LUKA PLOČE


Luka Ploče - vijesti


30. rujna 2011.
PROVEDENA DOKAPIATLIZACIJA
Luka Ploče u prvoj kotaciji burze
Ulazak u Službeno tržište stavlja Zagrebačke burze Luku Ploče uz bok luka poput koparske koje kotiraju u najvišoj burzovnoj kotaciji, kaže Ivan Pavlović, čelnik Luke Ploče. Uvrštenjem u višu kotaciju ta dionica postaje privlačnija mirovinskim fondovima

Na elitno Službeno tržište Zagrebačke burze uvrštena je nova dionica, Luka Ploče. Tom se dionicom dosad trgovalo na manje zahtjevnom Redovitom tržištu. Ugovor o uvrštenju Luke Ploče u prvu kotaciju u petak su u Zagrebu potpisali čelnica Zagrebačke burze Ivana Gažić te Ivan Pavlović, predsjednik Uprave te kompanije. Kako je izjavila Gažić, ova je godina vrlo aktivna za domaću burzu.
»Pojačali smo nadzor nad izdavateljima jer želimo što transparentnije trgovanje. Službeno tržište trebalo bi služiti kao set najboljih hrvatskih kompanija i ima svoje posebne zahtjeve vezane uz transparentnost poslovanja, pa se iznenadimo kad vidimo dobrovoljca za ulazak u takvu kotaciju. To je svakako hvalevrijedan potez i očekujemo nova uvrštenja«, naglasila je Gažić.

Posljednjem uvrštenju na Službeno tržište svjedočili smo prije godinu dana kad se na taj korak odlučio AD Plastik.
»Ulazak u Službeno tržište stavlja nas uz bok luka koje također kotiraju u najvišoj burzovnoj kotaciji, poput Luke Koper«, dodao je Pavlović. Uvrštenjem u višu kotaciju ta dionica postaje privlačnija mirovinskim fondovima jer ih regulativa potiče na ulaganja u vrijednosnice iz viših kotacija kroz manja ograničenja. Osim toga, veći interes investicijske javnosti trebao bi donijeti, barem u teoriji, i veću likvidnost dionice.
Luka Ploče nedavno je dovršila proces dokapitalizacije kroz izdavanje novih dionica. Izdano je 200.153 nove dionice po cijeni od 850 kuna, pa je tvrtka prikupila 170 milijuna kuna svježeg kapitala. »Taj nam je novac potreban za razvoj Luke, a ne za tekuću likvidnost«, istaknuo je Pavlović napominjući da je tvrtka nisko zadužena.
U kratkoj prezentaciji, predsjednik Uprave predstavio je plan investicija nakon kojih bi pločanska luka trebala postati jedna od najmodernijih luka na Mediteranu. Do kraja 2015. uložit će se 33 milijuna kuna u postojeću luku, a u novi kontejnerski terminal 48 milijuna. U terminal za rasute terete bilo bi uloženo 290 milijuna kuna. »Trebamo razvijati Luku da bismo opstali. U posljednjih deset godina veličina kontejnerskih brodova se utrostručila i morate imati tehnologiju da biste opsluživali takve brodove«, ustvrdio je Pavlović.

Nakon provedene dokapitalizacije, udjel države u Luci Ploče pao je ispod 20 posto. Snižavanjem državnog udjela ispunjen je uvjet koji je postavila Svjetska banka kako bi Lučkoj upravi Ploče odobrila tranšu kredita od 50 milijuna dolara. Tri obvezna mirovinska fonda - PBZ/CO, AZ i Raiffeisen - trenutno u Luci Ploče imaju 18 posto udjela, a dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit 4,37 posto. Dionice su kupile i dvije banke, PBZ (5,2 posto udjela) te Raiffeisen banka (3,5 posto) koja je bila i savjetnik za provedbu javne ponude novih dionica.
»Ta je transakcija po mnogo čemu bila specifična i značajna. Značajna je po tome što je to prva javna ponuda dionica neke hrvatske kompanije nakon nekoliko godina. Specifična je zato što je hrvatska kompanija tražila novac od hrvatskih investitora, što znači da se kapital i u ovim vremenima može pronaći«, rekao je Zoran Košćak, član Uprave Raiffeisena. Osim mirovinskih fondova, koji su generirali 56 posto potražnje za novim dionicama, za ulaganje se odlučilo i oko 500 fizičkih osoba.
»Iako je to daleko od broja građana koji su sudjelovali u javnim ponudama Ine ili HT-a, ipak budi blagi optimizam da se građani vraćaju na tržište kapitala«, zaključio je Košćak.
Tomislav Pili, Vjesnik


