Mladi iz domovine i iseljeništva o budućnosti Hrvatske

Tradicionalni, šesti po redu, Svjetski sabor hrvatske mladeži održan je od 25. do 28. listopada u Splitu, Kninu i Zadru. Ondje se okupilo dvjestotinjak izaslanika 45 mladeških udruga iz domovine te 12 udruga iz iseljeništva. Domovinske udruge, koje okuplja krovni Hrvatski savez mladeških udruga, bile su različitog profila - od strukovnih, političkih, kulturnih i vjerskih, do interesnih i zavičajnih. Iz iseljeništva su ove godine stigli mladi iz Argentine, Sjedinjenih Američkih Država, Švedske, Belgije, Njemačke, Švicarske, Italije, Mađarske i Jugoslavije. Tema Sabora bila je uloga mladih u razvitku Hrvatske, a posebnost ovogodišnjeg saborovanja bilo je odsustvo političara. Osim pozdravnih govora u gradovima domaćinima, mladi nisu na zasjedanju sabora željeli slušati politička obećanja, budući da su sva – s prethodnih zasjedanja - obično "otišla u vjetar". Oni su pozvali uspješne menadžere (mahom mlađe generacije), poduzetnike i znanstvenike... Dakle, one koji su uspjeli i koji im mogu prenijeti svoja iskustva.
Mladi čak nisu željeli uzeti ni novac iz osiromašenog državnog proračuna za organizaciju druženja, već su sami pronašli sponzore. Uz potporu domaćina Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Šibensko-kninske županije, najveću potporu mladima iskazale su austrijske tvrtke u Hrvatskoj Raiffeisenbank i Uniqa osiguranje, koje su prepoznale vrijednost mladih i njihovih ideja. Projekt sabora su potpomogli i Vindija, Lura, Red bull, AWT, Partner banka i Imex.
Ovogodišnji Sabor nastojao je slijediti geslo američkog predsjednika Kennedya, koji je - još šezdesetih - apelirao kako ne treba pitati što domovina čini za nas već što mi možemo učiniti za domovinu. U okolnostima, kad Hrvatska vrlo teško izlazi iz krize i kad mladi u svojoj domovini ne vide perspektivu, vjerujemo da takva postavka ima izniman značaj. Naime, cilj Sabora je bio pokušati iznaći rješenja kako iskoristiti mladi hrvatski naraštaj da svoju budućnost ne traži u inozemstvu već svoje sposobnosti pokuša uložiti u izgradnju i razvoj Hrvatske, čime bi dobitak bio dvostruk - zaustavljanje "odljeva mozgova" i podizanje kvalitete života mladih u Hrvatskoj. Novost u tom pristupu je činjenica da se ne želi još jednom apostrofirati odgovornost hrvatske Vlade za teškoće u zemlji i da se od nje ne očekuje konačno rješenje, već rješenje valja pronaći u suradnji s gospodarstvenicima i znanstvenicima.
Naime, cilj je bio - u izravnoj interakciji predstavnika mladih i predstavnika hrvatskog gospodarstva i znanosti - doći do konkretnih ideja, programa i projekata, u kojima bi mladi, zahvaljujući svome znanju i drugim prednostima, odigrali važnu ulogu u boljitku Hrvatske.
Nakon uistinu kvalitetnih ideja i rasprava, možemo očekivati da će Sabor rezultirati konkretnim projektima, čija će realizacija pridonijeti poboljšanju životnog standarda mladih (posebni programi kreditiranja i zapošljavanja), kvalitetnijem uključivanju mladih u društvene tijekove (strateški savezi i razvojni programi) te uopće pozitivnim promjenama u hrvatskom društvu. Mladi će tako vrlo žurno započeti s projektima samozapošljavanja, zdravstvene edukacije, povezivanja mladeških udruga u domovini s onima u iseljeništvu...
