Odaberite knjigu!


cijena 150 Kn

 



Ovaj banner možete
postaviti na
svoju stranicu

 

 

Domovinski rat kroz srpske dokumente

FOKUS, 24. rujna 2004.

Dossier RSK (2)

Nenad Piskač

PRISAJEDINJENJE ILI ODLAZAK U OTADŽBINU

Međusobno povezivanje tzv. 'srpskih zemalja', najprije zapadno od Drine, bilo je operativno već 1993. godine, o čemu je zločinačka vlada RSK vodila razgovore u Beogradu s Vladom Republike Srbije i predsjednikom Socijalističke Repuplike Jugoslavije. Među Srbima vlada, uvjerenje da u Hrvatskoj nije moguć nikakav suživot s Hrvatima. O toj tezi, kako slikovito govore povijesna vrela, vodili su računa i kad su snimali 'dokumentarni' film o RSK u suradnji s vojnim vrhom u Beogradu i Srpskom pravoslavnom crkvom

Kako je radila okupatorska "vlada" zločinačke RSK? jedna od tipičnih sjednica održana je u Kninu 13. svibnja 1993. godine u "16,00 časova". Ako je vjerovati zapisničaru Mili Horvatu i "predsjedniku Vlade RSK Bjegović Djordje, dipl. ing." odsutni su bili: "Ministri Knežević Milan, Miomir Crnogorac i Milan Tankosić". Popis nazočnih, odnosno "pregled prisutnih" donosimo u presliku.

Opsežan dnevni red sadrži petnaest točaka. Točka 3.1 "O transformaciji svojine", točka 7. "Izvještaj o prispjelim a neizmirenim računima i stvorenim obavezama", točka 9. "Razmatranje ostavke direktora NIK-a", točka 11. "Informisanje sa sastanka: 11.1 Sa sastanka u Borovu, 11.2 O razgovorima sa predstavnicima Vlade SRJ, i Srbije, 11.3. O razgovoru sa zamenikom
ministra inostranih poslova Rusije i specijalnim izaslanikom generalnog sekretara UN gospodinom Čurkinom", te točka 12. "Stav Vlade o 'Svesrpskoj Skupštini''', posebno su zanimljive. Ovdje donosimo samo neke dijelove iz zapisnika.

I na okupiranome području 'pitanje privatizacije nije zaobiđeno. U raspravi o "transformaciji 'svojine" "ministar" za industrijski razvoj Nebojša Arbutina smatra da "u uslovima ratnog stanja transformaciju ne bi trebalo provoditi. Iznosi ograničenja, kao što su veliki rizik za kapital, nejasan položaj RSK, prenizak bonitet subjekata transformacije, nepostojanje tržišta roba i radne
snage i druga." "Podpredsednik Lubovac smatra da mi sada u transformaciji nemamo nikakvog iskustva. Po njemu treba odmah ići u izmene strukture vlasništva u stambenim odnosima. (...) A nema niti kolektiva koji pozitivno posluje u RSK. No, neke stvari bi ipak trebalo pripremiti za transforrnaciju,' kao što je to na pr. stambeni fond. Tu se moramo približiti Evropi." Danas ti isti traže od Republike Hrvatske povratak stanarskih prava, dakako; samo za Srbe. "Evropa" protiv toga ne samo da nema ništa, nego i potiče RH da to učini što prije.

Na točki 7.2 "vlada" se zadržala na pitanju Arkana (kasnije ubijenog u Beogradu). Prema izvještaju "Lovrić K." račun od trideset i tri tisuće njemačkih maraka u benkovačkom Hotelu Kamen napravili su "Arkanovi dobrovoljci". Bjegović "navodi da su to sada potraživanja navedene firme, te da mi ako smo svesni da moramo čistiti tudje greške, tu firmu moramo obeštetiti". "Ministar Martić - govori opširnije o dobrovoIjačkoj gardi i ističe da su u RSK svi dobrovoljci prihvaćeni pod jednakim
uslovima. Ražnjatović se uselio u taj hotel nasilno, pri tome nije obavestio Vladu, nije koristio hranu Vlade, već hranu izbeglica...". "Ministar Kužet" smatra kako je "Arkan svima u toj situaciji bio dobro došao i ljudi iz Benkovca su mu dosta toga i donosili. Smatra da odgovor radnicima hotela o upućivanju računa za štetu Arkanu, njih neće zadovoljiti." Sekretar Savo Strbac istaknuo je kako je svima poznato da je Arkan uselio u Hotel Kamen
"po odobrenju predsednika Zečevića". "Ministar Peurača" smatra kako bi "sve to trebalo naplatiti Vojsci Jugoslavije". Naše je pitanje kome će Hrvatska ispostaviti račun za sve to"?

Pod točkom 9 dnevnoga reda izdvajamo: "Predsednik Bjegović - ističe da je u NIK-u prisutan sindrom Mirkovaca (kod Vukovara, op. a.). Onemogućava se ljudima da rade...lsto tako se nesmije prihvatiti ostavka Miljevića, a nesmije se dozvoliti isto tako da iko nelegalno prodaje naftu." Odlučeno je: "Ne prihvata se ostavka direktora j. D. NIK Mirkovci, Miljević Branka, te mu se ukazuje povjerenje za dalje vršenje dosadašnje funkcije."

Osim s Mirkovcima, "vlada" je imala posla i u Borovu, o čemu je "informisao" Bjegović. Već tada Srbi su imali plan o "ujedinjenju svih srpskih zemalja". Citiramo: "Navodi da su tri ministarstva i to: energetike, odbrane i saobraćaja i veza imali sastanak sa predstavnicima Republike Srpske, gde je osnovna tema bila medjusobno povezivanje. U Borovu su razgovarali o potrebi koordiniranja tri sistema: komunalnog, skupštinskog i Vlade... Drugi deo sastanka je bio sa predstavnicima izvršnih veća opština. Obišao je i Kombinat 'Borovo'. Stekao je utisak da se ljudi trude. Ima rezultata i u stočarstvu VUPIK-a, kao i drugi i oni imaju problema sa primarnom emisijom. Postoji takodjer opravdani strah od krčmljenja pšenice i drugih proizvoda. Treba naći način da se ta imovina zaštiti. Svakako će trebati ovde koordinacija sa Republikom Srbijom... U razgovoru sa predstvnicima Vlade Republike Srbije su razmenjene teze o zajedničkim ciljevima. Predsednik Bjegović posebno ističe da je Ministrima u Beograd za smeštaj obezbedjenja 10-tak soba... Informiše da je bio na razgovoru i sa Predsednik SRJ. te da je u načelu rekao da nitko nemože trgovati u i pregovarati u ime RSK." (podcrtao N.P.). Srbi su već godinu dana ranije (1992.) imali plan o "prisajedinjenju srpskih zemalja", a ako bi Hrvatska vratila Krajinu u svoj ustavnopravni poredak, imali su do detalja razraden plan egzodusa cjelokupnog srpskog stanovništva (o čemu ćemo također pisati u jednome od sljedećih nastavaka).

Osim toga, u točki 12: "Predsednik Bjegović prije Čitanja stava Vlade o 'Svesrpskoj skupštini', izveštava da niko iz R. Srbije nije zvanično dao nalog da se roba iz RSK vraća sa granice nazad. Podpredsednik Španović je zadužen da interveniše ukoliko do toga dodje, a u tom slučaju treba zvati Biro Vlade u Beogradu. Zatim čita stav Vlade o 'Svesrpskoj skupštini'." Nije teško zaključiti što se krije iza "svesrpske skupštine" - velikosrpska ideja sublimirana u paroli - svi Srbi u jednoj državi.

U točki 14 odlučeno je: "1. Imenuju se novi potpisnici računa Vlade i to: 1. Bjegović Djordje, predsednik Vlade, 2. Štrbac Savo, sekretar Vlade, 3. Lončar Koviljka, šefračunovodstva. 2. Imenuju se potpisnici nerezidentnog računa Vlade i to: Španović Stevan, potpredsednik Vlade, 2. Jarčević Slobodan, Ministar vanjskih poslova,
Jolić (nečitko, op. a.), Sekretar Biroa Vlade." Jesu li i danas aktivni računi zločinačke vlade RSK, gdje su danas potpisnici te "vlade", u Haagu, Beogradu, Zagrebu? Sekretar Štrbac izvijestio je "da se trake sa ove sednice mogu po želji preslušati u sekretarijatu Vlade". (Zaista, je li itko preslušao te trake i pročitao te zapisnike?) Sjednica je završena u "22,30 časova" istoga dana, iako su neke trajale i po dva, tri dana. '
Otprilike u tome tonu odvijale su se sjednice okupatorske i zločinačke "vlade" RSK. Ispričavamo se čitateljima na brojnim gramatičkim, pravopisnim i ostalim pogrješkama nastalim uslijed doslovnoga citiranja.

 

Prilog istraživanju kulture pobunjene srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj
Jedan film i njegov autorski tim
Episkop Lukijan 1994.: "dokazana istina o nerealnosti tzv. suživota"

Zločinačka vlada RSK primala je i pisma. Njezino "Ministarstvo informisanja" i "Ministarstvo za kulturu i vere" dobilo je "Informaciju o dokumentarnom filmu 'Republika Srpska Krajina'" dne "7. juna , 1994. god." poslanu od "Autorski tim dokumentarnog filma". Evo ga u cijelosti, za razliku od originala, prepisanoga latiničnim pismom, službenim u Republici Hrvatskoj.

"Autorski tim u sastavu: Episkop slavonski g. Lukjan, Stevo Ratković i Slobodan Mrkonjić, uz učešće profesionalne filmske ekipe VFC 'ZASTAVA - film' Beograd, na čelu sa pukovnikom Hranislavom Brkićem, direktorom pomenute filmske kuće i izvršnim producentom ovog filma, te uz pomoć informacionog centra Srpskog sabora i Srpske pravoslavne crkve kao i uz podršku brbjnih sponzora i ustanova, realizovala je projekat ovog dokumentarnog filma. Ovlaštenje za izradu filma dalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK pod brojem: 08/1 - 2373- 1/93, čime je ovaj državni organ stao iza ovog filmskog projekta i dao povjerenje autorima da projekat rade do konačne realizacije (Slobodan Mrkonjić pripadnik je MUP-a RSK - SUP-a Okučani). U skladu sa ovlaštenjem autori su pristupili pisanju scenarija i teksta, prikupljanju svih potrebnih materijala za izradu filma, te adaptaciju teksta koncepciji fil
ma, stalno vodeći računa da se film pojavljuje u funkciji probijanja informativne blokade kojoj kojoj (nije grješka u prijepisu, op. au.) su izloženi naši sunarodnjaci i prijatelji u svjetu. Nadalje, autori filma imali su stalno u vidu okolnost da je nužno potrebno omogućiti afirmaciju istine o srpskom narodu RSK i njegovoj težnji - kao političkog naroda- da stvori svoju državu. Najzad, autori su stalno imali u vidu mnogo puta u istoriji dokazanu istinu o ne realnosti tzv. suživota, u bilo kakvom modalitetu i obliku, između srpskog i hrvatskog naroda, a što jasno pokazuje čitava
hronologija događaja preznantovana u ovom dokumentarnom filmu. Nadamo se da će ovaj dokumentarni film doprinjeti afimaciji istine srpskom narodu RSK, koji Vladi RSK stavljamo na uvid i ocjenu u pogledu plasmana našoj i inostranoj javnosti. lzvoliti primiti izraze našeg osobitog poštovanja." U potpisu: "Autorski tim - Episkop slavonski g. Lukijan (ostali potpisnici nečitki, op. a.) ". Film, koliko nam je poznato, još nije prikazan na HTV-u. Njegovo emitiranje pridonijelo bi promicanju istine o suživotu "u bilo kakvom modalitetu i, obliku, između srpskog i hrvatskog naroda" na prostoru države Hrvatske i šire. Njegov sadržaj zasigurno bi sa zanimanjem popratila demokratska javnost, kako u svijetu, takoj u Hrvatskoj.

nastavak







Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre