25. srpnja 2008.
Hrvatskoj odmrznut novac iz EU fondova
Za ugovaranje projekata iz do sada blokiranog programa Phare 2006 rok je 30. studenoga 2008.
ZAGREB - Hrvatskoj će biti odmrznuta sredstva iz pretpristupnih fondova, sedam mjeseci nakon što je Europska komisija izrazila nezadovoljstvo načinom upravljanja novcem EU. Konačna odluka očekuje se sutra, nekoliko dana nakon što je EK suspendirala oko 500 milijuna eura Bugarskoj zbog sumnji u korupciju.
U proteklih pola godine Hrvatska je očito uspjela zadovoljiti kriterije koje joj dobila iz Bruxellesa u siječnju ove godine kada je EK suspendirala potpise na ugovore iz programa Phare 2006 (61 milijun eura) te za pet milijuna eura umanjila sredstva iz IPA programa (umjesto 45,5 milijuna eura odobreno je 40,5).
Razlozi su bili manjkavost u upravljanju fondovima te kašnjenje s predajom projektne dokumentacije. Hrvatska je dobila šest mjerila, a najvažniji među njima bio je nova organizacija i ekipiranje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija. Agencija je počela funkcionirati samostalno i do danas je udvostručen broj zaposlenih.
Ostali dio mjerila odnosio se na poboljšanje kvalitete i rokova dokumentacije koja se dostavlja Komisiji. Rok za ugovaranje projekata iz do sada blokiranog programa Phare 2006 je kraj studenoga ove godine, što znači da ostaje još malo vremena da se dokumentacija pripremi kvalitetno i na vrijeme.
Riječ je o projektima koji su već nominirani i čeka se konačni potpis Komisije. No, malo je njih koji su već spremni za potpis. Iskorištenost prijašnjih programa godišnje je u prosjeku bila oko 60 posto. M. Klepo, Jutarnji list

25. srpnja 2008.
Od 2003. drvna industrija udvostručila izvoz
Ministar Čobanković u tvornici parketa
OGULIN - Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković je za posjeta ogulinskoj tvornici parketa i širokopodnih dasaka >PM Lignum<, vlasnika generala Pavla Miljavca, rekao da je od 2003. do 2007. drvoprerađivačka djelatnost udvostručila izvoz - s 464 milijuna dolara 2003. na 959 milijuna lani. >Izvoz je s 464 milijuna dolara u 2003. lani porastao na 959 milijuna. Za ovu godinu očekujemo više od milijardu, a do kraja mandata ove Vlade i oko 1,5 milijardi dolara. Već sada u izvozu sudjeluje oko 70 posto gotovih proizvoda - parketa, drvenih podova te građevne stolarije i namještaja<, kazao je ministar. Iz državnog proračuna lani je za poticaje za razvoj drvne djelatnosti izdvojeno 42, a ove godine planirano je oko 46 milijuna kuna. >Nova ogulinska tvornica može proizvesti oko milijun četvornih metara parketa na godinu, ali i dvostruko više ako bude trebalo uvesti drugu smjenu<, rekao je Miljavac. Dodao je da o visokoautomatiziranoj tehnologiji najbolje govori podatak da će proizvodnju opsluživati najviše 45 radnika, za što je u drugim tvornicama parketa potrebno oko 250 do 280 radnika. Tvornica ekološki ispunjava najviše norme EU-a, nema otpadnih voda, a lakovi i ljepila su na bazi vode i smola.Vjesnik

25. srpnja 2008.
Milijunti putnik Croatia Airlinesa u ovoj godini
ZAGREB - Nacionalni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlinesa u četvrtak je zabilježio milijun prevezenih putnika u 2008. godini, a ove je godine taj broj putnika dostignut najranije u povijesti tvrtke, odnosno 18 dana ranije nego u 2007. godini. Ovogodišnji milijunti putnik Croatia Airlinesa je Iva Marinković, koja je putovala na letu Zagreb-Rim (via Split), a kojoj su predstavnici aviokompanije uručili dvije povratne zrakoplovne karte za međunarodno odredište po izboru. Iz Croatia Airlinesa navode da ove godine očekuju više od 1,9 milijuna putnika, kao i da je od početka godine do danas već zabilježeno 13 posto više putnika u odnosu na isto razdoblje lani. Od prvoga komercijalnog leta Croatia Airlinesa, koji je obavljen u svibnju 1991. godine, do polovice srpnja ove godine u zrakoplovima hrvatskoga nacionalnog avioprijevoznika prevezeno je više od 18 milijuna putnika. Vjesnik

24. srpnja 2008.
Madison Square Garden >Jani< otvorio vrata svijeta
Kako je voda postala jedan od najprepoznatljivijih domaćih proizvoda. Prepoznatljivost Jane može se prije svega zahvaliti odličnom marketinškom potezu potpisivanja ugovora s najpoznatijom dvoranom u New Yorku
U gotovo svim izborima i spominjanjima hrvatskih prepoznatljivih proizvoda, ili kako je popularno reći brandova, koji su svoj uspjeh postigli i izvan granica Lijepe naše spominje se i voda Jana. Najčešće se uspjeh Jane veže uz prisustvo u Madison Square Gardenu, jednoj od najpoznatijih američkih, ali i svjetskih sportskih dvorana, domu hokejaških i košarkaških klubova New York Rangersa i New York Knicksa. Istražili smo što je presudno za takav Janin uspjeh i što nakon New Yorka.
Prema brojnim svjedočenjima, ne samo naših ljudi koji su posjetili New York, ističe se kako Jana nije vezana samo uz Madison Square Garden, već ju možete kupiti u trgovinama na svakom koraku, a nezaobilazan je dio ponude u restoranima i zalogajnicama čak na poznatoj Petoj aveniji.
Prepoznatljivost Jane može se prije svega zahvaliti odličnom marketinškom potezu potpisivanja ugovora s najpoznatijom dvoranom u New Yorku te gledanosti i popularnosti klubova koji ondje igraju - New York Knicksa i New York Rangersa.
Kako je za portal www.suvremena.hr rekao viši potpredsjednik za prodaju Jane u sjevernoj Americi Ron Easley, ljudi sve više konzumiraju mineralnu vodu, dok je prodaja sokova u padu. Naglasio je kako ljudi u Los Angelesu, Chicagu i drugim gradovima vide reklamu za Janu, a oni koji posjete gotovo uvijek rasprodanu dvoranu mogu tu vodu kupiti u dućanima koji su već dva bloka dalje te u tome vidi priliku širenja naše izvorske vode i u druge dijelove SAD-a. Jana se danas može pronaći u hladnjacima brojnih trgovačkih i farmaceutskih lanaca, poput Walgreen"sa, Whole Foodsa, Food Emporiuma i drugih trgovačkih lanaca i ravnopravno kreće u borbu s već afirmiranim vodama poput Eviana i Perriera.

Planetarne zvijezde s >Janom< u rukama
Tijekom utakmica New York Knicksa i New York Rangersa, ali i na ostalim događajima u legendarnom Madison Square Gardenu, poput boksačkih mečeva ili koncerata, može se kupiti jedino Jana, a na semaforima i uz teren stalno se vrte Janine reklame. Popularnost vode među navijačima tih klubova, a što je još važnije ne samo njih, dodatno dobiva na težini kada bocu Jane za vrijeme utakmice u rukama drže planetarno popularne zvijezde poput Brucea Willisa, Beyonce ili braće Baldwin. Luka Capar, Vjesnik

22. srpnja 2008.
Put do EU-sredstava za hrvatske poduzetnike
>EUhorizont< donosi sve podatke o natječajima za pružanje usluga, nabavu opreme i radovima financiranim iz eurofondova
ZAGREB - Zagrebačka banka počela je objavljivati >EUhorizont<, elektroničke publikacije namijenjene svim zainteresiranim za fondove Europske unije, a u njoj će, između ostalog, biti predstavljeni EU-fondovi dostupni Republici Hrvatskoj, najavljena događanja, seminari i konferencije na temu Europske unije, kao i novosti u ponudi Zagrebačke banke za klijente koji sudjeluju na natječajima u okviru fondova dostupnih Hrvatskoj, objavljeno je iz Zagrebačke banke. Publikacija je namijenjena poslovnim subjektima (malim i srednjim poduzetnicima, velikim tvrtkama koje mogu sudjelovati na natječajima za pružanje usluga, nabavu opreme i izvođenje radova u okviru projekata financiranih iz EU-fondova), lokalnoj i regionalnoj upravi, nevladinim organizacijama, obrazovnim, istraživačkim i razvojnim institucijama i svima koji žele saznati nešto više o Europskoj uniji.
U njoj će biti predstavljeni fondovi Europske unije dostupni Republici Hrvatskoj, praćen tijek pregovora Hrvatske o ulasku u Europsku uniju, najavljena događanja, seminari i konferencije na temu Europske unije. Također, >EUhorizont< će informirati klijente o mogućnostima sudjelovanja na natječajima, pravilima Europske komisije za javnu nabavu, objavljenim natječajima i rokovima za prijavu, ali i predstaviti uspješne projekte te na taj način poticati potencijalne korisnike na sudjelovanje u korištenju fondova. Dodatno, u publikaciji će biti predstavljena i ponuda Zagrebačke banke za klijente koji sudjeluju na natječajima i/ili pozivima za dostavu projektnih prijedloga za bespovratna sredstva u okviru EU-projekata. Riječ je o paketu proizvoda, odnosno kunskim i deviznim računima, činidbenim garancijama prema pravilima Europske komisije te kreditima za sufinanciranje i međufinanciranje projekata. Publikacija će se distribuirati jednom u dva mjeseca putem elektroničke pošte te je dostupna na internetskim stranicama Zagrebačke banke - www.zaba.hr. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za primanje publikacije na adresu: euhorizont@unicreditgroup.zaba.hr. [Marijana Matković], Vjesnik

21. srpnja 2008.
Na Bistrini razvojno-istraživački centar za kamenice
Osim što će zadovoljiti europske propise, lokalnom proizvođaču je osigurano i konzultantsko mjesto u inovacijskim projektima
Malostonska kamenica je vjerojatno uz tune najprestižniji hrvatski proizvod. Višegodišnji nedostatak mlađi iz prirode, na kojima se temelji današnji uzgoj, uzrok je, međutim, slabe proizvodnje koja je s nekadašnjih dva milijuna pala na samo 600.000 komada na godinu. Gradnjom modernih mrjestilišta školjkaša po uzoru na Francusku ili Irsku - za što je na Bistrini u Malostonskom zaljevu Vladina agencija BICRO osigurala 1,8 milijuna eura, a Sveučilište u Dubrovniku i resorno ministarstvo svaki još po 2,4 milijuna - zadovoljit će stroge europske propise za izvoz, te će domaćem proizvođaču osigurati konzultantsko mjesto u inovacijama. Kako se pokazalo nakon predstavljanja budućeg razvojno-istraživačkog centra (MARIBIC), to je posebno zainteresiralo školjkare i ostale poduzetnike, jer će MARIBIC djelovati i kao poslovno-inovacijski centar.
Kako su objasnili predstavnik Sveučilišta Mateo Milković i direktor centra Jura Jug-Dujaković, >patentnih odvjetnika< u Hrvatskoj je malo.
Prvi je iskorak učinio Institut >Ruđer Bošković< koji je u Zagrebu otvoren ured. Ipak, za provjeru komercijalnog potencijala svojih inovacija, ovdašnji proizvođač neće morati potezati do metropole. Punu informaciju, ili barem smjernice kome i gdje se obratiti, dobit će na Bistrini ili dubrovačkom sveučilištu. >Dobro nam se obratiti, ako ni zbog čega drugoga, ono barem radi informacije<, rekao je rektor Milković i pozvao lokalne proizvođače na suradnju.
Podsjetio je da klasičnim poticajima kakve poznajemo iz sustava HABOR-a istječe vrijeme jer EU ne poznaje takav oblik podrške, pa se valja prilagoditi dok je vrijeme. Među ostalim, udruživanjem u zadruge (klastere) i jedinstvenim cijenama, dok je na državnoj strani ažuriranje povlastica u uzgoju kad je riječ o koncesijama i registraciji uzgajališta.
>Razgovor o idejama također je posao MARIBIC-a<, jasan je Milković. >Marikulturu ćemo predstavljati kao uspješnu, profitabilnu industriju. Osobito financijskim kućama<, kaže pak Jug-Dujaković.
Lokalnim bi proizvođačima to trebao biti dodatni poticaj u opredjeljenju za ovu vrstu biznisa koji je dugoročno isplativ. Dvojaka uloga MARIBIC-a, savjetnika vezanog uz intelektualno vlasništvo i osiguranja dovoljne količine mlađi za proizvodnju, daje za pravo onima koji su ga odmah okarakterizirali i komercijalnim i razvojnim.
Bez obzira na to što preuređenje objekata u centar za akvakulturu tek predstoji, odmah se može računati na pripremu marketinške studije i proizvoda za tržište.
Pilot-mrjestilište na Bistrini djeluje već nekoliko godina. Vode ga Jug-Dujaković, koji je slična iskustva stjecao na projektima u Americi i Kanadi, te voditelj Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Branko Glamuzina.
Prva konzumna kamenica iz uzgoja probno mrjestilište izbacilo je još proljetos, a koliko će proizvođači znati iskoristiti ovu po svemu biološku proizvodnju, vjerojatno je najbolje procijenio onaj koji je, odgovarajući na to pitanje, ustvrdio da dobitak ne ovisi o zaslugama, nego o sposobnostima.

Ni traga bolestima kamenice
Analiza zdravstvenog statusa pokazala je nepostojanje glavnih bolesti kamenice, posebice parazita, ali i bakterijskih i virusnih bolesti. Dugoročni je cilj razvoj moderne industrije malostonske kamenice - proizvodnja 5000 tona na godinu i zarada od 42 milijuna eura. Proizvodnja dagnji i kamenica do 2010. godine učetverostručit će se. Trenutačno iznosi 1500 tona dagnji na godinu, odnosno 1,5 milijuna komada kamenice godišnje.

Skupljajmo školjke!
Da školjke nisu za bacanje, čulo se od Davorina Medakovića iz Centra za istraživanje mora u Rovinju. Višestruka je, naime, iskoristivost ljušture, jer su njezini sastojci baza nekih lijekova, na primjer za osteoporozu (kalcij). Sami pak uzgajivači mogu se riješiti ljuštura tako da ih samelju u betonsku smjesu i iskoriste za gradnju.Katarina Bulić, Vjesnik


16. srpnja 2008.
Sindikat protiv prodaje >Esplanade< Kerumu
ZAGREB - Sindikat turizma i usluga Hrvatske u priopćenju u utorak usprotivio se mogućoj prodaji zagrebačkog hotela >The Regent Esplanade< splitskom poduzetniku Željku Kerumu. >Esplanade< nije samo hotel, već i svojevrstan zagrebački spomenik kulture, on je simbol tradicije i povijesti grada, on utjelovljuje duh Zagreba i njegovih građana, u njemu su odsjedale mnoge slavne osobe, domaće i svjetskoga glasa, ističe sindikat. Prodaja tog hotelskog dragulja osobi >koja se s takvom veličinom ne zna i nije u stanju nositi< značila bi propast ne samo zaposlenih u >Esplanadi< i samoga hotela, već i svojevrsnu kapitulaciju Zagreba pred kapitalom bez duše, povijesti, kulture i tradicije. Sindikat trgovine Hrvatske nema takva pozitivna iskustva s Kerumom, a njegovi se radnici ne mogu pohvaliti poštivanjem osnovnih radnih, pa čak i ljudskih prava, tvrdi Sindikat turizma. Vjesnik

16. srpnja 2008.
Ličani se bore da njihov med postane "brand"
Razlika između ličkog i slavnonskog meda je što oprašivanje livada na kojima se pčele hrane u Lici traje 100 dana, a u Slavoniji svega desetak dana
Da se u podneblju Smiljana nedaleko od Gospića rađaju ljudi s nepresušnim originalnim idejama i zamislima, svjedoči susjed velikog izumitelja Nikole Tesle, pedesetdvogodišnji pčelar i proizvođač meda Mirko Milković. Oko 200 metara nedaleko od Tesline kuće na svojoj djedovini počeo se baviti pčelarstvom. U početku, kao i pokojni otac, za svoje potrebe, a sada za potrebe tržišta.
S 235 košnica proizvede godišnje oko sedam tona kvalitetnog meda, uglavnom livadskog i od vrijeska. >To je med izuzetne kvalitete koji treba zaštiti<, rekao je Mirko. Razlika tog meda od onog u slavonskom pčelarstvu je što oprašivanje livada na kojima se pčele hrane u Lici traje 100 dana, a u Slavoniji svega desetak dana. Dok većina pčelara, posebno u drugim krajevima Hrvatske, dohranjuje pčele, on svoje nikad.
Ličke livade su s biljem i cvijećem raznolike i imaju puno vrsta, što obogaćuje sastojke meda. Kada bi zaštitili lički med, tvrdi pčelar Mirko, onda bi mogli postizati i veće cijene. Tu autohtonost treba brendirati. U Lici pčelari jako dugo mogu skupljati pelud i ona nije dovoljno vrednovana. Zna se koliko vrijedi, povećava imunitet i nezamjenjiva je u prehrani ličinki. U prosječnoj godini može se prikupiti pet do šest kilograma peludi po košnici. Lički pčelari dvaput godišnje vrcaju med, a zanimljivost kod Mirka je da on svoje košnice nigdje ne seli na ispašu, jer je sasvim dovoljna ispaša u okruženju njegova i imanja susjeda.
Govoreći o problemima i uopće isplativosti proizvodnje meda, Mirko ističe da u proizvodnje meda ima jako puno posla. Sama činjenica da se samo za branje peludi potroši minuta po košnici dnevno, dovoljno govori da tu ima dosta posla. Pelud se pohranjuje u hladnjak gdje se zamrzava, kako bi se očuvala svojstva. Od samog meda se ne može živjeti, već se moraju praviti rojevi za tržište, skupljati pelud i propolis. Jedan od problema koji muči naše pčelare, pa i Mirka posebno, je što mladi nisu zainteresirani za bavljenje tim lijepim i nadasve zdravim poslom. Mirko nam je odao još jednu tajnu vrijednosti meda. Naime, med može izvrsno poslužiti umjesto konzervansa, jer kada se u med stavi svježe meso ne može se pokvariti.
Posebnu ljubav pčelar Mirko gaji prema biljnom svijetu. U svojim podrumima i vrtovima uzgaja mnoge vrste bilja od kojih su mnoge zaštićene i na pragu nestanka. Mirka čudi samo deklarativna propagiranja zaštitara prirode koji tvrde da pojedine biljne vrste treba zaštiti zabranama da im se ne prilazi u staništa gdje se mogu pronaći u planinama. Biljkama staništa propadaju zbog promjene kiselosti i kvalitete tla na kojem rastu, pa ih se na taj način neće sačuvati. Biljke treba razmnožavati i presađivati da bi se spasile od nestanka. Možda to jednog dana padne na pamet botaničarima i zaštitarima, a ne samo da nariču nad sudbinom biljnih vrsta koje nestaju.

Uzgoj bumbara
Nemalo smo se iznenadili kada smo ušli u prostoriju gdje su se pod posebnim uvjetima rojili bumbari. Bumbari služe ponajviše za oprašivanje staklenika, a Hrvatska ih uvozi iz Nizozemske, oko 5000 kutija. >Svu pelud koju skupim mogao bih iskoristiti za proizvodnju bumbara. Kada bih imao početni kapital za gradnju proizvodnog prostora za uzgoj bumbara, to bi bio pravi biznis. Da proizvodimo bumbare samo za naše susjedne države, dalo bi se dobro zaraditi. Samo Italija godišnje uvozi 50.000 kutija. Najveći problem je izrada posebnih kutija za uzgoj bumbara, koje također teško nabavljamo iz uvoza<, kaže Mirko.
U Hrvatskoj ima samo jedan manji uzgajivač bumbara, ali samo za svoje potrebe i potrebe svojih susjeda. Mirko Milković je jedan od mnogih >malih< ljudi s dobrim idejama i zamislima kojima bi trebala inicijalna sredstva iz Županije ili pretpristupnih fondova za realizaciju malog obiteljskog gospodarstva takve vrste. >
Tomislav Čanić, Vjesnik

Vjesnik

16. srpnja 2008.
Hrvatski gradovi uspješniji u poslovanju od ostalih u regiji
Prema izvješću Svjetske banke o konkurentnosti gradova Hrvatska je ustrajala u provođenju reformi i kontinuiranom unaprjeđenju poslovnog okruženja
Prema izvješću Grupe Svjetske banke, lakoća poslovanja razlikuje se u većoj mjeri među 22 grada jugoistočne Europe u sedam ekonomija: Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji i Srbiji.
To je prvi put da izvješće o poslovanju ne obuhvaća samo najnaseljenije gradove, već pruža mogućnost usporedbe gradova unutar jedne zemlje, kao i usporedbu s drugim gradovima u regiji.
Izvješće uspoređuje četiri područja regulatornih propisa koji su u nadležnosti lokalnih vlasti: pokretanje poduzeća, rješavanje dozvola, upis vlasništva i provedbu ugovoru.
Iako su neke zemlje postigle izuzetan napredak u poboljšanju investicijske klime na nacionalnoj razini - Hrvatska i Makedonija su bile među 10 najboljih reformatora prošle godine. Izvješće naglašava kako postoji još mogućnosti da se reforme prošire i na lokalnu razinu.
Jane Armitage, direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Europu kaže da se ta regija brzo reformira u svrhu olakšavanja poslovanja. To izvješće pruža podatke na razini gradova koji mogu pružiti dodatnu motivaciju za reforme, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te mogu doprinijeti ubrzanju reformi u cijeloj regiji.
Bitola u Makedoniji je prvorangirani grad prema tom izvješću. Reforme na području poslovanja su od ključne važnosti za rast. Investitorima je potrebna predvidljivost, dobro korporativno upravljanje i zakon o obveznim odnosima, a regiji su potrebne investicije koje će stimulirati rast i stvaranje novih radnih mjesta.
U izvješću su identificirane reforme koje mogu povećati konkurentnost gradova kroz smanjenje troškova i rizika u poslovanju. One obuhvaćaju konsolidaciju procesa izdavanja građevinskih dozvola kroz "One-stop shop" (koncept sve na jednom mjestu), uvođenjem elektronske registracije poduzeća i poboljšanjem sustava upravljanja sudskim postupcima.
Gradovi mogu naučiti o reformskim rješenjima od drugih gradova u svojoj zemlji ili od gradova zemalja u regiji. Kada bi jedan grad usvojio svu postojeću dobru praksu iz jugoistočne Europe, bio bi na devetom mjestu od 178. gradova obuhvaćenih izvješćem >Doing Business<, i bio bi u rangu Irske i Kanade.
Taj grad bi trebao usvojiti dobru praksu Vlore, Albanija (u pokretanju poduzeća), našeg Osijeka, (rješavanje građevinskih dozvola), Pljevlja, Crna Gora (upis vlasništva) i Zrenjanina, Srbija (provedba ugovora).
U pojedinim područjima su hrvatski gradovi uspješniji od ostalih gradova u regiji. Na primjer, broj procedura potrebnih za upis vlasništva je najmanji u Zagrebu (pet procedura). Prosječan trošak naplate ugovora iznosi 14 posto vrijednosti, dok je prosjek jugoistočne Europe 30 posto.
Nakon siječnja 2008. godine, datum završetka izvješća, hrvatski gradovi nastavili su s provođenjem reformi. U Varaždinu je skraćeno vrijeme za otvaranje poduzeća kroz dostavljanje cjelokupne dokumentacije Fini za upis poduzeća pri Trgovačkom sudu.
Zakonom o prostornom planiranju i gradnji smanjen je broj dozvola potrebnih za gradnju gospodarskog objekta te je uvedeno vremensko ograničenje za izdavanje potrebnih rješenja od nadležnih institucija. Provođenje reformi je važno jer se potencijalni investitori ne vode isključivo navedenim područjima obuhvaćenim u izvješću, već i činjenicom da zemlja kontinuirano unaprjeđuje cjelokupno poslovno okruženje.
Hrvatska je ustrajna u provođenju reformi i kontinuiranom unapređenju poslovnog okruženja. Svi ti čimbenici, kao i blizina europskog tržišta i status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, pomoći će Hrvatskoj u privlačenju inozemnih investicija, poticanju rasta poduzetništva i stvaranju novih radnih mjesta.

Projekt "Doing Business"
Projekt "Doing Business" rangira 178 zemalja prema lakoći poslovanja na temelju 10 pokazatelja propisa koji reguliraju poslovanje poduzeća. Mjesta na rang ljestvici utvrđena su na temelju pokazatelja dužine trajanja i troškova potrebnih za ispunjenje zahtjeva države u pogledu pokretanja poduzeća, poslovanju, trgovanju, oporezivanju i zatvaranju poduzeća. Pritom se ne uzimaju u obzir čimbenici kao što su makroekonomska politika, kvaliteta infrastrukture, volatilnosti tečaja, percepcije ulagača ili stope kriminala.Marinko Petković , Vjesnik

15. srpnja 2008.
Neobrađeno zemljište ili u prodaju ili u zakup
Saborska rasprava o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu. I vladajući i oporba predlažu da se ovlasti Agencije u vezi zakupa povećaju kako bi se izbjegle zlouporabe na lokalnoj razini
ZAGREB - Kako bi se smanjile površine neobrađenog zemljišta, njihovi vlasnici morat će ga prodati ili dati u zakup, u protivnom plaćat će kaznu od 2.000 do 50.000 kuna, jedna je od novosti Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu o kojemu je u ponedjeljak u prvom čitanju raspravljao Sabor. Prodajom i zakupom bavit će se Agencija za poljoprivredno zemljište koja će u ime države kupovati zemljišta temeljem prava prvokupa, a zainteresirani za zakup ponude će dostavljati svom Gradu ili Općini. Time se želi spriječiti usitnjenost zemljišta i omogućiti konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Svi klubovi podržali su Prijedlog zakona, ali i vladajući i oporba predlažu da se ovlasti Agencije u vezi zakupa povećaju, kako bi se izbjegle zlouporabe na lokalnoj razini.
>Ovaj sporazum ne stvara nikakve pretpostavke za trajno smještanje američkih snaga ili osnivanje baza u Hrvatskoj<, poručio je ministar obrane Branko Vukelić predstavljajući Sporazum o pravnom položaju snaga SAD-a u Hrvatskoj. Njime se uređuju pravila i uvjeti pod kojima pripadnici američke vojske mogu boraviti u Hrvatskoj i regulira pitanje kaznene jurisdikcije.
SDP smatra da je za izglasavanje Sporazuma potrebna dvotrećinska većina glasova, jer njime Hrvatska SAD-u prepušta ovlasti koje proizlaze iz Ustava, a konačnu odluku u utorak će donijeti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Državna matura trebala bi se prvi put provesti u lipnju 2010., a 2011. moći će ju polagati i učenici strukovnih te umjetničkih škola. To se predviđa Prijedlogom zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, kojim se uvodi i Vijeće roditelja i Vijeće učenika te Nacionalni curriculum od školske godine 2008./2009. I dok klub HDZ-a taj prijedlog smatra najkompleksnijim i najcjelovitijim zahvatom u obrazovni sustav u Hrvatskoj, oporba ga ocjenjuje lošim i zastarjelim.
Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o tržištu kapitala, kojim se uvodi red na domaćem tržištu kapitala. U raspravi se upozorilo da će novi zahtjevniji propisi dovesti do jačanja velikih banaka i brokerskih kuća te propadanja malih, a Gordan Maras je najavio da će klub SDP-a ostati suzdržan u izglasavanju, jer se ovako važan zakon donosi ishitreno. Konstatirao je da Vlada provodi daljnju privatizaciju Ine netransparentnom zamjenom Ininih dionica s Molom, na što su iz HDZ-a odgovorili da je Račanova vlada Inu poklonila Molu, dok sadašnja vlada brine o nacionalnim interesima. [K. D. H. /Ma. L.], Vjesnik

15. srpnja 2008.
Opatija će biti uz bok Cannesu i Monte Carlu
Veliki planovi za vraćanje najstarijeg ljetovališta na Jadranu među svjetske top-destinacije. Goran Štrok naglašava da, osim JLH-a, u Opatiju kani dovesti i neke od najjačih svjetskih "brandova" poput Ritz Carltona, Four Seasonsa i Aman Resortsa
Opatija je do II. svjetskog rata po mondenosti bila uz bok Monte Carlu, a da bi se ponovo vratila na te pozicije, trebat će uložiti još puno novca i znanja. U zadnjih nekoliko godina taj je grad dobio desetak uglavnom obnovljenih hotela s četiri i pet zvjezdica, ali tek se očekuje dolazak uglednih svjetskih hotelskih lanaca, što će morati pratiti gradnja popratnih objekata poput velike polivalentne dvorane. Ovog proljeća zanimanje za ulazak u vlasničku strukturu Liburnia Riviera Hotela (LRH) pokazao je Goran Štrok, vlasnik Jadranskih luksuznih hotela, koji je spreman uložiti u obnovu hotelskih zdanja LRH-a oko 180 milijuna eura. Uz to, Štrok je najavio podizanje prodaje hotelskih soba sa sadašnjih više nego skromnih 40 eura na 200 eura po danu.
Opatijski gradonačelnik Amir Muzur Vjesniku je rekao da Grad Opatija želi izbjeći eventualni Štrokov monopol u opatijskom hotelijerstvu. Zato Grad predlaže privatizaciju LRH-a tako da bi trećina dionica pripala bivšim i sadašnjim zaposlenicima te tvrtke, trećina Goranu Štroku, Grad Opatija zadržao bi 25 posto plus jednu dionicu, a ostalo bi pripalo malim dioničarima. Štrok naglašava da, osim svoje hotelske grupacije, u Opatiju kani dovesti i neke od najjačih svjetskih brandova poput Ritz Carltona, Four Seasonsa, Aman Resortsa i Shangri-Laa. Muzur vjeruje da će Opatija ponovo biti grad uživanja i glamura, kao u vrijeme cara Franje Josipa I., kada su tu dolazili europski i svjetski plemići.
>Najveće promjene u Opatiji dogodile su se nakon II. svjetskog rata kada je taj grad prestao biti mjesto uživanja, jer se je sve u njemu počelo prilagođavati stanovništvu, a ne, kao dotad, turistima, odnosno gostima brojnih hotela<, podsjeća Muzur. Kaže da bi pod navodnike stavio turistički uspješne opatijske sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća, jer su tih godina gosti uglavnom dolazili sami, jer u to vrijeme nije bilo tako velike konkurencije na svjetskom turističkom tržištu kao što je danas.
Štrok napominje da se desetljećima u opatijske hotele nije ulagalo, da se sobe prodaju po vrlo niskim cijenama, a da sve to daje lošu sliku ne samo Liburnije, nego i cijele destinacije.
>Još od 1995. godine, kada sam kupio riječki "Grand Hotel Bonaviju", tražio sam dobar projekt na sjevernom Jadranu, a protekle godine bio sam gotovo pred zaključenjem ugovora o kupnji "Magnum hotela" u Opatiji. Tada sam odustao upravo zbog LRH-a, gdje sam imao određene kontakte i pregovore. Za razvoj opatijskog turizma imam sličan plan i strategiju kao i za Dubrovnik - obnoviti hotele s ulaganjem u svaku sobu od 80.000 do 120.000 eura te provesti dodatnu vrhunsku izobrazbu zaposlenika<, objašnjava Štrok. Kaže i da mu je imperativ Opatiju staviti uz bok Cannesu i Monte Carlu, odnosno pretvoriti je u odredište visokokvalitetnog turizma s luksuznim hotelima i ponudom koja će pratiti takav razvoj.
Muzur smatra da će preuređenje opatijske ljetne pozornice promijeniti taj grad, jer bi se na taj način omogućilo održavanje spektakularnih priredbi za veći broj gledatelja (1850 sjedaćih mjesta) na jednome mjestu. Kada se Opatiju uspoređuje s Monte Carlom, Muzur kaže da je >stara dama< u prednosti, jer nije preizgrađena kao Monte Carlo. Opatija je u nekim segmentima već uz bok Monte Carlu, primjerice po cijeni četvornog metra stambene površine od 6000 eura. Doduše, proteklih godina ni Opatija nije bila pošteđena apartmanizacije, a kada se danas govori o tim nakaradnim prostornim planovima, svi se izvlače na to da su planovi izrađeni prema političkim željama prethodnika. Opatijski gradonačelnik upozorava da bi se taj grad turistički trebao okrenuti nekim novim tržištima, a ne da i dalje bude orijentiran u najvećoj mjeri na Nijemce, Talijane i Austrijance.
>Za takvo što bi trebalo žrtvovati jednu turističku sezonu, ali repozicioniranje Opatije na turističkom tržištu je nužno<, smatra Muzur.

Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, a Opatijci u Istarskoj
Iako je Opatija u Primorsko-goranskoj županiji, Opatijci stalno >objašnjavaju< da je njihov grad zemljopisno dio Istre. Njihov, pak, gradonačelnik Amir Muzur naglašava kako uopće nije upitno da je Opatija zemljopisno, povijesno i administrativno u Primorsko-goranskoj županiji te orijentirana i povezana s Rijekom, ali mu je jasno da je dio njegovih sugrađana dušom u Istri, koja je s druge strane Učke.

Muzur za red na plažama
S obzirom na činjenicu da pojedini koncesionari liburnijskih plaža kupačima ne dopuštaju da na plaže donose svoju hranu i piće te suncobrane, Muzur vjeruje kako se u tome krije krajnji cilj koncesionara - podizanje usluge na plažama na višu razinu. Ipak, dodaje da su to trebali učiniti u ljepšoj maniri.

Hrvatske oaze za bogate goste
Goran Štrok drži da Hrvatska što prije treba odrediti destinacije na kojima će razvijati visokokvalitetan turizam. To su, prema njegovu sudu, Dubrovnik, Hvar, skradinsko-šibenski arhipelag, Opatija i Brijuni. Štrok kaže da je cijela Hrvatska veliki nacionalni park Europe, te se >ne smije prodavati u bescjenje kao ni graditi pod svaku cijenu<.

Opatijci protiv prireza
Opatija će ove godine od prireza (7,5 posto) namaknuti 4,2 milijuna kuna, što će biti utrošeno za sport, zdravstvo i socijalu, a dobar dio Opatijaca smatra da bi taj "harač" trebalo ukinuti, ne mareći previše za to što je prirez u Dubrovniku 15 posto, a u Zagrebu čak 18 posto.

Opatija je 1904. imala spalionicu smeća
Opatija je još 1904. imala spalionicu smeća, i to kao prva u Austro-Ugarskoj Monarhiji, a istodobno je sagrađena i kanalizacijska mreža. Kanalizacijska mreža je rekonstruirana nakon punih 90 godina (?!), a spalionicu smeća možda će ponovno imati jednog dana. Za vrijeme socijalizma u Opatiji su sagrađena tri hotela - >Ambasador< (1966.), >Adriatic< (1971.) i >Admiral< s marinom (1981.), riječ je o betonskim zdanjima velikog kapaciteta, ali nimalo očaravajućeg izgleda. Damir Herceg

Vjesnik

15. srpnja 2008.
Mol uputio ponudu Hanfi
Potpredsjednik Vlade Polančec pojasnio je da sada počinje teći rok od 30 dana u kojem Mol Hanfi treba predočiti sve uvjete javne ponude, cijenu, bankovno jamstvo...
Nakon što je mađarski Mol poslao obavijest Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u kojoj najavljuje dobrovoljnu javnu ponudu za sve Inine dionice koje nisu u vlasništvu te tvrtke i Republike Hrvatske, a što je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec potvrdio u ponedjeljak popodne, očekuje se eventualni odgovor austrijskog OMV-a, odnosno - kontrapodnuda. Podsjetimo, OMV je prošlog tjedna iskazao interes Vladi za kupnju njenih dionica.
Potpredsjednik Polančec pojasnio je da nakon Molove obavijesti Hanfi počinje teći rok od 30 dana u kojem Mol toj regulatornoj agenciji treba predočiti sve uvjete javne ponude, cijenu, bankovnu garanciju i druge detalje. Nakon toga Hanfa se u roku od 14 dana mora očitovati o ponudi: odobriti ju, odbaciti ili tražiti dopunu elemenata ponude.
Kada se ponuda objavi svaki dioničar hrvatske naftne kompanije moći će se odlučiti za eventualnu prodaju svojih dionica. Nakon objave javna ponuda traje 28 dana. Visoki Vladin izvor nakon te Molove objave ističe kako sama javna ponuda ne prejudicira ništa, odnosno >na ništa ne obvezuje Vladu<.
Tom je objavom Mol jasno pokazao svoje namjere, a sada se očekuje eventualna reakcija austrijskog OMV-a. Ta tvrtka, ako misli ozbiljno, kontraponudu za Inu može objaviti sljedećih dana, ili nakon što Mol izađe sa svojom javnom ponudom, a u tom slučaju, kažu u Vladi, slijedi nadmetanje cijenom.
>Tada bi vjerojatno došlo do podizanja ljestvice s jedne i druge strane<, kaže visoki izvor iz Vlade. U slučaju da je moguća OMV-ova ponuda korektna, konkretna i viša od Molove, Vladin izvor kaže da nema razloga da ne dobije suglasnost Vlade. >To je otvorena utakmica<, ističe. Ali kada bi OMV dao kontraponudu, i bolju od Molove, morao bi za kupnju imati odobrenje Vlade, jer po Zakonu o privatizaciji Ine osim prodaje 25 posto plus jednu dionicu Ine strateškom partneru, svatko tko želi steći više od 10 posto Ininih dionica mora imati prethodno odobrenje Vlade.
Ipak, ako OMV ne da ponudu, ili Molova ponuda u konačnici bude bolja, Vlada će s Ininim strateškim partnerom, Molom, nastaviti razgovore o eventualnoj zamjeni dionica koji traju već neko vrijeme. Uspiju li se dogovoriti, prijedlog će se uputiti na raspravu i odobrenje Saboru. Ali nastavak tih pregovora i eventualni dogovor ne očekuju se prije jeseni.
Jedno od pitanja koje se postavlja nakon Molove najave je - može li OMV dati uvjetovanu ponudu, ili ponudu za sve dionice Ine.
Naime, u javnoj ponudi koju je najavio Mol riječ je o kupnji 30,16 posto Ininih dionica i za te bi dionice trebao osigurati i bankovnu garanciju. OMV bi, međutim, trebao dati garanciju za kupnju svih Ininih dionica, odnosno kupnju 75 posto dionica tvrtke.
Podsjetimo, mađarski Mol u ponedjeljak je najavio objavu dobrovoljne javne ponude za kupnju Ininih dionica i to za sve dionice koje nisu u njegovu vlasništvu ili vlasništvu hrvatske države.
Mol u obavijesti podsjeća da djeluje zajednički s Republikom Hrvatskom (koju zastupa Vlada RH) na temelju Dioničarskog ugovora koji su sklopili 17. srpnja 2003., a zajednički drže 69,84 posto glasova na glavnoj skupštini Ine (Mol ima 25 posto plus jednu dionicu, a hrvatska vlada 44,84 posto dionica Ine).

OMV zainteresiran za transparentnu privatizaciju
Ako dođe do transparentnog privatizacijskog procesa u vezi Ine, OMV će biti zainteresiran za sudjelovanje u njemu, objavila je u ponedjeljak ta austrijska kompanija u komentaru na Molovu ponudu za Inine dionice. >OMV je svjestan da je Mol obavijestio regulatora hrvatskog tržišta o svojim namjerama da iznese javnu ponudu za Inu. Logička podloga za kombinaciju OMV-a i Mola, koja bi stvorila jačeg regionalnog igrača sposobnog da učinkovitije konkurira na svjetskom tržištu nafte i plina, ostaje nepromijenjena<, kaže se OMV-ovu priopćenju i dodaje da je OMV zainteresiran za sudjelovanje u transparentnom privatizacijskom procesu Ine.
Silvana Oruč Ivoš, Vjesnik


14. srpnja 2008.
Preuzimanje Ine ugrožava mreže benzinskih postaja OMV-a ili MOL-a u Hrvatskoj
Bez obzira hoće li Inu preuzeti OMV ili MOL, novog većinskog vlasnika hrvatske naftne kompanije zbog zaštite tržišnog natjecanja čekaju teški pregovori oko sudbine njegovih postojećih benzinskih postaja u Hrvatskoj.
Naime to bi bila dodatna koncentracija na tržištu kojim ionako već dominira Ina, pa bi se moglo dogoditi da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prisili MOL ili OMV na prodaju svoje postojeće mreže u Hrvatskoj. Ina je u 2007. imala 414 benzinskih postaja, OMV Hrvatska 56 benzinskih postaja, a Tifon koji je odnedavno u vlasništvu MOL-a, ima mrežu od 39 postaja.

U Agenciji kažu da nisu dobili prijavu namjere koncentracije poduzetnika MOL/INA ili OMV/INA pa ne žele komentirati tu hipotetsku situaciju. Upozorili su međutim na zakonsku obvezu da novi vlasnik najkasnije u roku osam dana od dana objave javne ponude ili dana sklapanja ugovora kojim se ostvaruje kontrola ili prevladavajući utjecaj nad poduzetnikom, mora prijaviti namjeru koncentracije Agenciji.

"Ukoliko se ocijeni da bi predmetnom koncentracijom radi jačanja vladajućeg položaja jednog ili više poduzetnika na tržištu moglo doći do značajnog narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja Agencija će od sudionika koncentracije zatražiti da predlože mjere (strukturne prirode ili neke druge), kojima će se otkloniti negativni učinci te koncentracije, za to odrediti rok, te tek ako predložene mjere ne jamče eliminaciju negativnih učinaka, zabraniti tu koncentraciju", kaže Vesna Patrlj, direktorica Sektora zazaštitu tržišnog natjecanja AZTN-a.

Obje tvrtke zadovoljavaju i kriterij od najmanje 100 milijuna kuna godišnjeg prihoda da bi mogli biti predmet zanimanja agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Ukupni prihod OMV Hrvatske je lani iznosio 3,3 milijarde kuna (13. na Liderovoj i Fininoj listi 1000 najvećih kompanija), a dobit 67,2 milijuna kuna. Tifona je ostvario prihod od 1,4 milijarde kuna (60. od 1000) i gubitak od 36 milijuna kuna. Ina je u 2007. imala godišnji prihod od 24 milijarde kuna. (H. M.) Liderpress

11. srpnja 2008.
Dionice Ine: Na potezu je Hanfa
Pismo OMV-a proslijeđeno regulatornoj agenciji. Hanfino očitovanje očekuje se u ponedjeljak, a Vlada će, doznaje se, nastaviti i pregovore s mađarskim Molom
Vlada je u srijedu popodne primila pismo austrijskog OMV-a u kojem su iskazane namjere za kupnju dionica Ine, potvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec. U njemu se, kazao je, jasno iskazuje njihov interes za sudjelovanje u nastavku privatizacije Ine, i to da način da mu se omogući kupnja dionica domaće naftne kompanije ili da eventualno sudjeluje u zamjeni dionica između te dvije tvrtke. Također, OMV je iskazao želju da bude informiran o tome kako će teći privatizacija Ine.
Vladi se, kao nezavisno regulatorno tijelo, obratila i Hanfa. Oni pak traže da im se dostavi OMV-ovo pismo, što će Vlada i učiniti već u četvrtak.
Potpredsjednik Vlade Polančec kazao je da je, koliko mu je poznato, Hanfa isti zahtjev za očitovanje o tome je li primio pismo OMV-a zatražila i od Fonda hrvatskih branitelja, koji je vlasnik sedam posto dioničkog udjela Ine. Isto to Hanfa je zatražila i od OMV-a.
>U ovom trenutku više je na potezu je Hanfa, a Vlada će, komunicirajući s regulatornom agencijom, poštivati sve procedure koje proizlaze iz zakonskih rješenja Republike Hrvatske<, kazao je Polančec.
Neslužbeno se doznaje da se Hanfino očitovanje očekuje u ponedjeljak. Isto tako doznaje se da će Vlada nastaviti započete pregovore s mađarskim Molom.
Podsjetimo, pregovori s Molom traju već četiri mjeseca, a obje su strane iskazale zainteresiranost za zamjenu dionica dviju naftnih kompanija iako nije bila isključena ni mogućnost prodaje dionica Ine Molu.
>Vrlo ozbiljno< OMV-ovo pismo, kako su ga nazvali u Vladi, baca sasvim novo svjetlo na cijelu situaciju. No jedan Vladin dužnosnik kazao je da je uključivanje OMV-a u priču, odnosno mogućnost izbora, >slatka briga<. Kazao je da se Vlada pri odabiru kupca neće voditi samo kriterijem najbolje financijske ponude.
Inače, u pregovorima s predstavnicima Mola o zamjeni dionica Vlada traži da se produlji rok, odnosno broj godina u kojima Mol ne može raspolagati svojim dionicama bez suglasnosti Vlade. Naime, prema ugovoru iz 2002. godine, koji je dogovorila i potpisala Račanova vlada, pet godina nakon prodaje dionica Ine Molu Vlada gubi pravo prema kojem može dati pristanak na odluku o raspolaganju dionicama. Taj rok istječe u listopadu ove godine, što znači da nakon toga Mol s dionicama može raditi što hoće, bez Vladina pristanka. Sada Vlada drži 44,9 posto dionica što prema spomenutom ugovoru znači da se dioničarski ugovor mora redefinirati.

OMV: Želimo sudjelovati u transparentnom procesu privatizacije Ine
OMV prati trenutačnu raspravu u medijima vezanu uz privatizaciju Ine, a >ako će Vlada Republike Hrvatske inicirati transparentni proces privatizacije Ine, OMV će biti zainteresiran za sudjelovanje u njemu<, priopćila je austrijska kompanija. >Kao vodeća naftna i plinska kompanija u srednjoistočnoj Europi, OMV razmatra sve mogućnosti u regiji, uzimajući u obzir da se u industriji nafte i plina u ovoj regiji trenutačno odvija proces konsolidacije<, kaže se u izjavi OMV-a objavljenoj >s obzirom na brojne medijske napise prethodnih dana o privatizaciji Ine i OMV-ova sudjelovanja u njoj<. OMV će, navode, biti zainteresiran za sudjelovanje u transparentnom procesu privatizacije Ine.
Silvana Oruč Ivoš, Vjesnik


10. srpnja 2008.
Sabor usvojio rebalans proračuna
Rebalansom su proračunski prihodi povećani za 2,5 milijardi kuna, a rashodi za 2,8 milijardi kuna
Hrvatski sabor u srijedu je s 80 glasova za i 40 protiv prihvatio rebalans državnog proračuna kojim su proračunski prihodi povećani za 2,5 milijardi kuna, a rashodi za 2,8 milijardi kuna. Ujedno je odbijeno svih 46 amandmana koje su podnijeli oporbeni zastupnici i klubovi, a prihvaćena dva amandmana Odbora za zakonodavstvo.
Najviše novca dobilo je zdravstvo- milijardu kuna usmjereno je za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica, a još 400 milijuna kuna za pokrivanje novonastalih obveza bolnica prema HZZO-u. Za strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije, izdvojeno je 600 milijuna kuna.
Novac za obrazovanje
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dobilo je dodatnih 334 milijuna kuna, od čega će se s 159 milijuna kuna financirati nabava besplatnih udžbenika, s 39 milijuna kuna besplatan prijevoz srednjoškolaca, s 30 milijuna kuna stipendije za magistarske i doktorske studije, a po 20 milijuna kuna predviđeno je za troškove Hrvatskog olimpijskog odbora vezane uz ovogodišnje Olimpijske igre te za izgradnju rukometne dvorane u Osijeku.
Za ulaganja na područjima od posebne državne skrbi i razvoj lokalnih jedinica izdvojeno je dodatnih 200 milijuna kuna, a za programe potpore razvoju industrije 138 milijuna kuna.
Oporba je amandmanima tražila drugačiju raspodjelu 1,2 milijarde kuna, a najviše amandmana, njih 25, predložio Zvonimir Mršić.
On je uz ostalo zatražio 120 milijuna kuna za decentralizirane funkcije u jedinicama lokalne samouprave i ustvrdio da nije predviđeno za lokalnu samoupravu, na što je ministar financija Ivan Šuker odgovorio da su proračunom predviđena sredstva za decentralizirane funkcije dovoljna. amandman bio je onaj Kluba SDP-a da se 350 milijuna kuna izdvoji za socijalne naknade građanima i kućanstvima u naturi.
Tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o područjima posebne državne skrbi oporba je prozvala Vladu da postupnim smanjivanjem poreznih olakšica onemogućava spor razvoj tih područja i potiče daljnje iseljavanje. Prema prijedlogu, u idućih devet godina olakšice bi se ukinule za prvu skupinu područja, a u roku šest godina za drugu i treću skupinu.

Franjo Lucić bez imuniteta
Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u srijedu je Saboru predložilo da skine zastupnički imunitet i odobri pokretanje kaznenog postupka protiv HDZ-ova zastupnika Franje Lucića. Odobravanje postupka zatražilo je Općinsko državno odvjetništvo u Požegi koje Lucića tereti da je izazvao prometnu nesreću. Predsjednik Povjerenstva Damir Sesvečan (HDZ) podsjetio je da je dosadašnja praksa bila da se za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće zastupniku skine imunitet. Povjerenstvo je odbilo skidanje imuniteta glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću, koje su zatražili bivši diplomat Ljubomir Čučić i njegova odvjetnica i supruga Nataša Pifer Mihelić. Oni su Bajića prijavili >radi udruživanja s policijom u kriminalnu organizaciju radi oduzimanja njegove djece i njihove deportacije u inozemstvo<. USKOK je ranije odbacio tu kaznenu prijavu, ali su Čučić i Nataša Pifer Mihelić, kao supsidijarni tužitelji, nastavili kazneni progon protiv Bajića i drugih djelatnika Državnog odvjetništva te protiv ravnatelja policije Marijana Benka i policajaca. Povjerenstvo je Saboru predložilo odbijanje zahtjeva, jer je takva praksa kad je riječ o zahtjevu supsidijarnih tužitelja.

Imenovano Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
Sabor je imenovao Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Iz redova javnih djelatnika izabrani su Zorislav Antun Petrović, Deša Mlikotin Tomić, Vlaho Bogišić, Jadranka Kolarević i Mate Kačan, a iz redova zastupnika Emil Tomljanović (HDZ), Krunoslav Markovinović (HDZ), Silvano Hrelja (HSU), Ivo Josipović (SDP), Miljenko Dorić (HNS) i Anto Đapić (HSP).
Hebrang:

HDZ nije u sukobu s Crkvom
HDZ je na Prijedlog zakona o suzbijanju diskriminacije podnio amandman kojim bi se iz teksta izbacila definicija rodnog identiteta, no amandman je povučen. Predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang rekao je novinarima da se od toga odustalo, jer je ustanovljeno kako postoji preporuka VE-a da se u zakonima navodi rodni identitet. Odbacio je tvrdnje da je HDZ u sukobu s Katoličkom crkvom. >Strateški cilj Vlade je put u Europu, koji podržava i Katolička crkva. Taj cilj opravdava sredstva. Crkva ima pravo utjecati na svakodnevni život i cijenimo njezino mišljenje, ali tamo gdje moramo ispuniti glavni cilj, ulazak u EU, idemo tim putem jer on nema alternative<, rekao je Hebrang. Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Marijan Lipovac, Vjesnik

10. srpnja 2008.
Seljaci traže otvaranje granica za pšenicu
Antun Laslo, predsjednik Hrvatskog saveza poljoprivrednih udruga, zatražio je liberalizaciju tržišta pšenice i ukidanje svih carina s te kulture
ĐAKOVO - Slavonski seljaci nezadovoljni su ponuđenom otkupnom cijenom pšenice za koju neki otkupljivači nude 1,50 ili 1,60 kuna za kilogram, dok drugi otkupljivači još uvijek čekaju s objavom svoje otkupne cijene. Antun Laslo, predsjednik Hrvatskog saveza poljoprivrednih udruga, zatražio je liberalizaciju tržišta pšenice i ukidanje svih carina s te kulture. >Da toga nije bilo, seljaci bi pšenicu prodali po 1,80 kuna u BiH i Sloveniju i već bi imali novac na računu, umjesto da čekaju po kojoj će cijeni i kome prodati svoju pšenicu<, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare. >Seljaci ističu da bi bili zadovoljni i s cijenom od 1,70 kuna za kilogram pšenice i u tom slučaju kruh bi morao pojeftiniti 25 posto, a uz sadašnju cijenu od 1,60 kuna kruh mora pojeftiniti 40 posto<, smatra Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. [M. Lj.], Vjesnik

9. srpnja 2008.
Novi Šibenik na mjestu TEF-a bit će okrenut moru
Na području bivšeg TEF-a, prema novoj planskoj regulativi, moguća je gradnja stanova, poslovnih prostora, hotela, sportskih sadržaja
Svjetska banka stavila je šibensko područje na visoko treće mjesto u Hrvatskoj u koje se isplati ulagati. Direktor Zagrebačke banke Franjo Luković u Šibeniku je izjavio kako će Šibenik za pet do 10 godina postati najbrže rastući kraj u Hrvatskoj.
Vlado Čović, uspješni poduzetnik i većinski vlasnik Zagrebmontaže Grupe, također smatra da Šibenik ima velike razvojne potencijale u čemu i sam sudjeluje, a s njim se slaže i Goran Prgin, vlasnik NCP-a Remontno brodogradilište.
Prgin zajedno s inozemnim partnerima kreće u realizaciju gradnje velikog turističkog naselja na poluotoku Mandalina (bivši vojni kompleks Kuline), te gradnju marine za mega jahte na poluotoku. Da je Šibenik postao atraktivan i velikim konzorcijima, svjedoči i  primjer otoka Obonjana na kojem ORCO Grupa kreće u gradnju turističkih sadržaja.
Sve privlačniji Šibenik
Što je u kratko vrijeme Šibenik učinilo primamljivim velikim ulagačima koji sve glasnije kucaju na vrata gradske uprave?
Saborski zastupnik Perica Bukić kaže da to što u ovom trenutku ima Šibenik nema gotovo niti jedan drugi grad u Hrvatskoj. Naime, stavljanjem >ključa u bravu< stoljetnoj crničkoj dami -TEF-u, oslobađa se 27.000 četvornih metara prostora uz samu morsku obalu. Pedesetak tvorničkih objekata i dva velika dimnjaka - simboli crne zagađivačke metalurgije srušeni su prije desetak godina od kada traje čišćenje tvorničkog kruga od debelih naslaga otpadne silikomanganske troske, koja se trenutačno izvozi u više europskih zemalja. Ubrzo bi trebalo uslijediti čišćenje katranskih i fenolnih jama, čime bi se okončala sanacija zemljišta na kojem Grad planira gradnju jednog >novog< Šibenika koji će se posve okrenuti moru. Na području bivšeg TEF-a, prema novoj planskoj regulativi, moguća je gradnja stanova, poslovnih prostora, hotela, sportskih sadržaja.
Gradonačelnica Šibenika Neda Klarić kaže da se ni pedalj zemlje, ne samo u TEF-u, nego i na drugim lokacijama, neće prodavati, već će se zemljište davati u zakup,  odnosno ustupat će se pravo građenja.
Dok se teren TEF-a ne dovede u nultu poziciju, gradska uprava na prilaznom području TEF-a stvara preduvjete za što kvalitetniji razvoj zapadnoga gradskog područja.
Uz rubni dio TEF-a gradit će se sportsko-komunalna luka koja će primati i nautičare, a broj vezova bit će blizu 450. Uredit će se i kopneni dio tog starog dijela grada - Doca, koji će dobiti novu višeetažnu garažu, hostel i druge prateće sadržaje za razvoj sportova na vodi po kojima je Šibenik poznat.
Zbogom Elektrolizi
Gašenjem postrojenja Elektrolize na istočnom području grada, u krugu TLM-a, otvara se novi prostor za razvitak grada. U tijeku je odabir izvođača radova za uklanjanje i sanaciju objekata Elektrolize koja je stradala na početku Domovinskog rata, a njezinim uklanjanjem oslobodit će se oko 120.000 'kvadrata' atraktivnog zemljišta koje je od mora udaljeno manje od kilometra zračne linije. Srušit će se i visoki silosi za glinicu koji su puna tri desetljeća bili simbol zagađivačke industrije.
Vlado Čović, čelnik Zagrebmontaže koja je dio konzoricija koji je postao novi vlasnik TLM-a, kaže kako je taj prostor idealan za gradnju nove sportske dvorane, nogometnog stadiona ili bolnice.

P O D I
Preseljenje pogona
Razvojem poduzetničke zone, Šibenik su počeli napuštati proizvodni pogoni. Tvrtka Vikom pri kraju je selidbe na Pode, gdje seli i Stolarija Gojanović i drugi. S područja Lozovca kod Krke na Pode će se preselit stogodišnja tvornica aluminija TAL, prva tvornica aluminijskih dijelova na Balkanu, koja je nedavno vraćena pravom vlasniku, obitelji Ivanović. TLM je prije desetak godina lozovačku tvornicu aluminija vratio njezinim stvarnim vlasnicima, pa je nasljednik Marko Ivanović odlučio nastaviti proizvodnju aluminijskih dijelova uglavnom za automobilsku industriju. S tvornicom ima velike planove, ali na drugoj lokaciji. Sadašnja pozicija TAL_a je na samom ulazu u Nacionalni park >Krka<. Jadranka KLISOVIĆ, Vjesnik

9. srpnja 2008.
Poskupjeli dizel, eurodizel i lož-ulje
ZAGREB - Na Ininim benzinskim crpkama od ponoći su skuplja dizelska goriva dizel i eurodizel za po 0,9 posto te loživo ulje za 0,85 posto, dok su cijene drugih goriva nepromijenjene. Tako će u iduća dva tjedna cijena dizela biti 9,81 kunu (dosad 9,72 kune), a eurodizela 9,93 kune (dosad 9,84 kune) za litru. Nova cijena loživog ulja je 7,11 kuna, umjesto dosadašnjih 7,05 kuna za litru. Cijena eurosupera 95 ostaje 9,65 kuna, supera 95 - 9,35 kuna, a supera plus 98 - 9,75 kuna. Nepromijenjena je i cijena plavog dizela, koji i dalje stoji 5,60 kuna za litru, objavila je u ponoć Ina na svojim internetskim stranicama. Vjesnik

9. srpnja 2008.
RADNA ZONA ČAPORICA
Triljani budućnost vide u novim pogonima i novom nasadu trešanja
Vrcanov trešnjik najveća plantaža trešanja u Europi
Gradi se infrastruktura i podižu pogoni u triljskoj radnoj zoni Čaporice na oko 60, te priprema zemljište za buduću plantažu trešanja na 50 hektara u Ugljanima
U pravo se oplemenjuje više od 100 hektara krša na području Čaporica i Ugljana u sastavu Trilja. Riječ je o atraktivnu prostoru koji je okružen autocestom i rijekom Cetinom, odnosno akumulacijama hidroelektrana Zakučac i Đale s južne, sa sjeverne strane državnom cestom Trilj - Cista Provo, a zapadno brzom cestom Split -Bisko - Kamensko i istočnom županijskom prometnicom Ugljane - Blato na Cetini.
Plantaža trešanja
Zapravo, gradi se infrastruktura i podižu pogoni u triljskoj radnoj zoni Čaporice na oko 60 hektara, te priprema zemljište za buduću plantažu trešanja na 50 hektara u Ugljanima, prvog takvog voćnjaka u Hrvatskoj i najvećeg u Europi. Mnogi stanovnici triljskog područja, a i cetinskog kraja, priželjkuju zaposlenje baš tu.
Znaju kako će se u pogonima zone i trešnjiku za tri godine otvoriti i više od 1000 radnih mjesta. Sada je to jedno od većih gradilišta, ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Na budućoj plantaži trešanja, vlasnika Nikole Vrcana, koji je i vlasnik tvrtke Vrni, užurbano se radi na pripremanju zemljišta.
Najaktivniji je stroj 'Valentino', primjer suvremene tehnologije, na mrvljenju kamenja na dubini do jednog metra. Taj budući voćnjak, koji od radne zone Čaporice razdvaja tek uski asfaltirani put između državne ceste i zaseoka Vrcani, sve češće posjećuju mještani te mnogi prolaznici pitajući se kako će tu moći rasti trešnje. Vrcan podsjeća kako je od države zakupio 50 hektara krša koji će najviše za osam mjeseci oplemeniti na njemu posaditi čak 120.000 stabala trešanja.
>U početnoj ćemo fazi dio plantaže staviti pod plastenike, a na dva hektara uz voćnjak sagradit ću hladnjaču za preradu i pakiranje voća i povrća. Ujedno ću istražiti podzemne vode u Ugljanima, uz postojeću vodoopskrbu
iz cjevovoda. Koristit ću se sustavom navodnjavanja 'kap po kap'. Ta je investicija 'teška' deset milijuna eura i sva su sredstva osigurana.
Zaposlio sam deset radnika, a do kraja ove godine bit će ih još 50. Kad se ostvare svi projekti i kad plantaža bude radila punim kapacitetom, zaposlit ću i više od 500 ljudi, ne računajući kooperante. Prvu berbu trešanja imat ću 2010., a sadnice sam nabavio na austrijskom mađarskom tržištu. Osim hrvatskog i BiH tržišta, osigurao sam i plasman u Americi, Japanu, zemljama Europske unije<, rekao je Nikola Vrcan.
Potpora države
Ističe kako će se na njegovoj plantaži proizvoditi ekotrešnje te eko-proizvodi, što su potvrdili i stručnjaci iz EU-a kada su u nekoliko navrata obilazili to područje.
Vrcan je radostan i što nema problema s investicijama, a neće imati poteškoća ni s odgovarajućim stručnim kadrom.
Zahvaljuje hrvatskoj vladi i resornim ministarstvima što su dosad iskazali veliko razumijevanje i povjerenje. Dodaje kako su u realizaciji njegovih projekata puni obol dali bivši triljski gradonačelnik Josip Sarač, sada državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, i Ivica Kovačević, pomoćnik pročelnika za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Posebice ističe potporu ministra Petra Čobankovića i predsjednika Uprave HABOR- a Antona Kovačeva.
>Na svaki hektar uložit ću više od 120.000 kuna, od čega su državna sredstva 50 posto. Nakon trešnjika, u Sinjskom ću polju u zakup uzeti 500 hektara zemljišta proizvoditi povrće te ga prerađivati u pogonima u Ugljanima<, kaže Nikola Vrcan.
Svemu se oduševio i Nikola Pavela (79) iz Čaporica, koji je 50 godina živio u Francuskoj, gdje je zaradio mirovinu.
>Ovo što se ovdje radi gradi potvrđuje kako se postižu gospodarski pomaci u Hrvatskoj. Dalmacija zaista doživljava svoj gospodarski preporod<, rekao je Pavela.

Č A P O R I C A
Daljnje proširenje radne zone
U radnoj zoni Čaporice privodi se kraju gradnja prvih proizvodnih pogona uz brzu cestu Split-Bisko-Čaporice. U triljskoj gradskoj upravi ističu kako će se taj projekt u cijelosti realizirati do kraja ove godine, a zaposlit će se najmanje desetak radnika. U iduće tri godine zaposlit će se oko 400 ljudi u pogonima, samo u prvoj fazi poduzetničke zone u kojoj su rasprodane sve parcele. Naime, u prvu fazu zone na 23 hektara Trilj ulaže 22 milijuna kuna, od čega je iz svog proračuna polovicu sredstava izdvojio taj grad, a 50 posto hrvatska vlada i HEP. Prema riječima aktualnog gradonačelnika Trilja Ivana Šipića, postojeća radna zona Čaporice proširena je na još 36 hektara. No, Triljani svojoj radnoj zoni žele pripojiti još hektar i pol zemljišta iz privatnog vlasništva, a o mogućem otkupu upravo razgovara aktualna vlast grada na Cetini.
Nedjeljko MUSULIN, Vjesnik

7. srpnja 2008.
Sa 40 inovacija do tri milijuna kuna
Institut 'Ruđer Bošković' osnovao je tvrtku kako bi komercijalizirao patente
ZAGREB - Ruđer inovacije, tvrtka kći Instituta Ruđer Bošković (IRB), ove godine razvija četrdesetak projekta od kojih bi prihod mogao iznositi oko tri milijuna kuna, izjavio je jučer Domagoj Oreb, predsjednik Uprave tvrtke, na njezinu prvom predstavljanju u javnosti.
Tvrtka Ruđer inovacije utemeljena je 2006. godine pomoću kredita Svjetske banke, a njezin je cilj komercijalizacija inovacija i transfer tehnologija. Naime, Institut Ruđer Bošković, najveća nacionalna znanstvena kuća, ima dobra fundamentalna istraživanja, ali je godinama imao problem s komercijalizacijom dijela istraživanja te malim brojem patenata. No, zahvaljujući tvrtki Ruđer inovacije, u posljednje dvije godine na tom je planu postignut je značajan napredak.
- Dok je 2006. godine prijavljen jedan, do kraja 2008. godine bit će prijavljeno 30 patenata. Svi projekti usmjereni su na razvoj tehnologija i proizvoda koji će biti ponuđeni tržištu - rekao je Oreb te istaknuo da će ove godine biti osnovane četiri nove spin-off tvrtke, u koje će se uložiti više od sedam milijuna kuna.
Heikki Kotilainen, bivši zamjenik finske nacionalne agencije za tehnologiju Tekes, istaknuo je kako je Finska, koja je prije tridesetak godina bila gospodarski nerazvijenija nego Hrvatska, ulaganjem u ljude, obrazovanje, znanost i razvoj doživjela golemi gospodarski rast i danas je jedna od najnaprednijih zemalja u svijetu.
- Sve finske vlade imale su isti odnos prema sektoru znanosti i razvoja. Danas Finska u taj sektor ulaže 3,45 posto BDP-a, a veći postotak izdvajanja imaju samo Švedska i Izrael - tvrdi Kotialinen.
Uspješni projekti
* Senzor za detekciju:
. Analizator mekih čestica u tekućinama
* Granice tumora:
. Metoda vizualizacije i demarkacije tumora metodom fotodinamičke dijagnostike
* Protiv herbicida:
. Bakterijska kultura za razgradnju atrazina
* Biodizel:
Katalizator za transesterifikaciju biljnih ulja
* Za proračune:
. Robin Hood metoda
* Tumori i kozmetika:
. Mediled uređaji za fotodinamičku dijagnostiku
Tanja Rudež, foto: Jurica Galoić/CROPIX Jutarnji list

2. srpnja 2008.
Hrvati trijumfirali na najvećoj svjetskoj izložbi inovacija u Pittsburghu
Zaštićeni proizvodi već spremni za strana tržišta. Za petnaestogodišnju vjernost INPEX-u, organizatori su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba nagradili priznanjem za iznimno uspješnu suradnju
U američkom gradu Pittsburghu upravo je završio INPEX, najveća svjetska izložba inovacija i novih proizvoda na kojoj su hrvatski inovatori, u svojem 15. uzastopnom sudjelovanju, postigli još jedan izniman uspjeh.
Niz priznanja
U jakoj međunarodnoj konkurenciji 2100 izložaka iz SAD-a i 20 država iz cijelog svijeta, 17 hrvatskih inovatora i poduzetnika osvojilo je ukupno 24 odličja, i to osam zlatnih, šest srebrnih, šest brončanih i četiri vrijedna posebna priznanja. Za petnaestogodišnju vjernost INPEX-u, organizatori su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba nagradili priznanjem za iznimno uspješnu suradnju, s obzirom na to da se niti jedna druga država na svijetu ne može pohvaliti takvim neprekinutim kontinuitetom nastupa svojih inovatora na toj neslužbenoj olimpijadi svjetskog inovatorstva.
Hrvatski su inovatori na ovogodišnjem INPEX-u predstavili svoje međunarodno zaštićene inovacije razvijene do razine gotovih proizvoda spremnih za komercijalizaciju na američkim i ostalim svjetskim tržištima.

Zlatni poduzetnici
Tako je Zvonimir Viduka, dobitnik zlatne medalje, dipl. ing. Elektrotehnike i direktor tvrtke Altpro, već plasirao >Brojač osovina BO23< na američko tržište, koji će se vrlo brzo početi ugrađivati na željezničke pruge države Kenntucky.
Riječ je o multiprocesorkom brojaču osovina koji služi za kontrolu zauzetosti odsjeka pruge u kolodvorima i na otvorenoj pruzi. Njegova prednost je činjenica da je to danas tehnički najsuvremeniji i ekonomski najisplativiji uređaj za kontrolu zauzetosti odsjeka željezničke pruge, kojim se povećava sigurnost željezničkog prometa, a smanjuju troškovi održavanja. >Iako je jedan komad probno ugrađen u Hrvatskoj, HŽ trenutno nema u planu koristiti ovu tehnologiju<, rekao je Viduka, dodavši da je uređaj prošao najteža ispitivanja prema novim normama u TÜV Rheinlandu, s obzirom na to da je Njemačka vodeća svjetska kuća za certifikaciju. Time je brojač, tvrdi Viduka, dobio pravo na znak koji mu omogućuje prve isporuke i homologacijska ispitivanja u brojnim zemljama svijeta. >Multinacionalne kompanije i željeznice prepoznale su kvalitetu i konkurentnost naše inovacije<, kazao je Viduka. Ističe da danas nije jednostavno nuditi hrvatske elektroničke proizvode, jer nemamo status u svijetu kao industrijska zemlja, a zahvaljujući modernizaciji željeznica oživljava poslovna komunikacija za taj uređaj s više od 30 zemalja.
Zlatom je na INPEX-u okrunjen i Šime Zonjić iz Protektora, tvrtke  koja se bavi proizvodnjom i razvojem visokotehnoloških uređaja, te održavanjem informatičkih sustava u manjim i srednjim tvrtkam.
Nagradu je primio za >Sigurnosno svjetlo LED in LINE<, elektronički uređaj namijenjen označavanju izvanrednih prometnih situacija i preusmjeravanju tijeka prometa. Koristi se kod uspostavljanja privremene regulacije prometa za vrijeme policijskog uviđaja i uklanjanja oštećenih vozila s ceste, odnosno sve do uspostavljanja normalne prometne situacije. >Uređaj u velikoj mjeri povećava sigurnost osoba koje obavljaju očevid nakon prometnih nezgoda, kao i svima koji sudjeluju u otklanjanju posljedica<, objasnio je Zonjić, dodavši da uređaj koristi svim službama i osobama koje  djeluju na cestama pri čemu zaustavljaju promet, kao što su policija, vatrogasci, Hitna pomoć, dostavne službe, itd.
Zlato iz Pittsburgha takđer je donijela Rosa Ferinčević, kemičarka iz tvrtke Marina Lab koja je predstavila Acidosalus<, zubnu pastu od potpuno prirodnih proizvoda namijenjenu naročito pušačima. Kombinacijom biljnih mješavina, minerala i probiotičkih bakterija, štiti i njeguje sluznicu usne šupljine te pomaže kod prirodnog izbjeljivanja zubi. Također smiruje upalu sluznice, usta i desni, sprječava njihovo krvarenje i otklanja neugodan zadah. >Šest godina smo radili na ovom proizvodu. Uskoro će se moći nabaviti i u Hrvatskoj po veleprodajnoj cijeni od 35 kuna<, rekla je R. Ferinčević.
Princip rada >Sigurnosnog svjetla LED in LINE<
Jedan komplet sastoji se od kućišta s pet svjetlosnih usmjerivača i adaptera za punjenje baterija u svjetlosnim usmjerivačima. Punjenje baterija osigurano  beskontaktno, tj. bežičnim prijenosom energije, što je inovacija u odnosu na slične konkurentske proizvode. Time je osiguran besprijekoran i siguran rad bez obzira na vlagu i sol s kojima usmjerivači dolaze u kontakt kod korištenja na prometnicama. Izvor svjetla u svakom usmjerivaču su tri plave svjetleće diode koje trepere oko tri puta u sekundi, a koje napajaju pomoću punjivih baterija ugradenih u kućiš tu svakog pojedinog usmjerivača. Jednim punjenjem osigurano je i do 100 sati besprekidnog svijetljenja.
Koristi se otkapčanjem kožnog remena i vadenjem svjetlosnih usmjerivača iz kućišta, kada automatski dolazi do njihove aktivacije i oni počinju svijetliti (bez korištenja sklopke za paljenje). Rasporeduju po kolniku ovisno o prometnoj situaciji, a izvor svjetlosti usmjeravamo u onom smjeru odakle očekujemo dolazak vozila koja se želi upozoriti ili preusmjeriti. Kada se svjetlosni usmjerivači uklanjaju s kolnika, vraćaju se u kućište kako bi prestali svijetliti. Katja MEDEN, Vjesnik

30. lipnja 2008.
Od 1. srpnja više cijene i potpuna liberalizacija tržišta struje
Početak srpnja donosi poskupljenje električne energije i mogućnost kućanstvima izbora dobavljača, jer na snagu stupa potpuna liberalizacija tržišta, no po svemu sudeći pravog izbora dobavljača za potrošače zasad neće biti.
Poskupljenje struje od 1. srpnja bit će različito po kućanstvima ovisno o njihovoj godišnjoj potrošnji električne energije, a za gotovo polovicu njih struja neće poskupiti.Od ukupno 2,03 milijuna kućanstava poskupljenjem neće biti obuhvaćeno njih 47,3 posto ili oko 960 tisuća kućanstava koja godišnje troše ispod 2.000 kilovatsati (kWh) električne energije. Struja će za 5 posto poskupiti za 150 tisuća kućanstava ili njih 7,4 posto koja troše između 2.000 i 2.500 kWh.Porast cijene struje za 10 posto imat će kućanstava koja godišnje troše između 2.500 i 3.000 kWh, a takvih ima oko 8 posto ili 160 tisuća.
Za 20 posto pak porast će cijena struje kućanstvima koja godišnje troše više od 3.000 kWh, a takvih je prema podacima Hrvatske elektroprivrede (HEP) 37,4 posto ili oko 760 tisuća.Razliku do poskupljenja od 20 posto, koliko je odobreno HEP-u, za one koje će imati manje poraste cijene ili je uopće neće imati, HEP-u će platiti država, za što će se iz proračuna, kako je najavljeno, izdvojiti 166 milijuna kuna.
Druga novost za potrošače struje u Hrvatskoj koju donosi početak srpnja je potpuna liberalizacija tržišta, koja kućanstvima daje mogućnost izbora opskrbljivača.Riječ je o nastavku liberalizacije, na temelju Zakona o tržištu električnom energijom. Prije godinu dana, oko sto tisuća pravnih subjekata steklo je status povlaštenog kupca na temelju čega mogu birati hoće li struju kupovati od HEP-a ili drugog dobavljača.
Prije toga, tržište je otvoreno za poduzetnike čija je potrošnja bila veća od devet gigavatsati godišnje.Međutim, ti su potrošači unatoč mogućnosti odabira dobavljača ostali vjerni HEP-u, a razlog je cijena električne energije, kojoj druge tvrtke nisu mogle konkurirati.
Slično bi se moglo dogoditi i kod otvaranja tržišta za kućanstva, koja će, unatoč najnovijem poskupljenju, po svemu sudeći u velikoj većini nastaviti kupovati struju od HEP-a.Zasad, naime, nema naznaka ozbiljnijeg interesa alternativnih dobavljača za sektor kućanstva, kao što je to bilo u drugim djelatnostima u kojima je dokinut monopol, primjerice u telekomunikacijama.
To pokazuju podaci Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), koja je dosad izdala dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe električnom energijom samo HEP-ovim tvrtkama (HEP - Opskrba, HEP-Operator distribucijskog sustava i HEP-Toplinarstvo) te tvrtki Korlea, a u tijeku je postupak za izdavanje dozvole tvrtci Ezpada.
Iz HEP-a ističu da će kućanstva doduše od 1. srpnja moći birati opskrbljivača, međutim korištenje mreže i dalje će morati plaćati HEP-u, jer korištenje mreže nije obuhvaćeno procesom liberalizacije. Također ocjenjuju da nove, više cijene električne energije neće motivirati nove opskrbljivače, barem ne u većoj mjeri.
U Korlei pak smatraju da će proces liberalizacije tržišta zasigurno kroz naredno vremensko razdoblje donijeti povećanu konkurenciju, kao i novu razinu usluga za krajnje potrošače.Međutim, ističu da današnja cijene električne energije na hrvatskom tržištu, koja je još uvijek znatno ispod tržišne cijene u ostalim susjednim državama, nije dovoljno motivirajuća niti financijski isplativa za izlazak na tržište.  Liderpress

27. lipnja 2008.
Otvara se dionica Vrata-Delnice-Ravna Gora na autocesti Rijeka-Zagreb

ZAGREB - Dionica Vrata-Delnice-Ravna Gora autoceste Rijeka-Zagreb otvara se za promet u subotu, 28. lipnja, priopćeno je iz koncesijskog društva Autocesta Rijeka-Zagreb. Radovi na izgradnji dionica Vrata-Delnice (8,92 km), Delnice-Kupjak (7,93 km) te dijela dionice Kupjak-Vrbovsko od Kupjaka do Ravne Gore (4 km) ukupne duljine 20,85 km, započeli su u lipnju 2006. godine, u sklopu druge B faze izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno njezine dopune na puni profil. Vrijednost investicije iznosi oko 95,5 milijuna eura. Vjesnik

27. lipnja 2008.
Novi poslovi Ericssona Tesle vrijedni gotovo 28 milijuna kuna
Ericsson Nikola Tesla je u Ruskoj Federaciji za potrebe velikog ruskog telekom operatora Svyazinvesat, ugovorio proširenje i modernizaciju fiksne telekomunikacijske mreže na sedam lokacija. Riječ je o gradovima Omsku, Krasnojarsku, Sajanogorsku, Irkutsku i Orenburgu
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla je u Ruskoj Federaciji s integratorima TechnoServ i Micro Technologies, a za potrebe velikog ruskog telekom operatora Svyazinvesat, ugovorio proširenje i modernizaciju fiksne telekomunikacijske mreže na sedam lokacija. Riječ je o gradovima Omsku, Krasnojarsku, Sajanogorsku, Irkutsku i Orenburgu. Uz to, u Krasnojarsku je ugovorena i isporuka SDH, sustava za prijenos podataka putem optičkih medija. Ukupna vrijednost ugovorenih poslova je preko 26 milijuna kuna.
Istodobno, u Republici Kazahstan, državi u središnjoj Aziji, potpisani su ugovori za isporuku novih i proširenje postojećih suvremenih MX ONE poslovnih sustava i to za velike poslovne korisnike u Astani i Almaty. Vrijednost ovih ugovora je preko 1,5 milijuna kuna. [I.S.], Vjesnik

27. lipnja 2008.
Osnovana Koordinacija pčelarskih tvrtki
Cilj Koordinacije je kvalitetnije organiziranje na tržištu, čvršće međusobno povezivanje te kvalitetniji pristup tržištu u vrijeme priprema za ulazak u EU
ZAGREB - U sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) osnovana je Koordinacija tvrtki iz pčelarske proizvodnje, a njeno su osnivanje pokrenuli poslodavci iz djelatnosti pčelarske proizvodnje s ciljem kvalitetnijeg organiziranja na tržištu, čvršćeg međusobnog povezivanja te kvalitetnijeg pristupa tržištu u vrijeme priprema za ulazak u EU. Osnivanjem Koordinacije ponajprije se želi postići bolje reguliranje odnosa u ovoj djelatnosti, priopćeno je iz HUP-a. Najveći problemi poslodavcima te djelatnosti su neusklađene otkupne i prodajne cijene meda, siva ekonomija i nelojalna konkurencija. Na osnivačkoj sjednici upozoreno je i na nužnost ubrzanja registracije i osnivanja akreditacijskog laboratorija. [L. C., Hina], Vjesnik

24. lipnja 2008.
HGK: Prijevoznici traže mjere za konkurentnost na tržištu EU-a
ZAGREB - Predstavnici Udruženja cestovnog prometa Hrvatske gospodarske komore (HGK) koji se bave prijevozom putnika zatražili su od ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmete niz mjera za koje smatraju da bi poboljšale njihov položaj, kao što su popust za korištenje autocesta i sufinanciranje nabave novih vozila, priopćeno je iz HGK-a. Prijevoznici su na sastanku s Kalmetom potkraj prošlog tjedna zatražili i smanjenje visine naknade za uporabu cesta i postizanje mogućeg dogovora s Inom o cijenama goriva. Ocijenili su da je ispunjenje njihovih zahtjeva uvjet za postizanje konkurentnosti na tržištima Europske unije. Ministar Kalmeta je, kako se navodi, najavio sastanak predstavnicima teretnog prometa za sljedeći tjedan. , Vjesnik

20. lipnja 2008.
Hrvatska iduće godine na listi najsigurnijih brodara
Naših 13 većih brodara ukupno ima oko 180 brodova, s tim da u flotu iz godine u godinu ulazi sve više novih i mlađih polovnih brodova
Na svijetu su prošle godine izgubljena 82 broda veća od 500 GT-a, a u većini slučajeva potpuni gubitak broda uzrokovalo je nevrijeme, a potom nasukavanja i sudari. Te podatke objavilo je Svjetsko udruženje pomorskih osiguravatelja. Treba naglasiti da je nevrijeme uzrokovalo gubitak čak 14 brodova starijih od 25 godina. Oštećenja pogonskih strojeva i dalje su najčešći uzroci djelomičnog gubitka brodova, uz povećanje od 35 posto u minulih pet godina. Treba reći da brodova pod hrvatskom zastavom nema u toj crnoj statistici.
Pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Mario Babić napominje da je razlog tome što hrvatski brodari, osim što imaju tehnički sve ispravnije brodove, zapošljavaju i kvalitetan pomorski kadar. Ovo drugo je i te kako važno jer, kaže Babić, 75 posto pomorskih nezgoda uzrokuje čovjek, ali u sprezi s nekim drugim faktorima, od neispravnosti brodskih uređaja, skrivenih tehničkih pogrešaka na brodu do luka slabo zaštićenih od nevremena, kao i gustoće prometa, slabih oznaka na moru te slabe organizacije rada u lukama.
Naših 13 većih brodara ukupno ima oko 180 brodova, s tim da u flotu iz godine u godinu ulazi sve više novih i mlađih polovnih brodova.
U cilju povećanja sigurnosti plovidbe ministar mora Božidar Kalmeta je donio početkom travnja ove godine naredbu kojom je određena najveća starost brodova koji se prvi put upisuju u naš Upisnik brodova.
Prema toj naredbi, putnički brodovi koji se prvi put upisuju ne smiju biti stariji od 25 godina, teretni od 20 i ribarski od 15 godina. To je dio Akcijskog plana za poboljšanje "krvne slike" hrvatske flote, koja bi sa sadašnje sive liste Pariškog memoranduma u 2009. trebala dospjeti na bijelu listu. Na bijeloj listi su nacionalne zastave čiji brodovi nisu zaustavljani u lukama zbog tehničke neispravnosti i ostalih neregularnosti vezanih uz brod i pomorce, a da podsjetimo, prije desetak godina Hrvatska je bila na sramotnoj crnoj listi Pariškog memoranduma, "zahvaljujući" nekim novim privatnim domaćim brodarima koji su plovili s prastarim i tehnički neispravnim brodovima. Većina tih novokomponiranih brodovlasnika odavno je bankrotirala, a Hrvatskoj je u nasljeđe ostavljeno mukotrpno vraćanje pomorskog ugleda. Damir Herceg, Vjesnik

19. lipnja 2008.
Svjetska banka: Protiv posljedica poskupljenja RH se treba boriti socijalnim programima
Izvješće Svjetske banke, koje se odnosi na 10 članica EU koje su se posljednje priključile Uniji i Hrvatsku, pokazuje da se sve te zemlje relativno dobro nose s posljedicama svjetske financijske krize, koje se iskazuju kroz usporavanja gospodarskog rasta, rast inflacije te strože uvjete kreditiranja
ZAGREB - Program mjera koje je hrvatska Vlada najavila za ublažavanje posljedica poskupljenja je najjednostavniji za primjenu, ali neće biti najučinkovitiji u pomoći najugroženijem dijelu stanovništva, već bi puno bolji učinak bio da su se ta sredstva usmjerila u socijalne programe namijenjene najsiromašnijima, rekla je danas glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster.
Na predstavljanju u srijedu redovnog ekonomskog izvješća Svjetske banke >World Bank EU10 + Croatia< za lipanj 2008. godine, Mađarević Šujster je ocijenila da su mjere poput ograničavanja rasta cijena električne energije subvencioniranjem dijela troška HEP-u zapravo u suprotnosti s globalnim preporukama za borbu protiv poskupljenja.

Jedna od tih preporuka je da zemlje ojačaju vlastite sustave socijalne zaštite i njima 'ciljaju' najugroženije, a ne da administrativnim zadržavanjem rasta cijena subvencioniraju cjelokupno stanovništvo i gospodarstvo, >jer će to kad-tad doći na naplatu<, kazala je Mađarević Šujster.
Dodala je da brze makroekonomske intervencije ne mogu dugoročno riješiti problem rastućih cijena hrane i energenata i njihov odlučujući utjecaj na inflaciju, već da se na te probleme treba odgovoriti strukturnim reformama u sektoru poljoprivrede i energetike.
Pritom ističe da Hrvatska na tim reformama radi već godinama, no da je preporuka da ih ubrza i konačno riješi pitanja poput okrupnjavanja i vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem te prilagodbe sustava državnih potpora sustavu EU. U energetskom sustavu pak treba 'pronaći' alternativne izvore energije i načine na koje će se odgovorit na sve veću potrošnju.
Najave rebalansa državnog proračuna Mađarević Šujster je pak ocijenila dobrodošlima, jer ukazuju na daljnje smanjenje deficita, uz istodobno omogućavanje da se dio proračunskih prihoda >uštedi<, čak i kada se namire novonastali troškovi, poput spomenutih interventnih mjera ili troškova u zdravstvu.
Inače, izvješće Svjetske banke, koje se odnosi na 10 članica EU koje su se posljednje priključile Uniji i Hrvatsku, pokazuje da se sve te zemlje relativno dobro nose s posljedicama svjetske financijske krize, koje se iskazuju kroz usporavanja gospodarskog rasta, rast inflacije te strože uvjete kreditiranja.
Dapače, ističe Mađarević Šujster, u Hrvatskoj su pravodobnim intervencijama monetarne i fiskalne politike smanjeni prijenosi globalnih šokova, pa su izbjegnute posljedice poput inflacije više od 10 posto, kao što je to primjerice u Bugarskoj i Rumunjskoj, ili prvi znaci recesije.

U Svjetskoj banci stopu gospodarskog rasta Hrvatske za ovu godinu očekuju na razini od 4,5 posto, a njeno usporavanje prema prijašnjim godinama pripisuju očekivanom usporavanju rasta potrošnje, zbog promjene strukture potrošnje uslijed rasta cijena energije i hrane, kao i sporijem rastu investicija.Vjesnik

 

18. lipnja 2008.
Norveško priznanje hrvatskoj tvrtki
ZAGREB - Kraljevski dvor Kraljevine Norveške proglasio je Knuta O. Flaathena, predsjednika Upravnog odbora tvrtke Geofoto Scandinavia, vitezom prvog reda te mu dodijelilo medalju >St. Olavs tribute< za izniman doprinos norveškom društvu. Flaathen je godinama bio generalni direktor norveške Državne geodetske uprave, a sada je posebni savjetnik norveškog Ministarstva za okoliš i predsjednik Upravnog odbora Geofoto Scandinavia, tvrtke koja je dio Geofoto grupe iz Zagreba. [Ž. B.], Vjesnik

18. lipnja 2008.
Tvrtka Gideon Multimedia predstavila multimedijalni turistički vodič za mobitel
ZAGREB - Tvrtka Gideon Multimedia predstavila je danas inovativnu hrvatsku aplikaciju mobiEXPLORE Croatia, multimedijalni turistički vodič za mobitele na kojem surađuje sa finskom tvrtkom Nokia.
Kako je istaknuo član Uprave Gideon Multimedie Vedran Pražen, mobiEXPLORE će poboljšati turističku ponudu Hrvatske, ali i olakšati turistima da se što bolje orijentiraju u izboru znamenitosti, restorana, predstava i svega što nudi bogata baza mobiEXPLORE aplikacije.
Prototip aplikacije, kazao je, lansiran je prošlog ljeta i zabilježio je više od 500 tisuća korisnika.
Aplikacije je na hrvatskom i engleskom jeziku, a namjenjena je ne samo turistima već i lokalnom stanovništvu, kazao je Pražen.
Ovaj inovativan projekt prepoznale su i Turistička zajednica Zagrebačke županije, grada Osijeka te Bjelovarsko-bilogorske županije koje su ga naručile.
Pražen je pozvao i ostale turističke zajednice da se uključe u projekt.
MobiEXPLORE nudi interaktivne karte gradova s indeksom ulica i dnevno ažuriranim događanjima, a uz to su dostupne i servisne informacije, poput vremenske prognoze itd.
Aplikacija je besplatna, a osim Nokie, mobiEXPLORE je podržao i mobilni opereter VIPnet s kojim je Gideon Multimedia također ostvarila suradnju. Vjesnik

17. lipnja 2008.
Croatia Airlines povezao Zagreb s Prištinom
ZAGREB - Croatia Airlines obavila je u ponedjeljak prvi redoviti međunarodni let između Zagreba i Prištine, kojim je putovalo 37 putnika. Zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno će povezivati Zagreb i Prištinu tri puta na tjedan, ponedjeljkom, srijedom i petkom, a povratna karta može se kupiti već od 140 eura, bez pristojbi i naknada. Vjesnik

17. lipnja 2008.
Naftalan produljio natječaj za partnera
ZAGREB - Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Naftalan iz Ivanić Grada produljila je do 24. srpnja ove godine međunarodni natječaj kojim traži strateškog partnera za realizaciju dva razvojna projekta u okruženju bolnice - izgradnju wellnes centra i hotela, doznaje se iz Naftalana.
Međunarodni natječaj za strateškog partnera Naftalan je objavio 25. travnja ove godine, a prvobitni rok za predaju ponuda do 9. lipnja produljili su do 24. srpnja, zbog, kako kažu, velikog zanimanja domaćih i stranih investitora., Vjesnik

16. lipnja 2008.
Bjelovarska tvrtka prodala Gani 4000 traktora
Riječ je o modelu zglobnog traktora Ecotrac 30, snage 22 kilovata, koji je 80 posto domaći proizvod
BJELOVAR - Bjelovarska tvornica poljoprivrednih strojeva Hittner potpisala je ugovor s predstavnicima tvrtke Ahaman Enterprises iz Gane o izvozu 4000 poljoprivrednih traktora i 12.000 raznih poljoprivrednih priključaka u tu afričku državu. Kako je rekao direktor te tvornice Stjepan Hittner, riječ je od desetogodišnjem ugovoru o suradnji, a rok isporuke je pet godina.
Riječ je o modelu zglobnog traktora Ecotrac 30, snage 22 kilovata, koji je 80 posto domaći proizvod. Hittner je rekao da su se gosti iz Gane o poslovnoj suradnji počeli raspitivati u posljednje dvije godine, a za hrvatski su se traktor odlučili među mnogim stranim konkurentima zbog, kako je rekao, kvalitete i jednostavnosti. Najavio je da će u Hrvatsku doći mehaničari iz Gane kako bi naučili kako održavati traktor i priključke, a dio traktora isporučivat će se u dijelovima, te se sastavljati u Gani.

11. srpnja 2008.
Pužari dobili priliku za osiguranje farme
Jedna od najvećih opasnosti za puževe je ledena tuča, ponajviše zbog toga što uglavnom uništava reproduktivne i male puževe, što je teško nadoknaditi, kaže Anđela Cvjetković
ZAGREB - Stotinjak pužara u Hrvatskoj, od kojih je šezdesetak registriralo proizvodnju puževa kao djelatnost i godišnje za hrvatsko tržište osigura oko 17 tona puževa, odnedavno kod Croatia osiguranja mogu osigurati svoje farme, za što, prema riječima Anđele Cvjetković iz tvrtke Helicultura koja se bavi otkupom i preradom puževa, postoji velik interes. Tvrtka Helikultura, koja za oko 70 hrvatskih pužara osigurava repromaterijal, inače je sukreator Croatijina programa osiguranja puževa, a izrasla je iz prve hrvatske farme puževa koja je počela raditi još 1990. godine. Početno ulaganje za farmu je oko 94.000 kuna, tov do odgovarajućih standarda traje oko dvije godine, a vlasnik bi tek u četvrtoj godini mogao računati na prvu dobit. Jedna od najvećih opasnosti za puževe je ledena tuča, ponajviše zbog toga što uglavnom uništava reproduktivne i male puževe, što je teško nadoknaditi, kaže Anđela Cvjetković. U Croatia osiguranju ističu da su ovaj proizvod u potpunosti prilagodili pužarima. Cijena osiguranja ovisi o području osiguranja (odnosno o učestalosti tuča) te o veličini farme, a prosječna premija za pokriće osnovnih rizika za 12.000 reproduktivnih puževa i 2100 kilograma tova iznosi 2236 kuna, a uz pokriće rizika od ledene tuče - 2683 kune, kazao je Tomislav Bigač, šef Odjela za osiguranje životinja. [M. M.], Vjesnik

11. srpnja 2008.
Rekordni svibanj splitske zračne luke
SPLIT - Splitska zračna luka ostvarila je u prvih pet mjeseci rast prometa od 13,3 posto, pri čemu je samo u svibnju zabilježila 16-postotni rast. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci kroz Zračnu luku u Resniku prošlo je 270.133 putnika, na stajanci je bilo 2364 zrakoplova, a već ovog vikenda očekuje se prihvat 20.000 putnika, što upućuje na daljnji trend povećanja prometa i rušenje prošlogodišnjih rezultata za oko osam posto. Splitska je zračna luka prošlu godinu završila s prometom od 1,19 milijuna putnika te je prvi put u svojoj povijesti bila ispred Zračne luke Dubrovnik. [D. S.], Vjesnik

11. lipnja 2008.
Manje kreditiranja u apartmane, više u nova radna mjesta
Smanjuje se i maksimalni udio HBOR-a u kreditiranju velikih trgovačkih društava, a skraćen je i vijek otplate kredita za nabavku strojeva, opreme i mehanizacije
S prvim danom lipnja Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odlučila je izmijeniti uvjete provođenja svojih kreditnih programa. Određene djelatnosti do daljnjeg se neće kreditirati, te su privremeno načinjene i izmjene u kreditnom programu >Restrukturiranje<.
Kako su poručili iz HBOR-a, smanjuje se i maksimalni udio HBOR-a u kreditiranju velikih trgovačkih društava, a skraćen je i vijek otplate HBOR-ovih kredita za nabavku strojeva, opreme i mehanizacije. Banka je izmijenila i svoje postupanje oko povrata prethodno uloženih sredstava u okviru financiranja investicija.
Zašto je došlo do takve odluke objašnjavaju nam u HBOR-u, ističući kako snažni rast kreditnih aktivnosti u 2007. godini te pojačani nastavak rasta i u ovoj godini rezultiraju velikom potražnjom za HBOR-ovim kreditnim sredstvima. Budući da HBOR nema neograničene mogućnosti pribavljanja sredstava za servisiranje tako velike potražnje, donesena je odluka o privremenim izmjenama uvjeta kreditiranja. Prilikom donošenja te odluke, HBOR se vodio svojim strateškim odrednicama poslovanja koje se očituju u poticanju ulaganja u djelatnosti koje omogućuju otvaranje novih radnih mjesta, povećanje izvoza te ujednačenog regionalnog razvitka. Zanimljivo je kako se među djelatnostima čije se kreditiranje ukida nalaze i neke koje se odnose na najprofitabilnije grane gospodarstva, poput turizma.
U okviru provedbe Programa kreditiranja financijskog restrukturiranja, privremeno je obustavljeno kreditiranje velikih poduzetnika, osim onih koji se bave poljoprivrednom djelatnosti te koji posluju na području od posebne državne skrbi, otocima i/li brdsko-planinskim područjima.
Program >Restrukturiranje< do daljnjeg neće moći koristiti i mali i srednji poduzetnici koji su isplatili neto dobit ili pozajmicu u zadnje dvije poslovne godine, koji raspolažu s imovinom (nekretninama) koju ne koriste za obavljanje svojih poslovnih djelatnosti, te koji traže kredit za restrukturiranje kojim se namjeravaju zatvarati samo krediti poslovnih banaka
Veliki poduzetnici kreditirat će se s najviše 50 posto predračunske vrijednosti investicije (bez PDV-a) po svim programima kreditiranja. Osim toga, HBOR je skratio maksimalni rok za otplatu kredita za nabavku strojeva, opreme i mehanizacije na šest godina, u što je uključen i poček od dvije godine. Takav skraćeni rok otplate usklađen je s amortizacijskim vijekom opreme, te neće ugrožavati ostvarenje investicija HBOR-ovim korisnicima.
Povrat prethodno uloženih sredstava (refundacija sredstava) za već izvršena plaćanja iz kreditnih sredstava HBOR-a prihvaćat će se samo za plaćanja koja su nastala nakon zaprimanja zahtjeva za odobrenjem kredita u HBOR-u, i to ako su bila nužna.
Ipak za kraj poručuju kako će stručne službe HBOR-a nakon šest mjeseci provedbe navedenih izmjena razmotriti realne mogućnosti za ponovno aktiviranje svojih programa bez ograničenja. Kamatne stope od dva do šest posto godišnje ostaju nepromijenjene.

Tko će ostati bez kredita
U skladu s navedenim smjernicama, HBOR do daljnjeg neće odobravati kreditna sredstva za:
kupovinu, gradnju i opremanje apartmana, bez obzira je li riječ o ulaganju fizičkih ili pravnih osoba, osim ulaganja u aparthotele s restoranom, ugostiteljske objekte koji isključivo pružaju usluge točenja pića, benzinske postaje, prodajne i servisne auto-salone, kockarnice, kladionice i slične djelatnosti, gradnju stambenih i poslovnih prostora radi prodaje ili iznajmljivanja na tržištu, proizvodnju i distribuciju duhanskih proizvoda, kupnju, gradnju, rekonstrukciju i opremanje poslovnih prostora za trgovačke djelatnosti, osim na područjima od posebne državne skrbi, otocima i brdsko-planinskim područjima, te prijevozničku djelatnost u cestovnom prometu (kupnja kamiona, kranovi, dizalice, labudice i slično). Iako se te izmjene primjenjuju na kreditne zahtjeve koje će HBOR zaprimati od 1. lipnja 2008. godine, dio navedenih djelatnosti je i dosad izrijekom u nekim programima kreditiranja HBOR-a navođen kao djelatnosti koje banka ne financira. Luka Capar, Vjesnik

10. lipnja 2008.
Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva
Nadan Vidošević, predsjednik HGK, rekao je kako je jasno da postoji potreba za uvođenjem stanovništva što bi se trebalo napraviti u skladu s općim društvenim interesom Hrvatske, kako bi ona bila uređeno i skladno društvo s minimalnim brojem konflikata i maksimalnom ekonomskom učinkovitošću
ZAGREB - >Dijalog i javna rasprava o problemu nedostatka radne snage, i nužnosti uvoženja stanovništva, pravi su put ka stvaranju državne strategije i politike koja će se vrlo brzo morati ozbiljno pozabaviti ovim problemom<, rekao je Nadan Vidošević predsjednik HGK na predstavljanju međunarodna konferencija >Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva<, održanom u ponedjeljak u Zagrebu.
Konferencija će se održati 19. i 20. lipnja u Hypo Centru u Zagrebu, a zbog sve većeg nedostatka odgovarajućega stručnoga kadra na koji upozoravaju gospodarstvenici, što bi u skoroj budućnosti mogao biti ograničavajući čimbenik investicijskih i svih drugih poduzetničkih aktivnosti koje su sastavni dio daljnjeg razvoja hrvatskoga gospodarstva. Konferencija će okupiti domaće i strane stručnjake i gospodarstvenike koji će u međusobnom dijalogu raspravljati o demografskim problemima i njihovom utjecaju na gospodarstvo, tržištu radne snage te o polazištima za useljeničku politiku.
Vidošević je dodao kako je ova inicijativa samo nastavak na populacijsku vladinu politiku koju HGK podržava, no jasno je kako postoji potreba za uvođenjem stanovništva što bi se trebalo napraviti u skladu s općim društvenim interesom Hrvatske, kako bi ona bila uređeno i skladno društvo s minimalnim brojem konflikata i maksimalnom ekonomskom učinkovitošću.
Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić istaknuo je kako MUP trenutno odobrava zahtjeve za radnim dozvolama, no potreban je cjeloviti pristup problemu, određivanje dugoročnih potreba za radnom snagom, te načinima integracije stranaca. >O kvoti potrebnih stranaca odlučuje Vlada, i ove godine ta je brojka 8397, od čega je 5897 zahtjeva za produženjem radne dozvole, dok je 2500 novih zahtjeva<, rekao je Katić. U Hrvatskoj je trenutno 32.160 stranaca od čega najveći broj zbog rada i spajanja obitelji, a 63 posto dolazi ih s područja bivše federacije ne uključujući Sloveniju.
Sunčanica Skupnjak-Kapić, project manager IOM-a (International Organization for Migration), upozoravajući na probleme starenja stanovništva u Hrvatskoj, istaknula je kako u svijetu trenutno ima 200 milijuna migranata koji bi skupljeni na jednom mjestu tvorili petu po broju stanovnika državu na svijetu. Najveći broj migranata na globalnoj razini dolazi iz Kine, Indije i Filipina, dok ih najviše primaju SAD, Rusija i Njemačka. Europa je s 56 milijuna imigranata najveći primatelj stranih država u svijetu.Luka Capar, Vjesnik

9. lipnja 2008.
Gleda se motiviranost za posao, a tek onda diploma
Velike tvrtke žale se da radnicima nedostaje samoinicijative. Neprofesionalizam i zabušavanje pogađaju male i srednje tvrtke
Unatoč velikom broju nezaposlenih, poslodavcima u Hrvatskoj danas nije lako pronaći odgovarajuće zaposlenike. Iako na prvi pogled nelogična, ta činjenica svjedoči o neusklađenosti ponude i potražnje na hrvatskom tržištu rada. Radnici često misle da su poslodavci (pre)zahtjevni, no poslodavci, ali i stručnjaci upozoravaju na nešto posve drugo. Riječ je, kako je to već više puta naglasila i ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah, o strukturnoj neprilagođenosti domaćeg tržišta rada.
Početak svega je obrazovni sustav koji se (pre)sporo mijenja i ne drži korak sa zahtjevima tržišta jer na njega ne šalje kadrove koji mogu zadovoljiti potrebe modernih poslodavaca. Najilustrativniji i najaktualniji primjeri dolaze iz turističke branše koja i ove sezone na pojedinim područjima teško pronalazi odgovarajuće kadrove. Poslodavci u turizmu često se žale da mladi radnici koji im dolaze direktno iz škole, bez prethodnog radnog iskustva, uopće ne mogu samostalno raditi.
No, nezaposlene, ali i radnike u Hrvatskoj muči jedan drugi problem. Riječ je o cjeloživotnom učenju, konceptu koji je već prihvatilo zapadno tržište rada, a u nas tek treba zaživjeti. Treba stvoriti atmosferu i naviku da učenje ne prestaje završetkom formalnog obrazovanja, nego da se nova znanja i vještine usvajaju cijeli život.
Iako su nezaposleni u teškom položaju, brojni podaci navode da ni poslodavcima nije lako. Antonija Tolić s portala MojPosao ističe kako istraživanje koje su svojedobno proveli, pokazuje da čak 62 posto poslodavaca, unatoč velikom broju nezaposlenih, teško pronalazi zaposlenike kakvi su im potrebni i kakve traže. Dio poslodavaca smatra da im velik broj nezaposlenih donekle olakšava potragu za novim zaposlenicima, ali svi se slažu da je omjer ponude i potražnje na tržištu rada u Hrvatskoj nezadovoljavajući. Ujedno, prema tom istraživanju, poslodavci smatraju da struktura i kvaliteta radne snage u Hrvatskoj ne odgovaraju današnjim potrebama tržišta te da je to, među ostalim, jedan od ograničavajućih faktora naše konkurentnosti u EU. Potvrdilo se da taj problem posebno osjećaju mali i srednji poslodavci kojima su ljudi ključni faktor uspjeha.
Što to, prema mišljenju poslodavaca, nedostaje današnjim zaposlenicima? Odgovor, začuđujuće, ne leži u nekim visokosofisticiranim vještinama, nego u vrlo banalnim stvarima. Pokazalo se da su poslodavci spremni bez puno razmišljanja posao ponuditi osobi s odgovarajućim stavom. Drugim riječima, motiviranost, proaktivnost, samoinicijativnost i radna etika osobine su koje poslodavci prepoznaju, cijene i nagrađuju. Tak nakon toga gleda se znanje i diploma. Osobe izraženih interpersonalnih vještina kao što su komunikativnost, tolerancija i timski rad, također će biti prepoznate i poslodavcima poželjne.
Hrvatskim radnicima, dakle, prema mišljenju poslodavaca, nedostaju prvenstveno proaktivnost i samoinicijativnost. Na to se posebno žale velike tvrtke u kojima su, čini se, zaposlenici skloni ponašati se po unaprijed zadanim pravilima igre ne pokazujući inicijativu za napretkom. Vrlo je bitna i radna etika, a problem neprofesionalizma i zabušavanja posebno pogađa male i srednje tvrtke u kojima ponašanje pojedinaca izravno utječe na poslovanje cijele tvrtke.
Velike tvrtke pak više pogađa nefleksibilnost zaposlenika koja u kombinaciji s nedostatkom proaktivnosti, kažu stručnjaci, jamči stagnaciju i nekonkurentnost. Ivana Knežević, Vjesnik

8. srpnja 2008.
Konavle: premija po hektaru vinograda 2500 kuna

Općina ciljano potiče poljoprivrednu proizvodnju, posebice onih proizvoda čija se izvrsnost povezuje s tim krajem i osigurava siguran plasman na tržištu
Posljednjih godina u Konavlima sve se više obnavljaju zapušteni i sade novi maslinici, te šire vinogradi kvalitetnih sorti vinove loze. Više od desetljeća Općina potiče sadnju voća, maslina i loze, da bi od prošle godine uvela i dvije nove stavke u poticanju - sufinanciranje premije osiguranja poljoprivrednih površina i stočnog fonda u iznosu četvrtine plaćene police osiguranja, te premiranje prerade maslina po kilogramu na osnovu kvalitete ulja (ekstra djevičansko i djevičansko).
Rogač i suha smokva
- U ovoj proračunskoj godini odlučili smo se na još nekoliko novih premija kako bismo ciljano potaknuli razvoj proizvodnje poljoprivrednih proizvoda čija se izvrsnost povezuje s ovim krajem i garantira siguran plasman na tržište, objašnjava agronom Baldo Bećir, zadužen u Općini za gospodarstvo i poljoprivredu. Riječ je o premiranju otkupa rogača (1 kn/kg) i suhe smokve (5 kn/kg) za koje na dubrovačkom području djeluje zainteresirani otkupljivač, te premijom pčelarima sa sto kuna po košnici. Bećir posebice ističe, Konavljanima najzanimljiviji poticaj - premiranje tekuće proizvodnje grožđa u iznosu od 2500 kuna po hektaru godišnje.
- Općina je i na ovaj način željela potaknuti daljnji razvoj vinogradarstva i vinarstva. Premirat će se ovogodišnja proizvodnja, a zainteresirani sve informacije o potrebnoj dokumentaciji za ostvarenje prava na poticaj mogu dobiti u općinskim uredima na Grudi i u Cavtatu. Za sve poticaje u proračunu je rezervirano dva milijuna kuna, napominje Bećir.
Poljoprivrednicima je važna informacija da i dalje imaju pravo na državne poticaje, subvencije kredita i nepovratna sredstva za kapitalna ulaganja, nabave mehanizacije ili izgradnju preradbenih kapaciteta kojih je puno više u ovogodišnjem proračunu Ministarstva poljoprivrede.
Piše DINO MIGIĆ / EPEHA , Slobodna Dalmacija

3. lipnja 2008.
Limes plus prvi u Hrvatskoj dobio ISO 9001 za katalošku prodaju uredskog pribora
ZAGREB - Limes plus, jedina hrvatska tvrtka specijalizirana za katalošku prodaju uredskog pribora, prva je stekla certificiran sustav kvalitete ISO 9001 za katalošku prodaju uredskog pribora, kojim se unapređuje poslovanje kroz održavanje jedinstvenog pristupa kvaliteti u svim fazama poslovanja.
ISO 9001 je Limes plusu dodijelila vodeća svjetska certifikacijska kuća SGS, objavili su iz Limes plusa. Limes plus je u 2007. uprihodio 30,8 milijuna kuna i tako ostvario godišnji rast prihoda od 25 posto.
Limes plus je u 100 postotnom hrvatskom vlasništvu, posluje od 1992. godine i zapošljava 43 ljudi. Tvrtka ima 16.500 registriranih i 4.200 stalnih korisnika među kojim su mnogobrojne renomirane domaće i inozemne tvrtke (Ericsson Nikola Tesla, Siemens, Vipnet, GlaxoSmithKline, Wrigley, Pfizer, Končar, Hidrocommerce, Labud, Matica Hrvatska itd.). , Vjesnik

3. lipnja 2008.
RIBNJAČARSTVO:
Novi pogon utrostručit će proizvodnju
Piše: Danijela Novak/EPEHA
Foto: Duško Kliček
Planira se proizvodnja 1500 tona ribe godišnje, od čega je 500 tona namijenjeno izvozu
DONJI MIHOLJAC - Kako bi oživjeli proizvodnju slatkovodne ribe u Hrvatskoj, u donjomiholjačkom će se ribnjaku Silurus d.o.o. kreditnim sredstvima HBOR-a u iznosu od 12 milijuna kuna sagraditi objekt zatvorenog tipa veličine 600 četvornih metara, odnosno novo mrijestilište s bazenima, te uz najnoviju tehnologiju koja će omogućiti brzu i sigurnu proizvodnju.
To će ujedno biti namoderniji pogon u Hrvatskoj u kojem će se najkasnije u veljači iduće godine mrijestiti godišnje 3-4 milijuna mlade ribe soma, šarana smuđa, tostolobika, štuke, amura i pastrve.
Trenutačno se proizvodi 2,5 milijuna mlađi, a nedovoljne količine pokrivaju se uvozom iz Mađarske. Proizvodnja uzgojene ribe povećat će se sa 500 na 1500 tona, jer neće ovisiti o vanjskim faktorima, a osim na domaćem tržištu, kupce će pronaći u Italiji, Njemačkoj, Makedoniji, BiH i Srbiji.
Planira se izvesti 30 posto uzgojene ribe. Zbog slabe proizvodnje, zastarjelog načina hranjenja ribe bacanjem hrane iz čamaca, šarana na tržištu nedostaje već od svibnja, a kormorani godišnje naprave štetu od 120-180 tisuća eura jer pojedu oko 70 posto mlade ribe teške dva-tri grama.
- Zakon o oružju ribočuvarima zabranjuje pucanje, pa kormorane nemaju čime ustrijeliti. Proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj od Domovinskog je rata prepolovljena, a ribnjaci su propali jer su izgubili tržište.

Konkurencija za proizvođače iz Mađarske i Češke
Do Domovinskog rata bilo je 12,5 tisuća hektara ribničarskih površina, a danas ih ima samo 6,5 tisuća. Proizvodi se 2,5 tisuće tona ribe, a godišnje je potrebno 5,5-6 tisuća tona. I u Silurusu se uzgaja riba na 650 hektara, a oko 300 hektara je zaraslo u korov. S novim objektom žele oživjeti tu zapuštenu površinu kako bi stali uz bok najvećim konkurentima, Mađarima i Česima. Jutarnji list

 

2. lipnja 2008.
Stvara se prva baza podataka ICT-stručnjaka
FER i HGK rade na prvom koraku u povezivanju znanosti i gospodarstva, a drugi je korak napraviti sveobuhvatnu bazu podataka koja će tvrtkama olakšati pronalaženje poslovnih partnera
U stvaranju Hrvatske kao društva znanja, napravljen je još jedan korak povezivanja gospodarstva i znanosti. Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) započeli su suradnju na uspostavi novih usluga za promociju gospodarstva i znanja, i to na području stvaranja baze sve traženijih ICT-stručnjaka koji bi trebali pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Prepoznavanje potreba za opsežnijim informacijama o proizvodima, a posebice uslugama koje naše tvrtke mogu ponuditi na tržištu i koje bi trebale značajnije proširiti skup informacija koje zainteresirani partneri mogu dobiti koristeći već postojeće servise HGK-a te prepoznavanje strateške važnosti povezivanja znanosti i gospodarstva spojili su HGK i FER u tu zajedničku inicijativu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa aktivno je podržalo taj važan projekt već u njegovim ranima fazama, a podrška je stigla i od Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku. U prvoj fazi suradnje nove usluge bit će fokusirane na tvrtke iz ICT-sektora, jer se očekuje da su one najspremnije za primjenu novih servisa, a nakon toga se očekuje proširenje na ostale segmente gospodarstva.
Vesna Trnokop -Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a, rekla je za Vjesnik da HGK i FER već nekoliko godina zajedničkom suradnjom potiču razvoj ICT-sektora u kojem djeluje više od 1600 tvrtki. Nastoji se povećati konkurentnost domaćih tvrtki, a novim projektom predstavit će se domaćem i inozemnom tržištu svi potencijali hrvatske ICT-industrije. Stvorit će se sveobuhvatna baza podataka koja će domaćim i inozemnim tvrtkama olakšati pronalaženje poslovnih partnera. Tako će se intelektualni kapital hrvatskih tvrtki i njihovo znanje, odnosno kompetencije maksimalno učinkovito koristiti. Vedran Mornar, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, naglasio je da u Hrvatskoj kronično nedostaje ICT-stručnjaka te je nužno optimalno koristiti postojeće. Kompleksni i veliki informacijski sustavi često nisu djelotvorno koordinirani. Valja točno utvrditi mogućnosti tvrtki iz ICT-sektora, što je jedna od pretpostavki poboljšavanja njihova poslovanja.
Prema riječima Marija Kovača s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, vidljivo je da nedostaju detaljne informacije o mogućnostima hrvatskog ICT-sektora koje bi, uz ostalo, bile korisne stranim poslovnim partnerima. U sljedećem razdoblju valja što učinkovitije promovirati usluge, znanje, intelektualno vlasništvo i ljudske potencijale naših ICT-tvrtki, a prvi je korak prikupljanje detaljnih podataka o njima.

Za razvoj informacijskog sektora milijardu kuna
Takvo povezivanje posebno je važno kada se uzme u obzir da ICT-industrija ostvaruje pet posto domaćeg BDP-a, a lani je ostvarila rast od 18 posto. Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, istaknuo je kako je za razvoj informacijskog društva država osigurala milijardu kuna. Snažan rast ICT-sektora omogućuje mu vodeći položaj u regiji, no istodobno je nužno osigurati cjeloživotno obrazovanje ICT-stručnjaka. U domaćoj ICT-industriji je oko 26.000 zaposlenih. Luka Capar, Vjesnik

2. lipnja 2008.
Podgorica: hrvatski Agrokor kupio Štampu
Hrvatska tvrtka Agrokor u petak je na Montenegro burzi kupila 87,4 posto dionica podgoričke tvrtke "Štampe" za 1,05 milijuna eura.Agrokor je time postao većinskim vlasnikom "Štampe", a o tom poslu se pregovaralo proteklih nekoliko mjeseci.Kad je objavljena ta vijest, dionice "Štampe" su danas na Montenegro burzi skočile za 67,3 posto.Tvrtka "Štampa", nekad u sastavu Novinsko-izdavačkog poduzeća "Pobjede", koju su zatim otkupile neke privatne tvrtke, ima u Crn
oj Gori mrežu od 220 kioska. Slobodna  Dalmacija

14. travnja 2008.
Tko nema 15 godina staža, nema mirovinu
U praksi bi se moglo dogoditi da osiguranik koji je radio desetak godina, i štedio u drugome stupu, nema pravo na taj novac
Još se ne zna kada će i kako biti riješena nelogičnost iz Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, zbog koje osiguranici s manje od 15 godina staža ne mogu do novca na računu u obveznom mirovinskom fondu. Riječ je o nedostatku koji su svojedobno uočili stručnjaci Hagene (čije je poslove preuzela Hanfa), kada je zaključeno da su propisi u tom dijelu nedorečeni i da će vjerojatno biti potrebna njihova izmjena. No, nije se žurilo, jer se odredbe Zakona odnose na osiguranike koji u mirovinu ne mogu barem još pet do deset godina.
Naime, drugi mirovinski stup, kao obvezan sustav osiguranja, vezan je uz sustav generacijske solidarnosti, tako da se mirovina iz drugog stupa ostvaruje istodobno kada i mirovina iz sustava generacijske solidarnosti i pod istim uvjetima, koji su propisani Zakonom o mirovinskom osiguranju, pojašnjava se u odgovoru koji smo dobili od Marijane Šundov, savjetnice ministra gospodarstva, rada i poduzetništva u odjelu za odnose s javnošću.
Prema tom Zakonu, osiguranik starosnu mirovinu ostvaruje kada napuni 60 (žene), odnosno 65 godina (muškarci), isključivo uz uvjet da je napunio najmanje 15 godina mirovinskog staža. To, ujedno, znači da osiguranici koji taj uvjet nisu ispunili nemaju pravo na mirovinu, ni u prvom, ali ni u drugom stupu. Tako bi se u praksi moglo dogoditi da osiguranik koji je radio osam, deset ili 12 godina, i za to vrijeme štedio u drugome stupu, nema pravo na taj novac, iako se novac na računu vodi kao njegova osobna imovina.
Prema pojašnjenju koje smo dobili u Regosu, taj bi novac po sadašnjim propisima ostao na računu sve do smrti osiguranika, kada nasljednici s rješenjem o nasljeđivanju mogu pokrenuti postupak za zatvaranje računa radi isplate.
Taj bi problem, doduše, mogao biti aktualan tek od 2012. godine, od kada će pravo na mirovinu ostvarivati osiguranici koji su na početku mirovinske reforme imali nešto manje od 50 godina i izabrali su drugi stup, i steći će uvjete za mirovinu po novim propisima. Također, zasigurno neće biti riječ o velikom broju osiguranika, jer većina ipak ostvari dulji staž, pa rješenje te nelogičnosti nije hitno, kažu naši sugovornici u Regosu.
U Ministarstvu gospodarstva zasad kažu kako činjenicu da se pravo na mirovinu iz drugog stupa ostvaruje isključivo uz ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu iz prvog stupa ne smatraju nelogičnošću, jer je riječ o dva dijela obveznog sustava mirovinskog osiguranja. Tako zasad nije u planu izmjena propisa u tom smislu, niti u Ministarstvu smatraju da ju treba inicirati, stoji u odgovoru na naše pitanje.

Invalidske mirovine i >kućne pomoćnice<
Dio osiguranika koji ostvare manje od 15 godina staža zbog zdravstvenih uvjeta će ostvariti invalidsku mirovinu, no oni nemaju nikakvih problema s isplatom mirovine. Zakonom je propisano da se ta sredstva sredstva prebacuju u proračun, za račun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji osiguraniku isplaćuje mirovinu. S druge strane, dio osiguranika kojima do minimalnog staža za mirovinu nedostaje godina dana, dvije, ili samo nekoliko mjeseci, taj problem najčešće riješi tako da se na to razdoblje prijave kao >kućne pomoćnice<, pa plaća pridonese makar na minimalnu plaću, no nemogućnost isplate sredstava iz drugog stupa posebno bi mogla pogoditi one kojima do minimalnog uvjeta staža nedostaje puno više, kažu naši sugovornici.

Marijana Matković, Vjesnik

 

11. travnja 2008.
Riječka luka uvela digitalnu evidenciju
Budući da u svakoj luci gdje pristaju strani brodovi vrijedi carinski režim, digitalnom evidencijom željela se brža i bolja kontrola
RIJEKA - Međunarodni kodeks za sigurnosnu zaštitu brodova i luka - ISPS Code - stupio je na snagu 2004. s ciljem bolje zaštite brodova i luka, a sve to je poduzeto nakon terorističkog napada na "blizance" u New Yorku 11. rujna 2001. Tako je i riječka luka nedavno uvela digitalne evidencijske kartice kojima se utvrđuje identitet osoba i vozila na ulazu, odnosno izlazu iz luke, kartica vrijedi tri godine, a uz pomoć nje podižu se i lučke rampe. S obzirom na to da u svakoj luci u kojoj pristaju strani brodovi vrijedi carinski režim, uvođenjem tih digitalnih evidencijskih kartica željelo se uspostaviti bržu i bolju kontrolu ljudi i vozila od donedavne.
U riječkoj luci odavno se obavlja i rengenska kontrola robe u kontejnerima, što je i te kako važno za sigurnost luke i brodova. Ravnatelj Lučke uprave Rijeke dr. sc. Bojan Hlača rekao je da je to prvi korak u povećanju sigurnosti riječke luke, što nije nimalo lako s obzirom na to da je u pitanju kontrola pet lučkih bazena u Rijeci, Sušaku, Bakru i Raši te Janafa. Taj sigurnosni sustav osmislili su stručnjaci Lučke uprave Rijeka, a u skladu s nacionalnim i međunarodnim propisima. Međutim, to nije i sve po pitanju povećanja sigurnosti riječke luke i brodova u njoj, jer će već potkraj svibnja, kako je najavio Hlača, u probni rad biti stavljen radarski sustav za praćenje brodova na području riječke luke, a do kraja ove godine lučko područje bit će i pod video-nadzorom, za što je već raspisan natječaj. Kako doznajemo u Sindikatu pomoraca Hrvatske, u riječkoj luci strani pomorci nisu kriminalizirani, a taj korektan odnos prema njima često ističu i međunarodne pomorske organizacije i sindikati.
U nekim svjetskim lukama - utvrdama, iz >sigurnosnih razloga< na lučko područje ne puštaju ni sindikalne predstavnike pomoraca i lučkih radnika, što govori da se interesi poslodavaca skrivaju iza sigurnosti luka i brodova.
Prije četiri godine najavljivano uvođenje jedinstvene "biometrijske" iskaznice za sve pomorce na svijetu, kao evidencijske isprave, nije zaživjelo jer je do sada konvenciju za njeno uvođenje ratificiralo samo nekoliko zemalja, a mnoge zemlje uvele su vlastiti sustav za identifikaciju pomoraca. To znači da 1.200.000 pomoraca na svijetu do daljnjega neće imati svoju jedinstvenu >biometrijsku putovnicu< koja bi im omogućavala da se slobodno kreću svijetom.

Kriminalizacija pomoraca
U strahu od terorista mnoge svjetske luke, posebice u SAD-u, Japanu i Australiji, pretvorene su u utvrde, a pomorci su pritom pretvoreni u taoce straha od mogućih novih terorističkih napada. Tako u nekim lukama pomorci ne smiju ni sići s broda da bi obavili neki radni zadatak, a neki su, ne znajući za ta stroga pravila, bili uhićeni pa čak i deportirani. Zbog te kriminalizacije pomoraca u pojedinim lukama Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zatražila je da provođenje povećanja sigurnosti u lukama ne ugrožava ljudska prava pomoraca. Doduše, brodovi su najpodesniji za šverc ljudi, oružja, droga i svega drugoga, pa je poznato da američke obavještajne službe prate kretanje pedesetak brodova pod zastavama pogodnosti za koje se sumnja da ih koristi Al Qaida.Damir Herceg, Vjesnik

17. veljače 2008.
Adris ulazi u proizvodnju hrane
Preuzimanje dviju kompanija za uzgoj i preradu morske ribe, rovinjske Marimirne i zadarskog Cenmara, obavljeno prije dvadesetak dana
Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris grupeIako je transakcija preuzimanja dviju najvećih hrvatskih kompanija za uzgoj i preradu kvalitetne morske ribe, rovinjske Marimirne i zadarskog Cenmara od strane Adris grupe, obavljeno prije dvadesetak dana, objavljeno je tek potkraj prošlog tjedna. Preuzimanje se držalo pomalo u tajnosti dok se ne obave osnovne radnje spajanja, a sad je obaviještena Zagrebačka burza i saziva se glavna skupština. Ribogojilišne tvrtke ulaze u novu Adrisovu kompaniju Adria Resorts u stopostotnom vlasništvu Adris grupe, koja će objedinjavati Maistru kao turistički dio te Marimirnu i Cenmar kao ribarski. Podsjetimo, Marimirna je prije preuzimanja bila većinski vlasnik Cenmara sa 58,51 posto udjela, a većinski vlasnik sa 52,78 posto udjela u temeljnom kapitalu oba društva imala je talijanska tvrtka A.S.A. "Namjera nam je povećati uzgoj na 2000 tona godišnje i tu ribu finalizirati, i tako po višestrukoj cijeni plasirati na tržište. Bit će to najprije filetiranje, a zatim i daljnja prerada, kao što je Marimirna već ušla u neke zanimljive projekte, dimljenje, kombiniranje s nekim drugim proizvodima i slično. Uz porast profita, na taj ćemo način osigurati i više novih radnih mjesta. Orijentirat ćemo se na organsku proizvodnju ribe uz korištenje u prehrani isključivo organskih komponenti, standardiziranih i cerificiranih na razini Europske unije, u kojoj vidimo i naše glavno buduće tržište. Izgradit ćemo brend, koji danas, nažalost iako kvalitetni, naši proizvodi nemaju", ističe govoreći o glavnim ciljevima preuzimanja Marimirne s Cenmarom, direktor investicija Adris grupe Damir Vanđelić. Naravno, da bi se ovi ciljevi uspješno realizirali, postojeći planovi će se dopunjavati, a neki koji se pripremaju već desetak godina, kao što je novi proizvodni pogon u čistim toplim morskim vodama koje se dovode iz Kvarnera i služe za rashlađiovanje TE Plomin, ubrzati. Uz taj novi projekt planira se i gradnja novog pogona za preradu ribe za kojega lokacija još nije određena, ali nakon obavljenih formalnosti spajanja poslovi će se ubrzati.

Uz postojeći kavezni uzgoj u Limskom kanalu u kojem Marimirna godišnje proizvede do 300 tona orada i brancina komercijalne veličine ( 300 grama ) Cenmar proizvede u ribogojilištima u Ninu, Lamljanu na otoku Ugljanu i u Košari do 1000 tona. Ukupno je to 50 posto domaćeg uzgoja brancina i orada, a proizvode i 95 posto mlađi za domaća ribogojilišta. "Projekt uzgoja plemenite ribe u toplim vodama Plominske termoelektrane, kojeg Marimirna razvija s Hrvatskom elektroprivredom već desetak godina preuzimamo u cijelosti, nastojat ćemo ga ubrzati. On je ušao u urbanistički plan toga područja, sad čekamo detaljan plan uređenja, sve potrebne dozvole i za 2 do tri godine već bi proizvodnja i na tom prostoru trebala započeti. Što se tiče pogona prerade ribe, lokacija još nije definirana, ali vjerujemo da će se i to unutar ove godine već znati", rekao je za Poslovni dnevnik Damir Vanđelić. "Zadovoljni smo svi, i radnici i uprava, ovom transakcijom jer smo dobili jakog partnera koji svojom infrastrukturom jamči brži razvoj i stvaranje domaćeg brenda. Meni je posebno drago što je vlasništvo vraćeno u Hrvatsku, što je također jamstvo bržeg razvoja, jer strani partner nije imao snage, moći, vizije da razvija ovu našu proizvodnju. Projekt Plomin ide dalje uz malu promjenu. Planirano mrijestilište neće se graditi u Plominu već razvijati u Ninu, gdje je već i sad jaki pogon, a u Plomini uz uzgoj ribe u zatvorenim bazenima u toploj vodi koja se grije hlađenjem postrojenja termoelektrane, što pospješuje rast ribe za 30-ak posto, planiramo izgradnju pogona za proizvodnju malih morskih delicija", izjavio nam je telefonom direktor Marimirne, Željko Filić.

Agneza Urošević, (www.poslovni.hr)

 


1 - 2 - 3 - 4 -5 - 6 - 7

 

 


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre