HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
vijesti-EU
HRVATSKI ŠAH

Hrvatski šah, set



01.listopada 2021.
NAJVEĆA POJEDINAČNA UPLATA DO SADA
Hrvatskoj uplaćeno 818 milijuna eura iz Mehanizma oporavka i otpornosti

euro novčanice

Europska komisija (EK) 28.rujna Hrvatskoj je isplatila iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata EU-ovih sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije, priopćila je Vlada.

Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.

Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene NPOO-a te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.

- Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru NPOO-a. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije digitalne i zelene, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a.

NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.

Svaka komponenta Plana ima "digitalne" i "zelene" sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.

Prema projekcijama iz srpnja, s učinkom NPOO-a predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.

Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka.

Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

Isplata predujma početak povijesnog priljeva europskih sredstava u RH

Isplata predujma od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-a u Hrvatsku koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije, izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

- Uspješna provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatskoj će omogućiti da primi 6,3 milijarde eura, što čini 11,6 posto iznosa njezina BDP-a za 2019. Tim će se novcem poduprijeti ključne reforme za poticanje digitalizacije, modernizaciju energetske, prijevozne i vodoopskrbne infrastrukture i napredak u klimatskoj tranziciji i zaštiti okoliša, dodao je Gentiloni.

Predsjednica Europske komisije rekla je da je "oduševljena" što će Hrvatska dobiti prvu uplatu.

- Oduševljena sam što će Hrvatska dobiti prvu uplatu od 818 milijuna eura iz plana EU sljedeće generacije. Hrvatska bi trebala dobiti ukupno 6,3 milijarde eura, što ju čini najvećim primateljem sredstava za pomoć i oporavak u usporedbi s veličinom njezina gospodarstva, izjavila je Ursula von der Leyen.

- Hrvatskim planom za oporavak i otpornost (NPOO) poduprijet će se ključne mjere koje će pridonijeti izgradnji zelenije i digitalnije budućnosti za sve hrvatske građane. To uključuje reforme i ulaganja kojima se promiče energetska učinkovitost, održiva mobilnost i bolja povezivost, poboljšava digitalizacija javnog i privatnog sektora i povećava učinkovitost pravosuđa. Spremni smo pomoći Hrvatskoj da osigura punu provedbu mjera uključenih u taj ambiciozan plan, dodala je predsjednica Komisije von der Leyen.

I povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn nazvao je odličnom viješću isplatu predujma Hrvatskoj.

- To je jasan dokaz da EU ostvaruje konkretne rezultate na terenu. Siguran sam da će naša potpora uskoro biti vidljiva u zelenim i digitalnim projektima koje će Hrvatska provesti u korist svojih građana i za našu zajedničku budućnost, rekao je Hahn.

Nepovratna sredstva za reforme i gospodarski oporavak

- Novac će prije svega biti usmjeren na one projekte i reforme koji su u ovom trenutku najspremniji. Bit će utrošen u raznim segmentima. Naime, Nacionalni plan oporavka i otpornosti izrađen je u pet komponenti, i premijer poručuje da gotovo ne postoji područje u kojem novac neće biti upotrijebljen - od gospodarstva, zdravstva, javne uprave, obnove nakon potresa. Riječ je o najvećem iznosu koji je neka strana institucija uplatila u hrvatski proračun. Premijer je još jednom istaknuo da je Hrvatska u ovim kriznim vremenima osigurala za sljedeće razvojno desetljeće 25 milijardi eura. Glavni ciljevi su provođenje reformi i brzi gospodarski oporavak.

- Početkom srpnja u posjetu Zagrebu je bila i predsjednika EK Ursula von der Leyen koja je Vladi uručila pozitivnu ocjenu Nacionalnog plana, nazvavši ga tada sjajnim i vrlo ambicioznim, izvijestio je Šime Vičević za HRT.

Hrvatski šah, set



HRVATSKOJ IZ FONDA ZA BREXIT DOBILA 7,2 MILIJUNA EURA

Vijeće EU-a je 28.rujna odobrilo fond koji će državama članicama pomoći u ublažavanju negativnih posljedica izlaska Velike Britanije, a iz kojeg Hrvatskoj pripada 7,2 milijuna eura.


Fond vrijedan ukupno pet milijardi eura, po cijenama iz 2018., (5,4 milijarde u tekućim cijenama) namijenjen je za najteže pogođene regije, sektore i zajednice kako bi se pokrili gubici ili suzbilo druge negativne gospodarske i socijalne učinke koji izravno proizlaze iz povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Najveći dio tih sredstava, 4,5 milijardi eura, dijeli se prema važnosti trgovine s Ujedinjenim Kraljevstvom, 656 milijuna eura dijeli se na temelju važnosti ribarstva u isključivom gospodarskom pojasu Ujedinjenog Kraljevstva, a 237 milijuna eura raspodjeljuje se na temelju važnosti koju susjedne veze s UK imaju za pomorske pogranične regije.

Stoga je najveći dio sredstava namijenjen Irskoj (1,16 milijardi eura), Nizozemskoj je namijenjeno 886 milijuna, a Francuskoj 735 milijuna eura.

Najveći dio sredstava, 4,3 milijarde eura, stavit će se državama članicama na raspolaganje kao pretfinanciranje u tri godišnja obroka, odnosno 2021., 2022. i 2023.

Preostala sredstva stavit će se na raspolaganje 2025., nakon što se preispitaju rashodi za prihvatljive mjere iz prethodnih godina, pri čemu će se uzeti u obzir i svi neiskorišteni iznosi.

Ova odluka Vijeća je konačna, a Europski parlament o tome je glasao 15. rujna. Odluka stupa na snagu na dan objave u službenom glasilu EU-a.


HRT/ HIC.hr
foto:Ruters