Imajući u vidu ozbiljnost kojom su mladi pristupali tim problemima, vjerujemo da je i ovogodišnji Sabor pridonio jačanju uloge mladih u hrvatskom društvu, njihovom smislenijem i strateški kvalitetnijem angažmanu u jačanju hrvatskog gospodarstva i znanosti a time i jačanju kvalitete života mladih.
"Prema nekim istraživanjima, više od 60 posto hrvatskih studenata svoju budućnost vidi u inozemstvu. Ta brojka ne čudi, kad se ima u vidu teško gospodarsko stanje u zemlji, odnosno, minimalne mogućnosti zaposlenja ili dolaska do vlastitog stana. S druge strane, budući je riječ o najperspektivnijoj populaciji, Hrvatska bi njihovim odlaskom bila u još težoj gospodarskoj situaciji. Stoga, kako bi došlo do zaustavljanja tog negativnog trenda te istodobnog jačanja hrvatskih gospodarskih potencijala, nužno je iskoristiti znanje i sposobnost mladih hrvatskih diplomanata, čije su prednosti itekako cijenjene u svijetu!" - razmišljanja su dvadesetjednogodišnjeg Julijana Pajka, predsjednika Hrvatskog saveza mladeških udruga. Riječ je o "krovnoj" organizaciji udruga mladih u RH, koja je među prvima počela propagirati program "Mladi za mlade", odnosno angažiranje potencijala mladih za stvaranje uvjeta za njihov ostanak u Hrvatskoj. Drugim riječima, u HSMU-u vjeruju da se, u uvjetima kad država vrlo malo pozornosti posvećuje potrebama mladih, mladi sami trebaju aktivirati kako sutra ne bi bilo prekasno. Svatko je "kovač svoje sreće" i svoju sudbinu apsolutno drži u svojim rukama - drži mr. Vinko Vukadin, predsjednik uprave Uniqa osiguranja u Hrvatskoj, inače jedan od predavača na skupu. Da je u pravu, svjedoči i njegov životni put od malog sela u tomislavgradskoj općini, preko fizičkih poslova u Austriji do statusa jednog od menadžera u Hrvatskoj. On glavnim nedostatkom većeg dijela hrvatske mladeži drži neodlučnost i nespremnost za izazove. Naime, većina njih ide linijom manjeg otpora, oslanja se na roditelje, nije spremna na žrtvu... Na koncu - Vukadin drži kako su uspješniji oni koji pred sobom imaju visoke i jasne ciljeve, a takvih je prema istraživanjima sve manje. Jedan od čelnika Raiffeisen banke u Hrvatskoj, Velimir Šonje, koji - unatoč mladosti - iza sebe već ima uspješnu karijeru u Hrvatskoj narodnoj banci, drži da je preduvjet uspjeha kvalitetno obrazovanje i stalno usavršavanje. Kao primjer naveo je kadrovsku strukturu RBA te potrebu drugih inozemnih tvrtki koje dolaze na hrvatsko tržište. Govoreći o aktivnostima banke, Šonje je naglasio kako su mladi vrlo kvalitetni partneri te najavio razvijanje posebnih programa kreditiranja mladih. Kvalitetne ideje, uporan tim i dobri poslovni partneri - formula su uspjeha. Potaknuti takvim iskustvima, u HSMU-u su odlučili utemeljiti info-poslovni centar kroz koji bi pružali informacije o mogućnostima vlastitog biznisa te mlade poduzetnike povezivali s potencijalnim ulagačima iz domovine i iseljeništva.
Uz gospodarstvene teme, mladi su u Splitu govorili i o mogućnostima političkog djelovanja. Mladi su suglasni kako je došlo vrijeme za smjenu generacija na hrvatskoj političkoj sceni. Hrvatskoj je potreban novi naraštaj hrvatskih političara, koji neće živjeti u prošlosti, već će svojim znanjem i sposobnostima rješavati nagomilane gospodarske probleme. Stariji imaju iskustvo - kažu oni - ali mladi imaju znanje i energiju, nemaju predrasuda i spremniji su na rizik. A čini se da to Hrvatskoj u ovom trenutku treba.
Na završetku zasjedanja VI. svjetskog sabora hrvatske mladeži, koje je simbolički održano u Kninu, sudionici Sabora su hrvatskoj javnosti uputili Deklaraciju. U prvom dijelu tog teksta mladi se obraćaju hrvatskoj Vladi, dok se u drugom dijelu ističe što će mladi sami učiniti za svoj boljitak i razvitak Republike Hrvatske.
Mladi iz domovine i iseljeništva hrvatsku Vladu pozivaju na veće uvažavanje stajališta mladih i njihovo uključivanje u političke institucije, gdje svojim znanjem i energijom mogu pripomoći razvoju Hrvatske; da prilikom procesa približavanja EU, vodi veću skrb o čuvanju nacionalnih interesa, državnog suvereniteta te poštivanju Ustava Republike Hrvatske; ponovno jačanje veza domovinske i iseljene Hrvatske te stavljanje hrvatske Vlade u službu hrvatskim iseljenicima; veće zauzimanje za najugroženije skupine hrvatskog društva (prognanici, izbjeglice, branitelji, stradalnici Domovinskog rata, rodilje, studenti, nezaposleni...); odgovornije izvršavanje svojih obveza i služenje za opće dobro; predaniji rad u rješavanju gorućih ekonomskih problema (posebice na područjima od posebne državne skrbi); stimulativniji pristup mladim poduzetnicima i ulagačima iz hrvatskog iseljeništva; poštivanje vrijednosti Domovinskog rata; da prestane politiziranje studentskog života i ugrožavanje studentskog standarda te života i standarda mladih uopće; da se po uzoru na druge tranzicijske zemlje kroz Zakon o lustraciji mladima omogući ravnopravno sudjelovanje u javnom i političkom životu.
Budući da je svečana Deklaracija donesena u Kninu, gradu simbolu hrvatske pobjede, ali i patničkom gradu, koji se proljetos susreo i s glađu, mladi su se odlučili odmah djelatno uključiti u pomoć tom gradu, ali ne prvenstveno humanitarnim donacijama, već razvijanjem mogućnosti zapošljavanja, privlačenja inozemnih ulagača te kreiranjem programa za svoje vršnjake u Kninu.
U svakom slučaju - kako reče biskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić na svečanom otvaranju Sabora u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu - vrijeme je da mladi sudbinu Hrvatske ozbiljnije uzmu u svoje ruke!

Draga mlada braćo i sestre, sudionici VI. svjetskog sabora hrvatske mladeži!
Šaljem vam iskrene pozdrave. Izražavam svoje radovanje Vašem susretu, druženju, saborovanju i razgovorima koje ste ovih dana održavali.
Naročito iskazujem potporu vašim zajedničkim plemenitim nastojanjima, zauzimanju, vašim planovima i iznalaženjima mogućih rješenja kako bi što više mladih, kako bi zapravo svi mladi, svoje sposobnosti, svoja znanja i dostignute stručnosti, a naročito svoj mladenački zanos i žar, mogli ostvarivati u svojoj domovini Hrvatskoj.
Posebno me raduje što ste baš tu u Kninu, među tolikim mladima koji žele i vjeruju u bolju i sretniju Lijepu našu, donijeli svoju završnu Deklaraciju, koja će njihovu nadu i nadu svih mladih potvrditi i utemeljiti.
Želio bih da se vaše riječi doista ozbiljno čuju i opravdani prijedlozi uvaže, prihvate i ostvaruju.
Za sve vas se danas posebno molim i na sve vas, na vašu mladost, na vaše planove i očekivanja, po zagovoru "Gospe našega velikoga hrvatskoga krsnoga zavjeta", zazivam Božji blagoslov.