18. veljače 2011.
Neto dobit Luke Ploče porasla za 351,64 posto u 2010. godini
Iz uprave poručuju da unatoč neizvjesnostima prouzročenim globalnom krizom, Luka Ploče ipak osjeća lagani oporavak ekonomskih aktivnosti svojih partnera
Luka Ploče prošle je godina ostvarila ukupne prihode od 142,6 milijuna kuna, što je 31,4 posto više u odnosu na 2009. godinu, pokazuje financijsko izvješće kompanije objavljeno na Zagrebačkoj burzi.
Ukupni rashodi iznose 127,6 milijuna kuna, što je 21,27 posto više na godišnjoj razini.
Za čak 351,64 posto porasla je neto dobit u 2010. i iznosila 15,03 milijuna kuna. Iz uprave poručuju da unatoč neizvjesnostima prouzročenim globalnom krizom, Luka Ploče ipak osjeća lagani oporavak ekonomskih aktivnosti svojih partnera.
- Tijekom 2009. godine partneri Luke Ploče - proizvođači metalurškog koksa, cementa, električne energije, željeznih proizvoda, aluminija i dr. održavali su proizvodnju na tehnološkom minimumu, stvarajući gubitke, što se odrazilo i na poslovanje društva - pojasnili su iz Luke Ploče.
- Za godinu 2010. možemo reći da se negativni trendovi u prometu nisu nastavili, dapače, pretovarili smo 4,5 milijuna tona robe, što je 58 posto više u odnosu na 2009. godinu - kažu u upravi. Porast prometa bilježe rasuti teret (79 posto), tekući teret (15 posto), dok generalni tereti bilježe pad od 8 posto. Zastupljenost tržišta u ukupnom prometu luke je BiH 62 posto, Italija (28 posto) i Hrvatska (10 posto). VL

 

 

1. veljače 2011.
Kreće dokapitalizacija Luke Ploče
Neslužbeno, dioničari su u ponedjeljak odlučili, kako se i očekivalo, da se tvrtka dokapitalizira s 89 milijuna na 221 milijun kuna izdavanjem 330.000 novih dionica

Izvanredna glavna skupština dioničara Luke Ploče nije donijela odgovore na najvažnija pitanja. Neslužbeno se može doznati da su dioničari u ponedjeljak donijeli odluku, koja se ionako očekivala, a to je da se Luka Ploče dokapitalizira s 89 milijuna na 221 milijun kuna izdavanjem 330.000 novih dionica. Ipak, kako je pokušaj dokapitalizacije već nekoliko puta propao, može se reći da je sada postignut uspjeh. Predviđeno je da u prvom krugu dokapitalizacije sudjeluju sadašnji dioničari. No, i dalje se ne zna raspon cijene po kojoj će dioničari upisivati nove dionice. Prema neslužbenim informacijama, prospekt dokapitalizacije s cijenom i modelom trebao bi biti izrađen u sljedeća dva tjedna.
Velike polemike izazvala je Vladina odluka sa sjednice od četvrtka. Prema toj odluci, 51.771 dionica u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), ili 23,25 posto svih dionica, prodat će se 746 zaposlenika Luke Ploče po cijeni od 400 kuna. To je 3,5 puta niže od sadašnje cijene te dionice na Zagrebačkoj burzi. Kupnja bi se odvijala u dva kruga. U odluci se navodi i da svaki zaposlenik može kupiti četiri dionice po godini staža, a da maksimalan broj u prvom krugu upisa može biti 180 dionica po zaposleniku. Kupljene dionice radnici ne smiju prodavati pet godina. Država, inače, kroz HFP i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u Luci Ploče drži 61,2 posto udjela.
Vladina odluka izazvala je bijes postojećih malih dioničara Luke koji su je prema izjavama u medijiima proglasili >kriminalnom<. >Na temelju kojeg zakona ili odluke zaposlenici imaju veća prava od postojećih dioničara i ostvaruju predložene privilegije", prenosi tvrdnje malih dioničara poslovni portal SEEbiz. Radi zaštite svojih prava mali dioničari obratit će se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa). No iz te su institucije ostali nedostupni za komentar tvrdnji malih dioničara.
Neizvjesnost zbog odluke skupštine dioničara i Vladine odluke o prodaji HFP-ova udjela zaposlenicima snažno se odrazila na cijenu dionice Luke Ploče u posljednjih desetak dana. U ponedjeljak je dionica prekinula devetodnevnu negativnu seriju. U tom je razdoblju dionica izgubila više od četvrtine vrijednosti. Iako je na početku trgovanja u ponedjeljak izgubila dodatnih 5 posto, nakon podneva dionica je ipak porasla blagih 0,14 posto - na 1424 kune. Ipak, oko 15 sati opet je zaronila za 1,5 posto i kraj trgovanja dočekala na 1410 kuna. što je porast cijene od 0,72 posto. [Tomislav Pili], Vjesnik

 

18. siječanj 2011.
Luka Ploče očekuje povećanje kontejnerskog prometa
Luka Ploče je na svojim internetskim stranicama izvijestila da je 12. siječnja sklopila ugovor o kupovini STS kontejnerske dizalice.
Nakon instaliranja navedene dizalice, tj. puštanja u rad, očekuje se povećanje kontejnerskog prometa, izvijestili su iz Luke Ploče. Dohvat dizalice je 46 metara, a kapacitet pretovara je 30 kontejnera na sat. Početak rada dizalice očekuje se tijekom srpnja ove godine. Kupovinom STS kontejnerske dizalice Luka Ploče izvršava ugovorene obveze iz ugovora o koncesiji za Kontejnerski terminal Ploče i to prije ugovorenog roka, poručili su iz Luke Ploče. (pd)

 

18. kolovoza 2010.
Luka Ploče: predsjednica Vlade otvorila novi kontejnerski terminal
PLOČE - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor danas je u luci Ploče otvorila prvu fazu novog kontejnerskog terminala, a u tu je prvu fazu uloženo 33,6 milijuna eura, od čega je Vlada uložila gotovo 12 milijuna eura.
Terminal, čija je gradnja počela u siječnju 2008. godine, prostire se na gotovo četiri hektara, a u prvoj fazi kapacitet će mu biti 60.000 kontejnerskih jedinica.
Dosada je u projekt uloženo 44,2 milijuna eura od čega proračunska sredstva iznose 15 milijuna eura.
Koncesijskim ugovorom između Lučke uprave Ploče i tvrtke Luka Ploče predviđena je druga i treća faza izgradnje nakon čega će se terminal prostirati na 23 hektara, s godišnjim kapacitetom od pola milijuna kontejnerskih jedinica.

Premijerka je istaknula kako će ukupne investicije u izgradnju kontejnerskih terminala u luci Ploče iznositi oko 139 milijuna eura.
Izgradnja kontejnerskog terminala dio je razvojnog programa u Luci Ploče, u okviru Projekta integracije transporta i trgovine unutar kojeg početkom iduće godine započinje izgradnja terminala za suhe rasute terete, a planirane su i druge investicije u infrastrukturu.
Cilj projekta, koji se većim dijelom financira zajmom Svjetske banke, je povećanje kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga Luke Ploče te unapređenje konkurentnosti koridora Vc, s obzirom da je Luka Ploče početno-završna točka tog koridora. (vlada.hr)

 

21. srpnja 2010.
U Luci Ploče pretovareno oko dva milijuna tona roba
Posljednjih je godina Hrvatska u gradnju modernih terminala u Luci Ploče na ušću Neretve uložila iznimno veliki novac. Riječ je o tvrtci koja i sada zapošljava 900 radnika kao i prije nekoliko godina.
Unatoč oštroj gospodarskoj krizi i problemima, plaća radnicima u toj tvrtki do sada nije kasnila niti jedan dan. U kooperativnim odnosima za Luku Ploče radi još najmanje oko 4000 radnika s područja doline Neretve, otoka, obale sve do Makarske i zaleđa na širem području BiH.
To je ovih dana potvrdio za Vjesnik direktor Luke Ploče Ivan Pavlović, ističući kako ni jedan radnik tvrtke nije dobio otkaz tijekom recesije. Naprotiv, tu se otvaraju nove velike investicije poput gradnje suvremenih terminala za kontejnere za rasute terete. Mjerodavni i u Lučkoj upravi ističu kako je tvrtka u stalnom usponu. Primjerice, direktor tvrtke Ivan Pavlović podsjeća i na činjenicu kako je Luka Ploče među prvim tvrtkama osjetila recesiju, ali je ujedno i prva tvrtka u Hrvatskoj koja izlazi iz krize koja je ostavila traga i u dolini Neretve, te u širem okruženju. Poručuje i kako u rješavanju gospodarskih problema u poduzećima, koja se bave izvozom, nije dostatna samo fiskalna nego i monetarna politika.

