Broj 390 || 20. lipnja 2002.   «««Povratak na sadržaj

STAZAMA HRVATSKOG TURISTIČKO-UGOSTITELJSKOG PODUZETNIŠTVA

HOTEL SV. MIHOVIL - ZAŠTITNI ZNAK TRILJA

Ante Ivanković

          Od pamtivijeka je Trilj, gradić u istočnom dijelu Cetinske krajine, bio važno raskrižje putova koji su vodili iz pravca Splita i Sinja prema Bosni, Livnu i Duvnu, te prema Imotskoj krajini i Hercegovini, ali i prema Makarskoj. Oduvijek se tu, gdje je prijelaz preko Cetine, još od rimskih vremena, trgovalo. U Trilju su sklopljeni mnogi poslovi, a naporna pregovaranja i nadmudrivanja protivničkih strana ne mogu se ni zamisliti bez objekata za okrepu.
          Između dva svjetska rata u Trilju je radilo pet gostionica i toliko kuglana. U njima se, uz tradicionalna narodna jela poput arambašića, lešo janjetine i kaštradine, nepce gurmana sladilo jelima od žaba, pastrva i rakova iz Cetine i njezinih pritoka, te od puževe prikupljenih za kišnih dana.

          Cetinski specijaliteti na jelovnicima pariških restorana
          Teško je danas i zamisliti, tvrdi doajen triljskog ugostiteljstva Jakov-Jašo Klarić, da je nekoć svakodnevno u sezoni sa Sinjskog polja uzlijetao po jedan ili čak i po dva zrakoplova, prevozeći žabe, rakove i puževe za potrebe izbirljivih restorana u u Parizu - svjetskoj prijestolnici gurmanstva. Zanimljivo je, dodaje Klarić, da su stanovnici Otoka bili poznati kao odlični lovci žaba i rakova, a da su žene iz tog sinjskog sela izvrsno konfekcionirale žablje batake ali ih nisu znale pripremiti, jer seljačko pučanstvo nije jelo žabe.

          75 godina ugostiteljske tradicije obitelji Klarić
          Pioniri triljskog ugostiteljstva bila je obitelj Klarić iz sela Čaporica, obitelj čiji su današnji izdanci vlasnici najpoznatijeg triljskog turističko-ugostiteljskog objekta, hotela Sveti Mihovil. Šime Klarić, diplomirani ekonomist turističkog usmjerenja, dobri duh Klarićeva turističko-ugostiteljskog carstva, s ponosom ističe: Prije 75 godina moj djed, inače povratnik iz Amerike, utemeljio je obiteljski restoran u selu Čaporicama, u kojem su se putnicima i gostima služila jela, pripravljena od proizvoda uzgojenih na našim njivama, u našim vinogradima i torovima. Gajio se pošten odnos prema gostu, a navlastito se pazilo da jelo bude kvalitetno a vino dobro i prirodno. Od završetka 2. svjetskog rata pa do 1965. godine uslijedila je prisilna stanka, jer tadašnja komunistička Jugoslavija nije trpjela nikakve poslove u privatnoj režiji. Godine 1965. moj otac, u Cetinskoj krajini svima poznati Jašo Klarić, nastavlja obiteljsku tradiciju restoranom, koji nosi ime rodnog mu sela Čaporica, i koji postaje poznat po bogatom izboru jela i vina iz vlastitih vinograda. Gosti su stizali sa svih strana, iz Dalmacije i , susjednih predjela Bosne Hercegovine...

          Od gostionice do hotela
          Uoči Domovinskog rata Klarići se nakon dugotrajnih priprema upuštaju u podizanje hotela, kojemu daju ime nebeskog zaštitnika grada Trilja, Svetog Mihovila. Pri tome se posebno vodilo računa da se za triljske prilike monumentalno zdanje uklopi u arhitekturu mjesta na obali Cetine i da bude u dosluhu s graditeljskom tradicijom toga područja, a da pritom, dakako, bude i funkcionalno. Prva faza gradnje okončana je 1994. godine, kad je svečano otvoren prvi privatni hotel na području Dalmacije i drugi u Hrvatskoj (nakon "Babilona" u Samoboru).
          Danas, nakon završetka druge faze, hotel raspolaže s 54 postelje, velikim restoranom sa 120 mjesta i terasom, koja može primiti 70 osoba. U hotelu postoji još jedan restoran namijenjen ugošćivanju većih skupina turista, a dodatnih 150 gostiju se može smjestiti na terasu pokraj rijeke, gdje osim žuborenja Cetine ne treba druga glazba. Hotel je otvoren i za prihvat većih izletničkih skupina ili pak za potrebe kongresnog turizma, raznih seminara i sl. U hotelu Sv. Mihovil zaposleno je petnaest djelatnika, a mnogi od njih su iz obitelji Klarić.

          Avanturist klub - budućnost turizma u Trilju
          Poštujući sve izrazitije želje suvremenih turista, vodstvo hotela Sv. Mihovil sve više pokazuje razumijevanja za one goste koji vrijeme ljetnog odmora i godišnjeg predaha od radnih obaveza žele provesti u aktivnom odmoru kroz odlaske u prirodu, posebno onu koja je ekološki sačuvana. Posebno su postali zanimljivi suvremeni nomadi koji traže i nalaze pustolovine po rijekama i u planinama. Čelni čovjek hotela Šime Klarić potrudio se upoznati destinacije slične Trilju u Austriji i Sloveniji, a u kojima sadržaji aktivnog odmora ostvaruju i solidnu zaradu. Stoga je pri hotelu Sv. Mihovilu utemeljen Avanturist klub, samostalna turistička agencija s vlastitom opremom i educiranim osobljem za pružanja usluga na svjetskoj razini gostima na jednodnevnim izletima ili pak onima koji se odlučuju za višednevni boravak u hotelu i Cetinskoj krajini.

          Sedam programa Avanturist kluba
          Avanturist klub nudi sedam programa, kojima se rijetko koja turistička kuća u Hrvatskoj može podičiti:
          - Program jahanja, koji se odvija u ozračju prekrasne prirode uz Cetinu, gdje je smještena staja "Galop" s 15 konja, koju je osmislio njezin voditelj Tihomir Ajduković, jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja konjičkog športa i sudionik niza međunarodnih konjičkih natjecanja. Turistima se tu nudi: turističko-rekreativno jahanje po cvjetnim livadama u Sinjskom polju ili pak kroz sjenovite vrbike uz Cetinu; jahanje za skupine turista, koji vole osamljene staze u brdima i planinama, što okružuju Cetinsku krajinu i njezina slikovita sela i zaseoke. Upravo na tim jahačkim pohodima gosti će se brzo uvjeriti zašto su u tom kraju čovjek i konj veliki prijatelji i zašto je u svijetu jedinstveno viteško natjecanje Sinjska alka duboko ukorijenjeno u život Cetinjana. Staja "Galop" tijekom cijele godine organizira školu jahanja, u kojoj se za kratko vrijeme uz pomoć instruktora svladavaju osnove jahačke vještine.
          - Kanu safari, plovidba mirnim dijelovima rijeke Cetine od Otoka do Trilja i to u kanuima za 6 do 10 osoba. Kanuisti će predahnuti pokraj staje "Galop", gdje se organizira razgledanje objekta i priređuje atraktivni piknik. Program je namijenjen ljubiteljima plovidbe po mirnim vodama, kroz netaknutu prirodu, obogaćenu koncertima ptičjeg pjeva s grana cetinskih vrba i jablanova. Kanu safari omogućuje i "eko" i "etno" doživljaj rijeke Cetine i cijele Cetinske krajine.
          - Kajak kanu, program spusta kajacima za jednu osobu ili kanuima za dvije osobe, na dijelu Cetine od Čikotina lađe do Blata na Cetini. Opremljeni plovilima, kacigama i prslucima, istodobno na put može krenuti 20 osoba diveći se stjenovitim obalama, obraslim mediteranskim raslinjem i liticama, visokim i preko 100 metara. Od ljepote krajolika često zastaje dah, a pet sati koliko putovanje obično traje, proleti kao u trenu.
          - Rafting, program s obilježjem istinske pustolovine, jer vrtoglava spuštanja gumenim čamcima u kojima se nalazi 6 do 8 osoba, niz brzake Cetine postaju nezaboravni doživljaj pri kojem se sudionici neminovno zaljubljuju u neviđene ljepote korita Cetine. Težina staze prema mjerilima za ovu disciplinu označava se sa 2-3: dionica od Penšića do Radmanovih Mlinica u donjem toku Cetine je posebno zahtjevna, no uz pomoć iskusnih skipera i odgovarajuće opreme sudionici bez poteškoća dolaze do cilja.
          - Kanjoning - program u koji je uključen niz doživljaja u 200 metara dubokom kanjonu Cetine u trajanju od 3,5 sata. Nedirnuta priroda, prekrasni slap Gubavica od 38 metara, podzemni tuneli kojima se sudionici kanjoninga provlače, spuštaju, plivaju i hodaju pridonose nekom čudnom zadovoljstvu i osjećaju sigurnosti, bez obzira na opasnosti koje vrebaju. Program se naravno odvija pod budnim okom stručno osposobljenih voditelja-instruktora.
          - Brdsko-biciklističke ture - odvijaju se na četiri uređene staze, duge od 35 do 40 kilometara, koje vode dolinom Cetine, zelenim brežuljcima iznad Trilja s visinskom razlikom od l00 do 200 metara, te planinskim putovima Kamešnice i kroz slikovita sela u podnožju planine Mosor. Staze su ucrtane na zemljovidima, a dijele se na lakše i srednje teške. Vožnjom specijalnim brdskim biciklima turisti upoznaju prirodne fenomene tog dijela Hrvatske i neke od povijesnih znamenitosti: špilju Vranjaču, mlinice na rječici Grab, planinsko selo Voštane u masivu Kamešnice, arheološke iskopine iz antičkog doba u Gardunu… Dakako na svim tim mjestima, uključujući i planinarski dom u Kamešnici, goste dočekuje ukusna hrana, pripremljena na prirodan način u seoskim domaćinstvima.
          - Trekking - program pješačenja desetak kilometara dugim stazama, koje su trasirane na brežuljcima oko Trilja, kroz vinograde i polja, pokraj izvora svježe vode, kroz doline bistrih potočića. Gorski zrak, savršeno čista voda te bogata ponuda autohtone hrane u seoskim domaćinstvima čine ovaj program posebno privlačnim. Za najizdržljivije organizirani su planinarski izleti do snježnih vrhova Kamešnice, dakako uz vodstvo iskusnih planinarskih vodiča.

          Krepka narodna kuhinja hotela Sv. Mihovil
          Ponos cetinske kuhinje su:
          - Arambašići kroz koje se sačuvalo orijentalno nasljeđe prilagođeno podneblju Cetinske krajine. Ustvari to je vrst sarme, ali bez riže, dakle samo meso, kiseli kupus i začini koje jelu daju karakterističan okus. Arambašići se pripravljaju zimi, ali jednako prijaju i u toplijem dijelu godine.
          - Janjetina na lešo - jede se od Nove godine do početka lipnja, jer je u tom periodu posebno sočna i bez mirisa trave. Kuha se u vodi, s malo suha mesa i zelenih začina. U Sv. Mihovilu služi se s kiselim kupusom i restanim krumpirom.
          - Cetinska pastrva - carica riječnih riba s crvenim točkicama na koži i mesom ružičaste boje. Nikako je ne treba dovoditi u vezu s kalifornijskom pastrvom. Iako Cetinjani tvrde da je najbolja kuhana, rado je pripravljaju i kao pečenu, prženu, posutu kukuruznim brašnom ili pohanu. Nažalost, cetinske je pastrve sve manje.
          - Riječni rakovi nisu ništa manje traženi od pastrve, ali je i njih sve manje, a iz Cetine su posve nestali. Nabavljaju se iz susjednih bosanskohercegovačkih staništa na Buškom Blatu i vodotocima Duvanjskog i Kupreškog polja.
          - Kaštradina je na dimu sušeno ovčje ili kozje meso čije pripravljanje u Dalmatinskoj zagori i uopće na dinarskom području datira još od ilirskih vremena. Služi se s kiselim kupusom od studenog do kraja veljače, a poseban mu okus daje sušenje na dimu od odabranih vrsta drveta.
          - Teletina ispod peke s krumpirom veoma je krepko i ukusno jelo kojim se ponosi i kuhinja hotela Sv. Mihovil. Peka, sač ili cripnja, ostala je iz ilirskih vremena, jer stanovnici dinarskog područja nikada nisu prihvatili rimsku krušnu peć, već su kruh i ostalu hranu pekli pod pekom, koja kondenzira sve sokove i mirise koji dovode u napast i najokorjelije vegetarijance.
          Uz čašu izvrsnog dalmatinskog vina priznajemo da ima i većih i ljepših gradova od Trilja na Cetini, da ima i poznatijih i luksuznijih hotela od Sv. Mihovila, ali Trilj i njegov hotel spadaju zasigurno među rijetke kojima turisti na rastancima nikada ne kažu zbogom, već uvijek samo doviđenja. Među njima je i pisac ovih redaka, ako je to u ovom slučaju uopće važno...

«««Povratak na sadržaj


|| Povratak na početnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre