|
ALARMANTNO
STANJE DJEČJE POPULACIJE U HRVATSKOJ
Svako
četvrto dijete anemično
Piše: D. Pribačić, Glas Slavonije
Rat
u Hrvatskoj, prema procjenama UNICEF-a, utjecao je na razvoj 400 tisuća
djece, a 50 tisuća djece bilo je neposredno izloženo ratnim
stradanjima. U prvih devet mjeseci 2001. godine psihosocijalnu pomoć u
Ministarstvu branitelja zatražilo je 2.709 djece. U samo jednoj
zajednici povratnika ispitivanje je pokazalo da 17,5 posto djece ima
izražene posttraumatske reakcije. Posljedice koje je rat ostavio na
djecu kreću se od posttraumatskog stresnog poremećaja, depresivnosti,
agresivnosti pa sve do negativnih posljedica u formiranju vlastitog
identiteta, pogleda na svijet i moralnih vrijednosti.
Statistički podaci kažu da je u proteklom ratu 303 djece ubijeno, 74
poginulo od mina, 1.280 djece je ranjeno, 315 djece ima trajni
invaliditet kao posljedicu ratnog stradanja. Također, 4.455 djece
izgubilo je jednog roditelja, 131 oba, a 900 djece još uvijek ne zna za
sudbinu svojih roditelja, jer se vode kao nestali. Od 185 tisuća djece
koja su bila prisiljena napustiti svoje domove i živjeti u progonstvu,
11.951 dijete još uvijek ne živi u svojem domu. Zbog gubitka ili
invaliditeta roditelja 39.092 djece u skrbi je Ministarstva branitelja.
Rješenje
problema do 2005.?
Broj otkrivenih i prijavljenih
kaznenih djela nasilja nad djecom narastao je za 8,8 posto u proteklih
10 godina, a broj djece, koja su u tretmanu sustava socijalne skrbi zbog
zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji, narastao je za čak 90 posto u
istom razdoblju. Broj maloljetnih prekršitelja povećao se u
posljednjih pet godina za 254 posto. Djeca čine deset posto svih
kriminalaca u Republici Hrvatskoj, dok je trenutno oko 8.500 djece i
maloljetnika delinkvenata. Prošle su godine djeca maloljetnici počinili
3.679 kaznenih djela, a sto maloljetnika počinilo je ubojstvo ili
silovanje. U popravnim je domovima smješteno 1.060 djece. Prometne
nesreće i samoubojstva prošle su godine bili vodeći uzroci smrti
djece i mladih u dobi od 5 do 19 godina. Također, prošle je godine 160
djevojaka mlađih od 19 godina rodilo, a 426 ih je pobacilo.
Ove
zabrinjavajuće brojke samo su dio podataka koje su prikupile radne
skupine Vijeća za djecu Državnog zavoda za zaštitu obitelji,
materinstva i mladeži, koje je ovih dana održalo svoj prvi radni
sastanak. Cilj je Vijeća izraditi nacrt revizije Nacionalnog programa
djelovanja za djecu donesenog 1998. godine, koji se smatra prenačelnim.
Zbog toga se do 2005. godine zahtijeva niz promjena, kako bi se poboljšao
položaj djece u Hrvatskoj.
Alkohol i
droga u porastu
Ni situacija u zdravstvu nije
povoljna za djecu pa tako za čak pet tisuća djece skrbi samo jedan tim
školske medicine. Dodatnu otežavajuću okolnost, u zdravstvenoj zaštiti
školske djece i mladih, predstavlja i udaljenost škola od najbliže
ordinacije školske medicine pa je 15 posto škola - s 90 tisuća učenika-
udaljeno 20 i više kilometara, a 21 posto škola - sa 123 tisuće učenika
- od 6 do 20 kilometara.
Zabrinjavajuća je činjenica da je među petnaestogodišnjacima u
porastu uzimanje alkohola i droga te spolno prenosivih bolesti. Među
tom populacijom čak 30 posto dječaka i 25 posto djevojčica su
redoviti pušači.
Iako su tjelesno viši nego prošle generacije, čak 13,9 posto učenika
ima nižu tjelesnu težinu od očekivane. Nedovoljno se hrani 5,5 posto
osnovnoškolaca i 3,9 posto srednjoškolaca. Sve su to pokazatelji sadašnje
neprikladne i nedostatne prehrane zbog visoke cijene biološki
vrijednijih namirnica. Analize pokazuju da čak četvrtina djece meso
konzumira tri puta tjedno ili manje, a voće tek 20 posto djece. Zbog
tih razloga Vijeće predlaže uvođenje jednog mliječnog obroka dnevno
u školi te stručno vrednovanje prehrane u vrtićima.
Prehrana školske djece pokazuje nedostatak vitamina A,
B1, C i kalcija. Blagu anemiju, što je posljedica nedostatka vitamina i
minerala u prehrani, ima 22,6 posto djece. Do 45 posto djece od 12. do
15. godine zbog nedostatka vitamina A, B i joda ima blagu endemsku gušavost.
Škole za
roditelje
Iako se smrtnost dojenčadi u
Hrvatskoj smanjuje, prošle je godine zabilježena stopa smrtnosti 7,4
na 1.000 živorođenih, što govori kako je Hrvatska još uvijek 11
godina iza prosjeka Europske Unije, gdje je smrtnost ispod 5 na 1.000 živorođene
djece. Zbog tog razloga radna skupina predlaže redovitije i
intenzivnije praćenje trudnoće i male djece te 12 obveznih
sistematskih pregleda do 12. godine, dok podaci govore da se u
posljednjih deset godina realizira manje od jednog sistematskog pregleda
po djetetu. Također se predlaže uvođenje "zdravstvene knjižice
djeteta", s ciljem kvalitetnijeg praćenja rasta i razvoja djece.
Jedna od radnih skupina proučila je kvalitetu odgoja te nadzor nad
odgojem djeteta u obitelji. Zaključak je da institucije nedostatno i često
prekasno kontroliraju skrb nad djetetom pa je tako prošle godine izrečeno
3.119 upozorenja roditeljima u vezi s nedostacima u odgoju. Također su
izvršena 1.583 nadzora nad roditeljskom skrbi. Zbog toga se na jaču
aktivnost pozivaju osobito nevladine udruge, a predlaže se da se do
2003. godine u pet centara za socijalnu skrb eksperimentalno provode
"škole za roditelje", u kojima bi se savjetodavno i
terapijski radilo s roditeljima i djecom. Do 2005. godine takva bi škola
trebala postojati u svakoj županiji.
«««Povratak
na sadržaj
|
