17. listopada 2011.
IZJAVA: Guverner u razgovoru za HTV:
Rohatinski: U Hrvatskoj nije bilo hrabrosti za bolne rezove
Postoji opasnost da će strane banke pokušati iskoristiti i dio kapitala iz svojih hrvatskih podružnica, no guverner najavljuje kako će u tom slučaju poduzeti mjere koje su pripremljene 2008. »Kriza u eurozoni već utječe na Hrvatsku, i to ponajprije u manjoj potražnji za hrvatskom robom«, rekao je guverner HNB-a
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski u središnjem Dnevniku HTV-a izrazio je razumijevanje za globalne prosvjede protiv neoliberalnog kapitalizma te napao Vladu RH koja nije imala hrabrosti provesti reforme sustava.
Prosvjedi su izraz sučeljavanja s posljedicama rušenja velike iluzije da se razvoj može zasnivati na financijskom inženjeringu, kaže Rohatinski
Prosvjedi su izraz sučeljavanja s posljedicama rušenja velike iluzije da se razvoj može zasnivati na financijskom inženjeringu. Oni koji su se time služili i koji su izazvali krizu na tome su najviše zaradili, a najmanje izgubili za vrijeme krize. Revolt je potpuno opravdan, ustvrdio je guverner. Istaknuo je da je zaslugom HNB-a spriječeno da se hrvatske banke bave financijskim inženjeringom.
Postoji opasnost da će strane banke pokušati iskoristiti i dio kapitala iz svojih hrvatskih podružnica, no guverner najavljuje kako će u tom slučaju poduzeti mjere koje su pripremljene 2008. »Kriza u eurozoni već utječe na Hrvatsku, i to ponajprije u manjoj potražnji za hrvatskom robom«, rekao je guverner HNB-a.
»Stranog kapitala vjerojatno će biti sve manje zbog krize u eurozoni. Zato ćemo se morati okrenuti domaćim izvorima financiranja, a to je nemoguće bez bolnih rezova. Njih smo trebali učiniti još 2008., ali nije bilo snage i hrabrosti u ovoj zemlji da se to učini«, rekao je guverner. [HTV/Vje] Vjesnik


9. ožujka 2011.
HNB SMANJENE DEVIZNE OBVEZE
Rohatinski gospodarstvu osigurao 6,3 milijarde kuna
Ovo je naš pokušaj da pomognemo gospodarstvu, ne želimo time pomoći ni Vladi ni bilo kojoj političkoj opciji. Nismo nepripremljeni, banke će uskoro izaći s projektima, izjavio je Rohatinski. Poslodavci su oduševljeni guvernerovom odlukom i očekuju otvaranje najmanje 20.000 novih radnih mjesta
Hrvatska narodna banka otpustila je 850 milijuna eura, odnosno 6,3 milijarde kuna u bankovni sustav. Stopa minimalno potrebnih deviznih potraživanja banaka u odnosu na njihove devizne obveze smanjena je s dosadašnjih 20 na 17 posto, čime su se oslobodila sredstva, ali HNB je novac namijenio povoljnijem kreditiranju gospodarstva i u priopćenju ističe da će pratiti >način, dinamiku i svrsihodnost uporabe sredstava<.
Potez je to guvernera Željka Rohatinskog kojim se želi potaknuti razvoj gospodarstva, pa se i u priopćenju navodi da je odluka usmjerena na ulaganja u nove projekte koji bi u što kraćem roku mogli pridonijeti poboljšanju izvoza i stanja platne bilance te otvaranju radnih mjesta. Otpuštenim novcem financirat će se projekti koji poglavito potiču izvoz, a HNB je istaknuo da će prioritet biti ulaganje u prerađivačku industriju i turizam.
Guverner Rohatinski donio je odluku samostalno, ali konzultirao se s predstavnicima vodećih banaka i poslodavaca, preskočivši Vladu. Iako je
sastanak uspio ostati skriven od očiju javnosti, mediji dojavljuju da su poslodavci oduševljeni odlukom guvernera i da očekuju otvaranje između 20 i 30 tisuća novih radnih mjesta.
Vlada se oglasila kasno sinoć dajući podršku Rohatinskom, točnije >u načelu pozdravlja spomenutu odluku<. Vlada u priopćenju posebno pozdravlja doprinos koji će ovakva odluka HNB-a dati naporima Vlade u snižavanju kamatnih stopa.
Upravo snižavanje kamatnih stopa istaknuto je kao cilj ovog poteza, ali analitičar Zdeslav Šantić iz SG Splitske banke drži da liberalizacijom deviznih potraživanja HNB osigurava priljev inozemnog kapitala u bankovni sektor. >Visoki regulatorni troškovi opterećivali su banke pri zaduživanju na stranom tržištu, a kako je likvidnost banaka izuzetno visoka i prošle godine smo zabilježili sporiji rast inozemne pasive banaka<, kaže Šantić. Analitičar napominje da je za kreditiranje gospodarstva novca u bankama bilo od 2009., ali je problem u nedovoljnom broju dobrih projekata.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski u prvom je tromjesečju spustio devizna potraživanja kako bi se država lakše zadužila na domaćem tržištu, a za nekoliko dana na naplatu dolazi obveznica ukupne vrijednosti 750 milijuna, pa neki analitičari vide i tu činjenicu kao mogući razlog poteza guvernera, a spominje se i tečaj kune, čijom se snagom može ublažiti inflatorne pritiske. Takve spekulacije demantira sam guverner.
>Ovo je naš pokušaj da pomognemo gospodarstvu, ne želimo time pomoći ni Vladi ni bilo kojoj političkoj opciji. Nismo nepripremljeni, banke će uskoro izaći s projektima<, kazao je Rohatinski za Večernji list.
Osim što su sa sastanka isključili Vladu, iz HNB-a su Banske dvore prozvali zbog neuspjeha modela A i B. Nova sredstva, koja su iznosom vrlo slična najavljivanoj pomoći poticanja razvoja gospodarstva, stoji u priopćenju središnje banke, usmjerena su financiranju projekata u okviru bankovnog sustava, no >potpuno neovisno o modelima A i B, koji nisu polučili očekivane rezultate<.
HNB je, podsjetimo, snižavanjem stope obvezne pričuve na 13 posto prošle godine otpustio 2,9 milijardi kuna, a Rohatinski je bio spreman u gospodarstvo pustiti ukupno 10 milijardi kuna. Ipak, razočaran činjenicom da se novac iz povoljnih kredita troši za refinanciranje dugova i plaćanje, odustao je od financiranja Vladinih mjera pomoći gospodarstvu.
Zato je imao potrebu objašnjavati kako, unatoč povoljnijim uvjetima, većina otpuštenog novca još nije upotrijebljena.
>O tome svjedoči i činjenica da od dvije milijarde kuna položenih za njihovu realizaciju do danas neupotrijebljeno na istom računu leži više od polovice tog iznosa<, priopćio je HNB.
Vlada je na prozivku zbog neuspjeha modela povoljnog kreditiranja Rohatinskom u priopćenju odgovorila brojkama. >Ovom prilikom također ističemo da je iz modela A tijekom prošle godine odobreno cca 2,5 milijardi kuna kredita. Prve dvije aukcije iz modela A+ pokazale su velik interes banaka i donijele sniženje kamatnih stopa za koje očekujemo da će se nakon ove odluke HNB-a dodatno osnažiti<, stoji u priopćenju Vlade.
A neprimjereno korištenje kredita iz modela A Rohatinski bi mogao naći i u novom potezu Dalekovoda, koji će kreditima ukupne vrijednosti 240 milijuna kuna isplatiti komercijalne zapise koji dolaze na naplatu. S obzirom na to da su isplatu ulaganja u komercijalne zapise u Dalekovodu interpretirali kao obveze prema dobavljačima, po najpovoljnijim uvjetima na tržištu refinancirat će isplatu dviju tranši komercijalnih zapisa ukupne vrijednosti 27,9 milijuna eura, odnosno oko 206 milijuna kuna. Tako će Dalekovod uz pomoć modela A >smanjiti ovisnost o skupljim kratkoročnim izvorima financiranja te produljiti ročnost i kvalitetu financijskih obveza Društva<.
Najviši iznos kredita u modelu A limitiran je na 80 milijuna kuna, pa se Dalekovod prijavio kod tri poslovne banke, koje su mu redom odobrile najviše iznose. Iako u tvrtki priznaju da je riječ o najpovoljnijem dostupnom izvoru financiranja na tržištu, razmišljaju o pokušaju refinanciranja tog kredita u sklopu modela A+, koji nudi još niže kamatne stope. Marina Šunjerga, Vjesnik

2. prosinca 2010.
Rohatinski: Banke i tvrtke masovno kupuju euro i tako ga bildaju

ZAGREB - Ništa posebno se ne događa s tečajem kune - rečenica je koju guverner Željko Rohatinski ponavlja otkad je euro prošli tjedan prešao čarobnu granicu od 7,4 kune, a pažljive promatrače tečaja i devizne dužnike uhvatila panika. Švicarski je franak istodobno na povijesnom maksimumu, a američki mu se dolar opasno približava. Ta kretanja stvorila su psihozu koja dodatno diže vrijednost eura.
- Tri su razloga za posljednju deprecijaciju kune. Početni impuls dala je Zagrebačka banka, koja je kupovala više od sto milijuna eura kako bi vratila kredit Bank Austriji. Potom je stvorena psihoza kod nekih velikih likvidnih poduzeća koja su se počela osiguravati, pa kupuju devize. Treći je razlog posljednje zaduženje države, za što je izdala kunske, a ne devizne obveznice, kako se očekivalo. To je, naravno, dobro, ali je isto tako utjecalo na tečaj - kaže guverner Rohatinski. Koliko god guverner pokušavao smiriti tržište, činjenica jest da je HNB u studenome, prvi put ove godine, morao dvaput intervenirati da bi zaustavio pad kune, na što je potrošio 350 milijuna eura koje je prodao bankama.

Tečaj stabiliziran
Guverner je svjestan opasnosti da i druge banke počnu kupovati eure kako bi vratile kredite inozemnim bankama majkama. To je na tragu priča da će banke početi povlačiti kapital jer su matice u problemima, a Hrvatska im više nije tako isplativa.
- Banke u Hrvatskoj visoko su kapitalizirane i likvidne, dok su istodobno neke od majki u problemima, pa postoje ideje da vrate dio kapitala. No, nećemo dopustiti velike odljeve deviza, što bi smanjilo naše rezerve. Ako banke nastave takvu igru, smanjit ćemo im kunsku likvidnost povećanjem obvezne pričuve - odlučan je guverner.
Guverner prijetnje možda ipak neće morati provesti, jer se tečaj kune nakon posljednje intervencije stabilizirao, pa se nacionalnom valutom danas trguje po 7,42 kune, isto kao i dan prije.

Dospijeće obveza
- Više je razloga zbog kojih je kuna slabila, a među najznačajnijima su dospijeće kreditnih obveza i plaćanja uvoza, zbog čega su država, banke i poduzeća pojačano morali kupovati eure, pa je za njima porasla potražnja. I turistička sezona je iza nas, a s njom i 'turistički' euri - kaže Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, i napominje da se zapravo ne događa ništa što bi odstupalo od trendova. Ne očekuje da će tečaj kune u 2011. otklizati izvan povijesnog raspona između 7 i 7,7 kuna za euro. U stabilnost domaće valute i tečaj između 7,30 i 7,50 za euro u 2011. uvjeren je i Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke .

Tečajeve određuju ponuda i potražnja
Tečaj eura u Hrvatskoj određuje ponuda i potražnja na domaćem tržištu jer je kuna vezana uz euro. Kad je ponuda eura veća, dakle u turističkoj sezoni, ili kad država, tvrtka ili banka dobiju veći kredit u eurima, raste potražnja za kunom, pa time i njena vrijednost. S druge strane, kad se država zadužuje u kunama, a inozemne kredite treba vraćati u devizama, tržište je zasićeno kunama, a potražnja za eurima raste.
Američki dolar i švicarski franak pak ovise o kretanju eura i tih valuta na svjetskom tržištu. Kako je eskalacija irske krize uzdrmala eurozonu, ulagači su počeli bježati u "sigurne luke", prebacujući imovinu iz vrijednosnih papira u eurima u one u dolarima i francima. Posljedica toga je i jačanje tih dviju valuta.  Autor: Branka Stipić, Adriano Milovan ,Jutarnji list

22. travnja 2010.
Željko Rohatinski: Vlada mora mjere što hitnije provesti
ZAGREB - Hrvatska narodna banaka pozdravlja donošenje Programa gospodarskog oporavka koji predstavlja značajan korak prema formuliranju cjelovite koncepcije ekonomske politike usmjerene na obnovu rasta hrvatskog gospodarstva, priopćeno je iz HNB-a u povodu objavljivanja vladinog Programa gospodarskog oporavka.
Iz središnje banke napominju kako je globalna kriza dovela na površinu strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva. Te slabosti su prije svega visoki nivo inozemnog duga, kao rezultat visokih deficita u tekućem računu odnosa s inozemstvom.
Ovi problemi hrvatskog gospodarstva, navode iz HNB-a, rezultat su dosadašnjeg modela rasta temeljenog na brzom rastu domaće potrošnje, koji je iscrpio svoje mogućnosti, a njegovo nastavljanje u novom okruženju postaje i kratkoročno neodrživo. Brz izlazak iz krize i oživljavanje gospodarske aktivnosti nemogući su na obrascima koji su doveli do spomenutih deficita. Održiv rast moguć je samo ukoliko je u daleko većoj mjeri zasnovan na izvozu roba i usluga, ističu iz središnje banke.
Za takvu su orijentaciju, naglašava se, potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere koje stvaraju uvjete za niže jedinične troškove rada i veću konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnom tržištu.

Program Vlade, navode iz HNB-a, ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavkama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage, te nepovoljna investicijska klima, kao i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti.
Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno, ističu se u priopćenju, da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati.
Načelno je moguće reći da sve mjere koje idu ka fiskalnom rasterećenju su mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, naročito direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata.
S tim u vezi, HNB smatra da bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za 3 postotna boda BDP-a i znatno prije 2020. godine. To je, naime, objašnjava se, nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva.

U pogledu mjera koje su spomenute u ovom Programu, te koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu, smatraju u HNB-u.
Sa svoje strane HNB će nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravao preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi, navodi se u očitovanju Hrvatske narodne banke u povodu objavljivanja vladinog Programa gospodarskog oporavka. Autor/izvor: SEEbiz (limun.hr)

12. ožujka 2010.
Rohatinski će svjedočiti o Hypo grupi
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski svjedočit će o poslovanju Hypo banke u Hrvatskoj pred istražnim povjerenstvom parlamenta austrijske savezne zemlje Koruške, objavio je austrijski Der Standard.
Četiri stranke zastupljene u koruškom parlamentu jučer su na internom sastanku odlučile da će poziv za svjedočenje u sklopu velike istrage Hypo grupe pred povjerenstvom u Klagenfurtu dobiti ukupno 70 svjedoka.
Među njima su bivši austrijski ministar financija Karl-Heinz Grasser, predstavnici Austrijske središnje banke, Agencije za nadzor financijskog poslovanja u Liechtensteinu, bivši i sadašnji članovi uprave Hypo grupe, koruški državni odvjetnici i niz političara.
Svjedočenja počinju 25. ožujka. Guverner Rohatinski i čelni čovjek Agencije za nadzor financijskog poslovanja Liechtensteina Michael Lauber svjedočit će 14. i 15. travnja, javlja Hina.  HRT

3. rujna 2009.
Rohatinski: Oštar pad gospodarskih aktivnosti je završen
Ključan sektor turizma dobro se drži, dok se pad industrijske proizvodnje primiče dnu. Oporavak će biti spor i dugotrajan, ocijenio je guverner HNB-a Željko Rohatinski za Dow Jones Newswires
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski izjavio je u srijedu za Dow Jones Newswires da je u Hrvatskoj najgore u gospodarskoj krizi prošlo te da sada započinje postupni oporavak.
U razgovoru za Dow Jones Newswires Rohatinski je istaknuo da se ključan sektor turizma dobro drži, dok se pad industrijske proizvodnje primiče dnu.
"Oštar pad gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj završen je", kazao je Rohatinski. "Oporavak će biti spor i dugotrajan", napomenuo je. Rohatinski ističe da su održavanje stabilnog tečaja kune i obuzdavanje inozemnog duga ključni za sprječavanje krize kakva je pogodila neke od susjednih zemalja. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) smanjen je za 6,3 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, po nešto nižoj stopi u odnosu na pad u prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Rohatinski ocjenjuje da će se pad uravnotežiti u drugoj polovici godine, pa bi cjelogodišnji BDP pao za 5,5 posto u 2009. Guverner je, međutim, upozorio na ozbiljan problem golemog hrvatskog vanjskog duga koji doseže 87 posto BDP-a, odnosno 40 milijardi eura. Polovina toga duga otpada na javni dug a trećina mora biti reprogramirana iduće godine, tumači dalje Rohatinski.
Ustvrdio je nadalje da je moguće da će Hrvatska nakon uspješnog izdanja obveznica u vrijednosti 750 milijuna eura u svibnju ove godine najesen možda trebati novo izdanje obveznica kako bi pokrila manjak u državnom proračunu, koji je u više navrata ove godine revidiran naviše. Nove obveznice također bi bile iskazane u eurima, dodao je.
Uspjeh svibanjskog izdanja obveznica pokazalo je da ulagače nije obeshrabrila prethodna objava agencije za dodjelu kreditnih rejtinga Moody"s Investors Servicies o snižavanju rejtinga za izdanje hrvatskih državnih obveznica u domaćoj valuti na Baa3. "Očigledno su procjene ulagača povoljnije od onih takvih agencija", ustvrdio je Rohatinski.
Hrvatski bankovni sustav uglavnom je dobro prebrodio svjetsku financijsku krizu zahvaljujući višoj razini rezervnog kapitala koju je guverner HNB-a odredio bankama u godinama gospodarskog rasta.
Dobit banaka uglavnom je ostala u zemlji, unatoč tome što je 92 posto hrvatskih zajmodavaca u inozemnom vlasništvu a njihovi su vlasnici uglavnom talijanske i austrijske banke. No, u porastu su depoziti u eurima i taj trend Rohatinski pozorno prati. Gotovo dvije trećine hrvatskog gospodarstva posluje u eurima te su valutni tečajevi ključni, kazao je.
Financijske krize u Mađarskoj i baltičkim zemljama izbile su uglavnom zato što su domaći dužnici morali otplaćivati zajmove s valutnim klauzulama dok je njihova domaća valuta gubila na vrijednosti, pa su anuiteti rasli.
"S obzirom na visoku razinu inozemnog duga i domaćih zajmova s valutnom klauzulom, bilo kakva promjena deviznog tečaja predstavljala bi opasnost za gospodarsku stabilnost", rekao je Rohatinski. HNB je uspio očuvati stabilnost kune intervencijama na tržištu deviza i ograničenjem domaće ponude novca, dodao je.
Ove je godine Rohatinski usmjeravao pritisak na Vladu da ograniči proračunski manjak, što je bila teška zadaća s obzirom na bujajući javni sektor i utjecaj recesije na prihode od poreza.
Sada pak guverner HNB-a ističe da je voljan pričekati još godinu dana da se eliminira ta neravnoteža. "Pokušavam biti realan", kazao je, ali i naglasio da se reforme moraju provesti u 2010.
Hrvatska sada mora popraviti štetu uzrokovanu tijekom desetljeća labave kreditne politike, naglasio je Rohatinski, dodajući ipak da bi Hrvatskoj moglo biti lakše nego ostalim europskim gospodarstvima u nastajanju, s obzirom na činjenicu da je izbjegla bankovnu kao i značajniju krizu s likvidnošću kompanija.
"Bilo je očigledno da financijski tokovi kakvima smo svjedočili u proteklih 10 godina neće trajati zauvijek", rekao je. "Neke su se zemlje - poput Hrvatske - pripremile za to, neke nisu", dodao je.