"U ovoj smo godini ponovo na tragu 2008., jer smo u prvih šest mjeseci 2010. pretovarili oko dva milijuna tona roba. I to potvrđuje kako izlazimo iz krize te da smo u ponovnom usponu. Naime, kako je kriza u Luku Ploče došla tako je već i prošla, i to samo za proteklu godinu dana, čemu su pridonijele i naše antirecesijske mjere koje smo na vrijeme poduzeli. U tom razdoblju naši radnici nikada nisu ostali bez redovite plaće, baš kao ni tijekom svih godina Domovinskog rata te u poraću", optimistično će Pavlović.
Ističe kako posla u Luci Ploče ima dostatno, gotovo onoliko koliko radnici žele raditi, što se vidi i u knjizi narudžbi. "Novoizgrađeni terminal s kontejnerima u Luci Ploče, duljine 280 metara, prostire se na površini od četiri hektara. U tu je novoizgrađenu površinu, prema projektu, ugrađeno oko 90.000 metara šljunčanih pilota. No, riječ je o izuzetno zahtjevnoj tehničko-financijskoj investiciji čija vrijednost samo infrastrukturnih radova, bez opreme, iznosi oko 36 milijuna eura (što je tek dio ukupne investicije), a taj je novac kroz Lučku upravu Ploče uložila država preko svojih resornih ministarstava, uz pomoć kredita Europske i Svjetske banke", podsjeća Pavlović. Očekuje se kako će novosagrađeni terminal za kontejnere sredinom kolovoza ove godine svečano otvoriti premijerka Jadranka Kosor, vjerojatno i uoči ovogodišnjeg 13. maratona lađa na Neretvi: Metković - Ploče.

Radnici: Posla imamo, a plaća je sigurna

Razgovarajući s radnicima u Luci Ploče moglo se zaključiti da su svime zadovoljni. Kažu kako posla imaju dovoljno te da im je plaća redovita. "Posla imamo koliko god želimo, a i plaća nam je redovita, sigurna. Nikada ni dana nije kasnila, ni u vrijeme krize koju smo i mi osjetili. Zadovoljni smo, posebice u odnosu na ljude u našem okruženju koji rade u tvrtkama, a ne primaju plaće", ističu zaposlenici te tvrtke koji su zadovoljni i uspješnom realizacijom zahtjevnog projekta o gradnji terminala, uz koji će, dodaju, uskoro pristajati i najveći brodovi s najdubljim gazom. To je, dakako, rezultat i najveće investicije posljednjih godina ne samo te luke na hrvatskom tlu.

Uskoro će se graditi novi terminal za rasute terete

Odmah nakon otvaranja novosagrađenog terminala za kontejnere, najavljuju u Lučkoj upravi i tvrtki Luka Ploče, krenut će se u gradnju novog terminala za rasute terete za što je glavni projekt već izrađen. Uskoro će se raspisati i javni natječaj za izvođače radova na gradnji novog infrastrukturnog objekta, u kojem će sudjelovati i devet kompanija. Gradnja novog terminala trebala bi početi početkom iduće godine.
Nedjeljko Musulin

 

 

3. svibnja 2010
Radničko dioničarstvo
Luka Ploče ide u dokapitalizaciju tešku 60 milijuna eura
Luke Ploče zaprimila je 27. travnja 2010. godine odluku Ministarstva Mora prometa i infrastrukture o započinjanju postupka dokapitalizacije društva Luka Ploče d.d., izvijestili su iz pločanske tvrtke Zagrebačku burzu.
Odluku o dokapitalizaciji podržala je Vlada još u ožujku ove godine na dvije sjednice zatvorene za javnost.
Nadležni ministar Božidar Kalmeta podržao je dokapitalizaciju Luke Ploče kao jedan od potrebnih i nužnih izvora financiranja za značajne investicijske programe ovoga Društva za nabavu i instaliranje opreme na novim terminalima (za rasute terete i kontejnerski promet) u okviru Projekta integracije trgovine i transporta čija se infrastruktura financira sredstvima zajma IBRD-a i EBRD-a, pojašnjavaju u Luci Ploče.
Kalmeta također Upravi nalaže pokretanje postupka utvrđivanja optimalne strategije povećanja temeljnog kapitala Društva u maksimalnom iznosu do 60 milijuna eura za što Uprava ima tri mjeseca kada ističe rok za predlaganje modela dokapitalizacije. Osim za prikupljanje kapitala na tržištu Uprava će predložiti i koliko dionica bi se moglo ponuditi radnicima po posebnim uvjetima.
Da će radnici moći sudjelovati u privatizaciji Luke Ploče pobrinut će se zasigurno i novi član Nadzornog odbora sindikalist Ozren Matijašević, kojeg je u Luku Ploče imenovao Hrvatski fond za privatizaciju. Business

 

 

16. studenoga 2009.
LUČKI GIGANTI
Budućnost i geostrateška vrijednost Luke Ploče i Luke Rijeka
Hrvatske luke unazad nekoliko godina nisu primile ni blizu toliko medijske pažnje kao njihova komplementarna poduzeća u sektoru brodogradnje i brodarskih usluga. Postoji nekoliko dobrih razloga za to.

Piše: Filip Šverer

Naime, hrvatske luke ukupno gledajući solidno posluju, što nije veliko iznenađenje s obzirom na prirodu njihovog poslovanja. To je uslužna industrija koja će imati stabilno poslovanje ili rast dok god nema velikih oscilacija u primjetnom dugogodišnjem rastu robne razmjene Hrvatske s inozemstvom i dok god turisti tijekom ljetnih mjeseci koriste usluge prijevoza putničkim brodovima i trajektima. Nažalost, lučki sektor će zbog ovisnosti o navedenim faktorima gotovo sigurno iskusiti pad prihoda tijekom još uvijek aktualne gospodarske krize i bit će zanimljivo pratiti njegovo poslovanje nakon godišnjih financijskih izvještaja za 2009. godinu. S druge strane, u medijima nisu godinama odjeknuli veći financijski šokovi iz lučkog sektora i vijesti o njihovom poslovanju neko su vrijeme bile izvan radara javnosti, a zbog nedavnih znatnih promjena u kapitalu Luke Rijeka i najavljenog golemog proširenja kapaciteta Luke Ploče potrebna je otvorena analiza tih giganata, čija je vrijednost za potrebe robne razmjene i geostrateška pozicija neupitna.

Važne sličnosti

U oba poduzeća država direktno ili kroz fondove drži dominantan dio vlasništva, odnosno država je vlasnik 61,21% Luke Ploče i čak 85,05% Luke Rijeka. Država nije pasivan vlasnik nego se vrlo aktivno upliće u njihovu imovinu i poslovanje.Ukupan promet robe je u morskim lukama 2007. godine bio na svom maksimumu i iznosio 30.097 tisuća tona, da bi godinu se godinu kasnije smanjio na 29.223 tisuća tona. Od tog iznosa, 83% ili 25.148 tisuća tona čini međunarodni promet robe, što pokazuje koliko lučke usluge znače za međunarodnu trgovinu male i ekonomski otvorene zemlje kao što je Hrvatska. Luka Rijeka i Luka Ploče zajedno drže četvrtinu ukupnog prometa robe u brodskim lukama, odnosno Luka Ploče je u 2007. godini pretovarila 4.165 tisuća tona robe, a Luka Rijeka 2.767 tisuća tona. Iako se naizgled čini da zajedničkih 23% tržišta nije mnogo, treba uzeti u obzir velik broj malih luka u Republici Hrvatskoj, koje se svaka za sebe teško mogu uspoređivati s Pločama i Rijekom.

Financijske različitosti

Usporedivost te dve luke prema ukupnom robnom pretovaru odnosno njihova dominacija na tržištu zadnji je faktor prema kojemu su Luka Rijeka i Luka Ploče slični. Njihova financijska pozicija pokazuje znatne različitosti i navodi na intrigantnte zaključke u vezi s budućnosti tih luka i njihovom geostrateškom vrijednosti za Hrvatsku. Prva i odmah uočljiva razlika je njihova imovinska pozicija. Luka Rijeka je prema iznosu aktive odnosno imovine najveće lučko poduzeće u Hrvatskoj, a aktiva joj potkraj 2008. godine iznosi 548 milijuna kuna, dok Luka Ploče ima znatno manju aktivu od 235 milijuna kuna. Prema ukupnim godišnjim prihodima Luka Rijeka također nadvisuje Luku Ploče sa 230 milijuna ukupnih prihoda nasuprot 152 milijuna kuna u 2008. S te strane čini se da Luka Rijeka ima znatno veći poslovni potencijal, ali podaci o likvidnosti, solventnosti i pokazatelji profitabilnosti pričaju drukčiju priču.

Luka Ploče unazad tri godine pokazuje izrazito visoku likvidnost odnosno moglo bi se reći da je Luka Ploče prelikvidna i da gubi na oportunitetnom trošku držanja novca na depozitnim računima, ali kasnije ćemo navesti prave razloge akumulacije gotovine. Tekući omjer joj u prosjeku zadnje tri godine iznosi 6,54, brzi omjer 6,45 te novčani omjer čak 3,88, dok su te vrijednosti na kraju 2008. redom iznosile 5,36, 5,31 i 3,07. Iz tog treba napomenuti da Luka Ploče ima tri puta više novca na računima nego što joj iznose kratkoročne obveze. Suprotno od toga, Luka Rijeka je godinama u problemima s likvidnosti. Tekući omjer i brzi omjer redom su znatno ispod vrijednosti koje se smatraju granicom stabilne likvidnosti i iznose 0,82, 0,89 i 0,02, iako treba zamijetiti trend blagog povećanja likvidnosti unatrag tri godine jer su ti pokazatelji u 2006 godini bili na razini 0,77, 0,74 i 0,01.

Kreditna sposobnost odnosno solventnost Luke Rijeka je do kraja 2006. godine bila nepovoljna odnosno udio duga Luke Rijeke u vlasničkom kapitalu bio je na razini od 136%, a ukupne obveze su vlasnički kapital nadmašivale čak 2,8 puta. U 2007. godini to se naglo promijenilo nakon što je država unijela zemljište na Škrljevu i popratne nekretnine u imovinu tvrtke. Godinu kasnije ta imovina unesena je u temeljni kapital, a vrijednost dokapitalizacije iznosio je 296 milijuna kuna. Time se bitno promjenila financijska pozicija poduzeća jer se s njome pokrio do tada godinama prenošeni gubitak od 283 milijuna kuna i poduzeće se uspjelo 'izvući' iz stanja prezaduženosti. Rezultat dokapitalizacije je da su ukupne obveze u 2008. pale u na svega 52% vlasničkoga kapitala. Luka Ploče stoji bolje po pitanju solventnosti. Njeno konzervativno upravljanje dugom pokazuje se u činjenici da trogodišnji prosjek udjela ukupnih obveza u vlasničkom kapitalu iznosi svega 19%, a do povećanja je došlo tek u 2008. godini kada se Luka Ploče zadužila uzevši dugoročni kredit u iznosu od 40 milijuna kuna radi kupnje novih lučkih postrojenja. Važan je podatak da je Luka Ploče do tada tri godine poslovala gotovo bez dugoročnih obveza.

Pokazatelji profitabilnosti također pokazuju velike razlike među lukama. Iako obje luke unatrag četiri godine ostvaruju pozitivnu dobit, Luka Ploče je znatno profitabilnija. Prinos na prosječnu imovinu (ROAA) joj u 2008. godini iznosi 13,17 posto što je povećanje profitabilnosti za 10 postotnih poena od kraja 2006., a prinos za vlasnike odnosno prinos na prosječni vlasnički kapital (ROEA) je na kraju 2008. iznosio 17,71%.

Luka Rijeka ostvarivala je pozitivan prinos, ali je on u 2008. pao na ROAA 0,36% i ROEA 0,58%. Neto profitna marža Luke Rijeka potkraj 2008. godine iznosi 0,82%, dok je marža Luke Ploče znatno većih 18,01%. Marža zarada prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA marža) još jasnije prikazuje razlike u efikasnosti upravljanja troškovima i razlike u iskoristivosti potencijala ostvarivanja zarada. EBITDA marža Luke Rijeke iznosi 9,19%, a Luke Ploče znatno većih 22,38% na kraju 2008. godine. Podaci navedenih marži unatrag tri godine otkrivaju da je Luka Ploče povećala svoju profitabilnost otprilike tri puta, dok su pokazatelji profitabilnosti Luke Rijeke oslabili jer je povećala svoju imovinu i kapital dok se zarade gotovo uopće nisu promijenile. No ne treba izuzeti podatak da je Luka Rijeka povećala svoje prihode za 43 milijuna kuna, odnosno sa 181 milijun 2006. godine na 224 milijuna tijekom 2008., što je bitan pokazatelj povećanja poslovne aktivnosti unatoč činjenici da joj je dobit stagnirala. Luka Ploče je također povećala svoje prihode i to s 98 milijuna kuna u 2006. na 150 milijuna kuna u 2008. godini, a uspjela je znatno povećati i dobit.

Pozadina stanja profitabilnosti može se, između ostaloga, vidjeti u obrtaju ukupne imovine koji mjeri sveukupnu operativnu aktivnost poduzeća odnosno pruža uvid u investicijsku efikasnost ukupne imovine. Luka Rijeka prosječno na svaku kunu imovine unatrag tri godine gerenira 0,57 kuna prihoda. No taj podatak je varljiv u kontekstu povijesnih kretanja jer je Luka Rijeka povećala imovinu više od 100% uknjižbom zemljišta i objekata na Škrljevu u 2007. godini. 2006. godine obrtaj je bio na razini od 0,76, da bi se do 2008. sveo na 0,42. Luka Ploče poboljšala je obrtaj svoje ukupne imovine s 0,66 na 0,76 od 2006. do 2008. godine, što je 30% veći obrtaj nego kod Luke Rijeka. Važno je napomenuti da uzrok porastu obrtaja imovine Luke Ploče nije pad vrijednosti aktive nego 50-postotno povećanje prihoda od kraja 2006. do kraja 2008. godine. Nadalje, prosječno vrijeme naplate potraživanja Luke Rijeka unazad tri godine u prosjeku je iznosilo 120 dana iako je u 2008. godini došlo do smanjenja na 113 dana, dok je kod Luke Ploče isti prosjek iznosio mnogo kraćih 85 dana, a prisutan je trend smanjivanja vremena naplate, što se reflektira i na vrijeme obrtaja obveza prema dobavljačima, koje kod Luke Rijeka na kraju 2008. iznosi 37 dana, a kod Luke Ploče svega 10 dana.

Put u budućnost

Iz kratkog pregleda financijske pozicije oba poduzeća vidljivo je da Luka Ploče efikasnije upravlja svojim poslovanjem, da je profitabilnija te da se politikom zadržavanja dobiti i povećanjem rezervi priprema za veće buduće investicije kojima bi prema količini imovine i kapacitetima sustigla Luku Rijeka. Naime, činjenica je da je Luka Rijeka mnogo bolje prometno povezana s ostatkom Hrvatske (autocesta Rijeka - Zagreb, željeznički čvor) i dalje sa Srednjom Europom te da ima mnogo više imovine i time veći uslužni potencijal koji rezultira dvostruko većim prihodom od Ploča. No Luka ploče to kompenzira mnogo efikasnijim poslovanjem, velikom profitabilnosti i zadržavanjem dobiti zbog budućih investicija, neovisnosti o kreditima i zajmovima za potrebe redovnog poslovanja te dobrom geografskom pozicijom zbog blizine granice s tri države: BiH, Republike Crne Gore i Republike Srbije. Time se želi reći da Luka Ploče kroz sljedećih 10 godina ima priliku sustići Luku Rijeku i postati središte hrvatskoga lučkog poslovanja.

U kontekstu budućeg tijeka poslovanja tih luka, treba napomenuti dvije bitne promjene koje su se dogodile unazad dvije godine. 2007. godine Luka Rijeka unijela je zemljište na Škrljevu u vrijednosti od 296,8 milijuna kuna. Predsjednik uprave Luke Rijeka Denis Vukorepa tada je objasnio je da je riječ o vraćanju nekretnina iz bazena Škrljevo u temeljni kapital Luke Rijeka. Država je posebnom odlukom prilikom formiranja Lučke uprave Rijeka još sredinom devedesetih godina to isto zemljište proglasila pomorskim dobrom i njime je do 2007. upravljala Lučka uprava. Dana 28. srpnja 2008. godine Luka Rijeka službeno je obavila navedenu dokapitalizaciju na način da je to zemljište prenijela u temeljni kapital (dokapitalizacija materijalnom imovinom). Unosom tog zemljišta u kapital isključivo se povećao državni udio u Luci Rijeka jer je ostalim dioničarima prilikom dokapitalizacije isključeno pravo prvenstva prilikom emisije novih dionica. Ipak, napominje se da bi Luka Rijeka trebala provesti privatizaciju do ulaska RH u punopravno članstvo EU. Predsjednik Uprave gospodin Vukorepa je 2007. godine objasnio da unosom tog zemljišta Luka Rijeka sada ima '460 tisuća četvornih metara prostora koji se nalazi u neposrednoj blizini autoceste, ali i željeznice, što svakako daje nove mogućnosti za razvoj'. Osim toga dokapitalizacija otvara Luci Rijeka mogućnost većeg zaduživanja i mogućnost znatnog povećanja poslovanja.

Luka Ploče nije 'ostala dužna' u smislu planova za proširenje. Ona je već sada najveće poduzeće u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koje zapošljava oko 1.000 radnika i pretovaruje najveću tonažu skladišne robe u Hrvatskoj. U listopadu 2007. godine Uprava Luke Ploče najavila je početak velike obnove i praktički gradnju skroz nove luke, koja bi se trebala završiti do kraja 2014. godine. Trebala bi se sagraditi tri nova suvremena terminala za prihvat najvećih brodova, nabaviti nova oprema te sagraditi nova skladišta, a u cijeli projekt će se uložiti, prema najavama direktora Ivice Pavlovića, oko 267 milijuna eura. U projektu prema modelu javno-privatnog partnerstva sudjeluju Luka Ploče, Lučka uprava Ploče, Vlada te Svjetska banka i Europska banka. Cilj projekta je povećati pretovar robe na 15 milijuna tona robe na godinu i iskočiti ispred dva glavna inozemna konkurenta na Jadranu: Luke Kopar i Trst. Na projektu se već počelo raditi, a ranije spomenuto gomilanje zaliha gotovine koristit će se za potrebe proširenja kapaciteta lučkog pristaništa.

