Broj 428|| 30. svibnja 2003.

PREDSTAVLJAMO HRVATSKE RADIO POSTAJE U ISELJENIŠTVU

Radio Slobodna Hrvatska

I.M.

          U utorak, 6. travnja 1976. godine, u 21:30 sati, zaorili su se po prvi puta preko radio postaje WSBC na srednjevalnoj dužini od 1240 KHz zvuci arije "U boj, u boj" iz trećeg čina opere Ivana Zajca "Nikola Šubić Zrinski". Tako je počela prva emisija radio postaje Slobodna Hrvatska iz Chicaga. U uvodnom pozdravu prvi urednik Radija Slobodne Hrvatske Vlado Glavaš rekao je sljedeće: "Dragi Hrvati i Hrvatice, za mnoge će ovaj pothvat biti iznenađenje, jer je naš program jasan: ne dodvoravati se nikome, to jest otvoreno govoriti o neprijateljskim smicalicama i jugo-teroru, o gospodarskom i političkom stanju u Hrvatskoj, o hrvatskom izbjegličkom životu i raznim gibanjima u tuđini, o pojavama koje su štetne odnosno korisne u hrvatskim zajednicama. Želja nam je osjetiti narodno bilo, da se čuje hrvatska riječ i pod tuđim nebom. Na radiju nećemo emitirati previše glazbe i pjesme, jer kanimo iskoristiti vrijeme što korisnije, a hrvatsku pjesmu možete slušati i sami u svojim domovima.¨
          Programska politika radija koja je bila najavljena u početku, održala se prvih 15 godina rada uz velikodušnu pomoć mnogih slušatelja. Bilo je raznih i brojnih reakcija, no većina je prihvatila program u cjelini i s velikim odobravanjem. Emisije Slobodne Hrvatske iz Chicaga prenosile su se u to prvo vrijeme čak i putem telefona, jer je domet odašiljača bio ograničen.
          Nakon nekoliko mjeseci odabrana je jača postaja, WEAW na 1330 KHz na srednjem valu. No ni ta postaja nije zadovoljila potrebu i želju da glas Radija Slobodna Hrvatska dopre u svaki hrvatski dom na širem području Chicaga.
          Dana 22. lipnja 1980. Radio Slobodna Hrvatska seli na WCEV, još jaču postaju, a time dobiva i puno bolje vrijeme emitiranja, subotom od 14 do 15 sati. WCEV na srednjevalnoj dužini od 1450 Khz pokriva 80 posto prostora grada Chicaga i predgrađa.
          Selidbe po raznim postajama nisu izmijenile ništa po pitanju programa. Usprkos napadima i gruboj opoziciji, Radio Slobodna Hrvatska ostao je vjeran svojim osnovnim zacrtanim ciljevima, na zadovoljstvo velike većine slušatelja.
          Godine 1988. uredništvu radija priključuje se Ilija Pavljašević kao športski izvjestitelj, koji pomaže i u tehničkom vođenju programa.
          Godine 1991., u jeku velikosrpske agresije Vlado Glavaš, nakon 15 godina uredničkog rada, odlučuje se s obitelji vratiti u sada samostalnu Republiku Hrvatsku. Radio su preuzeli Ilija Pavljašević i Ivica Metzger, nekadašnji tonmajstor i izvjestitelj Radio Zagreba. Ivica Metzger obogatio je program najnovijim vijestima, komentarima i izvješćima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine s Hrvatskog radija. Iste godine radiju se pridružuje i John Segvich s prilozima na engleskom jeziku.
          Uz redoviti program svake subote na srednjem valu, Radio Slobodna Hrvatska 1991. godine počinje emitirati i na kratkom valu, i to ponedjeljkom, srijedom i petkom od 19:30 do 20 sati. U svojim kratkovalnim emisijama radio je pozivao na demonstracije i organizirao prikupljanja svih vrsta pomoći. Radio je bio i jedan od osnivača i glasnogovornik akcije "Spasite djecu Hrvatske". U to vrijeme je Radio Slobodna Hrvatska bila doslovce slušana u cijelom svijetu. U arhivu se čuvaju pisma podrške i zahvale slušatelja iz obje Amerike, Novog Zelanda, Sibira, skoro svih europskih država, a svakako najviše iz Hrvatske. Urednik i voditelj kratkovalnog programa bio je Ivica Metzger. Program se održao u eteru kada je najviše trebalo pomoći ispaćenoj Hrvatskoj, punih 11 i pol mjeseci.
          Godine 1992. Radiju Slobodna Hrvatska pridružuje se Kata Vučić.
          Godine 1995. uredništvo se razdvaja u dvije ekipe koje se izmjenjuju u vođenju radija svakih nekoliko mjeseci, kako bi se urednicima i suradnicima omogućilo i privatan život.
          Ilija Pavljašević je svojoj uredničkoj ekipi dodao Katu Vučić, Vesnu Lončar i Silviju Mihaljević, dok je Ivica Metzger u svoje uredništvo pozvao Tinu Krstelj. Godine 1996. radiju pristupa i Ante Sivrić kao športski izvjestitelj, a radio prelazi s jednosatnog na dvosatno emitiranje.
          Dana 14. prosinca 2002. godine Radio Slobodna Hrvatska prelazi na pet puta jaču postaju, WNDZ, 750Khz, pokrivajući ne samo šire područje Chicaga, već i četiri savezne države Amerike: Wisconsin, Illinois, Indianu i Michigan.
          Radio Slobodna Hrvatska ugostio je mnoge uvažene osobe iz javnog života Hrvatske i svijeta. Nabrojat ćemo samo neke od njih: kardinal Franjo Kuharić, papa Ivan Pavao II, Majka Tereza, dr. Franjo Tuđman, dr. Žarko Domljan, Josip Manolić, dr. Vlatko Pavletić, dr. Dalibor Brozović, Gojko Šušak, Ante Beljo, Ivo Korsky, nadbiskup Josip Bozanić, biskup Franjo Komarica, Josip Jović, don Živko Kustić, dr. Marko Veselica, dr. Anto Kovačević, dr. Ivan Gabelica, Vesna Škare Ožbolt, Stjepan Mesić, Mate Granić, Dražen Budiša, Oliver Dragojević, Mladen Grdović, Goran Višnjić i mnogi drugi.

Fotografija gore lijevo: Chicago 1991. - slika za uspomenu s kardinalom Kuharićem

Fotografija gore desno: Ilija Pavljašević i Ivan Metzger u studiju

«««Povratak na sadržaj


|| Povratak na početnu stranicu || Stari brojevi || O nama ||

E-Mail:dom@hic.hr
Copyright © 1998, 1999 all rights reserved
Croatian Information Centre