Slike s izložbe Vlade Marjanovića

Najveći prostor i najviše stvaralačkog vremena u umjetničkom radu, Vlado Marjanović je posvetio zidnom slikarstvu u crkvama Dalmatinske zagore, gdje je dostigao najveće domete umjetničkog iskaza.
Izložba slika iz privatne zbirke još jednog livanjskog akademskog slikara mogla se razgledati u galeriji Gabrijel Jurkić, u prostorima Livanjske zajednice u Zagrebu, od 28. rujna do 5. listopada 2001. Riječ je o dijelu stvaralačkog opusa akademskog slikara Vlade Marjanovića. Otvorenje ove, već desete po redu izložbe slika livanjskih akademika koje su od 1992. priredili članovi livanjske zajednice u Zagrebu, vremenski se poklopilo s obilježavanjem godišnjice općine Livno.
Za svakog posjetitelja izložbe priređivač je pripremio izvanredno uspjeli Katalog izložbe u kojem je prikazano svih 15 izloženih umjetnikovih djela.
Promotor otvorenja izložbe bio je mr. sci. Nikola Lijović. U ime priređivača nazočnima se na dolasku zahvalio predsjednik Livanjske zajednice u Zagrebu dipl. iur. Branko Miloloža. O Vladi Marjanoviću govorio je fra Jozo Mihaljević, predsjednik ogranka Matice Hrvatske u Livnu, a vrijednosti umjetnikova opusa govorio je akademski slikar prof. Ivica Šiško. Kratkim, ali nadahnutim obraćanjem, izložbu je otvorio saborski zastupnik Ivan Šuker - Livnjak po rođenju.
Tko je akademski slikar Vlado Marjanović? O njemu je, na otvorenju izložbe, fra Jozo Mihaljević između ostalog rekao: ...Vlado Marjanović je rođen 10. listopada 1906. u Livnu. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju (1918.-1925.) u Travniku. U osamnaestoj godini, u Zagrebu, primio je prvu pouku iz slikarstvu i likovnosti od vrsnog slikara i pedagoga Bele Čikoša Sesije. Počeci su bili teški. Iskušenja na pomolu i strastvena likovnost vraćaju ga u Bosnu. Završio je u ateljeu vrsnog slikara i zemljaka Gabrijela Jurkića. Domalo mu Rim postaje izazovan i, s malo zarađenog novca, odlazi na tamošnju Akademiju lijepih umjetnosti te se za dvije godine učenja (ne samo na Akademiji, nego i na drugim razinama) iz grada vječne umjetnosti i neprolaznih umjetnika vraća u Bosnu donijevši sa sobom i diplomu. Umire 11. rujna 1958. u Kruščici kod Viteza. Tijekom života bio je članom ULUH-a i ULUBiH-a.
...Najveći prostor, najduže stvaralačko vrijeme u umjetničkom radu i najveće domete umjetničkog iskaza Vlado Marjanović posvetio je zidnom slikarstvu, i to najviše u crkvama Dalmatinske zagore. Radio je na restauraciji i oslikavanju župnih crkava u Vrlici, Kninu, Drnišu, Šibeniku, Zlarinu, Makarskoj, Lovreču, Primoštenu, Kruščici kod Viteza, Markuševcu i Klanjcu. Vihor Drugog svjetskog rata uništio je mnogo, a što je ostalo sačuvano, većinom su dokrajčili nemili događaji s još svježim ranama Domovinskog rata. Osim navedenih crkava oslikao je Tomislavov spomen-dom u Duvnu te male crkve u Roškom Polju, Viru i u Dobretićima kod Jajca.
Pouzdano se zna da je oslikao zidove crkve u Bučićima, ali te su freske zahvaljujući lošoj podlozi i vlazi propale. Ostala je jedino velika oltarska slika sv. Martina, zaštitnika crkve (ulje na platnu).
U sinjskom kraju ostala je sačuvana i restaurirana slika Vrličko kolo. U livanjskom kraju čuva se nekoliko vrijednih ulja na platnu ili lesonitu u vlasništvu općine Livno. To su: "Zora", ulje na platnu, 1951. vel. 138,7x94,5 cm; "Pazar", ulje na platnu, 1951., vel. 138,7x95 cm; "Kosidba", ulje na platnu, 1951. vel. 137x94,5; "Pogled na Livno", ulje na platnu, 1951., vel. 107x136,7 cm i "Jajce", ulje na platnu, panorama.
Najveći broj Marjanovićevih slika na jednom mjestu (čak 23!) nalazi se u Galeriji likovne umjetnosti Bosne i Hrecegovine u Sarajevu.
Vrlička crkva, kojoj je posvetio godinu dana umjetničkog stvaranja, plijeni najveću pozornost. Arhitektonski jednolične plohe koje su zijevale od praznine, ispresijecane tu i tamo jednostavnim prazninama, danas pružaju posjetitelju umjetnički doživljaj, a vjernika nadahnjuju velikim religioznim čuvstvom. Nepobitna je istina da je Marjanović na svoj način, svojom umjetničkom originalnošću dao vrijedan doprinos općem razvoju umjetničkog izraza svog vremena.
Nakon otvorenja izložbe prikazan je dokumentarni film Miroslava Mikuljana o djelima Vlade Marjanovića.