PRIVATIZIRATI LUKE ILI NE?

Za odgovor na to pitanje potrebna je šira analiza od financijske, ali nekoliko stvari se da naslutiti. Predsjednici uprava obje luke su unazad dvije godine najavili da će Luka Ploče biti privatizirana nakon najavljenog proširenja, a Luka Rijeka do ulaska u EU.

Luka Ploče će znatno povećati svoje kapacitete i poslovanje te ako nastavi racionalno poslovati može postati gospodarski lider juga Hrvatske i važan faktor u konkurentnosti Hrvatske u kontekstu robnog tranzita (pogotovo kada se završi autocesta do Ploča). S obzirom da je Luka Ploče zadnjih godina efikasno poslovala unatoč činjenici da joj je država vlasnik, možda bi se dvaput trebalo razmisliti prije nego što se privatnom sektoru preda tako strateški vrijedno poduzeće. Luka Rijeka je s druge strane poslovala pozitivno, ali ponovno naginje prema prezaduženosti i poslovanje joj nije ni blizu profitabilno i efikasno kao kod Luke Ploče. Davanje te luke u privatne luke vjerojatno bi dovelo do povećanja profitabilnosti i novih investicija.
(Lider press)

 

30. travnja 2008
Deset milijuna kuna dobit Luke Ploče
U Upravi Luke Ploče kažu da je u kvartalu pretovareno više od 1,3 mil. tona robe
Grupa Luke Ploče zabilježila je u prvom kvartalu tekuće godine dobit od 10,2 milijuna kuna što je dvostruko više od 4,9 milijuna u istom razdoblju lani. Prema podacima iz njihova kvartalnog financijskog izvješća na Zagrebačkoj burzi, Luka je imala ukupan prihod od 45,8 milijuna kuna što je 45 posto više nego lani. Većina ukupnog prihoda dolazi od poslovnog prihoda, odnosno 44,9 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj iznosili su 8,8 milijuna kuna, a oni ostvareni od izvoza 35,2 milijuna. U odnosu na isto razdoblje 2006. godine u tekućem tromjesečju došlo je do porasta rashoda za 34 posto. Ukupni rashodi su s prošlogodišnjih 26,8 milijuna kuna porasli na 35,8 milijuna kuna. U Upravi Luke Ploče kažu da je u promatranom kvartalu pretovareno više od 1,25 milijuna tona robe. Konsolidiranim financijskim izvješćem na Zagrebačkoj burzi obuhvaćeni su rezultati poslovanja tvrtki Luka Ploče-Trgovina, Pomorski servisi-Luka Ploče, Luka Ploče Gradnja, Luka Ploče Održavanje, Luka Šped te Luka Ploče Usluge. Grupa Luke Ploče ostvarila je u 2007. godini 14,2 milijuna kuna dobiti, što je bilo za 47,4 posto više nego u 2006. godini. Ukupni prihodi Luke Ploče u prošloj su godini u odnosu na 2006. porasli 13,15 posto, na 145 milijuna kuna, u čemu su najveći dio - 112,4 milijuna kuna ili 19,5 posto više nego godinu prije, činili prihodi s inozemnih tržišta. Istodobno su ukupni rashodi porasli za 10,2 posto, na 130,48 milijuna kuna. Na bolje prošlogodišnje poslovne rezultate tvrtke utjecali su i rekordni rezultati prometa robe u Luci Ploče, koji je u prošloj godini premašio 4,2 milijuna tona, što u odnosu na 2006. predstavlja povećanje od 32 posto, a najveći dio tog prometa, oko 87 posto, realizirali su zaposlenici. Luka Ploče je u ožujku ostvarila promet veći od 522.000 tona, što je najveći mjesečni promet ostvaren u njezinoj povijesti. Nastavkom takvog trenda poslovanja do kraja godine promet će premašiti promet od 4,5 milijuna tona iz rekordne 1988. godine. Najveći dio odnosi se na rasute terete, više od 420.000 tona, dok ostatak, u gotovo jednakom odnosu, otpada na opće i tekuće terete. Četvrtina prosječnog mjesečnog prometa luke ostvarena je zahvaljujući 64.000 tona ugljena za obnovljenu zeničku Željezaru, danas BH-Steel. Prema očekivanjima pločanske luke, ove će godine BH-Steel iz Zenice povećati njezin promet za 1,8 milijuna tona robe, a samo tijekom ožujka u pločansku luku uplovio je 61 brod.
(Poslovni.hr)


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre