Broj 391 || 27. lipnja 2002.   «««Povratak na sadržaj

U PONOĆ, 20. LIPNJA ISTEKAO ROK ZA REGISTARCIJU BIRAČA ZA BOSANSKOHERCEGOVAČKE OPĆE IZBORE

HRVATI USKORO NACIONALNA MANJINA U BiH?

Vinko Čavlović

          Predsjednica Izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, gospođa Lidija Korać, objavila je 19. travnja 2002. da će se opći izbori u Bosni i Hercegovini održati 5. listopada 2002. 
          Sukladno odluci Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, 5. listopada održat će se i općinski izbori za Općinsko vijeće Žepče.  

          Organizacija Općih izbora u BiH 2002. povjerena bosanskohercegovačkim tijelima
          Bosanskohercegovački rat je počeo 1991., a završio je krajem 1995. potpisivanjem Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, čiji je sastavni dio i Aneks 3, odnosno "Sporazum o izborima". Člankom 2. tog sporazuma, potpisnice pozivaju OSCE da usvoji i na snagu stavi izborni program za Bosnu i Hercegovinu, te da osnuje Privremeno izborno povjerenstvo koje će usvojiti pravila i propise koji će se primjenjivati neovisno od internih zakona i propisa. U travnju 1996., OSCE osniva Privremeno izborno povjerenstvo koje izrađuje Pravila i propise za provođenje izbora, čime se praktično otpočelo s pripremama za provođenje prvih poslijeratnih izbora. Negdje u isto vrijeme, otpočelo se sa izradom i usvajanjem Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 21. kolovoza 2001. i na sjednici Doma naroda održanoj 23. kolovoza 2001., usvojila je Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je na snagu stupio 28. rujna 2001. OSCE je od 1995. organizirao i proveo tri puta opće (1996., 1998. i 2000.) i dva puta općinske izbore (1997. i 2000.). Ovogodišnje izbore u cijelosti priprema i provodi Izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine kojim predsjedava gospođa Lidija Korać.

          Registracija birača - zašto se uopće provodi?
          Da bi uopće ostvarili jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo na glasovanje, državljani BiH s navršenih 18 godina života trebaju biti upisani u Popis birača (registar) BiH. U tu se svrhu svaki potencijalni birač treba registrirati, tj. Izbornom povjerenstvu BiH treba dostaviti popunjeni obrazac zahtjeva za registraciju birača, presliku nekog od dokumenata sa slikom kojim se dokazuje identitet (osobna iskaznica, vozačka dozvola, izbjeglički karton), presliku dokumenta kojim se dokazuje državljanstvo (putovnica BiH ili uvjerenje o državljanstvu) i presliku dokumenta kojim se dokazuje prebivalište u BiH (potvrda o prebivalištu ili osobna iskaznica BiH).
          Možda je vrijeme da se razmisli o opravdanosti i potrebi za tolikim brojem dokumenata čije preslike treba priložiti obrascu zahtjeva za registraciju birača, imajući na umu materijalno stanje državljana BiH.

          Razlozi lošeg odaziva na registraciju BH Hrvata u Hrvatskoj
          Iako su opći izbori raspisani 19. travnja 2002., kampanja registracije birača počela je mjesec dana ranije, sredinom ožujka, kad je iz Izbornog povjerenstva upućen prvi paket s registracijskim materijalom. I dok u Bosni i Hercegovini Izbornom povjerenstvu na raspolaganju stoji cijeli administrativni aparat, izvan BiH Izborno povjerenstvo se u radu oslanja u prvom redu na diplomatsko-konzularna predstavništva kojima opet na raspolaganju stoje udruge koje okupljaju državljane BiH, kao i pojedini dijelovi državne administracije zemlje domaćina.
          Što se u vezi registracije bosanskohercegovačkih birača događalo u Republici Hrvatskoj koja je tijekom rata u jednom trenutku zbrinjavala preko pola milijuna protjeranih BH državljana? Gotovo ništa! Prema mišljenju brojnih promatrača, kampanja registracije birača izvan Bosne i Hercegovine provedena je traljavo.
          Prema riječima glavnog tajnika Izbornog povjerenstva BiH, na adrese BH državljana u Republici Hrvatskoj, od sredine ožujka 2002. odaslano je 39.285 registracijskih materijala. Kako su navedeni BH državljani u Republici Hrvatskoj uglavnom ratni stradalnici i kao takvi nemaju stalne adrese, obzirom da su u stalnoj potrazi za egzistencijom, veliki dio tih materijala ostao je neuručen i vratio se u Sarajevo. Teško je dokučiti zašto se već tada nije uključio alarm u Izbornom povjerenstvu i zašto već tada nije zatražena odgovarajuća pomoć administracije Republike Hrvatske. No, nije se dogodilo ništa.

          Reagirale udruge BH Hrvata u RH
          Prateći podatke o iznimno malom broju registriranih birača koje ažurira i na svojim web stranicama objavljuje Izborno povjerenstvo, sredinom svibnja su reagirale udruge BH Hrvata u Republici Hrvatskoj. Na kraju je, koncem svibnja 2002., ipak pokrenuta kakva-takva promidžbena akcija.
          Međutim, terenskim radom došlo se do spoznaje da potencijalni birači strahuju da će, budu li se prijavili za BiH izbore, izgubiti sva stečena prava i "letjeti" iz Hrvatske. Vremena su na žalost takva da ljudi "pušu i na hladno".
          Uviđajući pogubnost nepravovremeno pokrenute kampanje za registraciju birača, svi predstavnici udruga zahtijevali su 12. lipnja 2002. tijekom sastanka sa članovima Izbornog povjerenstva BiH održanog u prostorijama Veleposlanstva BiH u Zagrebu da se rok za registraciju birača izvan BiH produži do 30. lipnja 2002.
          Savez udruga Hrvata iz BiH iz Zagreba i Zajednica prognanih, izbjeglih i raseljenih Hrvata BiH iz Mostara u samo nekoliko dana su sa činjeničnim stanjem na terenu upoznali veliki broj hrvatskih i europskih relevantnih državnih i administrativnih institucija i nevladinih organizacija, koje su zamolili za žurno djelovanje. Unatoč brojnim opravdanim zahtjevima za produženje roka za registraciju birača izvan BiH zbog katastrofalno malog broju registriranih izvan BiH (19. lipnja u Republici Hrvatskoj registrirana su samo 5.204 birača!) Izborno povjerenstvo BiH ostalo je neumoljivo: rok za registraciju birača izvan BiH istekao je s posljednjim minutama 20. lipnja 2002.
          Prema neslužbenim podacima, u samo 12 dana, udruge bosanskohercegovačkih Hrvata koje djeluju u RH su zahvaljujući medijskoj kampanji neposrednom terenskom radu preko zagrebačkog Veleposlanstva BiH, Izbornom povjerenstvu proslijedile 3.197 popunjenih obrazaca za registraciju birača. Neki pokazatelji govore da je tijekom tih 12 dana jake promidžbene kampanje preko 10.000 državljana BiH svoje popunjene obrasce izravno poštom uputilo u Sarajevo. Međutim, kad se zbroje svi ti ljudi, neće se niti približno dosegnuti onaj broj birača iz Republike Hrvatske koji su poštom glasovali na prethodnim BH izborima.

          Listopadski izbori - šansa za Hrvate
          Uzevši u obzir na opće izbore 2000., nakon kojih je Visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch, ignorirajući izborne rezultate, doslovce suspendirao biračku volju hrvatskog naroda u BiH i doveo u predstavničko tijelo BiH, te u zakonodavnu i izvršnu vlast Federacije BiH ljude koji su mu po ćefu, jer ih ne bije loš glas "nacionalista" - predstojeći izbori su ipak šansa da Hrvate napokon zastupaju ljudi koji uživaju povjerenje hrvatskog naroda, umjesto "aginih" poslušnika.
          Važno je glasovati, jer se broj Hrvata u BiH drastično smanjio i svakim se danom dodatno smanjuje. Važno je na umu imati i činjenicu da su upravo Hrvati (ionako najmanji od tri BH naroda), relativno najgore prošli i najviše stradali tijekom prošlog rata.
          Podsjetimo se da je prostor BiH koji je od 1992. pod srpskom kontrolom i na kojem se uopće nije vodio rat, etnički gotovo posve očišćen. Rezultati napora banjalučkog biskupa Komarice da vrati protjerane Hrvate nesrazmjerni su uloženom trudu. Nijedna druga institucija na tom prostoru, osim Katoličke crkve, ne brine niti podupire povratak protjeranih Hrvata. Premda asimetrične, ustavne promjene ipak daju Hrvatima u RS neka prava, ali što će im prava i fotelje ako ne bude Hrvata koji će sjesti u te fotelje, jer broj Hrvata u BiH se i u poraću svakim danom dodatno smanjuje.

          Što će reći Paddy Ashdown
         
Premda novi Visoki predstavnik još nije učinio nijedan incident poput Petritschevih s Hercegovačkom bankom i suspenzijom biračke volje Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosno smjenom izabranih hrvatskih dužnosnika, dosadašnja biografija lorda koji je "slavu" najprije stjecao po Irskoj, gdje je u službi Engleza "disciplinirao" neposlušne irske katolike, da bi zatim ušao u povijest kao najpoznatiji crtač salveta, ne obećava ništa dobro Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Dosadašnja gorka iskustva na žalost pokazuju da Hrvati od međunarodne zajednice mogu očekivati malo dobrog. S druge pak strane valja reći i ovo: ne dođe li uskoro do jačeg angažmana Hrvata, od onih malih, običnih ljudi do čelnika, raznih zavičajnih i drugih udruga, lako im se može dogoditi da od konstitutivnog naroda uskoro spadnu tek na nacionalnu manjinu. Onda će im biti svi krivi, no valja se zamisliti koliko sami Hrvati čine da se to ne dogodi.

«««Povratak na sadržaj


|| Povratak na početnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre