Jedni u njih dolaze zbog lijecenja, rekreacije i turizma, a drugi zbog posla, odnosno uvjeta koje nudi opcina, od zemljista preko infrastrukture do brzog rjesenja dozvola i papira bez velike administracije, taksa i nameta!

Vrata nacelnika Stubickih Toplica Vladimira Bosnara uvijek su otvorena i on ce rado sa svojim suradnicima ispricati za kakva su ulaganja i poslove zainteresirani i predociti uvjete kakvima se mogu pohvaliti samo rijetke sredine u Hrvatskoj. Naime, poznato ljecilisno i turisticko mjesto ima 134 obrtnicke radionice, a za poduzetnike koji bi htjeli sudjelovati u razvoju Stubaka jos ima mjesta. U sredistu Toplica otvoren je trzni centar. U njemu ima jos lokala za poslovni prostor, za prodaju i unajmljivanje. Prostor se moze naci i u privatnim kucama ili pak podici novi uz glavne prometnice.
U svako doba vrata su otvorena i u Turistickoj zajednici, gdje ce vas docekati okretna ekonomistica Zrinka Kosic i pruziti kao na dlanu ponudu Stubaka za sva godisnja doba. Posebno ce pohvaliti tradicionalne programe za koje rezervacije unaprijed stizu i za koje sve vece zanimanje pokazuju Hrvati iz svijeta. Spomenut ce vam i primjer jednoga Nijemca, hrvatskog zeta. Nakon krace i uspjesne rehabilitacije u Stubickim Toplicama, iako mu zena nije Zagorka, odusevljen ljudima i prirodom, sagradio je kucu na brijegu jer vjeruje da si u takvu ambijentu moze produljiti zivot.
Takvih ima jos. I neki uspjesni poslovni ljudi, inzenjeri, ekonomisti i lijecnici iz Zagreba nasli su na prilazima ili u samim Stubickim Toplicama svoje oaze. Pri gradnji postuju ambijent pa koriste kamen i drvo kako bi se uklopili u prostor obliznjih vinograda, sumaraka i pasnjaka na brezuljcima.

I Vladimir Bosnar zna da treba sacuvati sve sto je autohtono - od gradnje preko domace ponude u klijetima, podrumima, odnosno pelnicama.
-Za one Hrvate iz svijeta, a osobito iz Bavarske, koji su vidjeli i radili u kucama takozvanog seoskog turizma, jos mozemo naci nekoliko drvenih kuca koje treba rastaviti i postaviti sa zidanom gradjom na nove temelje i prilagoditi poslu. Vodu, struju i telefon dovodimo do gradilista i takva izletnicka mjesta i pansioni za nas su buducnost - govori Bosnar.
On ce vas drage volje odvesti i do klijeti, odnosno vinotocja u kojem ce vas docekati popularni vinar Ivan Coha. S njegova brijega pruza se prekrasan vidik na sve strane. Za skupne posjete gostiju, za vjencanja, rodjendane, imendane, Martinje, Vincekovo i druge "pajdasije", pripremaju se domaca jela i degustiraju najkvalitetnija vina Stubickog Strmca. U svojoj drvenoj hizi Coha moze primiti pedeset gostiju. Iako ima moderan podrum, sacuvao je i staru presu i stare bacve. Nasli smo ga u pakiranju butelja u drvenu ambalazu koje ce se naci na trzistu kao poklon-paketi uoci Bozica i Nove godine, s jednom, odnosno dvije i tri butelje.
Primjer vinara Ivana Cohe koji je sacuvao zagorski ambijent zasluzuje pozornost i prema izgledu njegove hize mogle bi se graditi i nove jer je tesko naci hrastovinu i "planjke" od sest-sedam centimetara iz devetnaestog stoljeca, kada su se hize gradile s drvenim klinovima.

U Stubickim Toplicama uvelike se razgovara i o kreditima i kamatama. Vladimir Bosnar kaze da je osam poduzetnika podiglo 1,250.000 kuna te zaposlilo novih petnaest radnika. Ove godine podijeljeno je 650.000 kuna, a natjecaj je i dalje otvoren. On misli da banke s povoljnijim uvjetima moraju bolje pratiti obrtnike i male i srednje poduzetnike.
Za dolazak u Stubicke Toplice uvelike je, bas zbog razvoja obrta, poduzetnistva i turizma, zainteresirana i Prva obrtnicka stedionica iz Zagreba. Predsjednik Uprave Ante Pocrnja kaze da imaju iskustvo s takvim kreditiranjem i da ce napraviti poseban program za razvoj i kreditiranje turizma. Vec su davali kredite za obiteljske hotele i pansione u Dalmaciji, a to bi htjeli uciniti i u Stubickim Toplicama te prosiriti na cijelo Hrvatsko zagorje.