8. srpnja 2009.
Rohatinski: Suština je smanjenje deficita
Da bi financirala deficit od oko 14 milijardi kuna, kao i refinanciranje 28 milijardi kuna starih dugova, smatra guverner, država bi se morala zadužiti za 42 milijarde kuna, rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski na okruglom stolu HAZU-a
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski ocijenio je u utorak kako bi stopa pada hrvatskoga gospodarstva, ali i razina fiskalnog deficita u ovoj godini mogli biti i viši od očekivanih te da bi se država za financiranje tog deficita, ali i refinanciranje starih dugova koji dospijevaju 2009. trebala bruto zadužiti za oko 42 milijarde kuna.
Govoreći na okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) >Kriza i okviri ekonomske politike<, Rohatinski je kazao kako su se dosadašnje HNB-ove procjene pada BDP-a u 2009. kretale između četiri i 4,5 posto, ali da izgleda da će taj pad biti i veći. Kazao je i da se govori o fiskalnom deficitu konsolidirane države od oko 14 milijardi kuna, a da izgleda kako će i on biti veći od toga.
Da bi financirala taj deficit, kao i glavni problem - refinanciranje 28 milijardi kuna starih dugova, smatra guverner, država bi se morala bruto zadužiti za 42 milijarde kuna.
Prije guvernera, uz ostale, govorio je i akademik Zvonimir Baletić, koji je pozvao na tiskanje novog novca kao odgovor na krizu te na promjenu uloge HNB-a iz čuvara povjerenja stranih vjerovnika u poticatelja proizvodnje i zaposlenosti. Rohatinski je istaknuo da HNB neće >štampati novac<.
>Iako postoje sličnosti današnje krize sa stanjem 1999., kada je na krizu odgovoreno i tiskanjem novog novca, pitanje je može li središnja banka danas na krizu odgovoriti na isti način kao i 2000., odnosno štampati novac<, rekao je guverner te na to odgovorio >nažalost, ne<.
Ističući da je HNB već učinio sve što je mogao, "ubacivši" u financijski sustav oko pet milijardi eura dodatne likvidnosti, što je na razini 10 posto BDP-a, odnosno približno poticajima drugih zemalja, Rohatinski je kazao da suština problema nije povećanje deficita, odnosno ekspanzivna monetarna i fiskalna politika, nego smanjenje deficita makar to u postojećim uvjetima može i dodatno produbiti recesiju. Dodao je da je HNB u sustav ubacio koliko je mogao te da bi daljnje smanjivanje pričuva moglo samo biti kontraproduktivno. Guverner je istaknuo i da se u Hrvatskoj ne može govoriti o credit crunchu, jer je stopa rasta kredita i u ovoj godini slična onima iz prethodnih godina. Ali, dodao je, bitno je izmijenjena struktura kredita, odnosno plasmani državi su udvostručeni, dok ostali plasmani uglavnom stagniraju.

Na krizu u Hrvatskoj ne treba gledati kao na uvezenu
Osvrnuvši se na rast kamatnih stopa, Rohatinski je naglasio da one rastu usprkos relaksaciji monetarne politike koja je regulatorni trošak bankama smanjila za oko 20 posto te da se razlozi za rast nalaze u činjenici da je pogoršan rejting države, da su izvori financiranja skuplji, a domaća je štednja ograničena. >Na krizu u Hrvatskoj ne treba gledati kao na uvezenu, jer sve što se događa oko nas samo je bio okidač da eskaliraju dulje skupljani problemi u zemlji<, rekao je Rohatinski te kao najznačajniji problem naglasio tip gospodarskog rasta temeljen na domaćoj potražnji.

MMF-ova pomoć ne bi bila dobra
Guverner Rohatinski upozorava na odgovornost fiskalne i politike ukupne potrošnje javnog sektora u kriznim razdobljima, a ocjenjuje da traženje pomoći od MMF-a ne bi bilo dobro iz barem dva razloga - prethodno bi ostali bez značajnog dijela deviznih rezervi, a zahtjevi MMF-a u suštini ne bi bili različiti od onog što i sami znamo da treba poduzeti. Rohatinski naglašava da se u kriznim razdobljima uvijek ističe posebna odgovornost fiskalne politike te politike ukupne potrošnje javnog sektora za opće ekonomsko stanje u zemlji.
HNB, ističe guverner, ne može zatvarati oči pred problemom i zato nastoji djelomično pomoći državi u financiranju njenih potreba i na razini godišnjih agregata i posebno u sferi unutargodišnjeg premošćivanja dispariteta između dinamike prikupljanja fiskalnih prihoda i dinamike realizacije rashoda. Vjesnik

1. srpnja 2009.
Rohatinski: Branit ćemo stabilnost tečaja naše valute
Hrvatska mora zadržati manjak u tekućoj bilanci plaćanja ispod razine od šest posto i vlada mora srezati konsolidirani manjak središnje države, rekao je u Baselu guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski
BASEL - Hrvatska Vlada mora pooštriti fiskalnu politiku jer će u protivnom biti prisiljena zatražiti međunarodnu pomoć s obzirom na posustajanje gospodarstva, kazao je u ponedjeljak u Baselu za Reuters guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski.
Središnjoj su banci vezane ruke jer je njezina uloga obrana tečaja kune, naglasio je Rohatinski za Reuters na rubovima godišnje skupštine Međunarodne banke za poravnanja (BIS) u Baselu.
Hrvatsko gospodarstvo moglo bi u ovoj godini zabilježiti pad aktivnosti za 4,5 posto s obzirom na mogući pad izvoza za desetak posto.
Hrvatska mora zadržati manjak u tekućoj bilanci plaćanja ispod razine od šest posto i vlada mora srezati konsolidirani manjak središnje države, dodao je Rohatinski.
>U takvim uvjetima vjerujem da nam neće biti potrebna pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u 2009.<, napomenuo je.
U travnju je guverner HNB-a kazao da je MMF spreman pomoći Hrvatskoj bude li to potrebno, ali zasada nema naznaka da Hrvatska ne uspijeva refinancirati svoj dug u 2009.
U Baselu je Rohatinski naglasio da je na Vladi odgovornost da riješi pitanje manjka, koji bi ove godini mogao dosegnuti četiri posto BDP-a. >To po mom mišljenju nije prihvatljivo<, istaknuo je.
Zbog velikog vanjskog duga, koji je prošle godine dosegnuo oko 83 posto BDP-a, i velikog manjka u tekućoj bilanci plaćanja, koji je u 2008. iznosio nekih devet posto, Hrvatska je postala ranjiva na vanjske šokove, poput pada izvozne potražnje i izravnih inozemnih ulaganja, tumači guverner HNB-a.
Hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine zabilježilo pad aktivnosti za 6,7 posto na godišnjoj razini a prognoza Rohatinskoga za cijelu godinu još je pesimističnija od one MMF-ove, koji je početkom lipnja procijenio da će hrvatski BDP ove godine biti smanjen za 3,5 posto.
Vlada ne može računati na pomoć središnje banke, upozorio je guverner HNB-a.
>Ove se godine monetarna politika neće ponovno ublažavati<, kazao je. >Branit ćemo stabilnost tečaja naše valute<.
Središnja banka brani plivajući tečaj kune u određenom rasponu prema euru, a u početnoj je fazi krize donekle ublažila monetarnu politiku.
Visoki vanjski dug ograničava manevarski prostor monetarne politike, objasnio je Rohatinski. >Nećemo tiskati novac, to bi moglo ugroziti stabilnost naše valute<, rekao je Rohatinski.
U slučaju deprecijacije kune međunarodna bi pomoć bila nužna, dodao je. U nadolazećim mjesecima kuna bi, po njegovim riječima, trebala ostati stabilna.
No, ujesen bi se tečaj mogao naći pod pritiskom ako se fiskalna situacija ne poboljša, što bi moglo prisiliti središnju banku da pooštri monetarnu politiku, upozorio je guverner HNB-a.
>Bude li potrebno, središnja će banka braniti tečaj kune ne samo intervencijama već i povlačenjem likvidnosti<, dodao je. Vjesnik

30. lipnja 2009.
Rohatinski upozorava da Vlada mora pooštriti fiskalnu politiku
Središnjoj su banci vezane ruke jer je njezina uloga obrana tečaja kune, naglasio je Rohatinski
Vlada RH mora pooštriti fiskalnu politiku jer će u protivnom biti prisiljena zatražiti međunarodnu pomoć s obzirom na posustajanje gospodarstva, kazao je jučer u Baselu za Reuters guverner Hrvatske narodne banke, Željko Rohatinski.
Središnjoj su banci vezane ruke jer je njezina uloga obrana tečaja kune, naglasio je Rohatinski za Reuters na rubovima godišnje skupštine Međunarodne banke za poravnanja (BIS) u Baselu. Hrvatsko gospodarstvo moglo bi u ovoj godini zabilježiti pad aktivnosti za 4,5 posto s obzirom na mogući pad izvoza za desetak posto.
Hrvatska mora zadržati manjak u tekućoj bilanci plaćanja ispod razine od 6 posto i vlada mora srezati konsolidirani manjak središnje države, dodao je Rohatinski. "U takvim uvjetima vjerujem da nam neće biti potrebna pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u 2009. godini", napomenuo je. U travnju je guverner HNB-a kazao da je MMF spreman pomoći Hrvatskoj bude li to potrebno, ali zasada nema naznaka da Hrvatska ne uspijeva refinancirati svoj dug u 2009.
U Baselu je Rohatinski naglasio da je na Vladi odgovornost da riješi pitanje manjka, koji bi ove godini mogao dosegnuti 4 posto BDP-a. "To po mom mišljenju nije prihvatljivo", istaknuo je. Zbog velikog vanjskog duga, koji je prošle godine dosegnuo oko 83 posto BDP-a, i velikog manjka u tekućoj bilanci plaćanja, koji je u 2008. iznosio nekih 9 posto, Hrvatska je postala ranjiva na vanjske šokove, poput pada izvozne potražnje i izravnih inozemnih ulaganja, tumači guverner HNB-a.
Hrvatsko je gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju zabilježilo pad aktivnosti za 6,7 posto na godišnjoj razini, a prognoza Rohatinskoga za cijelu godinu još je pesimističnija od one MMF-ove, koji je početkom lipnja procijenio da će hrvatski BDP ove godine biti smanjen za 3,5 posto. Vlada ne može računati na pomoć središnje banke, upozorio je guverner HNB-a.
"Ove se godine monetarna politika neće ponovno ublažavati", kazao je. "Branit ćemo stabilnost tečaja naše valute". Središnja banka brani plivajući tečaj kune u određenom rasponu prema euru, a u početnoj je fazi krize donekle ublažila monetarnu politiku. Visoki vanjski dug ograničava manevarski prostor monetarne politike, objasnio je Rohatinski. "Nećemo tiskati novac, to bi moglo ugroziti stabilnost naše valute", rekao je Rohatinski. U slučaju deprecijacije kune međunarodna bi pomoć bila nužna, dodao je. U nadolazećim mjesecima kuna bi, po njegovim riječima, trebala ostati stabilna.
No, ujesen bi se tečaj mogao naći pod pritiskom ako se fiskalna situacija ne poboljša, što bi moglo prisiliti središnju banku da pooštri monetarnu politiku, upozorio je guverner HNB-a. "Bude li potrebno, središnja će banka braniti tečaj kune ne samo intervencijama već i povlačenjem likvidnosti", dodao je guverner. (poslovni.hr)

27. travnja 2009.
Rohatinski: Hrvatska ne treba 'stand by' aranžman s MMF-om
Hrvatska neće tražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) jer je njezin financijski sustav stabilan, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, prenosi u ponedjeljak američka agencija Bloomberg.
Prema postojećem službenom stavu hrvatske središnje banke i vlade, Hrvatska ne treba 'stand-by' aranžman s MMF-om, rekao je Rohatinski u intervjuu za Bloomberg tijekom proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu.
- Naš je financijski sustav stabilan i ja vjerujem da će takav i ostati. Ključno pitanje je primjerena fiskalna politika i mi bi trebali biti sposobni provoditi takvu politiku - dodao je.
Bloomberg napominje kako se mnoge istočnoeuropske zemlje bore s refinanciranjem svojih dospjelih vanjskih dugova zbog globalne nestašice kredita. MMF, koji predvodi napore za ublažavanje teških financijskih uvjeta, kreditno je pomogao hrvatskim susjedima, Mađarskoj i Srbiji.
Hrvatska će moći refinancirati svoje inozemne obveze, rekao je Rohatinski. Nenamireni dug je u prva tri mjeseca ostao nepromijenjen u odnosu na kraj 2008. godine, a 70 posto toga duga otpada na bankarski sustav i velike kompanije, kazao je guverner HNB-a.
- To je sve u stranom vlasništvu, pa je u interesu njihovih kreditora da izbjegnu povlačenje kapitala iz Hrvatske - naglasio je Rohatinski.
Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će zabilježiti pad od oko četiri posto ove godine, dok će izvoz pasti do 10 posto, predvidio je Rohatinski. Dok prodaja u inozemstvu pada, središnja banka mora reducirati deficit platne bilance ograničavajući domaću potražnju, kazao je. HNB drži svoju ključnu kamatnu stopu na devet posto od kraja 2007.
- Glavni problem za hrvatsko gospodarstvo je pad narudžbi u proizvodnji, a ja moram smanjivati deficit platne bilance. Kao kombinaciju tih dvaju faktora, očekujem smanjivanje BDP-a u 2009. - rekao je.
Hrvatska nastoji dovršiti pregovore o članstvu u Europskoj uniji u 2009., što bi joj omogućilo punopravno članstvo dvije godine kasnije, napominje Bloomberg. Slobodna Dalmacija

6. ožujka 2009.
Rohatinski primio nagradu za najboljeg guvernera svijeta
Guverneru HNB-a Željku Rohatinskom uručena je nagrada mjesečnika "The Banker", koja se dodjeljuje onome tko izađe iz okvira nacionalnih mjera i pokaže inovativnost koja se može primijeniti i drugdje
ZAGREB - Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), primio je u Londonu nagradu za najboljega guvernera na svijetu u 2008. godini, javila je Hrvatska radio televizija. Rohatinski i njegov tim poduzeli su niz mjera koje su pomogle hrvatskim bankama da globalnu bankarsku krizu u rujnu 2008. prebrode bolje i lakše nego mnoge druge, ali one uvijek nisu nailazile na odobravanje.
"Druge banke, međunarodne financijske institucije poput MMF-a i naše unutarnje institucije nisu bile oduševljene time što smo poduzeli", rekao je Rohatinski. Njihov najvažniji rezultat, kako je naglasio, jest "da smo uspjeli smanjiti vanjski dug banaka i pad u kreditima s 25 posto u 2006. na 11 posto u 2008.". Bilo je to dovoljno brzo i nije došlo do usporavanja ekonomije, zaključio je Rohatinski.
Nakon tih mjera, likvidne pričuve u bankarskom sustavu brzo su narasle na 40 posto vrijednosti BDP-a, što je osiguralo Hrvatsku u prvom naletu svjetskog financijskog sloma kada su mnoge zemlje bile teško pogođene. Stručnjaci su te mjere proglasili vizionarskima i neke su zemlje u regiji počele slijediti primjer guvernera Rohatinskog.
Philip Alexander, financijski urednik časopisa The Banker, koji nagradu dodjeljuje, objasnio je da se nagrada dodjeljuje onome tko izađe iz okvira nacionalnih mjera i pokaže inovativnost koja se može primijeniti i drugdje.
Mjesečnik The Banker, koji pripada publikacijama skupine najutjecajnijih europskih financijskih novina Financial Times i svake godine u svom siječanjskom broju objavljuje izbor najboljega regionalnoga guvernera i "guvernera godine" u svijetu, i to na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima. Za 2007. godinu, primjerice, istovjetna priznanja pripala su čelnom čovjeku Europske središnje banke Jean-Claudeu Trichetu. [vj]


19. veljače 2009.
Neodlučna vlada i neozbiljne banke
Guverner HNB-a Željko Rohatinski nakon dva mjeseca šutnje - odlučio se javno izjasniti o kritičnim točkama koje muče hrvatske financije. U žarištu su se našle banke, stabilnost kune te mogući aranžman s MMF-om za koji Rohatinski smatra da nam trenutačno - ne treba.
Guverner je ponovio kako i sami znamo što treba napraviti i kako je i prije dva mjeseca tvrdio da nam ne treba stand by aranžman s MMF-om. Nažalost u dva mjeseca nije se puno napravilo i što se bude više čekalo aranžman s MMF-om će se sve više nametati sam po sebi, kazao je Rohatinski na konferenciji za novinare. Suština problema je u tome jesmo li spremni neke od nepopularnih mjera donijeti sami i bez stand by-a ili nam je takav aranžman potreban kao alibi za te mjere, rekao je Rohatinski.
Na upit može li dati kakvu preporuku Vladi, Rohatinski je napomenuo kako poštuje stav Vlade da se ne miješa u politiku središnje banke, pa onda ni HNB ne može uzeti pravo da se miješa u posao Vlade.
Hitno smanjiti deficit
Kazao je tek kako s obzirom na situaciju u financijskom sektoru svako zaduživanje države, odnosno svaki deficit proračuna i konsolidirane opće države na određeni način predstavlja dodatni problem i u uvjetima ograničene ponude novca ima relativni utjecaj na mogućnost zaduživanja ostalih sektora. Objasnio je da to znači da bi bilo dobro kada bi država smanjivala deficit, a ako to ne može onda se za njegovo financiranje zaduži u inozemstvu.
Rohatinski je iznio procjenu središnje banke da će stopa gospodarskog rasta u prošloj godini biti oko 2,3 posto, a tendencija usporavanja i pada zabilježena u posljednjim tromjesečjima prošle godine prenosi se i u ovu godinu. HNB procjenjuje da će deficit tekućeg računa platne bilance u 2008. biti oko 4,5 milijardi eura, ili 11 posto BDP-a, a inozemni je dug krajem prošle godine dosegnuo 39 milijardi eura ili 94 posto BDP-a.
Kao krupna ograničenja naveo je i pad izvozne potražnje, bitno smanjenje izravnih inozemnih ulaganja, pitanje u kojoj će mjeri poduzeća moći reprogramirati svoj vanjski dug u ovoj godini te visoke otplate inozemnog duga. U ovoj godini treba vratiti 12,8 milijardi eura glavnice i oko milijardu eura kamate, što je otprilike trećina BDP-a, rekao je.
Guverener napominje kako će vanjska i domaća ograničenja imati negativne utjecaje i na gospodarski rast. No, nije najbitnije hoće li pad BDP-a biti 1, 2 ili 3 posto već kako omogućiti financiranje ekonomije i u bitno otežanim okolnostima. U tom bitnu ulogu imaju kretanja u financijskom sektoru i zadržavanje stabilnosti s dva cilja - stabilnost financijskog sustava i stabilnost tečaja, kazao je.

Banke se trebaju odgovorno ponašati

Banke se trebaju odgovornije ponašati i prestati raditi pritiske na Središnju banku, kako bi se održala stabilnost tečaja, ali i ukupna financijska i gospodarska stabilnost, izjavio je Rohatinski.
Rekao je da se ne želi miješati u vođenje ekonomske politike, ali i to da svaki deficit i novo zaduživanje mogu dodatno pogoršati složenu situaciju u gospodarstvu i financijama. Guverner je kao imperativ istaknuo održavanje stabilnosti tečaja, što je važno i za socijalnu stabilnost, te da se neće dopustiti veća devalvacija kune koju poslije nije moguće zaustaviti.
Banke su, kazao je guverner, tokom siječnja 2009. prilikom pregovora o kreditu državi od 750 milijuna eura vršile pritisak na politiku HNB-a. Tražile su ukidanje ograničenja plasmana kredita te osiguranje kamatne stope na tržištu novca. Rohatinski je izrazio zadovoljstvo što je Ministarstvo financija, unatoč pritsku banaka, uspjelo dobiti kredit. Uvjeren je da će banke nastaviti s pritiscima.

Nova intervencija na deviznom tržišta
Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je danas na deviznom tržištu prodavši poslovnim bankama 184,75 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,440584 kune za jedan euro, a u kupovinu tih eura poslovne su banke uložile približno 1,37 milijardi kuna.
Intervencija je uslijedila nakon što je na jučerašnjoj tečajnici, srednji tečaj eura porastao na razinu iznad 7,45 kuna, prvi put u zadnje četiri godine, odnosno od ožujka 2005. godine. Danas je održana i redovita obrnuta repo-aukcija na kojoj je HNB prihvatila polovicu od ukupno 8,5 milijardi kuna pristiglih ponuda banaka, odnosno 4,25 milijarde kuna po fiksnoj repo stopi od 6,00 posto.
Posljednji put HNB je intervenirala 23. siječnja prodajom 328,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,401083 kune za jedan euro.

Banke žive od građanskih kredita
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke koji ilustriraju stanje u bankarskom sektoru na kraju prošle godine, pokazuju da su trideset i tri domaće banke ukupno podijelile 246,6 milijarda kuna kredita, 40-ak milijarda kuna više nego na kraju 2007.
Najviše kredita, 122,7 milijardi kuna, podigli su građani, dok su 94,1 milijardu kuna banke odobrile korporativnom sektoru, a na državu je otpalo 21,5 milijardi kuna ukupno odobrenoga kreditnog portfelja, piše Poslovni.hr.Ranjiva Hrvatska
Talijanski UniCredito, austrijske Erste Group Banka i Raiffeisen International i francuska Societe Generale, pokupovale su proteklih godina većinu banaka u istočnoj Europi kako bi ostvarile korist od snažnog rasta obujma kredita koji je bio pokretačka snaga gospodarskog procvata u regiji. One bi mogle postati selektivnije pri financiranju svojih podružnica, što bi dodatno pojačalo rizik za slabije zemlje, napominje Agencija za kreditni rejting Moody's. Hrvatska je, prema njihovom sudu - među najranjivijima.
Inače, u svom najnovijem komentaru o bankovnom sektoru u istočnoj Europi Moody's je objavila je kako će recesija u istočnoeuropskim zemljama biti ozbiljnija nego u drugim regijama. Dionice istočnoeuropskih banaka potonule su jučer na najnižu razinu u posljednjih šest godina. HRT

19. veljače 2009.
Guverner Rohatinski po svaku cijenu želi zaštititi financijski sustav
Stabilan tečaj sada važniji od kamata
Autor Ljubica Gatarić  
Više kamate na kredite manje su zlo od slabljenja kune, glavna je današnja poruka guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je rekao da će učiniti sve što treba da održi stabilnost financijskog sustava, a to znači i stabilnost tečaja.
Presedan
- To je imperativ da se održi normalan ekonomski život u zemlji - poručio je guverner i dodao kako ne može ništa jamčiti, ali će sve učiniti da iz "krize iziđemo živi i što manje ranjivi". Koga će takva poruka umiriti tek treba vidjeti, jer je i danas guverner pokazao da ne maše praznih ruku: pošto je tečaj bio 7,47, na tržište je pustio novih 185 milijuna eura te je bankama oslobodio dodatnih 1,25 milijardi eura pričuva.
Oštrica guvernerove kritike išla je prema poslovnim bankama koje su se, rekao je, odlučile na slučaj bez presedana. Uvjetovali su davanje prošlog kredita državi promjenama u politici HNB-a, i to u dijelu ograničenja rasta plasmana, kamata na tržištu novca i tečaja.
- Nisam socijalno neosjetljiv, ali mnogo veća zaštita dužnika postiže se sprečavanjem deprecijacije tečaja - rekao je Rohatinski te ponovio da u uvjetima kada se otpuštaju devizne rezerve i povlače kune na tržištu novca rastu kamatne stope.
Odbacio je kuloarske priče o euru na 8, 10 ili više kuna, rekavši da devalvacija ne može stati na 10 posto kad se jednom krene s njome. - To je kao kad se pusti duh iz boce, nema srednjeg puta, tečaj se ili brani ili pušta. Nema jamstava da ćemo uspjeti jer ne ovisi sve o nama nego i o vanjskim činiteljima - rekao je guverner koji očekuje da će ove godine uvoz pasti 8%, a izvoz 3%.
- Nije važno hoće li BDP pasti jedan, dva ili tri posto, najbitnije je sačuvati zdravu jezgru ekonomije, omogućiti joj da se financira i posluje u bitno otežanim uvjetima - poručio je guverner. Prozvani bankari nisu željeli komentirati navode o ucjenama, ali su preko udruge banaka istaknuli da nije riječ o presedanu.

Legitiman zahtjev
Kad je HUP pripremao zahtjeve za Vladu, jedan je bio i ukidanje limita jer zbog tečajnih razlika nije bilo prostora za nove kredite. Probleme s limitima, odgovorio je Rohatinski, imaju samo banke koje imaju velik udio kredita u švicarskim francima.
"HNB je na vrijeme upozoravao koje rizike donose švicarski franci i sada ne može i ne želi ništa učiniti u vezi s tim. Svi su znali u kakav se rizik upuštaju i sad se suočavaju s posljedicama", rekao je Rohatinski. Bankama je poručio da su one hrvatske unatoč inozemnom vlasniku te da im taj interes mora biti dominantan. 

Upitno Gdje naći 12,8 milijardi eura
Na naplatu stiže 12,8 milijardi eura glavnice i jedna milijarda eura kamata prema svim sektorima. To je trećina BDP-a, pa je i guverner ostavio otvorenim pitanje koliko će se ti dugovi moći reprogramirati. Zanimljivo je da je Rohatinski obazrivo odgovarao na pitanja vezana uz rad Vlade, rekavši da poštuje to što se Vlada ne miješa u rad centralne banke, pa neće ni on u njezin posao. Ipak, dodao je da je svaki deficit, svako novo zaduženje države problem i utječe na druge sektore. Večernji list

8. siječnja 2009.
Željko Rohatinski najbolji svjetski guverner
Mjesečnik The Banker dodijelio je guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom dva priznanja za proteklu godinu - priznanje najboljeg guvernera Europe i najboljeg centralnog bankara godine 2008. u globalnim razmjerima.
Časopis Banker (pripada publikacijama grupe Financial Times), koji od 1926. godine prati financijska kretanja u svijetu, kao i svake godine u svom siječanjskom broju objavljuje izbor najboljeg regionalnog guvernera i 'guvernera godine' u svijetu, na temelju ocjena uredništva i istraživanja provedenog među bankarima i ekonomskim analitičarima.
Za prethodnu godinu, primjerice, istovjetna priznanja pripala su čelnom čovjeku Europske središnje banke Jean-Claude Trichetu.
U obrazloženju upućenom guverneru Rohatinskom navodi se da nagrada odražava povjerenje tržišta u njegovo postupanje tijekom prošle godine i u djelovanje HNB-a u ovim teškim vremenima.
'Financijska kriza naročito je jasno pokazala da su mjere poduzimane od strane HNB-a od 2006. godine u cilju obuzdavanja kreditnih plasmana u Hrvatskoj, a osobito zaduživanja u inozemnim valutama, bile razborite. Sudionici našeg istraživanja isticali su da niz zemalja teško pogođenih krizom sada primjenjuje iste takve mjere, ali mnogo mjeseci kasnije nego što je to učinjeno u Hrvatskoj', stoji u obrazloženju.
Na upit što za njega znači ovo priznanje, jedno od brojnih koja mu je dosad dodijelila domaća i inozemna stručna javnost, guverner HNB-a Željko Rohatinski je izjavio: 'Nakon brojnih osporavanja, ovo je veliko priznanje za HNB i mene osobno. Nadam se da će naša politika barem malo pridonijeti da Hrvatska lakše prebrodi krizno razdoblje'.(t-portal)