30. svibnja 2008.
Hrvatska će u Europsku uniju s 10 milijuna stabala maslina
Masline ne uzgajaju Japan, Rusija, Kina i skandinavske zemlje, a SAD ima tek nešto maslinika u Kaliforniji. Budući da je mediteranska prehrana svjetski zdravstveni trend, i maslinovo ulje bit će sve traženije
Hrvatska trenutačno ima oko pet milijuna stabala maslina, a do ulaska u Europsku uniju planira ih zasaditi još toliko. Ta brojka je to značajnija, kako je Vjesniku rekao prof. dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ako se ima na umu da se u svijetu 95 posto maslinika nalazi na Sredozemlju. Točnije, masline se uzgajaju od Kaira na jugu do Trsta na sjeveru, odnosno između 30. i 45. sjeverne zemljopisne širine. Još se u manjoj mjeri uzgajaju u Izraelu, Čileu, Argentini, Kaliforniji, Australiji i Novom Zelandu.
Spoznaja da masline ne uzgajaju Japan, Rusija, Kina, skandinavske zemlje, a SAD tek nešto u Kaliforniji, govori da će maslinovo ulje biti sve traženije. Primjerice, samo su Sjedinjene Države povećale uvoz maslinova ulja s 40.000 tona 1985. na 240.000 tona 2007. godine.
Hrvatsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, točnije istarsko, već dvije godine za redom najbolje je na svijetu u kategoriji intenzivno voćnih ulja te su tako istarski maslinari postali noćna mora talijanskim maslinarima koji su dosad po pitanju kvalitete bili neprikosnoveni lideri. Ti uspjesi ne čude, jer je istarsko maslinovo ulje slovilo i u davnim vremenima za najbolje ulje rimskog carstva. Bočica od dva i pol decilitra tog istarskog šampionskog ulja košta blizu 200 kuna.
>Hrvatsko maslinarstvo sigurno će doživjeti procvat, ali moramo učiniti sve da maslinici ostanu u posjedu naših obitelji, jer se sve više stranaca raspituje za kupnju našeg poljoprivrednog zemljišta te za ulaganja u uzgoj i preradu maslina u našoj zemlji<, upozorava Benčić. On naglašava kako je autohtonost sorte preduvjet zaštite proizvoda, a od Konavla do Istre utvrđene su 164 potencijalne autohtone sorte maslina. DNA-analizom usporedit će ih se s talijanskim, španjolskim i grčkim sortama, kako bi se točno utvrdila njihova eventualna autohtonost. Europska unija nastoji strogo kontrolirati maslinike, a maslinici koji nisu registrirani pod sustavom >zračna slika< ne dobivaju državne potpore. Na osnovi te zračne digitalne fotografije može se utvrditi čak i vrsta masline, a na temelju toga provjeriti vjerodostojnost podataka na deklaraciji o plodu masline.
U EU se potpora daje na temelju količine maslinova ulja koje se proizvede, a ne na broj stabala. Unija ograničava u maloprodaji pakiranje maslinova ulja na najviše pet litara.
U Hrvatskoj se maslinarima isplaćuje poticaj od jedne kune za kilogram prerađenih maslina te deset kuna za litru prodanog ulja prilikom prerade maslina. Naš novi Pravilnik o uljima od ploda i komine masline sastavljen je prema normama EU-a, s tim da etiketa na boci sadrži podatak o zemlji podrijetla ulja i izvornosti proizvoda.
Hrvatska je 1945. imala šest i pol milijuna stabala maslina, a Benčić podsjeća da su naši maslinici u najvećoj mjeri zapušteni pedesetih godina minulog stoljeća. Uzrok tome je jednim dijelom bio i to što je tadašnji komunistički režim maslinu "obilježio" kao "reakcionarnu kulturu". No, na taj način sačuvali smo masline i zemljišta na kojima rastu od tretiranja kemijskim sredstvima. Upravo je to preduvjet, kaže Benčić, za ekološki uzgoj maslina, odnosno dobivanje ekološkog maslinovog ulja, što druge tehnološki naprednije zemlje - nemaju.
U Hrvatskoj se dobar dio maslinova ulja još uvijek prodaje na crno, odnosno "iz konobe". Naime, većina maslinara uzima svoje ulje nakon prerade, nakon čega ga obično loše skladišti, tako da ono gubi na kvaliteti, ali ga potom ipak uspijevaju prodati po cijeni od 80 do 150 kuna za litru. Inače, naše uljare otkupljuju ulje po 40 kuna za litru. U Italiji se ulje otkupljuje za oko tri eura po litri, a prodaje na crno ima vrlo malo. Damir Herceg,Vjesnik

30. svibnja 2008.
Podravka u brže restrukturiranje s najmlađim vodstvom u povijesti
Najstariji član šesteročlane uprave Miroslav Vitković ima 41 godinu, a najmlađi Josip Pavlović, čak deset godina manje. Darka Marinca na čelu Uprave zamijenit će Zdravko Šestak
KOPRIVNICA - Na ovotjednoj sjednici Nadzornog odbora Podravke razriješena je većina kadrovskih dilema. Kako je i najavljeno, Mladen Vedriš je podnio ostavku na dužnost predsjednika i člana tog tijela, a iz njega izlazi i Josip Pavlović. Budući da istodobno završava mandat i Milanu Artukoviću, Goranu Gazivodi i Marku Ećimoviću, za godišnju dioničarsku skupštinu koja će se, prema zakonskom roku održati 22. srpnja, bit će predloženo pet novih članova Nadzornog odbora.
Riječ je o dosadašnjem šefu vodstva Darko Marincu, koji će sigurno preuzeti i ulogu njegova predsjednika, te o Nikoli Greguru, Damiru Kovačiću, Branku Vuljaku i Karmen Antolić. Dogovoreno je i da će Vuljak voditi dioničarsku skupštinu, dok će mu zamjenik biti Tomo Trošelj. Neformalni prigovor na takav kadrovski odabir imaju pojedini fondovi koji smatraju da je nedovoljno da u nadzoru imaju samo jednog svog predstavnika, no u popisu se vjerojatno neće mijenjati ništa.
Spomenuto preslagivanje u Nadzornom odboru potvrđuje i informaciju da je usuglašen i sastav nove uprave. Njoj će na čelu biti dosadašnji član Zdravko Šestak, zamjenik bi postao Miroslav Vitković, dok bi članovi bili Saša Romac i Goran Markulin te kao novoizabrani Marin Pucar i Josip Pavlović. Prema tim je informacijama izvjesno da poslovodstvo ostaje šesteročlano, što znači da bi se ostvarila najava da iz njega izađe Dragan Habdija.
Lako je uočiti da bi novo vodstvo trebalo po godinama biti i najmlađe u Podravkinoj povijesti jer Vitković, kao najstariji član, ima samo 41 godinu, dok je najmlađem Pavloviću čak deset godina manje.
Iz Podravkinih se izvora doznaje da slijedi i niz promjena u nadležnostima članova poslovodstva te da će cijela kompanija biti ustrojena u pet proizvodno-prodajnih cjelina. Tako će se lakše pratiti profitabilnost svakog biznisa te uočiti koliko je zaposlenika potrebno da ta djelatnost uspješno funkcionira. Već je iz toga jasno da će Nadzorni odbor kao glavni zadatak Upravi postaviti brže i efikasnije nastavljanje procesa restrukturiranja kompanije da bi se smanjili troškovi poslovanja i povećala dobit. U tome nekoliko posljednjih godina nije bilo dovoljno pomaka, što je bio i razlog Marinčeva povlačenja. Šestak kao novi predsjednik u tome će sigurno imati puno slobodnije ruke. Dakako, trebat će puno više odlučnosti da se to ostvari, jer su dosad socijalni kriteriji bili često važniji od onih tržišnih. [Željko Krušelj], Vjesnik

28. svibnja 2008.
Ingra će angažirati zagrebačke obrtnike
Ingra će se javljati na natječaje u zemlji i inozemstvu za izvođenje investicijskih radova, a po potrebi će angažirati obrtnike za građevinsko-obrtničke radove na izgradnji ili održavanju u objektima koje gradi ili održava, i to temeljem cjenika Udruženja obrtnika koji će biti mjerodavni kod ugovaranja poslova tijekom jedne kalendarske godine
ZAGREB - Predstavnici zagrebačke Ingre, Udruženja obrtnika Grada Zagreba i Obrtničke štedne banke (OŠB) u osnivanju potpisali su u utorak ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji, temeljem kojeg će Ingra uključivati zagrebačke obrtnike u izvođenje vlastitih građevinskih projekata, a OŠB ih financijskih pratiti.
Ingra će se javljati na natječaje u zemlji i inozemstvu za izvođenje investicijskih radova, a po potrebi će angažirati obrtnike za građevinsko-obrtničke radove na izgradnji ili održavanju u objektima koje gradi ili održava, i to temeljem cjenika Udruženja obrtnika koji će biti mjerodavni kod ugovaranja poslova tijekom jedne kalendarske godine.
Prema riječima članice Uprave Jasne Ludviger, Ingra je oko sebe uvijek okrupnjavala manje hrvatske tvrtke i sada to isto želi i s obrtnicima, jer bez takvog povezivanja poduzetnici iz Hrvatske, kao male zemlje, teško mogu sami konkurirati za velike i važne projekte u svijetu.Vjesnik

28. svibnja 2008.
Uspjeh kutijice za CD-e i DVD-e
Poveziva kutijica za spremanje CD-a i DVD-a trenutačno se distribuira u Portugal, Švicarsku, Njemačku, Poljsku, Nizozemsku, Sloveniju i Srbiju
Attachable case ili na hrvatskom poveziva kutijica za spremanje optičkih medija (CD, DVD) hrvatska je inovacija koja je u relativno kratkom vremenu uspjela doživjeti svoju komercijalizaciju. Štoviše, interes je zabilježen u brojnim europskim zemljama.
Naime, početkom ove godine krenulo se u komercijalizaciju same inovacije, a na hrvatskom tržištu kao proizvod kutijica se prvi put našla u kolovozu prošle godine.
Kako objašnjava Željko Zajec, autor inovacije i direktor tvrtke AC Link, u početku nije bilo konstantne proizvodnje zbog problema s dobavljačima opreme, a riječ je o procesu proizvodnje visoke tehnologije.
Cjelokupna proizvodnja obavlja se u pogonu tvrtke AC Link u Krapini. Tvrtka, kojoj je sjedište u Zagrebu, trenutačno ima 10 zaposlenika mahom mladih kreativnih i inovativnih stručnjaka. >Poveziva kutijica za optičke medije trenutačno se distribuira u Portugal, Švicarsku, Njemačku, Poljsku, Nizozemsku, Sloveniju i Srbiju<, kaže Zajec, te dodaje kako do kraja godine očekuju da će s proizvodom - inovacijom ući na tržište 60 posto zemalja Europske unije.
Kapacitet proizvodnje pogona u Krapini iznosi 35 milijuna komada kutijica godišnje. Tu svakako treba spomenuti podatak kako se u svijetu godišnje proda oko 21 milijarda optičkih medija (CD, DVD), od toga 75 posto se proda bez kutijica. U Hrvatskoj se pak proda oko 30 milijuna optičkih medija godišnje. Trenutačno se proizvod može naći u većini trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, kao i u specijaliziranim trgovinama. Kako Zajec ističe, glavna prednost inovacije je da se kutijica s četiri lagana klika može povezivati čim se dobije stalak.
Također se na kutijici može ispisati naslove CD-a ili DVD-a, a sedam boja u kojima se kutijice proizvode dodatno će olakšati razvrstavanje željenih medija. Zajec kaže kako nije jednostavno ući na strano tržište jer kod novih proizvoda su potrebna poprilična sredstva za dobru promociju kako bi se došlo do krajnjih potrošača. O hrvatskoj >inovativnoj kutijici< za CD-e i DVD-e interes su pokazali i mediji u Mađarskoj, Bugarskoj, Nizozemskoj i Austriji.
>U arhiviranju medija kutijicama konkurencija je veća nego u ponudi torbica za mobitele<, ističe Zajec. Napominje kako jedinstven proizvod kao što je hrvatska kutijica za CD-e i DVD-e, ne postoji u svijetu. U Hrvatskoj je prodano više od pola milijuna takvih kutijica, što dovoljno govori kako su kupci prepoznali vrijednost inovacije.
U realizaciji inovacije Zajec je dobio potpore za nastupe na međunarodnim izložbama od Ministarstva gospodarstva, te kredit Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO. U predstavljanju na svjetskim izložbama inovacija pomogla mu je Udruga inovatora Hrvatske. Ivan Smirčić, Vjesnik


27. svibnja 2008.
Nakon deset godina Croatia Airlines ponovo spaja Hrvatsku i Dansku
>Uvođenje ove linije smatramo dodatnim doprinosom razvoju turizma obje zemlje, a posebice hrvatskog, čime nastojimo postati još jačim segmentom hrvatske turističke ponude<, rekao je Ivan Mišetić, glavni direktor CA na prigodnoj svečanosti u zračnoj luci Kopenhagen
KOPENHAGEN - U utorak je zrakoplovom Airbus A319 obavljen promotivni let Croatia Airlinesa (CA), regionalnog člana Star Alliance udruge, između Zagreba i Kopenhagena, glavnog grada Danske. Tim je letom simbolično obilježeno ponovno uvođenje redovite međunarodne linije CA između glavnih gradova Hrvatske i Danske.
>Vjerujem da ćemo našim letovima, tri puta na tjedan, omogućiti još bolju suradnju između Hrvatske i Danske, ne samo u poslovnome, nego i prijateljskom smislu. Osim toga voljeli bismo što više stanovnika Danske vidjeti u našoj zemlji i nadamo se da će im naši zrakoplovi uspjeti približiti prirodne, kulturne i povijesne vrijednosti Hrvatske. Stoga, uvođenje ove linije smatramo dodatnim doprinosom razvoju turizma obje zemlje, a posebice hrvatskog, čime nastojimo postati još jačim segmentom hrvatske turističke ponude<, rekao je Ivan Mišetić, glavni direktor CA na prigodnoj svečanosti u Zračnoj luci Kopenhagen. Svečanosti su prisustvovali i mnogobrojni uzvanici, poput Ive Jelušića, dogradonačelnika Zagreba, hrvatskog veleposlanika u Danskoj Aleksandar Heina te predstavnika Zračne luke Kopenhagen Petr Moller Madsen.
Inače, Zrakoplov CA je iz Zagreba u dansku prijestolnicu prvi puta doletio u srpnju 1993. godine, a redovni letovi trajali su do listopada 1998. godine. U tom razdoblju između Zagreba i Kopenhagena CA je prevezao gotovo 60 tisuća putnika. Nakon listopada 1998. godine Dansku i Hrvatsku CA je nastavio povezivati u suradnji s komercijalnim partnerima SAS-om, Lufthansom, Austrian Airlinesom i LOT-om.
Zagreb i Kopenhagen od 20.svibnja ove godine povezani su izravnim letovima i to utorkom,četvrtkom i nedjeljom. Iz Zagreba zrakoplov polijeće u 15.50 sati, a dolazak u Kopenhagen je u 17.40 sati. Iz Kopenhagena, pak, polazak je u 18.40 sati, a dolazak u Zagreb u 20.20 sati.

Povećanje cijena karata ovisi o Vladi
Na pitanje hoće li se i Croatia Airlines, zbog novog povećanja naftnih derivata, priključiti mnogima koji razmišljaju o povećanju cijena svojih usluga Srećko Šimunović, pomoćnik glavnog direktora za marketing rekao je kako ovih dana očekuju hoće li Vlada svojim paketom mjera kompenzacije povećanih troškova goriva obuhvatiti i Croatiu Airlines. >Ako to Vlada neće učiniti onda ćemo razmisliti o povećanju cijena karata<, rekao je Šimunović. Bojan Terglav, Vjesnik

29. travnja 2008.
Postaje li vjetroelektrana novi Končarov izvozni adut
Končar je odlučio razviti vlastiti vjetroagregat i sagraditi veliku vjetroelektranu kako bi stekao referencu za izvoz. Nakon postavljanja vjetroelektrane na Pometenom brdu, sagradit će još 15 vjetroagregata

ZAGREB - Zahvaljujući velikom interesu i rastu svjetskih ulaganja u korištenje energije vjetra, vjetroelektrana bi nakon niskopodnog tramvaja mogla postati novi Končarev izvozni adut, procjenjuju u toj tvrtki. Naime, u svijetu je lani uz ulaganja od oko 25 milijardi eura instalirano rekordnih 20.000 megavata kapaciteta za proizvodnju energije iz vjetra. Tako su ukupni svjetski kapaciteti dosegnuli 94.112 megavata, a glavni tajnik Svjetskog udruženja za energiju vjetra Steve Sawyer izjavio je da stope rasta i dalje premašuju njihova najoptimističnija očekivanja.
Zbog tako velikog interesa za gradnju vjetroelektrana, nije ni čudo da su svjetski proizvođači vjetroagregata i drugih dijelova za vjetroelektrane doslovno zatrpani narudžbama, pa se kod proizvođača nerijetko, posebno za najtraženije modele, na isporuku mora čekati i do dvije do tri godine.
Zato je Končar odlučio u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva razviti vlastiti vjetroagregat i u zaleđu Splita na Pometenom brdu sagraditi veliku vjetroelektranu kako bi stekao neophodnu referencu za njihov izvoz.
Početak probnog rada prvog vjetroagregata snage 1,1 megavat očekuju u drugoj polovici ove godine. Bit će postavljen na višenamjenski stup koji će služiti i za testiranje drukčijih vjetroagregata u raznim radnim uvjetima, jer slična rješenja u svom razvoju koriste i poznate svjetske kompanije. >Ispitivanja prvog vjetroagregata, koja smo zahvaljujući pomoći ministrice Marine Matulović-Dropulić i ministra Dragana Primorca umjesto na terenu proveli u tvornici, što je puno jednostavnije, pri kraju su. Nakon njegova postavljanja na Pometenom brdu sagradit ćemo još 15 takvih vjetroagregata, uz ukupno ulaganje od tridesetak milijuna eura<, kaže predsjednik Uprave Končara Darinko Bago.
Prema njegovim riječima, za Končar je najvažniji razvojni aspekt tog projekta, jer nisu mogli prodati nijednu ozbiljnu komponentu vjetroagregata jer razvijene zemlje nameću pravila po kojima za to treba imati dobre reference. Na primjer, da se barem jedan takav agregat dokazao u jednogodišnjem radu, da već radi barem desetak takvih jedinica...
Zato su u Končaru, vjerujući u vlastito znanje i sposobnosti, odlučili kao i kod velikih trafostanica ili niskopodnog tramvaja stvoriti vlastite reference, što im onda otvara vrata svjetskog tržišta.
>Očekujemo da će vjetroelektrane biti naš važan proizvod u sljedećih dvadesetak godina. Ne bojimo se konkurencije, jer se s još snažnijom već uspješno borimo u postojećim područjima rada<, zaključuje Bago. Končar će tu vjetroelektranu zadržati koliko će im trebati za stjecanje reference za izvozne poslove i potrebna ispitivanja, a onda ju namjeravaju prodati.

Godišnje u vjetroelektrane 80 milijardi eura
>Do 2020. svjetska se ulaganja u vjetroelektrane procjenjuju na čak 80 milijardi eura godišnje<, kaže prof. dr. Stjepan Car, predsjednik Uprave Končarevog Instituta za elektrotehniku. EU želi do 2020. udjel obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije povećati na 20 posto, od čega će 12 posto biti iz energije vjetra. Prema njegovim riječima, proizvodnja opreme i gradnja samo jednog vjetroagregata snage jedan megavat donosi godišnje dvadesetak radnih mjesta. >Poslove povezane uz vjetroelektrane danas u svijetu već radi više od 100.000 ljudi, a očekuje se da će ih do 2030. biti oko 1,5 milijun<, ističe Car i napominje da EU snažno potiče razvoj obnovljivih izvora, jer je prepoznao njihovu gospodarsku važnost.

Željko Bukša, Vjesnik

26. svibnja 2008.
U Luci Vukovar ukrcano prvih devet kombajna
>To je prvi veći kontingent kombajna koje preko Luke Vukovar izvozimo za Bugarsku, a u sljedeća dva tjedna otpremit ćemo u tu zemlju ukupno 32 kombajna<, izjavio je Emil Milivojević, regionalni direktor prodaje u županjskoj tvrtki
VUKOVAR - U nedjelju je u Luci Vukovar na brod za Bugarsku ukrcano devet kombajna proizvedenih u županjskoj tvrtki Same Deutz-Fahr Žetelice d.o.o. Riječ je o nekadašnjem Đuri Đakoviću, koji je talijanska grupacija Same Deutz-Fahr kupila 2005. godine.
>To je prvi veći kontingent kombajna koje preko Luke Vukovar izvozimo za Bugarsku, a u sljedeća dva tjedna otpremit ćemo u tu zemlju ukupno 32 kombajna<, izjavio je Emil Milivojević, regionalni direktor prodaje u županjskoj tvrtki. Ove godine u Županji će se proizvesti 260 kombajna, a izuzev deset komada koje su kupili hrvatski naručitelji, svi su namijenjeni stranom tržištu. Kako je prosječna cijena kombajna 130.000 eura, u ovoj godini županjska tvrtka izvest će ih u vrijednosti većoj od 32 milijuna eura. Direktor prodaje Milivojević naglašava da će županjski Same Deutz-Fahr u 2009. povećati proizvodnju kombajna na 350, a puni kapacitet od 1000 tih strojeva na godišnjoj razini namjerava se dostići u 2012. godini. Veliki udio proizvedenog odnosit će se na izvoz pri čemu će svoje mjesto naći i Luka Vukovar.
Talijanska je grupacija u nekadašnji županjski Đuro Đaković ušla 2005. godine i preuzela 178 uposlenika. Nakon reorganizacije i ulaganja povećala je broj uposlenih na 225, a s planiranim porastom proizvodnje namjerava zaposliti još radnika. S početnim udjelom od oko 20 posto hrvatskih kooperanata u proizvedenom kombajnu danas se taj udio popeo na 35 posto i ima tendenciju daljnjeg rasta. [Goran Čorkalo], Vjesnik


20. svibnja 2008.
U flotu Croatia Airlinesa stigao novi zrakoplov
Riječ je o jednom od najsuvremenijih zrakoplova vrijednom 27 milijuna dolara
U ponedjeljak je u Zračnu luku Zagreb sletio prvi zrakoplov Dash 8-Q400 Croatia Airlines. Zrakoplov je krenuo iz Toronta, prvi put je sletio na domaće tlo u Splitu, a zatim u Zagrebu, gdje ga je pod imenom >Slavonija< krstio biskup đakovačko-srijemski monsinjor Marin Srakić.
Riječ je o jednom od najsuvremenijih >turboprop< zrakoplova sa 76 sjedala vrijednom 27 milijuna dolara, a kojima će hrvatska zrakoplovna tvrtka zamijeniti flotu kratkog doleta. Prvi novi Dash 8-Q400 isporučen je u skladu s ugovorom o operativnom najmu četiri zrakoplova koji je Croatia Airlines lani potpisala s kanadskim proizvođačem zrakoplova Bombardier Aerospace. Isporuka drugog takvog zrakoplova očekuje se za mjesec dana, a sljedeća dva u proljeće 2009. Istodobno će iz flote Croatia Airlinesa izaći zrakoplovi ATR42.
>Zrakoplov Dash 8-Q400 po letačkim obilježjima, tehnološkim dostignućima i ekonomičnosti ulazi u svjetski vrh zrakoplovne industrije. Zbog toga smo uvjereni kako ćemo nabavom ovih zrakoplova učvrstiti poziciju regionalnog lidera u jugoistočnoj Europi<, rekao je Ivan Mišetić, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa. Uključenje prvog zrakoplova Dash 8-Q400 u redoviti promet Croatia Airlinesa očekuje se 23. svibnja, na letu iz Zagreba za Bruxelles.
Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, prilikom slijetanja zrakoplova na Pleso izjavio je kako u tome vidi posebnu simboliku.
>Danas je ovaj zrakoplov prvo sletio u Split, grad u koji je također u svibnju 1991. doletio prvi zrakoplov s oznakama Croatia Airlines na svom prvom povijesnom letu iz Zagreba<, rekao je Polančec.
Dodao je da je posebno značajno što će ovaj zrakoplov svoj prvi komercijalni let imati za Bruxelles, >i to danas kad je Hrvatska pred vratima Europske unije<. Na dobroj suradnji s Hrvatskom zahvalio je i kanadski ministar vanjskih poslova Maxime Bernier.

Martina Pauček Šljivak, Vjesnik

19. svibnja 2008.
Certifikat >Proizvodi hrvatskog seljaka<
ĐAKOVO - Sedmorici poljoprivrednika iz Đakovštine u subotu je uručen certifikat >Proizvodi hrvatskog seljaka<, koji jamči da oni prodaju proizvode koje su proizveli na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. Dio je to projekta >Proizvodi hrvatskog seljaka - s njive na stol<, koji podupire Zajednica udruga hrvatskih povrćara i Udruga hrvatskih tržnica, a cilj mu je, kako je istaknula Katica Maras, stručna savjetnica u đakovačkoj ispostavi Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, omogućiti potrošačima jednostavno prepoznavanje pravih poljoprivrednika. U prvom krugu u Osječko-baranjskoj županiji dodijeljeno je 59 certifikata. [M. Lj.], Vjesnik

15. svibnja 2007.
Končar isporučio generatore Iranu
Društvo Končar - Generatori i motori u suradnji sa slovenskom tvrtkom Turbonštitut isporučuje generatore za mini hidroelektranu Shahid Rajaee u Iranu, izvijestili su iz Končara. Slovenski Turboinštitut iz Ljubljane potpisao je s iranskom tvrtkom Farab Company iz Teherana početkom 2005. godine osnovni ugovor za isporuku opreme za malu hidroelektranu Shahid Rajaee. Krajnji kupac u Iranu i korisnik opreme je tvrtka Iran Water & Power Resources Dev. Co. Društvo Končar - Generatori i motori je kao poddobavljač Turboinštituta u svibnju 2005. ugovorilo isporuku tri generatora za MHE Shahid Rajaee, a tom je ugovoru sredinom 2006. pridodan i aneks. U sklopu ugovornih obveza društva Generatori i motori bila je proizvodnja tri sinkrona generatora s rezervnim dijelovima za navedenu elektranu. Društvo je ugovorilo i nadzor nad montažom te puštanje u pogon isporučene električne opreme. Vrijednost ugovora iznosi približno 900.000 eura. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

14. svibnja 2008.
ENOLOGIJA
Popratna dogadanja Vinovite, medunarodnog sajma vina i oprema za vinogradarstvo i vinarstvo
Krešimir Režek, enolog s Plešivice, najbolji je hrvatski mladi vinar
Obitelj Režek je u nekadašnjoj gospodarskoj zgradi uredila šest soba te vinotočje za šezdesetak gostiju
Plešivica je najbolja hrvatska regija za proizvodnju rajnskog rizlinga, a sve više vinara sadi i crni pinot. Uz adekvatnu primjenu tehnologije od te se dvije sorte mogu proizvesti vrhunska vina, govori Krešimir Režek
Dražen KOPAČ
Krešimir Režek, s vinorodne Plešivice, najbolji je hrvatski mladi vinar. Titulu je polučio na prošloga tjedna održanoj Vinoviti, međunarodnom sajmu vina na Zagrebačkom velesajmu. Drugo mjesto pripalo je Krunoslavu Bartoloviću iz Požege, a treće Franji Kolariću iz Jastrebarskoga. Režek je diplomirani agronom, jedan od onih plešivičkih vinara koji su, završetkom fakulteta, ostali na gospodarstvu nastavljajući tako obiteljsku tradiciju proizvodnje vina.
Školovani vinari
>Plešivica je ozbiljna vinogradarska regija, a kakvoći njezinih vina stručnim znanjem svakako pridonose mladi školovani vinari. Četvrta sam generacija u obitelji koja se bavi uzgojem loze, a titulu najboljeg vinara smatram priznanjem za svoj dosadašnji rad<, kaže Krešimir čija obitelj, na četiri položaja, obrađuje tri hektara vinograda. U njima je najviše rajnskog rizlinga, potom chardonnaya, portugisca, sivog i crnog pinota, ukupno 15.000 trsova. Podizali bi i nove nasade, ali problem je zemljište, male,  sitne, neokrupnjene parcele, odnosno nerazumno visoke cijene.
>Ostao sam na gospodarstvu, prije svega zbog velike ljubavi koju gajim prema lozi, bez toga nema uspjeha.


Plešivica je najbolja hrvatska regija za proizvodnju rajnskog rizlinga, a sve više vinara sadi i crni pinot. Uz adekvatnu primjenu tehnologije, od te se dvije sorte mogu proizvesti vrhunska vina, što dokazuju i dosad primljena priznanja<, kaže Krešimir, koji je ovoga proljeća, nakon četverogodišnjih priprema, tržištu ponudio i obiteljski pjenušac.
Proizveden je klasičnom metodom vrenja, od rajnskog rizlinga dviju berbi, 2003. i 2004. godine.


Smještaj gostiju
Njegova vina fermentiraju u drvenim bačvama, a dozrijevaju u inoksu. Režek kaže da ih ne požuruje, u boce puni početkom ljeta, a potom ih plasira na tržište. Krešimirova obitelj je prije pet godina prva na Plešivičkoj vinskoj cesti ponudila smještaj gostiju. U nekadašnjoj gospodarskoj zgradi uređeno je šest soba s 13 kreveta, te vinotočje s prostranom terasom koje može primiti šezdesetak gostiju.

Trenutačno, u sklopu gospodarstva, obnavljaju tradicijsku drvenu kuću, u kojoj će također urediti sobe za smještaj gostiju. >Kod nas uglavnom borave poslovni ljudi. Zagrepčanima je Plešivica, čini se, preblizu za dulji boravak. Zadovoljni smo posjetom, no svjesni smo da puno više, zajedno s turističkim zajednicama, moramo promovirati našu vinsku cestu. Mali će vinari moći opstati samo prodajom vina na vlastitu gospodarstvu<, kaže najbolji hrvatski mladi vinar.

ŠAMPIONI VINOVITE
28 zlatnih medalja
U kategoriji suhih bijelih vina nearomatičnih i aromatičnih sorata, šampionom Vinovite proglašeno je vino >Zlato<  malvazija, berba 2006.) Libera Sinkovića iz Momjana. U kategoriji polusuhih do slatkih bijelih mirnih vina od nearomatičnih i aromatičnih sorata šampion je >Traminac<, ledeno vino berbe 2003., Kutjeva, a u kategoriji crvenih mirnih vina refošk >Capo d'Istria<, berba 2005., slovenske tvrtke Vinakoper. Ukupno je medunarodna komisija ocijenila 196 uzoraka vina iz Makedonije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Madarske, Njemačke, Češke i Hrvatske te dodijelila 28 zlatnih odličja.
Vjesnik

7. svibnja 2008.
Bago: Naš se tramvaj u Helsinkiju još nijednom nije pokvario
Končar je i dalje uvjeren da ima velike šanse dobiti taj 70 do 90 milijuna eura vrijedan posao, a pregovara se i s predstavnicima Sofije, Sarajeva i Bratislave
ZAGREB - >Nisu točne informacije koje su u posljednje vrijeme objavili neki mediji o brojnim primjedbama na hrvatski niskopodni tramvaj koji probno vozi u Helsinkiju, zbog čega konzorcij Crotram, koji su osnovali Končar i Gredelj, nema puno šansi za dobivanje velikog posla isporuke 40 tramvaja Fincima<, tvrdi predsjednik Uprave Končara Darinko Bago.
>Naime, to nisu službene primjedbe finskog partnera - helsinške tvrtke za javni prijevoz HKL, nego su one, koliko nam je poznato, objavljene na jednom blogu na kojem svatko može objaviti što želi. Osim toga, interesantno je da taj napis nije na finskom, nego na engleskom. Zato je pitanje tko je autor tih napisa. Inače, HKL ima praksu da izjave o svome poslovanju daje svakih šest mjeseci, a sve ostalo su čiste spekulacije<, kaže Bago.
On objašnjava da je tramvaj, koji na poziv HKL-a već nekoliko mjeseci probno vozi putnike na njihovim redovnim linijama, jedan od više od 70 tramvaja koje su već isporučili zagrebačkom ZET-u. Da je riječ o kvalitetnom proizvodu, dokazuje i podatak da naš tramvaj koji vozi po Helsinkiju dosad nijednom nije stao zbog kvara, što nije postiglo nijedno drugo električno vozilo na tračnicama finskog glavnog grada.
Zato je Končar i dalje uvjeren da ima velike za dobivanje tog velikog posla. Naime, u prvoj fazi HKL će kupiti 40 novih tramvaja, a onda možda još 100. Vrijednost ukupnog posla za prvih 40 tramvaja procjenjuje se između 70 i 90 milijuna eura.
Bago kaže kako su o niskopodnom tramvaju već razgovarali s predstavnicima Sofije, Sarajeva, Bratislave te gradova iz Poljske, Ukrajine, Rusije i drugih država. [Željko Bukša], Vjesnik

6. svibnja 2008.
Chromos postao većinski vlasnik Astre Dubravke
Zagrebačka tvornica boja i lakova Chromos dokapitalizirala je mostarsku tvrtku Astra Dubravka sa 1,6 milijuna eura, čime će postati vlasnik 67 posto udjela. Astra Dubravka je u vlasništvu dvojice mostarskih poduzetnika, braće Franje i Vladimira Cvitkovića, koji će zadržati 33 postotni udio u tvrtki. Proces registracije nove vlasničke strukture kompanije trebao bi biti završen za desetak dana, potvrdio je za Poslovni dnevnik direktor kompanije Franjo Cvitković. Astra Dubravka osnovana je 1989. godine, a od 1994. zastupnik je Chromosa i jedan od pet najvećih trgovaca bojama i lakovima u BiH, s tržišnim udjelom od 20 posto i čak 85-postotnim tržišnim udjelom u parketnim lakovima cromodem. Raspolaže s prodajno skladišnim objektom na Bišća polju, u južnoj industrijskoj zoni Mostara, u koji je investirano 2 milijuna eura, robnom kućom u središtu grada te poslovnicama u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. Uz to, Chromosove proizvode Astra Dubravka plasira u još 50 prodajnih mjesta u BiH. Inicijalnim sredstvima pomogla je osnivanje dva poduzeća u Republici Srpskoj - Ferherza u Trebinju i Hemexa u Bosanskoj Gradišci koji su njihovi partneri za plasman Chromosovih proizvoda na tržište tog entiteta. "Naš je cilj vratiti prijeratnu slavu Chromosa na tržištu BiH. No kako je Astra Dubravka u mnogim segmentima nadmašila naše financijske mogućnosti, odlučili smo ući u novu fazu našeg izuzetno korektnog partnerstva s Chromosom čime će Astra Dubravka postati dio Chromosa, odnosno velike grupacije Heliosa", kaže Cvitković. Dodaje kako Chromos putem Astra Dubravke planira pokretanje proizvodnje u BiH i otvaranje proizvodnog pogona, najvjerojatnije u Mostaru. "Na to ih prisiljava konkurencija čime bi se smanjili troškovi. Više će se znati do kraja godine", kaže Cvitković. Milan Šutalo (Poslovni dnevnik)

13. svibnja 2008.
Program o prikupljanju sredstava iz fondova EU
ZAGREB Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), četiri hrvatska fakulteta i International Business School Styria pokrenuli su program obrazovanja domaćih menadžera za vođenje investicijskih projekata i izradu aplikacija za prikupljanje sredstava iz međunarodnih i fondova EU. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu održano je prvo iz serije predavanja koja će se tijekom idućih osam tjedana održavati petkom i subotom. Polaznici će na kraju dobiti sveučilišni certifikat. B. Ivezić, Poslovni dnevnik


2. svibnja 2008.
Međunarodni sajam turizma

ZAGREB - Od 7. do 11. svibnja na Zagrebačkome velesajmu održat će se CROTOUR, Međunarodni sajam turizma. Kako najavljuju, Crotour je namijenjen turističkim agencijama i turoperatorima iz Hrvatske i inozemstva, vlasnicima hotela, restorana, marina i ostalih turističkih objekata, potencijalnim investitorima u turističku industriju, vlasnicima golf-terena, klubova i proizvođačima opreme za golf, korisnicima turističkih usluga inozemnoj i domaćoj širokoj publici, stručnim organizacijama i udruženjima i medijima. Na Sajmu će se predstaviti i velik broj turističkih agencija koje su najavile i posebne cjenovne atrakcije svojih aranžmana za posjetitelje. [L. C.], Vjesnik


25. travnja 2008.
Novi kreditni programi HBOR-a
SLAVONSKI BROD - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) pokrenula je nove kreditne programe, namijenjene financiranju projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitostii i obnovljivih izvora energije, a koje je gospodarstvenicima te predstavnicima lokalne i područne samouprave u četvrtak predstavila Draženka Draženović iz HBOR-u. Program kreditiranja vezan je na darovnicu Svjetske banke (IBRD) Hrvatskoj, u ukupnom iznosu od 5,5 milijuna dolara. [A.B.] , Vjesnik


25. travnja 2008.
Jezik i običaje treba zaštititi zakonom
U Velikoj Britaniji ne možete postati zaposlenik čistoće ako ne znate engleski jezik, dok kod nas strani vlasnici nameću svoj jezik kao službeni, ističe Nadan Vidošević
Slobodna trgovina i otvoreno tržište, kojeg je Hrvatska dio, pridonijeli su da strane kompanije postanu vlasnici hrvatskih tvrtki, što samo po sebi, pogotovo ako na taj način tvrtka napreduje i razvija se, i nije tako loše. No, problem koji se sve češće u posljednje vrijeme javlja, a na koji je nedavno upozorio i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, jest potreba da se u hrvatskim tvrtkama zaštiti ono hrvatsko, odnosno barem jezik zemlje u kojoj se posluje. Svjedoci smo da hrvatski jezik prestaje biti jezikom sporazumijevanja unutar ponekih tvrtki u Hrvatskoj, posebice onih u stranome vlasništvu, kao i činjenice da se veliki broj stranih radnika u Hrvatskoj nije u stanju sporazumijevati u svojoj radnoj i životnoj okolini.
>Često govorimo kako nam je netko drugi kriv za sve negativno u našem gospodarstvu, a ne pitamo se koliko smo zapravo sami tome pridonijeli<, kaže Vidošević, dodajući primjer kako pri ulasku u New York jasno stoji poruka >Buy american<, što je pandan našemu >Kupujmo hrvatsko<, odnosno zaštitimo hrvatsko. >U Velikoj Britaniji ne možete postati zaposlenik čistoće ako ne znate engleski jezik, dok kod nas strani vlasnici nameću svoj jezik kao službeni u kompanijama. Takvom stanju nisu krivi stranci, već mi sami, jer nismo zakonom zaštitili naš jezik i kulturu<, ističe predsjednik HGK-a. I zaista, zakonske odredbe o obveznom poznavanju hrvatskog jezika za strane radnike nema, iako u posljednje vrijeme stižu prijedlozi u tome smjeru.
Kakva je situacija u praksi, istražili smo u bankama koje djeluju na hrvatskome tržištu, a uglavnom su u stranome vlasništvu. Iz Erste banke su poručili kako su svi članovi Uprave - Petar Radaković, Boris Centner, Tomislav Vuić i Slađana Jagar građani Hrvatske te govore hrvatski jezik, a sličan je odgovor došao i iz Raiffeisen banke. Iz Zagrebačke banke, koja je u talijanskome vlasništvu, kažu kako stranim državljanima znanje hrvatskog jezika nije uvjet kako bi obnašali dužnosti člana Uprave Zagrebačke banke, dodajući da opći propis Zakona o trgovačkim društvima, specijalni Zakon o bankama te interna pravila Zagrebačke banke ne postavljaju uvjet znanja hrvatskog jezika za članstvo u Upravi. Iz Plive, koja je u vlasništvu američkog Barra, kažu kako se u Plivi kao multinacionalnoj farmaceutskoj kompaniji komunikacija odvija na engleskom, službenom jeziku Pliva Grupe. >Kada Plivini zaposlenici zbog posla odlaze u dijelove kompanije izvan Hrvatske, u komunikaciji s kolegama u drugim državama također se služe engleskim jezikom, a borave li dulje, primjerice, u Poljskoj ili Češkoj, trude se naučiti poljski, odnosno češki jezik<, ističu. Dodaju da iako poznavanje hrvatskog jezika nije obvezno, najveći dio stranaca koji rade u kompaniji, uče naš jezik i počinju ga koristiti u svakodnevnoj komunikaciji.Luka Capar

, Vjesnik



28. travnja 2008.
Pršut Vlade Prančića apsolutni šampion
Pobjednik 3. nacionalnog sajma pršutana Smjeli Dugopolje. Na sajmu su izlagala 62 proizvođača iz Hrvatske, a prvi put iz BiH, Italije i Slovenije; za 2009. najavljeni i Španjolci
SINJ - Pršutana >Smjeli< iz Dugopolja, vlasnika Vlade Prančića, ukupni je pobjednik ovogodišnjeg 3. nacionalnog sajma pršuta i mesnatih proizvoda, koji je pod pokroviteljstvom hrvatske vlade i u organizaciji Poduzetničkog centra >Sinj< u petak i subotu održan u sinjskom hotelu Alkar.
Prančićev pršut stručno je povjerenstvo proglasilo najboljim u konkurenciji 22 natjecatelja osvojivši zlatnu medalju >šampion kvalitete pršuta<.
Na sajmu, na kojem su izlagala 62 proizvođača iz Hrvatske, a prvi put iz BiH, Italije i Slovenije, izlagačima su dodijeljena brojna brončana, srebrna i zlatna odličja za kategoriju dalmatinskog i istarskog pršuta. Prigodno su im ih predali direktorica Poduzetničkog centra >Sinj< Ana Barać i novi sinjski gradonačelnik Ivan Nasić.
>Ugodno sam iznenađen veličinom i dobrom organizacijom sajma, koji je prerastao u međunarodni, te po svojim sadržajima postaje i tradicijom. Tako se sve više afirmira dalmatinski pršut i postaje hrvatskim brendom. Kad uđemo u EU, takav će hrvatski brend odražavati i naš identitet<, kazao je Nasić za zatvaranja priredbe. >Visoko priznanje koje sam dobio za najbolji pršut rezultat je velikog ulaganja i truda. Krenuo sam od ničega, a sad imam pršutanu kapaciteta 6000 pršuta koju sam izgradio prije sedam godina. Pršute sam izlagao u Zagrebu i Splitu, a plan mi je zadržati kvalitetu proizvoda<, kazao je uzbuđeni Prančić, koji je lani bio diskvalificiran.
Proizvođači su se natjecali u dvije kategorije: dalmatinski i istarski pršut. Pršutana >Istarski pršut<, čiji je vlasnik Mladen Dujmović iz Tinjana, dobila je zlatnu medalju za istarski pršut. Srebrne i brončane medalje osvojili su OPG-pršuti iz Tinjana i Pisinium iz Pazina. U kategoriji dalmatinski pršut zlatna medalja je pripala pršutani >Bura< iz Ljubuškog, srebrna tvrtki >Pivac< iz Vrgorca, MEL Split i >Mataš< iz Jasenica.
Ana Barać ističe da je ovogodišnji sajam privukao 29 izlagača više nego lani. >Svi su ugodno iznenađeni našim sajmom, posebice Slovenci i Talijani. Iza Sajma je od početka stala hrvatska vlada, odnosno resorna ministarstva. Zato se i ne treba čuditi činjenici da je brzo poprimio i međunarodni karakter. Dogodine će na njemu, očekujemo, sudjelovati i izlagači iz Španjolske, vjerojatno i iz još koje europske zemlje. Iz Italije će ih biti sigurno više nego ove godine. Sve sam ih pozvala da sudjeluju i dogodine na našoj priredbi<, kazala je Barać.
Nedjeljko Musulin, Vjesnik


28. travnja 2008.
ZV: zatvorena četiri specijalizirana sajma
Na Zagrebačkom velesajmu večeras su zatvoreni Međunarodni sajam graditeljstva, opremanja i klimatizacije "TEGRA", Međunarodni sajam obrtništva, Međunarodni sajam alatnih strojeva i alata "BIAM" i Međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite "Zavarivanje", koji su otvoreni 22. travnja. Na sajmu "TEGRA" nastupilo je 610 izlagača iz 26 zemalja, a predstavili su novitete u građevinskim materijalima, sustavu građenja, građevinskoj mehanizaciji, opremi i klimatizaciji.Na tom su sajmu kolektivno nastupili izlagači iz Turske, a na otvorenome svoje su proizvode predstavili vodeći svjetski proizvođači građevinske mehanizacije kao što su JCB, Caterpillar, Volvo i Liebher.

Uz izlagački dio na Sajmu je održan tradicionalni Dan graditelja na kojemu su razmatrana aktualna pitanja hrvatskoga graditeljstva.Sajam obrtništva održao se jubilarni, pedeseti put. Na tomu središnjemu poslovnom skupu obrtnika i malih i srednjih poduzetnika sudjelovala su 304 izlagača iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Italije, Makedonije, Njemačke i Srbije. Sajam je održan uz potporu Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.Prvog dana Sajma, 22. travnja, održan je Obrtnički forum, tradicionalni susret obrtnika s predstavnicima Vlade.

U sklopu Sajma održana je izložba "Želim biti majstor" na kojoj su predstavljena obrtnička zanimanja i obrtničke škole.Na sajmovima "BIAM" i "Zavarivanje" sudjelovalo je 430 izlagača, a predstavili su najnovija svjetska dostignuća kad je riječ o alatnim strojevima, alatu, zavarivanju i antikorozivnoj zaštiti. Održane su i dva stručna skupa - savjetovanje o zaštiti materijala i industrijskom finišu te seminar "Koordinatori zavarivanja".Na Zagrebačkom velesajmu od 7. do 11. svibnja održat će se sljedeća dva sajma - Međunarodni sajam turizma "Crotur" i Međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo "Vinovita".  Slobodna Dalmacija



25. travnja 2008.
Prvi Sajam poslova u Osijeku
Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo kazao je kako se na osječkom području bilježi smanjivanje nezaposlenosti i porast radno aktivnog stanovništva. Napomenuo je kako Županija provodi ili sufinancira različite projekte poput samozapošljavanja, prekvalifikacije i edukacije
OSIJEK - U Osijeku je u četvrtak u organizaciji Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) otvoren prvi Sajam poslova, na kojemu se predstavlja više od 60 poduzeća i obrazovnih ustanova, koji ukupno traže više od 1.000 novih zaposlenika.
Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah i pročelnik osječke Područne službe Anto Barukčić ocijenili su kako se organizacijom ovakvog sajma želi omogućiti izravan kontakt poslodavaca i potencijalnih posloprimaca, pri čemu se poslodavcu omogućava da istakne potrebu za radnicima i istodobno obavi razgovor s kandidatima, a posloprimcu bolji pristup informacijama o novim poslovima i zahtjevima tržišta rada.
Osječko-baranjski župan Krešimir Bubalo kazao je kako se na ovom području bilježi smanjivanje nezaposlenosti i porast radno aktivnog stanovništva. Napomenu je kako Županija provodi ili sufinancira različite projekte poput samozapošljavanja, prekvalifikacije i edukacije, nastojeći predvidjeti buduća zbivanja i potrebe na tržištu rada.
Osječki dogradonačelnik Ivan Vrdoljak rekao je kako se održavanjem ovakvih sajmova poslova neće u potpunosti riješiti problem nezaposlenosti, ocjenivši kako je za to nužna suradnja državnih i lokalnih vlasti, osječkoga Sveučilišta i srednjih škola ovoga područja.
Predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora Dragan Kovačević kazao je kako je smanjivanje stope nezaposlenosti ispod sedam posto jedna od glavnih zadaća Vlade, dodavši kako je u ožujku ove godine zabilježeno 37.000 manje nezaposlenih osoba nego godinu dana ranije, što su, kako drži, ohrabrujući podaci koji govore da gospodarska politika ide u dobrom smjeru.
, Vjesnik



25. travnja 2008.
Maturanti konstruirali prvu pametnu kuću
Projekt učenika Elektrotehničke i prometne škole iz Osijeka
ZAGREB - Maturanti osječke Elektrotehničke i prometne škole Tomislav Bandić i Marko Pintarić autori su projekta "pametne kuće", koji su nedavno predstavili stručnjacima iz industrije i školstva u Bratislavi.
Njihov mentor, inženjer elektrotehnike Antun Kovačić, kaže da su projekt učenici osmislili sami, a riječ je o potpunoj automatizaciji kuće, u koju vlasnik ulazi uz pomoć lozinke, grijanje - odnosno hlađenje regulirano je prema traženoj temperaturi, rasvjeta se postupno pali kako pada noć, a rolete podižu kada sviće dan. >Budući da je kuća zaštićena lozinkom, u slučaju tri puta upisane šifre pali se alarm<, objašnjava mentor Kovačić.
Pametna kuća, čijim će autorima, prema riječima ravnatelja škole Ladislava Lukavca, to biti ujedno i maturalni rad, zasad se predstavlja kao maketa manjih dimenzija, no njihov mentor kaže kako je moguće da se maketa razvije u pravu kuću. >To bi se moglo izvesti, no financijski je poprilično skupo, a i proizvod bi se morao usavršiti<, kaže Kovačić, priznajući da su u maketi dijelom ipak improviziralo.
U Hrvatskoj se inačice pametnih kuća mogu vidjeti u elitnijim područjima Zagreba, a jedna takva je i u Osijeku. [Mirela Lilek], Vjesnik

24. travnja 2008.
Za opstanak malih trgovaca nužno njihovo udruživanje
Tribina pod nazivom >Hrvatski obrtnici trgovci - aktualni trenutak<, koja je u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) i časopisa Suvremena trgovina održana je u sklopu 50. međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom velesajmu
ZAGREB - Uvjet za opstanak malih trgovina na tržištu je njihovo udruživanje i povezivanje, istaknuto je na današnjoj tribini pod nazivom >Hrvatski obrtnici trgovci - aktualni trenutak<, koja je u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) i časopisa Suvremena trgovina održana danas u sklopu 50. međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom velesajmu.
Mali trgovci trebaju se organizirati, jer je za neke to jedini način opstanka, kazao je predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić.
Osvrnuvši se na Prijedlog zakon o trgovini, koji je u drugom čitanju u Saboru, kazao je kako neke stvari treba mijenjati prije nego zakon bude donešen.
Zakonom bi tako trebalo adekvatnije regulirati postupak u slučajevima nepoštenog tržišnog natjecanja, konkretizirati pitanje stručne spreme u trgovini i uvesti povjerenstva za odobravanje gradnje novih trgovačkih centara po uzoru na mnoge zemlje EU.
I profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Nikola Knego mišljenja je kako su povezivanje, udruge ili savezi šansa za malu trgovinu te kako primarno težište treba biti na nabavi, jer bez toga nema opstanka.
Knego je kazao i kako je cijena ključni element odabira neke trgovine kod kupaca te kako se u velikom trgovačkim centrima kupuje upravo zbog cijena koje su povoljnije.
Ilustrirao je to na analizi koju je proveo uspoređujući cijene u vodećim trgovačkim lancima i tri male trgovine, što je pokazalo da su cijene u maloj trgovini za desetak osnovnih artikala (ulje, brašno, riža itd.) koje je uspoređivao 22,2 posto više nego u trgovačkim lancima.
Predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez istaknuo je kako Konzum pokušava svaku prodavaonicu prilagoditi mikro lokaciji na kojoj se nalazi, što može dovesti do povećanja prometa od deset do 20 posto.
Kazao je i kako je hrvatska mala trgovina podinvestirana te kako u nju treba ulagati kako bi se iz svih četvornih metara izvukao maksimum. Vjesnik
24. travnja 2008.
Dukat postaje regionalni centar mljekarstva
Od siječnja su pod odgovornošću Dukata i tržišta Rumunjske, Bugarske i Albanije, čime Dukat ulazi i na peto tržište
ZAGREB - LaDorna, mljekarska kompanija iz Rumunjske, ulazi u sastav Lactalis grupe, vodeće europske mljekarske industrije, a Dukat mliječna industrija u sustavu Lactalisa preuzima odgovornost za razvoj rumunjske LaDorne, objavili su iz Dukata. Lactalis grupa, kako se navodi u priopćenju, počela je 14. travnja preuzimanje LaDorne, te je zatražila odobrenje transakcije od strane Vijeća za konkurentnost Rumunjske.
LaDorna predstavlja jednu od vodećih mljekarskih kompanija u Rumunjskoj, godišnje otkupljuje 35 milijuna litara svježeg mlijeka, zapošljava 1200 ljudi u osam proizvodnih pogona, a u 2007. je ostvarila 40 milijuna eura prihoda od prodaje. Ulaskom u sastav Lactalis grupe, Dukat je preuzeo ulogu Lactalisova centra za razvoj poslovanja na tržištima jugoistočne Europe.
Od siječnja ove godine pod odgovornost Dukata ulaze i tržišta Rumunjske, Bugarske i Albanije, čime, nakon Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, Dukat ulazi i na peto tržište s vlastitom proizvodnjom. Plan razvoja kompanije zasniva se na Lactalisovim standardima te značajnoj kompatibilnosti Dukata i LaDorne. Vjesnik

 

23. travnja 2008.
Obrtništvo važan čimbenik gospodarstva
Svečano otvoren Međunarodni sajam graditeljstva TEGRA te komplementarni međunarodni sajmovi - Obrtništvo, BIAM (sajam strojeva i alata) te Sajam zavarivanja
ZAGREB - Državna tajnica za poduzetništvo Tatjana Kesić Šapić u utorak je na Zagrebačkom velesajmu, u ime potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, svečano otvorila Međunarodni sajam graditeljstva TEGRA te komplementarne međunarodne sajmove - Obrtništvo, BIAM (sajam strojeva i alata) te Sajam zavarivanja. Prvog dana sajmovanja naglasak je stavljen na obrtništvo, koje je, prema riječima državne tajnice, važan čimbenik ukupnog gospodarstva, jer zajedno s malim i srednjim poduzetništvom čini 94 posto domaćeg gospodarstva. U njemu je zaposleno 254.000 radnika, što je oko 65 posto ukupno zaposlenih, a u BDP-u sudjeluje s 44 posto. Isto tako, obrtništvo sa srednjim i malim poduzetništvom sudjeluje s 40 posto u ukupnom gospodarskom izvozu. U sklopu Sajma održan je i Forum obrtnika, na kojem je pomoćnik ministra financija Ivica Mladineo pobliže objasnio uvođenje novog osobnog identifikacijskog broja, koji ne bi trebao iziskivati financijske izdatke nijednog obrtnika. Žučna rasprava razvila se i zbog pitanja građevinskog licenciranja. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić rekao je da bi zbog licenciranja čak 12.000 radnika u obrtništvu moglo ostati bez posla. [K. D. H.]

 

23. travnja 2008.
Izgradnja Jadransko-jonske ceste za razvoj cijele regije
To će biti najvažnija cesta koja će osigurati razvoj ove regije i povezati ju sa zapadnom Europom, rekao je Mesić
SKADAR - Na poticaj albanskog predsjednika Bamira Topija, u Skadru su se u utorak sastali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, crnogorski Filip Vujanović i domaćin Topi i nakon sastanka novinarima izjavili da su odnosi između triju zemalja dobri i prijateljski, a Mesić je zatim završio dvodnevni službeni posjet Albaniji.
Predsjednik Mesić je pozdravio inicijativu trojnog sastanka predsjednika triju prijateljskih zemalja koje Jadransko more povezuje u strateškim interesima.
Mesić je kazao da su trojica predsjednika suglasna o izgradnji Jadransko-jonske ceste koja će povezivati Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku i time jugoistok sa zapadnom Europom. >To će biti najvažnija cesta koja će osigurati razvoj ove regije i povezati ju sa zapadnom Europom, jer tamo kuda prođe cesta razvoj je siguran<, rekao je Mesić.
Albanski predsjednik Topi je kazao da je trojni sastanak predsjednika dokaz odličnih odnosa između triju zemalja koje imaju zajedničku budućnost u europskoj obitelji i u NATO-u. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović je čestitao Hrvatskoj i Albaniji na pozivnici za ulazak u NATO dodavši da je to važno i za Crnu Goru, koja će tako biti bliže NATO-u.
Drugog dana službenog posjeta Albaniji hrvatski predsjednik je nazočio svečanosti na kojoj je jedna ulica u središtu Tirane dobila ime poznatog hrvatskog albanologa Milana Šuflaja. Na putu prema Skadru Mesić je u mjestu Bushat pustio u rad trafostanicu, vrijednu 1,850 milijuna eura, djelo hrvatske tvrtke >Končara<. Novom trafostanicom velik dio sjeverne Albanije rješava problem opskrbe električnom energijom. Vjesnik

23. travnja 2008.
Čuveni maraschino i na ruskome tržištu
Maraschino je već na tržištima SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije
Potkraj svibnja potpisujemo ugovor s ruskim partnerima o izvozu naših likera i sirupa. Tako će se naši proizvodi naći i na ruskome tržištu nakon SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja<, kaže Mario Marinov, voditelj Marketinga i izvoza zadarske tvornice likera i bezalkoholnih pića Maraska.
U skupini gospodarstvenika koji su s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem nedavno posjetili Japan, bio je i predsjednik Uprave Maraske Vandri Montabelo. Iako Maraska već nekoliko godina izvozi u Japan svoje proizvode preko uvozničke tvrtke Dover, Montabelo je za posjeta razgovarao i s drugim predstavnicima uvozničkih tvrtki. Prema dosadašnjem izvozu, Japanci najviše vole maraschino i liker od vanilije, a kao i ostalim mogućim partnerima u tijeku je slanje drugih uzoraka proizvoda na degustaciju.
O kvaliteti njihovih proizvoda možda ponajbolje svjedoči podatak da su vatikanske prodavaonice za diplomate prije nekoliko godina počele prodavati liker maraschino, a u tim se prodavaonicama nudi najkvalitetnija roba iz cijelog svijeta.
Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije, niti namjerava prekinuti otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste i stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je temelj ekološke proizvodnje.
Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likere, voćne sokove i voćne sirupe, sa sveukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće.
Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.

Ljubica Ivićev-Balen, Vjesnik

 

23. travnja 2008.
Gorivo iz uljane repice, struja iz vjetra, slame i šume
Hrvatski istok se okreće obnovljivim izvorima energije
Na području Đergaja, u neposrednoj blizini Vukovara, gradi se tvornica biodizela u koju zagrebački Europa mil ulaže 87 milijuna kuna. Prema najavama ta bi tvornica, kada proradi punim kapacitetom, godišnje proizvodila oko 35.000 tona biodizela iz uljane repice, za što će joj trebati urod od oko 100.000 tona s oko 30.000 hektara poljoprivrednih površina.
Na poljoprivrednim površinama u Vukovarsko-srijemskoj županiji posljednjih godina, ovisno o cijeni i poticajima, ima od 3500 do 9000 hektara pod uljanom repicom, pa su jasne mogućnosti poljoprivrednika vezane za tvornicu biodizela. Po završetku tvornice, Europa mil najavljuje na istoj lokaciji gradnju pogona za proizvodnju bioetanola, kapaciteta 80.000 tona, te gradnju bioenergane u kojoj bi se iz prerađenih ostataka biomase dobivala - električna energija.
Vrijednost biomase u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja raspolaže s više od 130.000 hektara poljoprivrednih površina, prepoznali su i drugi poduzetnici. Ponajviše što nakon žetve pšenice, kukuruza, soje, suncokreta, ječma, uljane repice i šećerne repe ostaje prosječno oko 4,5 tona po hektaru biljnog otpada koji se malo ili nikako koristi. >Nakon žetve ostane oko 674.200 tona biljnih ostataka, od čega se u stočarstvu utroši oko 138.000 tona<, ističe pročelnik Ureda za poljoprivredu Andrija Matić. Ostalo praktično propada, pali se i zaorava.
I susjedna Brodsko-posavska županija raspolaže s gotovo 280.000 tona neiskorištene biomase, pa je potencijal biomase nesumnjiv, čak i kada se uračunaju buduće potrebe stočarstva. Stoga je u Vukovaru iniciran još jedan projekt - gradnja bioelektrane kapaciteta 12 MW. Austrijsko-hrvatska tvrtka već je osigurala 3,2 hektara zemljišta u Gospodarskoj zoni Vukovar, na prostorima nekadašnje borovske toplane, a planira u gradnju bioenergane investirati 40 milijuna eura.
Ona bi trošila godišnje do 100.000 tona slame koja bi se skladištila u krugu bioenergane i u sedam dislociranih skladišnih prostora. Poznato je i da bi bioenergana otkupljivala slamu po cijeni od 28 eura za tonu. Goran Čorkalo


22. travnja 2008.
U Zadru počela 9. hrvatska konferencija o kvaliteti
Predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu Božidar Ljubić istaknuo je da je kvaliteta ključ opstanka i razvoja hrvatskog gospodarstva i priprema za ulazak Hrvatske u EU
ZADAR
- Na 9. hrvatskoj konferenciji o kvaliteti, koja je danas počela u Zadru, sudjeluje više od 250 stručnjaka iz Hrvatske i EU, a bit će predstavljeno 40-ak radova na temu kvalitete.
Skup se održava do 23. travnja pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Zadarske županije, a uvod je u 53. europski kongres o kvaliteti iduće godine u Dubrovniku.
Glavni slogan ovogodišnje konferencije je >Kvaliteta, inovacije, promjene - ključ opstanka<. Na konferenciji za novinare, održanoj nakon svečanog otvaranja, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu Božidar Ljubić istaknuo je da je kvaliteta ključ opstanka i razvoja hrvatskog gospodarstva i priprema za ulazak Hrvatske u EU.
Upravo je kvaliteta jedno od mogućih rješenja za probleme gospodarstva i poduzetništva, kazao je navodeći da se na načelu kvalitete podiglo japansko gospodarstvo. U posljednjih 20-ak godina sve više se uzdiže kvaliteta kao načelo u poslovanju u Americi, a Kina kao zemlja s najviše certifikata o kakvoći, bilježi gospodarski rast od 10 posto na godinu upravo zahvaljujući načelu poštovanja kvalitete, rekao je Ljubić dodajući da bez uključivanja znanja neće biti moguće postići rast i prilagodbe gospodarstva u Hrvatskoj.
Govoreći u ime pokrovitelja Predsjednika Republike Hrvatske savjetnik Predsjednika za gospodarstvo Dubravko Radošević istaknuo je da je kvaliteta preduvjet razvoja ne samo pojedinih gospodarskih subjekata nego i cijele ekonomije i društva uopće.
Kvaliteta se ne svodi samo na kvalitetu pojedinih proizvoda nego na ekonomske i društvene procese, a isto tako i cilj svake javne politike, odnosno države i javnih usluga je da budu što bolji i kvalitetniji.
Pomoćnik ministra gospodarstva Ivan Bračić kazao je kako Ministarstvo gospodarstva kroz različite projekte poticaja gospodarstva i poduzetništva potiče kvalitetu kao načelo poslovanja s ciljem da se hrvatski gospodarski subjekti mogu nositi s konkurencijom.
HGK, o čemu je govorio njezin predstavnik Trpimir Župić, na različite načine podiže razinu svijesti o kvaliteti. Odgovarajući na upite o stanju kvalitete danas i prije 15-ak godina Župić je naveo da je Hrvatska 1997. imala samo tri proizvoda sa oznakom >Hrvatska kvaliteta< i još tri proizvoda s oznakom >Izvorno hrvatsko<. Danas imamo 195 proizvoda s oznakom >Hrvatska kvaliteta< i 98 sa oznakom >Izvorno hrvatsko<, u čemu je zastupljena 161 tvrtka. Vjesnik


22. travnja 2008.
Primjena poreznog broja od 1. siječnja 2009.
Za uvođenje osobnog broja predviđeno 110 milijuna kuna, od toga 97 milijuna za kupnju informatičke opreme nužne za povezivanje državnih institucijaZakon o osobnom identifikacijskom broju trebao bi biti usvojen u Hrvatskom saboru do kraja lipnja da bi njegova primjena mogla početi 1. siječnja 2009. godine, izjavio je ministar financija Ivan Šuker u ponedjeljak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) na kojoj su uvođenje osobnog broja podržali predstavnici poslodavaca i sindikata.
Osobni identifikacijski broj, kolokvijalno nazvan poreznim brojem, dobit će svaki građanin. Imat će 11 znamenki i ispred njih oznaku HR, znamenke će biti određene slučajnim odabirom, a dodijelit će ga Porezna uprava. Šuker je rekao da je za uvođenje osobnog broja predviđeno 110 milijuna kuna, od toga 97 milijuna za kupnju informatičke opreme nužne za povezivanje državnih institucija.
To je sustavna antikorupcijska mjera jer prati kretanje imovine i tijekove novca svakoga građanina, ocijenio je Šuker.
Osobni broj omogućit će praćenje promjena imovnog stanja, usporedbu tih promjena s prijavljenim prihodima i plaćenim porezom, kao i dobivanje podataka o nekretninama koje kupuju stranci. Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor izjavila je kako je uvođenje osobnog broja snažan instrument u borbi protiv korupcije, ali bi također trebalo omogućiti bolji i pravedniji sustav socijalnih davanja.
Građani će ubuduće morati kucati na daleko manje vrata kako bi ostvarili svoja socijalna prava, naglasila je Kosor.
Članovi GSV-a jednoglasno su podržali povećanje sredstava za poticaje poduzetništva za 30 posto i svake iduće godine za dodatnih 50 posto.
Predstavnik poslodavaca Đuro Popijač izrazio je nadu u bolju i efikasniju raspodjelu sredstava i kvalitetnije usmjeravanje tog novca prema najuspješnijim poduzetnicima. Vjesnik
22. travnja 2008.
Brodosplit će graditi dva broda za Jadroplov
Piše: Žaklina JURIĆ
Predstavnici Brodogradilišta-Brodosplit i domaća tvrtka Jadroplov danas kasno popodne potpisali su u Splitu ugovor o gradnji dva broda.
Riječ je o dva bulk carriera, točnije o brodovima za prijevoz rasutih tereta. Maksimalna im je nosivost 52.000 tona, a o detaljima samog ugovora, kao i o rokovima gradnje, te o gabaritima brodova trebalo bi se nešto više saznati već sutra, saznajemo od glasnogovornika splitskog škvera Josipa Jurišića. Glas Dalmacije


22. travnja 2008.
Osječka želi Jagodinsku pivovaru
Ivan KomakU utrci za kupnju Jagodinske pivovare u Srbiji, uz Engleze koji su već pokazali interes, mogla bi se naći i Pivovara Osijek. Osječani su zajedno s predsjednikom Uprave Ivanom Komakom već obišli tamošnju tvornicu i pogone. Potvrdio je to i generalni direktor Jagodinske pivovare Zoran Petrović agenciji Beta, navodeći kako očekuje da do kraja ove godine to poduzeće bude prodano na natječaju. Samo u proteklih pola godine ovu je pivovaru, kako prenosi Beta, napustilo 270 od ukupno 410 radnika, a za njihove otpremnine osigurano je oko milijun eura. Međutim, planirano je da se otpusti još 50 radnika kako bi se tvrtka lakše prodala. "Bili smo u Jagodini prije dva, tri tjedna. Obišli smo pivovaru i susreli se s čelnicima te tvrtke. Očigledno je da su ondje potrebna velika ulaganja u tehnologiju koja je zastarjela, a prema financijskim izvještajima također je vidljivo kako stalno rade s gubicima. Osim toga, imaju i neriješenih vlasničkih pitanja. Iako im je kapacitet 500 tisuća hektolitara godišnje, oni uspiju prodati oko 100 tisuća hektolitara piva", kaže za Poslovni dnevnik Ivan Komak, direktor Pivovare Osijek. Dodao je kako mu je tamošnji direktor Petrović rastumačio da bi se vlasnički problemi trebali riješiti do početka ove jeseni. Hoće li Osječani "zagristi" u kupnju Jagodinske pivovare, Komak još nije definitivno odlučio jer će pričekati da se ondje prvo riješe sporni vlasničko-pravni odnosi, a pretpostavlja, također, kako će u prodaji glavnu ulogu imati država. Prema pisanju agencije Beta, privatizacija Jagodinske pivovare poništena je u prosincu 2006. godine jer kupac, konzorcij poduzeća Pan Beer iz Novoga Sada i Infond holdinga iz Slovenije, nije ispunio ugovorene obveze. Ta je prodaja obavljena u kolovozu 2005. za 75 tisuća eura, uz obvezu da kupac u idućih pet godina u tvornicu uloži 4,5 milijuna eura. Ivana Barišić , Poslovni dnevnik
22. travnja 2008.
Samo Dukat zainteresiran za KIM

ZAGREB - Za kupnju 66,96 posto udjela u karlovačkoj mliječnoj industriji KIM Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) ponudu je do isteka roka, u ponedjeljak do 14 sati, predao samo Dukat, čije će eventualno preuzimanje KIM-a ovisiti o ocjeni Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Dukat je za kupnju 70.227 dionica KIM-a ponudio 15,8 milijuna kuna, koliko je bila i početna cijena oglašena natječaju. U idućih pet godina Dukat bi u KIM uložio 143,42 milijuna kuna te na rok od dvije godine zadržao 190 radnika KIM-a zaposlenih na neodređeno vrijeme. Vjesnik


21. travnja 2008.
Autocesta A1 preporodila Splitsko-dalmatinsku županiju
Broj malih i srednjih tvrtki u posljednjih je nekoliko godina s 3000 porastao na 8500, a Splitsko-dalmatinska županija je s 36 poduzetničkih zona prva u Hrvatskoj
SPLIT - O važnosti malog i srednjeg poduzetništva, koje bilježi rekordan rast profita, proizvodnosti i zaposlenosti, najbolje govori podatak da malo gospodarstvo čini 99 posto pravnih subjekata u Hrvatskoj koji zapošljavaju dvije trećine radnika te u istom omjeru sudjeluju u ukupnom prihodu. Vlada je prepoznala snagu maloga gospodarstva kao temelja za ekonomski uspon, pozitivno odgovorivši na poslovne inicijative konkretnim financijskim potporama koje su 2004. godine iznosile 112,7 milijuna kuna da bi ove godine porasle na 265 milijuna.
Na upravo završenom Kongresu malih i srednjih poduzetnika, koji je u Splitu okupio više od 500 sudionika iz cijele Hrvatske, posebno je pohvaljena Splitsko-dalmatinska županija koju je autocesta Zagreb-Split gospodarski preporodila, što je utjecalo na porast broja malih i srednjih tvrtki kojih je sada 8500, ili 3000 više nego što ih je bilo do prije nekoliko godina.
Predsjednica HGK Županijske komore Split Jadranka Radovanić rekla je Vjesniku kako su Vladini kapitalni infrastrukturni projekti stvorili osnovu za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Dalmaciji, koje je postalo okosnica svih ekonomskih aktivnosti.
>Splitsko-dalmatinska županija prva je u Hrvatskoj po broju poduzetničkih zona, kojih je 36, što možemo zahvaliti ne samo autocesti, nego i podizanju druge komunalne infrastrukture čiji je nedostatak bio glavna prepreka za razvoj tog segmenta županijskoga gospodarstva. Danas poduzetničke zone niču diljem Županije, uključujući i otoke poput Brača na kojem imamo četiri zone<, kazala je Radovanić. Istaknula je kako je Županija 2000. godine bila na izdisaju, jer je zaposlenih u gospodarstvu bilo 58.000, dok je nezaposlenih bilo tek 6000 manje, što je prouzročilo socijalni kolaps stanovništva. Sada je taj nepovoljni omjer promijenjen, pa na 30.000 nezaposlenih dolazi 76.000 onih koji su izravno zaposleni u gospodarstvu.
Najpoznatija među poduzetničkim zonama, ona u Dugopolju, u njoj posluje 116 poduzetnika koji zapošljavaju 1350 radnika. U toj od Splita desetak kilometara udaljenoj zoni proizvode se, među ostalim, i motorne jahte za izvoz, u zoni Kosore Vrlika podignuta je najsuvremenija punionica vode, zona u Muću ima proizvođače fasadne žbuke i izolacijske trake koja se plasira na inozemno tržište, dok se, primjerice, korisnici zone u Dicmu uglavnom bave proizvodnom i prekrcajno-skladišnom djelatnošću. Od 36 poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 12 je u punoj funkciji, 12 se gradi, a isto toliko je u pripremi. Ovogodišnji investicijski ciklus za gradnju poslovnih zona vrijedan je osam milijuna kuna, od čega 2,8 milijuna ide iz županijskog proračuna, a 5,2 milijuna iz proračuna Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. [Dobrila Stella]

, Vjesnik


21. travnja 2008.
I na američkom tržištu Vegeta najtraženija
U manjim količinama prisutni su i drugi hrvatski proizvodi, no oni najčešće stvaraju svoje pozicije na takozvanim etničkim segmentima Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), najzastupljeniji hrvatski proizvodi na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, ako se izuzme vojna oprema, draguljarski su predmeti i njihovi dijelovi, lijekovi, brodovi te hrana i cement. Što se tiče draguljarstva, Hrvatska nije država koja obiluje ovim prirodnim bogatstvima, pa se u tom segmentu nalazi prerada, krajnji proizvod koji se kod nas slaže, odnosno nakit od zlata, srebra i drugih plemenitih metala. U ljekarničkom segmentu najveći dio poslovanja sa SAD-om drži Pliva, koja je i članica Barr grupe, te upravo kroz distribucijsku mrežu svog vlasnika prodaje svoje proizvode.
Hrvatska brodogradilišta tradicionalno proizvode naš jedini izvozni proizvod na otvorenom tržištu - brod, koji pronalazi mjesto i u američkim flotama, iako zbog nekonkurentnosti taj broj iz godine u godinu pada. Agrokor grupa prisutna je na tržištu hrane, kao i Podravka, koja je svoje predstavništvo otvorila u New Yorku početkom 2005. godine. Time je Podravka otvorila svoja vrata tržištu Sjeverne i Južne Amerike, a najtraženiji Podravkini proizvodi su Vegeta, juhe, konzerve Podravkine mesne industrije Danice te prerađevine voća i povrća.
Na američkom su tržištu u manjim količinama prisutni i drugi hrvatski proizvodi, no oni najčešće stvaraju svoje pozicije na takozvanim etničkim segmentima, dok se tek hvataju pozicije na općem tržištu.
Tako posluje i Kraš čiji su prihodi od prodaje u inozemstvu prošle godine iznosili 366 milijuna kuna. U Krašu poručuju da su glavni generator rasta izvozne prodaje tržišta srednje i istočne Europe, na kojima je kompanija tradicionalno prisutna, te zadnjih godina sve značajniji porast izvoza na tržišta zapadnoeuropskih zemalja i SAD-a. Suradnja prehrambenih industrija vidljiva je i u još jednom segmentu koji, primjerice, potvrđuje kvalitetu proizvoda PIK Vrbovca, a riječ je o dugogodišnjoj suradnji s tvrtkom McDonald"s kojoj je PIK jedini dobavljač mesa za hamburgere u Hrvatskoj. Luka Capar, Vjesnik

16. travnja 2008.
Kreditiranje obiteljskog poduzetništva u turizmu
ZAGREB - Banco Popolare Croatia i Ministarstvo turizma potpisali su u utorak ugovor o suradnji, koji se odnosi na program kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu pod nazivom >Poticaj za uspjeh<. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia Goran Gazivoda i ministar turizma Damir Bajs.
Među ostalim, ciljevi programa >Poticaj za uspjeh< su rast zapošljavanja, razvoj malog obiteljskog poduzetništva, sprječavanje sive ekonomije, restrukturiranje smještajne ponude povećanjem kapaciteta s tri i više zvjezdica te gradnja novih objekata u skladu sa zahtjevima suvremenog tržišta. Program se temelji na kreditnim sredstvima banke i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva turizma. Sredstva Ministarstva predstavljaju državnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih početnih ulaganja u turizmu. S obzirom na sličnu poslovnu orijentaciju banke i Ministarstva prema malim i srednjim poduzetnicima, očekuje se plodonosna suradnja dviju institucija, ističu u banci. [I. Smirčić], Vjesnik

 

16. travnja 2008.
Na sajmu u Bruxellesu osam tvrtki iz Hrvatske
ZAGREB Na međunarodnom sajmu morske hrane European Seafood Exposition 2008., koji će se održati od 22. do 24. travnja u Bruxellesu, iz Hrvatske će nastupiti osam tvrtki u organizaciji HGK. 
Na izložbenom prostoru HGK sa svojim proizvodnim programom predstavit će se tvrtke Marimirna iz Rovinja, Cenmar iz Zadra, Dalmar iz Pakoštana, Lustra iz Milne na Braču, Okus mora iz Novog Vinodolskog, Ostrea iz Benkovca, Mardešić s Dugog otoka i Tvornica mreža i ambalaže iz Biograda. Na sajmu se očekuje nastup oko 1,6 tisuća tvrtki izlagača iz više od osamdeset zemalja svijeta. Istodobno se održava i sajam "Seafood Processing Europe" koji je u potpunosti posvećen moru. Biserka Ranogajec, Poslovni dnevnik

15. travnja 2009.
Zlatna medalja u Moskvi za Alarm automatiku
MOSKVA-  Riječka tvrtka Alarm automatika osvojila je zlatnu medalju na međunarodnoj izložbi inovacija Arhimed za inovaciju "videoverifikacija signala alarma". Riječ je modulu njihove aplikacije ABSistemDC(NG) koja služi za prijam i obradu događaja u dojavnim zaštitarskim centrima. Posebnost koju ima je prepoznavanje lažnih alarma. Alarm automatika ovaj softver razvija već 16 godina i zahvaljujući njemu drži više 80 posto hrvatskog tržišta rješenja prijama signala alarma. Bernard Ivezić (Poslovni dnevnik)


16. travnja 2008.
Predsjednik udruge "Dalmatinski pršut"
Horvat: Uskoro ćemo zajedno na EU tržištu
Za godinu i pol dana znat će se točno koje su specifikacije dalmatinskog pršuta, a njih će se pridržavati svi proizvođači i tako prodavati prepoznatljiv specifičan proizvod 
piše Mišel Kalajžić / EPEHA

Dražen Horvat: Postoje pravila izvornosti  / Vladimir Ivanov/ CROPIX 
Da bi se nešto zaštitilo kao brand, postoje pravila izvornosti ili zemljopisnog podrijetla. Oznaka izvornosti u tom je smislu viša razina od zemljopisnog podrijetla. Mi nemamo dovoljno sirovine, odnosno svinjskih butova koje moramo nabavljati iz drugih područja, pa idemo na širu oznaku zemljopisnog podrijetla.

To znači da pršut samo na posedarskom području ima specifična obilježja koja proizlaze iz specifičnog načina obrade: soljenja, pritiskanja, dimljenja i zrenja - kaže Dražen Horvat, tehnolog Tankerkomercove Pršutane Posedarje i predsjednik Udruge "Dalmatinski pršut".

Da bi se stvorio prepoznatljiv brand od dalmatinskog pršuta, potrebno je definirati specifikacije kojih bi se ubuduće trebali držati svi proizvođači. Taj je posao započeo osnivanjem Udruge "Dalmatinski pršut", kada je i pokrenuta rasprava o brandu, a bit će dovršen otprilike za godinu i pol dana, kada će završiti sva organoleptička ocjenjivanja i laboratorijske analize svih testiranih pršuta, što se obavilo u nekoliko ciklusa.

- To je ozbiljan posao čiji je nositelj naša udruga, koji podupire i Ministarstvo poljoprivrede, a vodi ga prof. Romano Božac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Tek nakon toga ćemo konačno imati sve specifikacije: što je dalmatinski pršut i kako ga proizvesti - kaže Horvat.

Pitanje objekata, odnosno neispunjavanja europskih normi dalmatinskih pršutana i sušionica sasvim je drugi problem.

- Točno je da dalmatinske pršutane trenutačno ne ispunjavaju EU norme, ali o tome udovoljava li neki objekt propisima Europske unije, ne ovisi kvaliteta proizvoda koji se u njemu proizvode. Posao usklađenja s europskim normama, odnosno stvaranje mogućnosti izvoza dalmatinskog pršuta također je pred nama svima i jasno je da će se svi objekti ubuduće morati uskladiti s njima, ali ponavljam, to ne utječe niti je utjecalo na kvalitetu naših proizvoda. Danas, sutra, udruženi u Udruzi dalmatinski pršut, svi bi se proizvođači trebali zajedno pojaviti na europskom tržištu kao prepoznatljiv, specifičan i kvalitetan brand - zaključuje Horvat.

Dimi se!
Na tržištu ima dosta falsifikata dalmatinskog pršuta, a dosta je i predrasuda o toj delikatesi, kao i onih koji "sve znaju". Ima slučajeva kada se šunke kao gotov proizvod uvoze u Hrvatsku i onda prodaju kao dalmatinski pršut, znači koji Dalmaciju i ne vidi, osim u trgovini.
Kupci bi trebali obratiti pažnju i na deklaraciju proizvoda, ima li u pršutu aditiva, onih poznatih E brojeva. Posedarski pršut nema nikakvih drugih dodataka osim morske soli, a dozrijeva isključivo na prirodan način. I da, dalmatinski pršut obvezno se dimi, jer mu i dim, kao i bura, daju specifičan okus, samo to treba raditi na ispravan način - kaže Horvat.
Slobodna Dalmacija


15. travnja 2008.
Do iduće godine dvostruko veća uporaba drva u graditeljstvu
Na internetskom portalu www.drvojeprvo.hr će projektanti, arhitekti, dizajneri, investitori i svi zainteresirani za gradnju drvom i uporabu drva moći dobiti sve potrebne informacije
ZAGREB - Prošlog je tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predstavljen program konkretnih aktivnosti u sklopu projekta >DRVO je PRVO< od kojih se očekuje da će tijekom 2008. i 2009. godine dovesti do dvostruko veće uporabe drva u graditeljstvu. Prema riječima Marijana Kavrana, pomoćnika direktora u sektoru poljoprivrede i šumarstva HGK-a, ujedno i koordinatora projekta, može se zaključiti kako hrvatska drvna industrija kreće u svojevrsnu ofenzivu.
>Hrvatska s trenutačno skromnih 0,10 kubičnih metara po stanovniku desetorostruko zaostaje za Finskom, a Austrija je proteklih godina provedbom sličnog projekta dvostruko povećala svoju potrošnju drva<, naglasio je Kavran, dodajući kako se od novih programa očekuju slični rezultati onima u Austriji. Predstavljeni su tako natječaji za izradu idejnih arhitektonskih rješenja koja dominantno koriste drvo, natječaj za produkt-dizajn proizvoda na bazi drva - uglavnom namještaja na bazi slavonskog hrasta te natječaj za fotografiju s temom >DRVO je PRVO<. Ovih se dana očekuje i puštanje u rad internetskog portala www.drvojeprvo.hr, na kojem će projektanti, arhitekti, dizajneri, investitori i svi zainteresirani za gradnju drvom i uporabu drva moći dobiti sve potrebne informacije. Sandra Hižak, klaster menadžerica u drvnom klasteru sjeverozapadne Hrvatske, rekla je da će se u okviru kampanje aktivno utjecati na ljude koji odlučuju koje će materijale koristiti u gradnji te opremanju interijera.
Prerada drva i proizvodnja namještaja spada u kategoriju konkurentnijih grana našeg gospodarstva, zapošljava 24.000 radnika u industriji, a već četiri godine ostvaruje izvozni suficit. Izvoz drvnog sektora u 2007. godini dosegnuo je milijardu dolara, što je dvostruko više nego u 2004. godini.
U prva dva mjeseca ove godine izvoz drvnog sektora porastao je 26 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Namještaj predstavlja 40 posto izvoza, a finalni proizvodi ukupno čine 70 posto prihoda na inozemnim tržištima. [Luka Capar], Vjesnik




8. travnja 2008.
Moćna flota vrijedna milijune već pronašla kupce
Na sajmu izlaže čak 1500 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a izloženo je 500 plovila u moru i na kopnu na ukupno 140.000 četvornih metara
Ovogodišnji 10. jubilarni >Croatia Boat Show<, unatoč oblačnom i promjenjivom vremenu, zasjao je u svom punom sjaju ovoga vikenda u Splitu. Gužva na rivi dobrim se dijelom preselila i na štandove proizvođača plovila, a na samom otvorenju moglo se je vidjeti mnoštvo javnih osoba, sportaša, pjevača, glumaca. Još večer ranije, posljednje pripreme obavljale su se do kasnih večernjih sati, a sutradan, nakon što je bura popustila, sajam je osvanuo u blještavilu najraskošnijih plovila, od kojih su neka vrijedna i više od 10 milijuna eura.
Istodobno s nautičkim sajmom, tvrtka Profectus, organizator sajma, ove godine premijerno organizira u sklopu sajma i manifestaciju posvećenu poslovanju nekretnina >Croatia Property Show<. Pokraj mnoštva, brodica, jahti, jedrilica, jet skija, ronilačke i nautičke opreme, na sajmu su bili izloženi i skupi >limeni< ljubimci, od Porschea do Lamborghini Gallarda. Kako je nadaleko poznato da su Splićanke i Dalmatinke vrlo lijepe, ne treba posebno reći koliko je >lipog< svita dodatno uljepšalo jedinstveni ambijent pred Dioklecijanovom palačom. No, krenimo redom.
Na sajmu izlaže čak 1500 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a izloženo je 500 plovila u moru i na kopnu, (lani 271 u moru i 154 na kopnu). Izlagači su tako došli iz dvadesetak zemalja - Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Mađarske, Francuske, Španjolske, Engleske, Turske, Švicarske, Švedske, SAD-a, Nizozemske, Norveške.
Cijeli sajam smješten je na 140.000 četvornih metara izložbenog prostora.
Uz najbolja plovila hrvatske male brodogradnje, nastupile su i najveće svjetske nautičke grupacije, kao što su primjerice Feretti, Azimut-Benetti, Sunseeker, Princess, Fairline, Aicon, INRizzardi, Rodman, Elegance, Yaretti, Sea Rey, Beneteau, Jeanneau, Dufor. Naime, splitski sajam osobito je zanimljiv navedenim grupacijama jer mnogi ozbiljni kupci iz čitave Europe, posebice jugoistočne, dolaze na sajam, što su pokazala iskustva iz ranijih godina.
Iako je turistička sezona još relativno daleko, u Splitu su se ovoga vikenda mogla vidjeti vozila s raznoraznim registarskim oznakama, možda i raznolikijim nego u jeku sezone, što govori od kuda se sve >poteglo< na sedmi po veličini nautički sajam u svijetu. Sajam je ponudio svakome ponešto, tako da su brojni posjetitelji ostajali bez daha pred primjerice Sunseekerovom flotom, a oni drugi raspitivali su se za cijene i tehničke karakterisike obiteljskih jahtica ili brodica za ribolov. Osim toga, važno je reći kako se na sajmu izlaže i oko tridesetak hrvatskih i pet svjetskih premijera plovila.
Od hrvatskih brodograditelja premijerno su prikazani Colnago 39 OPEN, Terra Nauta 40, Monachus 45 Pharos, Damor 800. Što se tiče omjera izloženih plovila, 60 posto je domaćih izlagača (većina zastupnici stranih tvrtki) i 40 posto stranih tvrtki. Tijekom održavanja sajma, koji traje do 13. travnja, održat će se parada brodova, promocije, test vožnje, koncerti, nagradne igre. Sudeći prema posjećenosti prvog dana otvorenja sajma u subotu, očekuje se brojka od 50.000 posjetitelja.
Svi će se složiti u jednome, Split ovih dana odiše dobrim raspoloženjem. Osim što luksuza, barem u pogledu jahti, nimalo ne nedostaje, uskoro bi, prema najavama splitskog Pomorskog fakulteta, trebala biti i restaurirana jedna od najstarijih izvornih >Neretvanskih lađa<, koju posjetitelji sajma mogu vidjeti ispred muzeja, a čije će restauriranje financijski pomoći tvrtka Profectus, koja na taj način želi dati doprinos očuvanju hrvatske pomorske baštine. >Ljepotica< će tako ponovno dobiti svoj prvobitni sjaj, a dogodine, tko zna, možda stane uz bok izloženim jahtama.

Sunseekerova jahta od 15 milijuna eura
Najskuplja jahta na >Croatia Boat Showu< je Sunseekerova Yacht 37 M, čija je vrijednost 15 milijuna eura. Jahta ima tri palube, a prostori za uživanje i zabavu na gornjoj i glavnoj palubi sadrže jacuzzi, sunčalište i prostor za objed. Prostrani salon s barom na gornjoj palubi, raskošan prostor na srednjoj palubi gdje 12 osoba može uživati u svečanom objedu, tek su dio ultimativnog komfora koji Yacht 37M pruža svojim gostima. Vlasnička kabina širi se i na uredski, zatim prostor za zabavu te vrhunski uređenu kupaonicu. Broj kabina za goste ovisi o željama vlasnika, no na raspolaganju su sve mogućnosti koje će gostima pružiti nezaboravan doživljaj luksuza kakav ostavlja to plovilo.
Ivan Smirčić

 


8. travnja 2008.
DOBRI REZULTATI IZVOZ JE U PRVA DVA MJESECA 2008. DOSEGNUO 175 MILIJUNA DOLARA
Izvoz drvne industrije od početka ove godine povećan 26 posto
Pan parket prvi je u Hrvatskoj počeo proizvoditi parket po klik sistemu koji će biti i u 'Bandićevim stanovima'
Pan parket iz Orahovice prvi je domaći proizvođač parketa s klik sistemom koji se novom tehnologijom, vrijednom 7 milijuna kuna, proizvode od početka godine. Dosad je proizvedeno desetak tisuća četvornih metara parketa za izvoz u Njemačku, Austriju i Švicarsku, dok je ovih dana počelo njihovo postavljanje u Zagrebu. Daniel Smiljanić, direktor i vlasnik Pan parketa, potpisao je ugovor sa Zagrebačkim holdingom o isporuci 55 tisuća četvornih metara parketa za tzv. Bandićeve stanove u Sesvetama. Riječ je gotovim troslojnim parketima koje se postavljaju "plivajući", a to znači da se ne lijepe već se stavljaju na odgovarajuće spužve. U odnosu na klasičan parket, ovaj novi proizvod Pan parketa nije skuplji, uvjerava nas Smiljanić, nego jeftiniji, jer parkete ne treba lakirati ni posebno lijepiti, a četvorni metar spužve stoji tek jednu kunu. 
Pomoć Vlade od 41 milijun kuna
Smiljanić je za uvođenje nove tehnologije dobio lani od tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva financijsku pomoć, jer se javio na prvi natječaj koji je Ministarstvo objavilo na temelju Operativnog programa pomoći drvnom sektoru u ukupnom iznosu od 41 milijun kuna. Uskoro se očekuje raspisivanje novog natječaja, ali sada u okviru Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u iznosu od 46 milijuna kuna. Smiljanić će se javiti i na ovaj natječaj i kaže da je zadovoljan što ministar ovog ministarstva Petar Čobanković i dalje vodi brigu o šumarstvu i drvnoj industriji. Smiljanić je zadovoljan državnom podrškom. Pan parket je u 2007. ostvario, primjerice, 25 milijuna kuna ukupnog prihoda, ima 90 zaposlenih i ove godine očekuje prihod od 37 milijuna kuna. Na razini države izvoz drvne industrije je u prva dva mjeseca ove godine dosegao 175 milijuna dolara (od čega je 70 milijuna vrijedan namještaj) i 26 posto je veći od izvoza u istom prošlogodišnjem razdoblju. Uvoz namještaja i drvnih proizvoda se smanjio i dosegao je 128 milijuna dolara. 
Igor Josip LešćićKrediti kasne
Pokrivenost uvoza izvozom je, tumači Igor Barbarić iz Sektora za poljoprivredu i šumarstvo HGK, sada 137 posto, no nisu s time u potpunosti zadovoljni, jer se nastoji povećati udio namještaja i ostalih gotovih proizvoda iako je trupaca izvezeno vrlo malo i njihov je udjel samo 4 posto. Ukupno, drvna industrija u Hrvatskoj lani je ostvarila izvoz vrijedan 932 milijuna dolara, što je u odnosu na godinu dana prije bilo povećanje od 30 posto. Igor Josip Leščić, direktor Drvoproizvoda iz Jastrebarskog i predsjednik Grupacije malih i srednjih drvoprerađivača pri HGK, odgovara kako je apsolutno zadovoljan realizacijom besplatne potpore budući da su se sredstva dodjeljivala ne samo velikim, već i manjim poduzećima. Međutim, nije zadovoljan realizacijom obećanih kredita koji su također dio Operativnog programa Vlade te nije siguran jesu li za njih osigurana sredstva. Leščić veli da je bilo dogovoreno da se nakon bespovratnih sredstava krene u kredite, ali od toga nije bilo još ništa. 
FinvestCorp ne ulazi u građevinarstvo
Marin Filipović, predsjednik Uprave FinvestCorpa, ne ulazi ozbiljnije u građevinski biznis kako je to protumačeno povećanjem udjela u Industrogradnji koji sada raspolaže udjelom od 10,34 posto temeljnog kapitala ove građevne tvrtke. Prije je korporacija FinvestCorp imala dionice ove tvrtke. Nove su dobivene nakon što je Industrogradnja krajem prošle godine išla u dokapitalizaciju. Filipović je rekao da su u Industrogradnji imali potraživanja na osnovi pozajmica koja su pretvorena u udjele. Pozdravlja napore tvrtke za poboljšanjem poslovanja i očekuje veću suradnju. Jedini iskorak izvan branše, ali u turizam, bio je prije četiri godine kad su kupljeni Hoteli Njivice. Jedan je hotel obnovljen, ali zbog neriješenih vlasničkih odnosa nad zemljištem ne mogu realizirati daljnje planove. Biserka Ranogajec (Poslovne dnevnik)



4. travnja 2008.
Uz nautički i sajam nekretnina
Croatia boat show održat će se od 5. do 13. travnja
SPLIT - Na ovogodišnjem međunarodnom nautičkom sajmu Croatia Boat Show i sajmu nekretnina Croatia Property Show, koji će se održati od 5. do 13. travnja u Splitu, očekuje se više od 70.000 posjetitelja, što je 40 posto više u odnosu na prošle godine, izvijestila je u četvrtak tvrtka Profectus, organizator sajma.
Na desetom izdanju Croatia Boat Showa očekuje se nastup 1500 izlagača koji će na 140.000 četvornih metara na kopnu i u moru izložiti više od 500 plovila.
Svoje će proizvode u splitskoj gradskoj luci i Rivi predstaviti najpoznatija imena iz svijeta male brodogradnje te predstavnici najvećih svjetskih nautičkih grupacija, kao što su Ferretti i Azimut-Benetti, te ugledna brodogradilišta poput Sunseekera, Princessa, Bavarie, Fairline, Aicona i Drettmana. Organizator očekuje da će najveći dio potencijalnih kupaca biti iz Rusije, zemalja srednje i istočne Europe te Austrije, Njemačke i Italije.
Uz razna plovila, posjetitelji će moći razgledati i izložbu brodske opreme, rekvizita za slobodno vrijeme na moru te luksuznih automobila.
Usporedo s Croatia Boat Showom, prvi put će se održati i sajam nekretnina Croatia Property Show, koji će se smjestiti na Prokurativama, u neposrednoj blizini gradske luke. [D. Stella], Vjesnik

4. travnja 2008.
Jeftini suveniri prodaju se zbog skupog najma
Piše: Jasmina Mrvaljević/EPEHA

Foto: Admir Buljubašić/CROPIX
Nikola Kalafatović osvrnuo se na opatijski sajam Kvarner Expo na kojem je održana i konferencija na temu kvalitete domaćih suvenira
DUBROVNIK - Žalosno je da se uz toliko kvalitetnih domaćih suvenira, što je potvrdio i sajam u Opatiji s kojeg su se naši obrtnici vratili s nagradama, u Dubrovniku prodaju babuške i jeftini kineski proizvodi - kaže tajnik Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Kalafatović po povratku s nedavno održanog Kvarner Expoa 2008.

Babuške koje, na žalost, nude u većini suvenirnica u povjesnoj jezgri i koje su, kako smo nedavno pisali, prema tvrdnji trgovaca najtraženiji suvenir u Dubrovniku te ostali jeftini, serijski proivodi na čijoj je poleđini najčešće natpis "Made in Kina" bili su tema i okruglog stola u Opatiji, uz komentar da je to sramotno ne samo za dubrovački, nego i za hrvatski turizam.

Dubrovački štih

- U Opatiji je bilo 300 izlagača, od kojih sedam iz Dubrovačko-neretvanske županije i svaki trgovac je mogao naći lijep i jeftin domaći suvenir s dubrovačkim štihom ili se dogovoriti s proizvođačima o suradnji po vlastitoj ideji. Svatko stoji iza svog izloga - dodaje Kalafatović. Smatra da stvari ipak ne treba generalizirati jer u Dubrovniku postoje i mjesta na kojima se mogu kupiti samo autohtoni suveniri.

Rijetke su međutim suvenirnice, od njih pedesetak u povijesnoj jezgri, s čijih se polica ne "smiješe" babuške svih veličina po cijeni od 25 do 210 kuna. Turisti ih, kažu trgovci, najviše traže, čak više i od lani popularnih lutkica odjevenih u konavosku nošnju koje su proizvedene u Kini i koje su se bolje prodavale od onih domaće izrade.

Sugovornica koja je željela ostati anonimna objasnila nam je da se u Dubrovniku nude jeftini suveniri zbog visokih iznosa koji se plaćaju za najam poslovnih prostora.

Konavoski vez

- Masovni turizam proizvodi babuške. Klijentela koja dolazi u Dubrovnik, poput gostiju s cruisera, traži taj jeftini suvenir i rijetki su oni koji će željeti konavoski vez, kipić svetog Vlaha ili obrise dubrovačkih zidina ucrtane na svili. Što je suvenir kitnjastiji, plastičniji i jeftiniji, lakše će naći kupca - komentirala nam je poplavu za ovo područje netipičnih i jeftinih suvenira.

Rijetki prodaju autohtone suvenire
Općem zamahu jeftinih suvenirnica na sreću odolijevaju rijetke oaze autohtonih suvenira.

- Istina, turisti traže babuške, ali ni na kraj pameti mi nije unijeti ih u radnju. Prije ću je zatvoriti nego ponuditi babuške i kinesku robu - kaže vlasnica suvenirnice Munčjela u Ulici od puča Dubravka Šimunović, koja nastavlja tradiciju izrade konavoskog veza.

Izlagala je u Opatiji te sudjelovala u raspravi o dubrovačkim babuškama za okruglim stolom.

 - Španjolske lepeze s motivima Dubrovnika već imamo, kinesku robu također. Još malo pa ćemo nuditi kimona i meksičke šešire s dubrovačkim motivima - ironično je komentirala i dodala kako ne razumije da u Hrvatskoj to nije kažnjivo jer tko će nam drugi uvesti red, ako ne mi sami. Jutarnji list


7. travnja 2008.
U SPLITU OTVOREN JUBILARNI 10. MEĐUNARODNI NAUTIČKI SAJAM CROATIA BOAT SHOW
Najveća atrakcija jahta od 15 milijuna eura
Ova morska ljepotica, koja bi danas trebala biti svečano promovirana, duga je 37 i široka osam metara. Pokreću je dva MTV dizelska motora ukupne snage 2.400 konja i može ploviti brzinom od 23 čvora
SPLIT - Više od pet stotina plovila vodećih svjetskih proizvođača jahti, brodica i nautičke opreme >okupiralo< je splitsku Rivu u sklopu jučer otvorenog jubilarnog 10. međunarodnog sajma Croatia Boat Show. Sajam je u ime generalnog pokrovitelja, premijera Ive Sanadera, otvorio državni tajnik za more Branko Bačić.
- Ovaj sajam najbolja je prilika za promociju nautičkog turizma i Hrvatske kao turističke zemlje te dokazuje da ako se ljestvica ne postavi visoko, ne može se visoko ni skočiti. Danas je ovo sedmi sajam po veličini u svijetu i najveći nautički spektakl godine u Hrvatskoj. U sljedećih deset godina planiramo izgraditi dvije nautičke luke, deset tisuća vezova u moru i pet tisuća vezova na kopnu, najavio je Bačić i čestitao tvrtki Profectus i vlasniku Vicencu Blagajiću na organizaciji ovog nautičkog spektakla.

Ovogodišnji Croatia Boat Show, osim rekordnog broja plovila, bilježi i rekordnih 1.500 brendova. U proširenoj splitskoj luci dogradnjom 2.500 četvornih metara gata sv. Petra i rekonstruiranoj Rivi predstavljaju se najpoznatija imena iz svijeta male brodogradnje te predstavnici najvećih svjetskih nautičkih grupacija kao što su Ferretti i Azimut-Benetti te uglednih brodogradilišta među kojim su Sunseeker, Princess, Bavaria, Fairline, Aicon, Drettman, San Lorenzo, Uniesse, Elegance, Sea Rey i drugi. Svoje najnovije proizvode predstavili su i brojni proizvođači nautičke i brodske opreme, rekvizita za slobodno vrijeme na moru, ali i luksuznih automobila.
Najatraktivnija, a ujedno i najskuplja je Sunseekerova mega jahta, kojoj ime vlasnika nismo uspjeli doznati. Ova morska ljepotica, koja bi danas trebala biti svečano promovirana, vrijedna je 15 milijuna eura. Duga je 37 i široka osam metara. Pokreću je dva MTV dizelska motora ukupne snage 2.400 konja i može ploviti brzinom od 23 čvora. Njezin je službeni naziv >yacht 37M< i najveća je jahta ikad izgrađena u Sunseekerovoj tvornici luksuza. U nju su ugrađena sva znanja i dostignuća suvremene tehnologije namijenjena najzahtjevnijim kupcima. Brod ima pet kabina, četiri palube te prostor za uživanje i zabavu - jacuzzi, sunčalište, kao i prostor za objed.

Sanja VUKČEVIĆ, Glas Istre



7. travnja 2008.
Prihod od cestarine u 2007. godini 1,94 milijarde kuna
U odnosu na 2006. godinu to je povećanje za 10,76 posto, bez autoceste Zagreb - Macelj na kojoj je zbog novoizgrađene dionice Krapina - Macelj naplata cestarine povećana za 72,4 posto
ZAGREB - Ukupni prihod od cestarine na hrvatskim autocestama tijekom 2007. godine iznosio je 1,94 milijarde kuna, objavila je Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). U odnosu na 2006. godinu to je povećanje za 10,76 posto, bez autoceste Zagreb - Macelj na kojoj je zbog novoizgrađene dionice Krapina - Macelj naplata cestarine povećana za 72,4 posto.
Povećanje prihoda u HUKA-i pripisuju rastu prometa, puštanju u promet novih dionica, uvođenju novih načina plaćanja i korekcijama cijena na nekim autocestama. Najveći iznos cestarine, od 1,23 milijarde kuna, naplatila je tvrtka Hrvatske autoceste (HAC). Koncesionar Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) naplatio je 423,27 milijuna kuna cestarine, Autocesta Zagreb - Macelj (AZM) 151,28 milijuna kuna, a Bina Istra 134,12 milijuna kuna. Investicije u izgradnju novih dionica autocesta u 2007. godini iznosile su ukupno 5,2 milijarde kuna, a u izgrađene dionice 716,9 milijuna kuna. Najviše je i u nove i u izgrađene dionice investirao HAC - 3,39 milijardi kuna u nove i 505,86 milijuna kuna u izgrađene dionice. ARZ je u istovremeno u nove dionice investirao 1,59 milijardi kuna, a u izgrađene 123,82 milijuna kuna.
Prema planu za 2008. godinu, u nove dionice autocesta koncesionari namjeravaju uložiti 4,66 milijardi kuna, a u izgrađene 667,62 milijuna kuna. U nove dionice najviše planira uložiti ARZ - 2,04 milijarde kuna, a HAC-ova ulaganja trebala bi dosegnuti 2,03 milijarde kuna. Podaci HUKA-e pokazuju da je ukupni promet vozila na hrvatskim autocestama tijekom prošle godine porastao u odnosu na 2006. za 5,9 posto.
Tijekom prošle godine mreža autocesta povećana je za 80 kilometara u odnosu na 2006. godinu. Na početku 2008. u Hrvatskoj je bilo 1.163,5 kilometara autocesta. Autocestama u Hrvatskoj upravljaju tvrtka HAC, koji upravlja svim autocestama pod naplatom osim autocestama u koncesiji, te tri koncesijska društva - Bina Istra, ARZ i Autocesta Zagreb -Macelj.

Vjesnik


3. travnja 2008.
Uvođenje reda na domaće tržište slane delicije
Mataš već proizvodi pršute po "dalmatinskim standardima"
Svaki pršut proizveden u pogonima tvrtke iz Jasenica jedinstven je jer ima svoj serijski broj, Ovaj proizvođač sirovinu nabavlja u Hrvatskoj, a među prvima se uskladio sa standardima koji će se tražiti za certifikat 'Dalmatinski pršut' 
Piše SLAVKO IVANDIĆ 

Pršut, najpoznatije predjelo i delicija kojom se u Dalmaciji iskazuje najveća počast gostu, postao je, ponajprije, zbog nedostatka kvalitetne domaće sirovine i nekontroliranog uvoza, proizvod upitne kvalitete. Naime, pod imenom "dalmatinski pršut" prodaje se pršut porijeklom iz susjednih zemalja, za koji je sirovina uvezena pod sasvim drugom deklaracijom.

Takav iskošteni but se kod nas dosušuje, a potom na tržište plasira pod imenom "dalmatinski". U tom slučaju, on na tržištu ima nižu cijenu od pršuta s kosti, proizvedenog na tradicionalan način, u suvremenim prostorijama i odgovarajućom tehnologijom.

Kada Udruga "Dalmatinski pršut" dovrši proces zaštite geografskog porijekla pršuta, svaki će pršut imati otisak sa serijskim brojem i porijeklom sirovine. Tada će se znati točan broj proizvedenih pršuta pod imenom "dalmatinski pršut".

Zbogom svinjokolji
Procjenjuje se da naši proizvođači trenutačno proizvode oko 300 tisuća komada pršuta, a da se još oko 200 tisuća proizvodi na crno. Kako je izvoz pršuta zanemariv, jedan od osnovnih razloga udruživanja dalmatinskih proizvođača, uz zaštitu kvalitete, zajednički je nastup na inozemnom tržištu. Zbog toga mnogi proizvođači namjeravaju povećati proizvodnju.

Tvrtka "Mataš MN" iz Jasenica je među prvima proizvodnju uskladila sa svim standardima koji će se tražiti. Tvrtka je jedinstvena po tome što svaki pršut proizveden u njezinu pogonu ima svoj serijski broj i što cjelokupnu sirovinu ovaj proizvođač pršuta nabavlja u Hrvatskoj. "Mataš MN" će ove godine proizvesti oko 30 tisuća, a već sljedeće 50 tisuća komada pršuta.

  
- Poznato je da proces sušenja i zrenja dalmatinskog pršuta traje onoliko mjeseci kolika je težina sirovog buta, a to je 14 mjeseci. Zbog tako dugog proizvodnog ciklusa morate imati velike kapacitete. Kako za dvije godine planiramo proizvoditi 100 tisuća pršuta godišnje, započeli smo graditi još jedan, treći objekt za sušenje i zrenje pršuta - ističe Mladen Nekić, vlasnik i direktor tvrtke "Mataš MN".

Što se tiče proizvodnje pršuta u domaćinstvima i klasične svinjokolje, budućnost im je upitna jer će ozbiljni proizvođači svinje uzgajati za poznatog kupca.

 - Čim se takvi ugovori potpišu, stručnjacima će biti lakše kontrolirati obradu mesa. Klanje će obavljati samo u ovlaštenim klaonicama - dodaje Nekić.

Kontroliranom uzgojem i proizvodnjom smanjit će se prodaja svinja po sajmovima. To će, uz niz drugih okolnosti, utjecati na smanjenje proizvodnje pršuta u kućnoj radinosti.

Kaštradina
Osim pršuta, 'Mataš MN' na tržište plasira dalmatinska pancetu, pečenicu, kobasicu, buđolu i plećku te velebitska salamu. Svi ovi proizvodi nositelji su oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta.
- Već iduće godine,na tržište ćemo plasirati klasičnu kaštradinu, i to kao zaštićen proizvod. Proizvodnja će ovisiti o tržištu, procjenjujemo da ćemo sušiti oko 50 tona sirove kaštradine. Projekt provodimo u suradnji s Veleučilištem u Kninu, Općinom Jasenice i Ministarstvom poljoprivrede, naglašava Mladen Nekić.

Jugo bitno kao i bura
Za dalmatinski pršut je bitno mjesto gdje se on suši, a najbolje je ono gdje se miješa kontinentalna i mediteranska klima. Najkvalitetniji dalmatinski pršut dobije se u područjima gdje je jaka bura, ali manje je poznato da je za njega jednako bitno i jugo. Jugo mu donosi vlažnost i u njega unosi mirise ljekovitog, dalmatinskog bilja. Slobodna Dalmacija

 


2. travnja 2008.
Hrvatskim tvrtkama pružaju se velike šanse za dobre poslove
Arapsko tržište je otvoreno za sudjelovanje u velikim projektima stanogradnje u Libiji i Nigeriji, razvoju drvne industrije u Egiptu, te turizmu
ZAGREB - Ukupna robna razmjena Hrvatske i arapskih zemalja povećala se s 504 milijuna dolara u 2006., na 593,6 milijuna dolara u prošloj godini. Pritom Hrvatska s tim zemljama ostvaruje veći izvoz, koji je lani iznosio 425,8 milijuna dolara, dok je uvoz iz tih zemalja iznosio 167,85 milijuna dolara.
>Značajan suficit s hrvatske strane, koji je 2007. godine iznosio 257,9 milijuna dolara, bio bi i veći kada bi se pribrojile i izvezene usluge<, istaknuo je voditelj Odjela za prekomorske zemlje Sektora za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore (HGK) Miroslav Karamarković. Kako je rekao, vodeća tvrtka u suradnji s tim zemljama trenutačno je Ina, a dobra iskustva ima i Končar.
>To tržište nudi brojne mogućnosti, primjerice kroz sudjelovanje u velikim projektima stanogradnje u Libiji i Nigeriji, razvoj drvne industrije u Egiptu. Tu je i turizam, jer se turistička razmjena s arapskim zemljama uglavnom svodi na posjete hrvatskih građana, dok se samo u češkim toplicama godišnje odmara oko 100.000 turista iz arapskih zemalja<, kazao je Karamarković. Napomenuo je i brojne nastupe hrvatskih tvrtki na sajmovima u arapskim zemljama.
Prema riječima direktora regionalnog ureda Francuske banke za poticanje međunarodne trgovine sa zemljama arapskog svijeta (UBAF) u Zagrebu, Arsena Kantarcija, hrvatske su tvrtke dobro poznate u arapskim zemljama još iz razdoblja vrlo uspješne suradnje na projektima na kojima su radile tvrtke iz bivše države.
U proteklim je godinama, rekao je Kantarcij, do promjena došlo i u arapskim zemljama, koje su od čistih uvoznika postale zemlje koje uvoze strojeve, sirovine i poluproizvode te same pokreću proizvodnju, u čemu im je nužan i "know how" iz Hrvatske. Kantarcij je naglasio kako arapske zemlje imaju najveću potrebu za suradnjom u segmentu graditeljstva, energetike, farmacije, drvne i prehrambene industrije (tvrtke koje imaju halal certifikat) te brodogradnje. Također, u zemljama bogatima naftom velik je interes za suradnju u gradnji energetskih postrojenja, cjevovoda, bušenju i vađenju vode, plina i nafte.
Ivan Smirčić, Vjesnik


2. travnja 2008.
Klaster škverova zajedno protiv mutnih poslova
U klasteru je 40 tvrtki, među kojima Brodosplit i Brodotrogir. Tim bi umrežavanjem svih poduzeća što sudjeluju u gradnji broda, svi mogli profitirati 
piše MAGDALENA DRUŽIJANIĆ
Brodograđevni klaster Splitsko-dalmatinske županije, osnovan u prosincu prošle godine, uskoro počinje s realizacijom petnaestak projekata kojima bi se pomoglo brodogradnji, malom i srednjem poduzetništvu, sjedinjavanju proizvodnje i usluga namijenjenih toj inustriji.

S obzirom da je stanje u domaćoj brodogradnji izrazito loše, a ta je industrija jedna od ključnih, mislim da je osnivanje klastera normalan slijed događanja -objašnjava Ivica Veža, predsjednik Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije.

Šansa za opstanak
U listopadu prošle godine, kaže Veža, održan je i sastanak predstavnika Brodosplita i Brodotrogira s predstavnicima dobavljača, podisporučitelja, proizvođača opreme i drugih, na kojem se razgovaralo o spomenutim projektima.

- U klasteru će sudjelovati velika brodogradilišta, odnosno brodogradilišta montažnog tipa, manja brodogradilišta kooperantskog tipa, mala i srednja poduzeća županije te ostali partneri - tvrdi Veža i nastavlja da bi se na ovaj način zapravo kvalitetnije raspodijelio posao, gradili bi se novi tipovi brodova, eliminiralo bi se sivo tržište i "pogodni" poslovi, postojao bi nadzor nad izgradnjom brodova, povećao bi se postotak udjela domaće komponente na brodu i umrežila bi se gospodarska, istraživačka i brodograđevna djelatnost. Brodogradilišta najčešće slabo međusobno komuniciraju, kao, primjerice, splitsko i trogirsko, pa se nerijetko događa da splitsko neke materijale duplira, dok trogirskom to isto nedostaje, ili situacija kada su oba brodogradilišta u nedostatku nekih stavki.

Smatram da brodogradnja, pogotovo u ovom dijelu Dalmacije, ima šanse, no treba je znati iskoristiti, a grupiranje i okupljanje sličnih bi u tome trebalo pomoći, ističe Veža. U klaster je do sada učlanjeno 40 tvrtki s oko 7000 zaposlenih.

Povezivanje Brodosplita i Brodotrogira
Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s HB JadranBrodom, Inomont, Končar, Jadran Termika, Armanija, FESB i Tehnološki centar Split, samo su neki od predlagača prijedloga projekata za ovu godinu, a uključuju različite organizacijske tranformacije, mogućnosti povezivanja Brodosplita i Brodotrogira, ali i drugih brodogradilišta te poticaje brodogradnje prije ulaska u EU.
Slobodna Dalmacija


31. ožujka 2008.
Klimaoprema ugovorila posao u Rusiji vrijedan pola milijuna eura
Predsjednik Mesić ponudio je samoborskoj tvrtki pomoć pri izlasku na tržišta Libije, Kazahstana i Azerbajdžana
Predsjednik Stjepan Mesić sa zaposlenicima Klimaopreme u SamoboruTvrtka Klimaoprema iz Samobora ugovorila je proizvodnju i montažu 15 operacijskih dvorana za Rusku Federaciju. Kako pojašnjava Helena Hrastnik iz Klimaopreme, ugovor je vrijedan 500.000 eura, a potpisan je sa 24. bolnicom u Moskvi. Ugovorom je predviđeno da rok za realizaciju projekta bude šest mjeseci te bi dvorane trebale biti montirane već na jesen. Istovremeno, navode iz Klimaopreme, u završnoj fazi su pregovori, s velikim izgledima za uspješan kraj po samoborsku tvrtku, o izgradnji laboratorija na Moskovskom institutu MGU, također u Ruskoj Federaciji. Vrijednost radova je 4,5 milijuna eura, a uključuju projekt, izvođenje i validaciju laboratorija s Cleanroom technology sustavima, što podrazumjeva potpuno čiste sterilne prostore. U Samoboru pojašnjavaju da su operacijske dvorane za moskovsku bolnicu izrađene najsuvremenijom tehnologijom, s panelima izrađenim od kerrocka, materijala korištenog u svemirskoj tehnologiji, koji garantira maksimalnu sterilnost unutrašnjosti operacijske dvorane. 
Klimaoprema je do sada proizvela i ugradila 60-ak operacijskih dvorana najvišeg svjetskog standarda u Hrvatskoj i zemljama regije, od toga 36 dvorana u KBC Rebro u Zagrebu, šest dvorana u Splitskoj bolnici, kao i u mnogim drugima. Hrastnik napominje da su operacijske dvorane i čisti prostori najvišeg svjetskog standarda razvijeni i usavršeni u Klimaopremi, kao što se i kompletna proizvodnja dijelova radi u njihovim pogonima. Samoborska tvrtka Klimaoprema jedan je od najvećih proizvođača opreme za klimatizaciju i ventilaciju u Hrvatskoj s godišnjim prihodom od 50-ak milijuna kuna, koliko je zabilježeno u 2007. godini. Iako za sada u izvozu ostvaruje samo oko 15 posto ukupnoga prihoda, plan je da do 2012. godine taj udjel dosegne 50 posto, a rusko tržište bi trebalo biti samo početak ekspanzije. Strategija osvajanja stranih tržišta u samoborskoj tvrtki temelji se na sudjelovanju na svim važnijim specjaliziranim sajmovima u Europi, prije svega u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. U periodu od tri do četiri godine planiran je agresivan proboj na strana tržišta radi izvoza u 30-ak zemalja i udjela u ukupnom prihodu od 50 posto, što bi, prema zacrtanom planu, sa sadašnjih milijun eura izvoza trebalo do 2012. god porasti na oko 10 milijuna eura.
Mesić podupire izvoz
Predsjednik Stjepan Mesić posjetio je proteklog tjedna Klimaopremu. Mesić je tom prilikom predstavio direktoru Klimaopreme Branku Duvnjaku svoju mogućnost u podupiranju osvajanja stranih tržišta. Ponudio je svoju preporuku na idućim susretima sa stranim delegacijama Kazahstana, Azerbajdžana i Libije. Drako Bičak, Poslovni dnevnik

28. ožujka 2008.
Najavljene dvije sajamske manifestacije u Rijeci
RIJEKA Dva sajma - 12. međunarodni sajam opreme, namještaja i uređenja "Dom i tehnika" i 7. riječki sajam obrtnika - proizvođača za turizam "Hrvatski obrtnici turizmu - HOT '08" održat će se u riječkoj Dvorani mladosti od 2. do 6. travnja, najavljeno je na konferenciji za novinstvo. Direktor tvrtke Riječki sajam, organizatora sajmova, Mladen Štajduhar najavio je da će na tim dvjema manifestacijama sudjelovati oko 150 izlagača iz Hrvatske i inozemstva - iz BiH, Italije, Slovenije, Srbije i Velike Britanije. Na sajmu "Dom i tehnika" predstavit će se proizvođači opreme i materijala za građenje, modernizaciju i opremanje objekata u turizmu i ugostiteljstvu te za stanogradnju. Sajam HOT '08 okuplja obrtnike koji nude artikle potrebne za gradnju, opremanje i rad hotela, restorana i privatnih domaćinstava u turizmu. Partner ovogodišnjeg sajma HOT je regija Lika. Tijekom sajmova održat će se nekoliko okruglih stolova.  (Poslovni dnevnik)

28. ožujka 2008.
INDEKS POSLOVNE IZVRSNOSTI UKAZUJE DA SU U JADRANSKIM ŽUPANIJAMA MALE TVRTKE USPJEŠNIJE OD VELIKIH
Čak 65 malih istarskih tvrtki u rangu svjetske klase
Prema indeksu izvrsnosti najbolja u Istri je tvrtka Vernifer, slijede je Splendid-Pula, Fersped Pula te Nafta-Rut . Negativan indeks ima pet velikih istarskih tvrtki: Uljanik, Puris, Maistra, Puljanka i Mirna. Prema tvrdnjama autora indeksa, te tvrtke imaju ugroženu egzistenciju i moraju žurno pristupiti restrukturiranju - u protivnom će se loše poslovanje nastaviti te je vjerojatnost da će propasti veća od 90 posto
Piše Paulo GREGOROVIĆ
Tvrtke koje imaju negativan Business Excellence Index (BEX), ili indeks poslovne izvrsnosti, imaju ugroženu egzistenciju i moraju žurno pristupiti restrukturiranju, u protivnom će se loše poslovanje nastaviti te je vjerojatnost da će propasti veća od 90 posto. Pregledom publikacije >Adriatica 360 BEX<, gdje je analizirano poslovanje tvrtki koje imaju sjedište u jadranskim županijama, dolazimo do podatka da negativan indeks ima pet velikih istarskih tvrtki: Uljanik (-2,9), Puris (-1,4), Maistra (-1,2), Puljanka (-1,1) i Mirna (-0,6). Je li moguće da je zbog negativnog indeksa vjerojatnost da će te tvrtke propasti veća od 90 posto? Čini se da ipak nije tako. Indeks je rezultat izračuna četiri financijska pokazatelja: profitabilnosti, stvaranja vrijednosti, likvidnosti i snage financiranja.
No, indeks ne obuhvaća okolnosti uslijed čega su nastali ti negativni financijski rezultati i kakva je financijska snaga vlasnika tih tvrtki. Podsjećamo da Maistra gradi nove hotele na mjestu starih, čije uklanjanje rezultira povećanom amortizacijom, što dovodi do negativnog financijskog rezultata. Puljanka je izvještavala o negativnom rezultatu u konsolidiranim izvješćima zbog knjiženja gubitaka kontrolirane Istre. Sudbina Uljanika, Purisa i Mirne je u rukama njihovih većinskih vlasnika, a manjim dijelom će tu sudbinu odrediti samo njihovo poslovanje.

Među velikima najbolji Duran, Adris i Plava laguna

Ako BEX vrlo površno opisuje tvrtke koje bilježe negativne financijske rezultate, on puno bolje to čini s dobitašima. Hotel Dubrovnik, Zagrebačka pivovara i Siemens spadaju u svjetsku klasu prema poslovnoj izvrsnosti mjerenoj BEX-om. Izvrsne su tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Tankerska plovidba, Čakovečki mlinovi, Dukat, IPK Kandit, Tehnika, Tisak, Auto-Hrvatska i Hrvatske telekomunikacije.
Velike istarske tvrtke na toj ljestvici nalaze se tek u rangu vrlo dobrih. One su Duran (bivši Schott Boral), Adris grupa i Plava laguna. Njihov BEX kreće se od 2,6 do 3,0. U rangu dobrih nailazimo pak na Lagunu Novigrad i Rovinjturist, a Istraturist je nadomak te ocjene. U rangiranju tvrtki mjereno tim indeksom postavljena je i svojstvena astrološka prognoza budućnosti tih tvrtki. Za one rangirane kao vrlo dobre navodi se da se može očekivati takav trend u naredne dvije godine, ako menadžment nastavi s unapređenjem. Kod onih ocijenjenih dobrima poboljšanja se očekuju samo ako se pristupi unapređenjima. Najveći broj istarskih tvrtki kvalificiran je kao >granično područje između dobrog i lošeg< te se nadalje za njih navodi da im je poslovna izvrsnost pozitivna, ali da nije zadovoljavajuća.
Ako velike istarske tvrtke nisu postigle zapaženije rezultate prema poslovnoj izvrsnosti mjerenoj tim indeksom, iznenađenje dolazi iz analize malih i srednjih tvrtki, gdje je čak 65 istarskih rangirano u najviši razred - svjetska klasa. Za te tvrtke se navodi da posluju s vrhunskim rezultatima, što se može očekivati i u iduće četiri godine, ako menadžment nastavi s unapređenjima.
Vodeća istarska i peta u županijama jadranske Hrvatske je tvrtka Vernifer iz Potpićna, čiji je BEX visokih 21,3. Ispred nje su Bumes iz Splita (34,4), Aliqua iz Podstrane kraj Splita (28), Burin iz Rijeke (22,3) i Gelo Stipo Alfonz iz Splita (21,5). Druga u Istri i 11. u jadranskoj Hrvatskoj je Splendid-Pula (17,6), u županiji je slijede Fersped Pula (17,5) te Nafta-Rut iz Murina (17,3).

Veliki planovi proizvođača stolica

Komentirajući to priznanje Fabrizio Carnelos, jedan od članova peteročlane Uprave Vernifera, veli da je iznenađen visokom ocjenom koju su dodijelili njihovoj tvrtki s obzirom na to da postoji tek dvije i pol godine tijekom kojih su naišli na različite poteškoće, ali su ih prevazišli upornošću te planiraju daljnje širenje.
- Trenutno zapošljavamo 35 radnika i još toliko kod kooperanata te stvaramo godišnji prihod od sedam milijuna eura. Međutim, tvrtka je u punom razvoju i za dvije godine očekuje povećanje broja radnika na stotinjak te prihoda na 20 milijuna eura. Proizvodimo stolice za urede i javne prostore, a u katalogu imamo 500 proizvoda. Čak 90 posto proizvodnje plasiramo u izvoz i tu u gotovo čitav svijet. Mali dio prodaje plasiramo u Hrvatskoj, a 2009. godine planiramo proširenje otvaranjem outlet prodajnih mjesta. Inače, matična tvrtka Vernifer u Italiji već je 18 godina prisutna na tržištu stolica, a uz to bavi se proizvodnjom namještaja za kupatila, pojašnjava Carnelos.
Nicola Sacilotto iz Uprave Vernifera dodaje da je u njihov proizvod ugrađeno 99 posto hrvatskih materijala te da su na taj način pokrenuli i ostale tvrtke - Sedie iz Labina te Histria tube, GI tube, OMP i MBN iz Potpićna.
BEX je autorsko djelo splitskih znanstvenika

Business Excellence Index (BEX) za ocjenu poslovne izvrsnosti osmišljen je na temelju svjetskih iskustava i prilagođen hrvatskim uvjetima. Riječ je o novom modelu mjerenja uspjeha poslovanja poduzeća koji može biti pokazatelj u odabiru poslovnih partnera. BEX indeks je autorsko djelo dvoje splitskih znanstvenika s Ekonomskoga fakulteta - Vinka Belaka i Željane Aljinović Barać. Autorski dvojac godinu je dana proučavao podatke o poslovanju kompanija na tržištu kapitala u razdoblju od 2000. do 2006. (180 do 220 tvrtki za svaku godinu, s ukupno oko 1.500 opservacija). Njihov zajednički istraživački rad rezultirao je konstrukcijom modela koji su nazvali Business Excellence Index.
U odnosu na slične modele izrađene u svijetu, BEX nije ovisan o pokazateljima s tržišta kapitala, pa se može izračunati i za tvrtke koje tek ulaze na tržište, kao i one koje ne kotiraju na burzi.
- Većina sličnih modela usmjerena je na prognoziranje buduće opasnosti od financijskih teškoća i bankrota, dok BEX omogućava procjenu poslovne izvrsnosti, kao i prognoziranje uspjeha i neuspjeha. Mi kroz BEX ne sugeriramo kupnju dionica, ali taj indeks daje odgovor na pitanje je li neka tvrtka dobra ili ne, pojašnjava dr. Belak.
Povijesni podaci pokazali su da dobar, a posebno visok BEX, utječe na rast cijene dionice i tržišnu kapitalizaciju. Pokazalo se i da je svake godine otprilike po trećina tvrtki u kategoriji dobrih, loših i graničnih.

20 najbolje kvalificiranih istarskih tvrtki po Business Excellence Indexu

tvrtka, sjedište BEX
1. Vernifer, Potpićan 21,3
2. Splendid-Pula 17,6
3. Fersped Pula 17,5
4. Nafta-Rut, Umag 17,3
5. Baza, Pula 16,4
6. Acros, Pula 15,7
7. Global Relax Sustavi, Galižana 15,5
8. R. B. montaža, Smoljanci 15,4
9. Pontis, Pula 14,8
10. Grami, Pula 14,5
11. Marytess, Buzet 14,2
12. Metal profesional, Labin 14,1
13. Obrt Ivan Šudić, Nova Vas 13,3
14. Tehno ekologija, Medulin 12,9
15. Brodoličilac, Pula 12,9
16. Pittarello East, Pula 12,8
17. Uljanik financije, Pula 12,6
18. Hidraulika Nino, Žminj 12,5
19. Orto, Pula 12,4
20. M.A.R.S.T.A.M., Pula 12,1   

Glas Istre

28. ožujka 2008.
Zagrebački Auto Show u korak sa Ženevom
Od 28. ožujka do 6. travnja Zagreb Auto Show prvi put će ugostiti 51 automobilska i 35 moto "brandova", a posjetitelji će moći vidjeti gotovo 100 premijera
Nakon dvije godine, salon automobila Zagreb Auto Show na Zagrebačkom velesajmu ponovno otvara svoja vrata posjetiteljima. Salon će trajati od 28. ožujka do 6. travnja, a prvi put će ugostiti 51 automobilska (348 modela) i 35 moto "brandova" (180 modela). U ugodnom ambijentu, koji dodatno krase lijepe hostese, te luksuzni i sportski modeli vozila, posjetitelji će moći vidjeti gotovo 100 premijera, bolide i konceptne izvedbe.
Ukupna izložbena površina ovogodišnjeg Auto Showa iznosi 72.000 četvornih metara, raspoređenih u 17 paviljona i na otvorenom prostoru. Na salonu će izlagati 634 izlagača iz 35 zemalja. Tijekom svog trajanja na salonu automobila predstavit će se dvije svjetske vicepremijere, a riječ je o Chevroletovom modelu Aveo s tri vrata, te Hondinom modelu Accord. Predstavit će se i 10 europskih vicepremijera među kojima je, primjerice, Citroënov C5 Tourer, Nissanov model Murano, Renaultov Koleos, Škodin Superb, te model Volva XC60 i Volkswagenov Passat CC.
Hrvatske premijere doživjet će 24 modela, šest koncepata, dva trkaća automobila i jedno demo vozilo. Što se tiče motocikala, 29 modela motocikala i isto toliko skutera doživjet će svoju hrvatsku premijeru, a pored njih i četiri modela četverocikala.
Kako ističu organizatori, posjetitelji će moći probati svoje omiljene marke vozile u premijernim izdanjima, od kojih će mnoga biti prva pokazivanja odmah nakon salona u Ženevi. Također je ovogodišnji salon bogatiji i za neke nove "brandove", primjerice iranske, indijske, američke i japanske.
Salon je posebno obogaćen brojnim izvedenicama četverocikala i vozila za slobodno vrijeme, dok se ekološka osviještenost očituje u rekordnoj zastupljenosti izlagača s ponudom programa ugradnje auto-plina i prisustvu inozemnih ponuđača klasičnih pogonskih goriva.
Program izlaganja čine četiri velike cjeline: Auto show, Moto show, Audio show, te oprema i dijelovi. Automobili čine najveću cjelinu, a zastupljeni su svi "brandovi" dostupni u Hrvatskoj. Posjetiteljima se ponudila i mogućnost zabave u probnim vožnjama izloženih modela, u auto i moto slalomu, automodelarskim utrkama, Off road showu, Oldtimer showu, Crazy Cars akrobacijama i Car Audio & Tuning showu.
Natjecanja će se održati i u kvaliteti ugradnje audio opreme. Ovogodišnji salon, barem prvog dana, otvorenog samo za novinare i VIP goste, dao je nagovijestiti kako je najveći do sada.
Ivan Smirčić, Vjesnik

 

27. ožujka 2008.
Do 2010. za navodnjavanje 318,5 milijuna eura
Investicija u navodnjavanje je trenutačno najperspektivnija, jer je sigurno da će se tu novac najbrže moći vratiti, kaže ministar Petar Čobanković
Hrvatska je po broju navodnjavanih površina na jednom od posljednjih mjesta u Europi, dok se po zalihama pitke vode nalazi na zavidnom trećem mjestu. Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković kaže da je navodnjavanje nacionalni projekt koji se, bez obzira koliko ga neki prozivaju, odvija dobrom dinamikom.
Dodaje da je prije dvije godine načinjen Nacionalni projekt navodnjavanja, kao i gotovo svi županijski programi. U brojkama, vrijednost te investicije do 2010. godine procjenjuje se na 318,5 milijuna eura, a do 2020. godine, do kad je u planu, navodnjavane površine povećat će se na ukupno 65.000 hektara, za što bi se ukupno izdvojilo 591,5 milijuna eura.
>Samo tri županije<, kaže Čobanković, >nisu sudjelovale u izradi svojih županijskih planova navodnjavanja. Na osnovi županijskih planova imamo oko 42 izravna projekta navodnjavanja koja pokrivaju 50.000 obradivih hektara<.
>To bi bio značajan iskorak, jer do nedavno smo imali oko 16.000 hektara pod navodnjavanjem. Paralelno se radilo na pilot-projektima, kao i na sufinanciranju uređenja postojećih sustava koji nisu bili u funkciji i na taj način smo više nego udvostručili površine navodnjavanja<, dodaje ministar. Smatra i da je najvažnije od svega toga bilo da smo stvorili pretpostavku za izravne i konkretne projekte navodnjavanja.
>Država sufinancira i do 80 posto novca za navodnjavanje. Što je veća površina koja će se navodnjavati, veća su i financiranja. I u tom kontekstu ja očekujem da ćemo uskoro sa Svjetskom bankom dogovoriti novi program za navodnjavanje<, kaže ministar Čobanković.
Naime, prilikom nedavnog posjeta direktorice Svjetske banke za srednju Europu pokazan je interes Svjetske banke za projekte navodnjavanja.
Cilj je osigurati stabilnost proizvodnje s jedne strane, a s druge strane je pretpostavka povećanja ukupnog prinosa po jedinici površina, što je, uz ovakve cijene poljoprivrednih proizvoda, zanimljivo i isplativo.
>Investicija u navodnjavanje je nešto što je trenutačno najperspektivnije, jer je sigurno da će se tu novac najbrže moći vratiti<, napominje Čobanković. Ministar nije propustio priliku da spomene struku s Agronomskog i Građevinskog fakulteta, koja je napravila veliki posao. Ministar Čobanković kaže da dolazi vrijeme kada će se praktično iz dana u dan vidjeti rezultati svega što je do sada odrađeno.

Urediti detaljnu kanalsku mrežu
>U određenim dijelovima moralo se prije toga riješiti problem viška vode, jer imamo situaciju, pogotovo dio oko Zagreba te prema istoku i jugu, da u zimi ima višak vode na njivama i zbog toga je dobar dio površina neobrađen. Zadali smo si zadaću da će država urediti detaljnu kanalsku mrežu. U dvije godine očišćeno je više od 10.000 kilometara kanalske mreže, što je prva pretpostavka uređenja zemljišta za navodnjavanje. Ostaje još dvanaestak tisuća kilometara, što će se većim dijelom urediti u ovoj i idućoj godini. Poslije toga, zemljište će se predati na upravljanje županijama i županije će biti te koje će raspisivati naknadu za melioracijsku odvodnju. O kanalima prvog i drugog reda i dalje će država, kroz Hrvatske vode, voditi brigu i skrb<, napominje ministar.

Marinko Petkovć



26. ožujka 2008.
Končar će obnavljati makedonske lokomotive
Vrijednost ugovora je 3,2 milijuna eura, a njegovu provedbu financirat će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
ZAGREB - Predstavnici tvrtki Končar i Makedonskih željeznica potpisali su u makedonskom Ministarstvu transporta i veza ugovor o modernizaciji makedonskih lokomotiva. Vrijednost ugovora je 3,2 milijuna eura, a njegovu provedbu financirat će Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Ujedno je član uprave Končara Božidar Piller s makedonskim ministrom transporta i veza Milom Janakievskim razgovarao i o uključivanju te hrvatske tvrtke u projekt uvođenja tramvaja u Skoplje. Piller je rekao da Končar osim najmodernijeg tramvaja može osigurati i potpunu tramvajsku mrežu s električnom instalacijom te da se u dio poslova mogu uključiti i makedonske tvrtke.
Inače, najnoviji model niskopodnog tramvaja koji proizvodi konzorcij Končara i Gredelja trenutačno probno vozi u Helsinkiu i Bratislavi. Zanimanje za njega pokazali su već i Bukurešt, Sofija i Kijev.
Končar stalno surađuje i s makedonskom Elektroprivredom u održavanju i obnovi električne opreme hidroelektrana koje je tamo izgradio u prošlosti, a ponudit će svoje usluge i u izgradnji novih elektrana. [Ž. B.], Vjesnik

 

26. ožujka 2008.
PREVENT ZLATAR Proizvodi iz Zlatara za prestižne europske marke
Autopresvlake za VW, Renault i Volvo
Počeli su kao poduzeće sa samo 15 radnika, a  danas su jedna od najboljih tvrtki u ovome dijelu Hrvatske
Zoran GREGUREK
Drugi su izvoznik u Krapinsko- zagorskoj županiji i među sto najvećih izvoznika u Hrvatskoj, a u Zagorju su tek nepunih osam godina. Počeli su kao poduzeće sa samo 15 radnika, a danas su jedna od najboljih tvrtki u ovome dijelu Hrvatske, privlačna mladima koji tek završe srednju školu, a trenutačno zapošljavaju 555 ljudi.
Riječ je o Preventu Zlatar d.o.o., proizvođaču autopresvlaki, tvrtki koja je dio velike korporacije Prevent Globala d.d. sa sjedištem u Slovenj Gradecu. Prevent, osim u Hrvatskoj, svoja poduzeća ima u Bosni i Hercegovini, Španjolskoj, Njemačkoj, Maroku, Rusiji i Brazilu.
Samostalno poduzeće
>Prevent Zlatar danas je potpuno samostalno poduzeće čije službe obavljaju sve funkcije, od nabave materijala, preko krojenja i šivanja, pa do prodaje gotovih proizvoda i transporta do kupaca. Možemo reći da je naša cjelokupna proizvodna realizacija namijenjena izvozu, jer smo, na primjer lani, izvezli robe vrijedne oko 183 milijuna kuna, a na domaćem tržištu smo ostvarili promet od 36.000 kuna. Prihod u 2007. bio nam je 1,66 milijuna kuna<, govori nam direktor Boris Kostanjšek. Preventovi glavni kupci su giganti automobilske industrije Volkswagen, Volvo I Renault. Najviše rade za model >vw transporter (kombi), >vw touran<, >volvo - S40<, te Renaultove modele >megane< i novi >twingo<. Dnevno se u pogonima zlatarskog Preventa, čiji zaposlenici rade u dvije (šivači), odnosno tri (krojačnica) smjene, proizvede 1250 kompletnih presvlaka za automobile. Direktor Kostanjšek otkriva da iz godine u godinu povećavaju produktivnost, jer je autoindustrija vrlo zahtjevna i cijene godišnje padaju tri do pet posto, pa moraju ići u korak za tržišnim trendovima. Da bi konkurirali na zahtjevnom tržištu, morali su steći prestižne certifikate ISO / TS 16949 i ISO 14001, koji im omogućuju da rade vrlo zahtjevne poslove.
Poslovni maksimum
>U Hrvatskoj smo dosegli planiranu razinu proizvodnje koju više nećemo povećavati. Pojavit će nam se i višak radnika. No, to će biti vrlo mali broj<, pojašnjava Kostanjšek. Još 2005. sa sindikatom su potpisali kolektivni ugovor kojim su sindikalisti, kažu, jako zadovoljni. Radnicima uz redovitu plaću, koja je u 2007. iznosila u prosjeku 3000 kuna neto, isplaćuju i božićnice, osiguravaju dječje darove, a za Uskrs su dobili šunke. Posebnost tvrtke je da većinom na poslovna putovanja idu radnici, a ne poslovodstvo. Jer, ako inozemni kupci žele neke prepravke na proizvodima, radnici odmah riješe stvar, pa je jedna skupina bila i na poslovnom putu u Maroku.  Zaposlili mlade cijelog kraja
>Radnicima kojima je to potrebno u svakodnevnome poslu platili smo tečaj engleskog jezika, kao i osposobljavanje za rad na računalima<, kaže direktor pogona Toni Bajzek. A u pogonu zlatarskog Preventa dočekao nas je prizor koji se rijetko vida u bilo kojoj tvornici. Radnici, bolje reći radnice, odreda su mlade, jer im je prosjek starosti nevjerojatne 24 godine. Zaposlili su svu mladu, posebno žensku radnu snagu, iz cijele Krapinsko-zagorske županije, a i rubnih mjesta s varaždinskog i zagrebačkog područja, pa im neke radnice i radnici putuju i iz četrdesetak kilometara udaljenih mjesta. Još ne tako davno imali su i nedostatak radne snage, pa su šivačice stizale i s Jadrana. Vjesnik

 

 

26. ožujka 2008.
Tvrtku Kiš obišla inspekcija Europske unije
Regionalna tvrtka otkupljuje živu stoku od poznatih kooperanata i manjih domaćinstava iz Međimurja
Obiteljsku tvrtku Kiš - meso i prerada mesa iz Donjeg Kraljevca u Međimurskoj županiji posjetila je sredinom ožujka inspekcija Europske unije i domaćeg Ministarstva poljoprivrede. Tvrtka ima uveden međunarodni sustav kvalitete HACCAP, te su njihov pogon i kvaliteta kadrova pod stalnim nadzorom nadležnih institucija. Tvrtka Kiš osnovana je 1955. godine kao obiteljski obrt Franje Kiša i njegove supruge Katarine. Godine 1993. tvrtku preuzima sin Franjo Kiš, a nakon toga u vremenima razvoja tržišne ekonomije započinje nagli razvoj tvrtke. Kako navodi Kiš za lokalne Međimurske novine, zahvaljujući kvalitetnim ulaganjima i dobrim poslovnim procjenama te stalnom nastojanju na kvaliteti, tvrtka Kiš - meso i prerada mesa danas zapošljava 23 djelatnika. Riječ je uglavnom o mladim ljudima, koji su zanat mesara ispekli upravo u Donjem Kraljevcu te su nakon školovanja ostali u tvrtki. Riječ je o regionalnoj tvrtki koja otkupljuje živu stoku s područja sjeverne Hrvatske od poznatih kooperanata i manjih domaćinstava iz Međimurja, Podravine i dijela Hrvatskog zagorja. Proizvodni recepti i tajne obiteljske recepture baziraju se na korijenima starim pedesetak godina. Opskrbljuju vlastite mesnice u Donjem Kraljevcu, Prelogu i Čakovcu, a i regionalne maloprodajne lance sjeverne Hrvatske te samostalne trgvine, kao i ugostiteljske objekte. Franjo Kiš mlađi uveo je niz noviteta u tradicionalnu preradu mesa, koji se tiču postizanja najviše kvalitete. Osnovni proizvod po kojima je tvrtka poznata na tržištu je Kišova salama, nastala po djedovoj recepturi koja je s vremenom tehnološki nadograđena. Taj njihov brend, jedini u asortimanu, danas zbog simbolike i prisjećanja na prošlost na svojem logu nosi i plemićki grbi obitelji Kiš. Uz ostale mesne prerađevine, manje je poznato da manufakturna mesna industrija Kiš proizvodi i "meso s tiblice" kao izvorni međimurski proizvod. "Došlo je do poremećaja cjenovnih razreda pa je teško poslovati. Nas manje tvrtke još znaju gledati na krivi način. Prije su mali bili uvijek negdje pozadi, sad više nisu, ali nisu ni previše naprijed, na primjer pri plaćanju", kazala je organizatorica poslovanja Karmen Kiš.   Darko Bičak, (Poslovni dnevnik)

 

 

 

5. ožujka 2008.
Istarske tvrtke lani izvezle 1,23 milijarde dolara
U izvozu je najviše zastupljena prerađivačka industrija
PULA - Istarska je županija tradicionalno drugi izvoznik u zemlji. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše izvozi Grad Zagreb 4,41 milijardi američkih dolara (USD), slijedi Istarska županija s 1,23 milijarde USD i Splitsko-dalmatinska županija 1,03 milijarde. Sa stanovišta uvoza najjači je Grad Zagreb 14,9 milijardi USD, druga je Zagrebačka županija s 1,7 milijardi USD, treća je Splitsko-dalmatinska županija s 1,5 milijardi USD i četvrta Istarska županija s 1,4 milijarde USD. Prosječan izvoz po glavi stanovnika u zemlji je 2785 USD, a vodeća je Istarska županija s 5969 USD po glavi stanovnika, doznajemo iz HGK - Županijske komore Pula od više stručne suradnice Alide Perkov.
Istarske su tvrtke poslovale u 2007. godini sa 143 zemlje. Pritom je najveća robna razmjena ostvarena sa zemljama EU-a, ukupno 69 posto istarskog izvoza i 75,5 posto uvoza. Tradicionalno je po djelatnosti najviše u robnom izvozu zastupljena prerađivačka industrija. [Saša Brnabić], Vjesnik

 

25. ožujka 2008.
Samo 17 hrvatskih proizvoda ima eko-znak
U Hrvatskoj se, zbog slabog interesa tvrtki, za sada ne naplaćuje korištenje znaka zaštite okoliša, kao što je to slučaj s EU-znakom i drugim nacionalnim znakovimaKoje proizvode kupujemo? Obraćamo li pozornost na njihove sastojke? Kakav je utjecaj njihove proizvodnje na okoliš, a time na zdravlje ljudi i životinja? Praksa pokazuje da hrvatski potrošači ne drže previše do toga je li proizvod koji kupuju i koriste dobar za okoliš u kojem žive. Kada se prioriteti i razmišljanja promijene proizvodi koji nose znak zaštite okoliša ugledat će svjetlo dana, pa će i potražnja tvrtki za tim znakovima porasti. Cilj je tog znaka upozoriti potrošače na proizvode koji su od istih ili sličnih proizvoda bolji za okoliš.
U Hrvatskoj samo 11 tvrtki ima pravo na svojih 17 proizvoda staviti znak zaštite okoliša Republike Hrvatske. U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nadležnom za dodjelu znaka zaštite okoliša, saznajemo da broj proizvoda na koji se smije staviti znak varira tijekom godina od 15 do 20.
O tome je li zabilježen porast prodaje proizvoda koji imaju znak zaštite okoliša u Ministarstvu nisu provodili istraživanja. No sudeći prema (ne)zainteresiranosti tvrtki za dobivanjem znaka zaštite okoliša za njihove proizvode, očito se ne bilježi veća prodaja proizvoda sa znakovima. Pa tako nema ni velikog rizika zloporabe znaka, iako, napominju u Ministarstvu, rizik za isticanje toga znaka na proizvodima za koje nije proveden postupak dodjele znaka zaštite okoliša uvijek postoji. Do sada je utvrđen samo jedan slučaj neovlaštenog korištenja znaka. U Hrvatskoj se, zbog slabog interesa tvrtki, za sada ne naplaćuje korištenje znaka zaštite okoliša, kao što je to slučaj s EU-znakom i drugim nacionalnim znakovima.
Postupak dodjele znaka nekoj tvrtki za neki njen proizvod varira od nekoliko mjeseci do godine dana, ovisno od ispitivanja koja je potrebno provesti. Cijena ispitivanja razlikuje se s obzirom na obujam i vrstu potrebnih ispitivanja. Drugih administrativnih troškova dodjele znaka zaštite okoliša nema.
Trenutačno je u tijeku postupak obnove znaka te postupak dodjele novog znaka za nekoliko proizvoda. Novim Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007. propisano je da će se znak zaštite okoliša dodjeljivati i za usluge, što će se pobliže propisati pravilnikom. >Radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije novi pravilnik će voditi računa o odredbama europske Uredbe o znaku zaštite okoliša, "European eco-flower"<, saznajemo u Ministarstvu.
Pri ocjenjivanju proizvoda onih proizvođača koji su Ministarstvu zaštite okoliša podnijeli zahtjev za dobivanje znaka zaštite okoliša uzimaju se u obzir sve faze životnog ciklusa proizvoda. To uključuje potrošnju sirovine i energije, emisije onečišćavanja, stvaranje otpada, mogućnost recikliranja...
Znak zaštite okoliša dodjeljuje se najdulje na rok od tri godine. Nakon isteka roka na koji je znak dodijeljen, proizvođač može podnijeti zahtjev za produljenje prava na korištenje znaka. Ako proizvod unutar roka na koji je dodijeljen prestane udovoljavati uvjetima na osnovi kojih je dodijeljen, Komisija za dodjelu znaka oduzima znak. Kao model pri uspostavljanju hrvatskog sustava dodjele znaka, poslužio je njemački sustav dodjele znaka zaštite okoliša koji postoji od 1978. U novim zemljama članicama EU-a potražnja za znakom zaštite okoliša slična je kao i u Hrvatskoj.

Nositelji znaka
Znak zaštite okoliša u Hrvatskoj nose proizvodi Felina, higijenska stelja za kućne ljubimce tvrtke Petrokemija; tervol - proizvod iz kamene vune tvrtke Termika; biosim mazivo na osnovi biljnih ulja tvrtke Ivasim; kartonska ambalaža od stopostotnog otpadnog papira tvrtke Model pakiranja; povratni kontejner iz plastike tvrtke Okiroto; geosintetici tvrtke Werkos; zatim INA BIOMA EP 00 biorazgradivo sintetičko mazivo tvrtke Maziva Zagreb; potpaljivač vatre obrta Kuki-pala; podofix ljepilo na vodenoj osovi i ekoflor zidna boja tvrtke Karbon Nova; obnovljena toner kaseta tvrtke Majur te neopol ekolor boja za zid, neopol ekolor plus boja za zid, chromoden aqua temeljni lak za parket, chromoden aqua sjajni i polumat lak za parket i chromolux aqua kit za drvo tvrtke Chromos - boje i lakovi. Gordana Petrovčić, Vjesnik

25. ožujka 2008.
Drvoprerađivači najveći izvoznici Virovitičko-podravske županije
Drvoprerađivači ostvaruju 13 posto od ukupnih prihoda poduzetnika, a zapošljavaju 2232 radnika
Na inozemnom smo tržištu suočeni s velikom konkurencijom iz Kine, Rusije, Poljske, Ukrajine i drugih zemalja i moramo voditi stalnu brigu o iznalaženju novih ušteda u proizvodnji kako bi naše kalkulacije mogle donijeti profitabilnost u prodaji finalnih proizvoda, izjavio je Ivan Slamić, generalni direktor virovitičkog TVIN-a, vodećeg proizvođača u drvnoj industriji koji izvozi 95 posto proizvodnje. TVIN uz Pan-parket, Ciprijanića i ostale tvrtke ove djelatnosti s područja Virovitičko-podravske županije neprestano investira u tehnološke procese kako bi bio konkurentan na stranim tržištima jer zbog fiksnog tečaja i visokih inputa nemaju suviše prostora za daljnju racionalizaciju. 
Bilanca
U županiji oni ostvaruju 13 posto od ukupnih prihoda poduzetnika, 500 milijuna kuna, zapošljavaju 2232 radnika i najveći su izvoznici. U 2007. drvoprerađivači su ostvarili izvoz od 61,8 milijuna dolara i pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu od 41,3 milijuna dolara. Istodobno hrvatski drvoprerađivači su u 2007. izvezli roba vrijednih 933 milijuna dolara uz suficit od 96 milijuna. Sve je to realizirano, kažu predstavnici Strukovne grupe drvnoprerađivačke industrije HGK - Županijske komore Virovitica, uz simboličnu novčanu potporu države od 41 milijuna kuna, dok je primjerice hrvatska poljoprivreda ostvarila izvoz vrijedan 1,3 milijarde dolara, a dobila subvencije veće od 2 milijarde kuna. Virovitičko-podravska županija imala je lani izvoz vrijedan 156,5 milijuna dolara što je najveći iznos u posljednjih petnaest godina. Istodobno je polučeno i 108 milijuna dolara uvoza, što je također najviša vrijednost u tom razdoblju. Međutim, u prošloj godini gospodarstvu ove županije je prema ostvarenom suficitu vanjskotrgovinske razmjene od 48,5 milijuna dolara pripalo treće mjesto u državi, odmah iza Sisačko-moslavačke županije sa 156,7 milijuna dolara suficita i Varaždinske sa 83,8 milijuna, podsjeća Milan Vanđura, tajnik ŽK Virovitica. Najveći suficit od 41,3 milijuna dolara, tumači nadalje, ostvarila je upravo proizvodnja namještaja i prerade drva, od čega proizvodnja namještaja 38 milijuna, a prerada drva 3,3 milijuna dolara. Osim toga 8,8 milijuna suficita imala je industrija nemetala, 2,4 milijuna proizvodnja metala, dok su deficite ostvarili trgovina i proizvodnja hrane i pića. Pokrivenost izvozom uvoza u razdoblju od siječnja do prosinca lani na području Virovitičko-podravske županije, iznosila je 144,91 što pokazuje da je izvoz veći od uvoza 44,91 posto. Na razini Hrvatske pokrivenost je 47,85, odnosno izvoz je manji od uvoza 52,15 posto. Promatrano po zemljama, u 2007. najveći vanjskotrgovinski partneri gospodarstva županije su razvijene zemlje u koje se realizira 79,07 posto sveukupnog županijskog izvoza, od čega je 71,37 posto izvoz u zemlje EU, 2,84 posto u zemlje EFTA-e te 4,50 posto u ostale razvijene zemlje, dok se u zemlje u razvoju izvozi 20,93 posto.
Finalni proizvod
Na posljednjoj sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Virovitica pod predsjedanjem Ivana Slamića, inače i predsjednika ŽK Virovitica, zaključeno je kako je potrebno unatoč ohrabrujućim izvoznim rezultatima stimulirati izvoznike adekvatnim mjerama fiskalne i monetarne politike jer strateški cilj im je proizvodnja finalnih proizvoda, a ne izvoz sirovina i poluproizvoda. Osim toga drvna industrija kao jedna od najjačih može proširiti kapacitete, pa je odlučeno da se 21. travnja organizira tematska sjednica Gospodarskog vijeća o mogućnostima korištenja otpada iz drva za proizvodnju goriva. U strukturi ostvarenog prihoda poduzetnika na području županije najveći udio od 48,51 posto u 2007. ostvarila je prerađivačka industrija, potom 25,19 posto trgovina, a 12,25 posto ima poljoprivreda, odnosno ove tri djelatnosti zajedno čine 85,95 posto prihoda poduzetnika županije. U Virovitici je ostvareno 54,31 posto ukupnih županijskih prihoda, u Orahovici 15,46 posto, a u Slatini 12,81 posto.
U Hrvatskim duhanima sušenje na peletama
U Hrvatskim duhanima Virovitica stabilizirano je poslovanje i prošle je godine ostvarena dobit, dok su u ovoj 3 posto povećane ugovorene površine čime je zaustavljen trend pada proizvodnje duhana unatoč enormnom rastu cijena troškova. Zbog visokih troškova energije, a radi osiguranja profitabilnosti u tvrtki započinju s projektom sušenja duhana krutim gorivom (pelete), pri čemu se koristi otpad drvnoprerađivačke industrije. U Viro tvornici šećera d.d., također velikom izvozniku, dodatno stimuliraju proizvođače kako bi ugovorili potrebne površine pod šećernom repom, a neprestano se ulaže i u tehnološke procese. Zbog reforme industrije šećera u EU došlo je do pada cijene šećera s daljnjom tendencijom smanjivanja proizvodnje i cijene šećera u EU, s čime su suočeni i u Viro tvornici šećera. Bisrka Ranogajec (Poslovni dnevnik)

 

25. ožujka 2008.
Austrijsko-hrvatska tvrtka u Vukovaru gradi elektranu na slamu
Vrijednost investicije je 40 mil. eura, a za rad elektrane potrebno je godišnje prikupiti 100.000 tona slame
Najpoznatije bioenergane u svijetu koje rade na slamu nalaze se u Engleskoj, Danskoj i Španjolskoj Vukovarci će električnu energiju proizvoditi iz slame. U takav projekt početkom iduće godine upustit će se novoosnovana austrijsko-hrvatska tvrtka Bioenergana Vukovar d.o.o. Oni u Gospodarskoj zoni Vukovar na 3,2 hektara površine i prostoru nekadašnje borovske toplane, u Borovu naselju, planiraju sagraditi postrojenje bioenergane na slamu. Lokacija je ocijenjena vrlo pogodnom jer se u blizini nalaze trafostanica, željeznica, Luka Vukovar i rijeka Dunav. Vrijednost same investicije doseže 40 milijuna eura, a novac su investitori osigurali u suradnji s austrijskim partnerom, projektantskom kućom SFC Umwelttechnik iz Salzburga. Austrijanci su projekt izradili prema uzoru na već postojeća postrojenja u svijetu. Najpoznatije bioenergane na slamu nalaze se u Engleskoj, Danskoj i Španjolskoj. Vukovarski objekt bit će snage 12 MW za proizvodnju električne energije, a kao sirovinu će koristiti isključivo slamu od pšenice, ječma, soje, zobi, raži i uljane repice. Za njezin godišnji rad bit će potrebno osigurati oko 100.000 tona slame. Glavni dobavljač bit će vukovarska tvrtka Agrostramen d.o.o. koja sklapa desetogodišnje ugovore o otkupu osnovne sirovine - slame sa zadrugama, odnosno većim proizvođačima žitarica u vukovarsko-srijemskoj i osječko-baranjskoj županiji. Prema prvim najavama, slama će se početi otkupljivati već ove godine, i to po cijeni od 28 eura po toni, a skladištit će se decentralizirano. Zbog toga će se sagraditi do sedam lokalnih skladišta, a u samoj bioenergani bit će slame dovoljno samo za tjednu potrošnju. U Upravi Bioenergane Vukovar ističu kako proizvodnja električne energije na ovaj način ne zagađuje okoliš, dok će se proizvedena struja prodavati HEP-u koji će ju potom distribuirati do krajnjih potrošača. Bioenergana na slamu s radom bi, kako je planirano, trebala započeti već tijekom 2010. godine, a u njoj bi radno mjesto pronašlo oko stotinu ljudi. 
Upravo se prikupljaju potrebne dozvole za gradnju ovoga objekta, uključujući i izradu studije utjecaja na okoliš. Ovisno o količini potrebne sirovine, investitori planiraju tijekom idućih sedam do osam godina u istočnoj Hrvatskoj sagraditi još nekoliko sličnih bioenergana.Inače, prostor Gospodarske zone na kojoj će biti sagrađena bioenergana na slamu četvrta je poduzetnička zona u Vukovaru koja se prostire na ukupno 34 hektara površine. Taj je, pak, projekt pokrenuo Fond za obnovu i razvoj Vukovara, a poslovni model Gospodarske zone zasniva se na tri stupa. Prvi se sastoji od poticaja koje je istoimena tvrtka, koja upravlja ovom poslovnom zonom, dobila od države, a oni se temelje na Zakonu o obnovi i razvoju grada Vukovara te poreznim olakšicama. Usporedo s tim, kroz gradske institucije donesene su i odluke prema kojima se Vukovar odriče komunalnoga doprinosa na proizvodnu djelatnost osnovanu u njoj, a s druge strane Grad stimulira poduzetnika pri zapošljavanju visokoobrazovanih stručnih kadrova, Vukovaraca, sa po 3000 kuna mjesečno. Također, Grad Vukovar se odrekao i komunalne naknade na način da poduzetnik prve godine ne plaća komunalnu naknadu, druge plaća 25 posto, treće 50, a četvrte 75 posto, a tek petu godinu počinje plaćati puni iznos. Treći stup stimulacija odnosi se na mogućnost samostalnog kreiranja parcele.
Gospodarska zona Vukovar 
Tri stupa poslovnog modela
1. Poticaji od države temelje se na Zakonu o obnovi Vukovara
2. Oslobođenje od komunalnih naknada i stimuliranje zapošljavanja (novčanim iznosima) zasniva se na odluci grada Vukovara
3. Slobodno parceliranje pruža poduzetnicima sama Gospodarska zona Vukovar Ivana Barišić (Poslovni dnevnik)


21. ožujka 2008.
Dionica HT-a porasla 3,07 posto
Crobex je pao 0,25 posto. Najviše su pale dionice AD Plastika i Riviere Poreč
ZAGREB - Trgovanje dionicama na Zagrebačkoj burzi u četvrtak završilo je padom dioničkog indeksa Crobex 0,25 posto. Vrijednost Crobexa bila je 3839,06 bodova. Redovni promet bio je 114,3 milijuna kuna.
U sastavu Crobexa porasle su cijene 9 dionica, dok su cijene 21 dionice zabilježile pad cijene. Nije se trgovalo dionicama Arenaturista i Croatia osiguranja.
Najveći pad 9,52 posto imala je dionica AD Plastika, dok je najveći rast 7,55 posto imala dionica Hidroelektre niskogradnje.
Pale su i cijene dionica Riviere Poreč 8,41 posto, Viadukta 6,38 posto, Privredne banke Zagreb 5,74 posto, Petrokemije 4,56 posto, Dalekovoda 3,14 posto, Atlantic grupe tri posto, Badela 1862 2,9 posto itd.
Ukupno se trgovalo s 91 dionicom. Pad cijene zabilježila je 51 dionica, s 10 dionica se trgovale bez promjene cijene, dok je 30 dionica ostvarilo rast cijene.
Najveći promet 41,3 milijuna kuna ostvaren je dionicom Veterine. Dionica je porasla 6,9 posto, a zadnja cijena bila joj je 109,89 kuna. Prometom 18,9 milijuna kuna slijedi ju dionica HT-a. HT-ova dionica porasla je 3,07 posto na 329,80 kuna. Treća po ostvarenom prometu 7,6 milijuna kuna bila je dionica Zagrebačke banke, uz porast cijene 5,56 posto. Zadnja cijena bila je 9500 kuna.
Najveći dnevni rast 18,23 posto imala je dionica Mladine, dok je najveći pad 23,27 posto imala dionica Hotela Tučepi.
Pali su i ključni europski indeksi. Londonski Ftse 100 pao je 0,91 posto, frankfurtski Dax pao je 0,65 posto, a pariški Cac 40 pao je 0,49 posto.
Slovenski indeks cijelog tržišta pao je 4,57 posto, dok je blue chip indeks pao čak 5,12 posto. Beogradski Belex line porastao je 0,06 posto, a Belex 15 0,99 posto.Iva Kekez, Vjesnik



21. ožujka 2008.
Bioplin u službi razvoja malog poduzetništva
U Hrvatskoj je u tijeku provedba projekta "Big East" čiji je cilj promoviranje proizvodnje i korištenja bioplina kao sigurnog i održivog energetskog izvora u šest zemalja istočne i južne Europe
U Hrvatskoj je u tijeku provedba projekta "Big East" čiji je cilj promoviranje proizvodnje i korištenja bioplina kao sigurnog i održivog energetskog izvora u šest zemalja istočne i južne Europe u kojima postoji potencijal, ali je proizvodnja bioplina u začetcima. Osnovni koncept projekta je prijenos znanja stručnjaka za bioplin iz Danske, Njemačke i Austrije na poljoprivrednike, operatere bioplinskih postrojenja i odgovorne osobe u Bugarskoj, Hrvatskoj, Latviji, Rumunjskoj, Sloveniji i Grčkoj.
Projekt "Big East" dio je programa "Intelligent Energy for Europe" koji provodi Europska komisija. Vrijednost mu je 1,1 milijun eura koji se raspoređuju na 12 projektnih partnera, a nacionalni partner za Hrvatsku je Energetski institut >Hrvoje Požar<. Vrijeme trajanja projekta je 30 mjeseci, počeo je u rujnu 2007., a trajat će do veljače 2010.
>U sklopu projekta trebamo izraditi studiju potencijala sirovine za proizvodnju bioplina, pregled nacionalnog zakonodavstva koje utječe na proizvodnju i korištenje bioplina što će pružiti osnovu za određivanje dvije optimalne lokacije za proizvodnju bioplina u Hrvatskoj<, kaže Biljana Kulišić iz Energetskog instituta >Hrvoje Požar<.
Inozemni stručnjaci izradit će edukacijski priručnik koji će biti preveden na nacionalne jezike, a sadržavat će i nacionalni dodatak kako bi se općeniti tekst što više približio korisnicima. Održat će se i obuka za poljoprivrednike zainteresirane za proizvodnju bioplina. Novac dobiven za projekt nije predviđen za sufinanciranje gradnje bioplinskog postrojenja.
>U Hrvatskoj postoji mogućnost financiranja takvih projekata kroz kreditni program HBOR-a, a potkraj prošle godine je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuta i usluga kreditiranja pripreme projekata obnovljivih izvora<, kaže Biljana Kulišić, dodajući da bi proizvodnja energije iz bioplina mogla potaknuti razvoj malog i srednjeg gospodarstva, jer je isplativost te proizvodnje isključivo vezana uz lokaciju.
Bioplin se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije, odnosno za grijanje i hlađenje, kao gorivo za pogon vozila te se može pročistiti do razine prirodnog plina i isporučivati u plinsku mrežu.
Najčešće se proizvodi iz ostataka od poljoprivredne proizvodnje, životinjskog izmeta i otpada prehrambeno-prerađivačke industrije. Može se dobivati i iz organskog dijela komunalnog otpada te otpadnog mulja koji nastaje pri pročišćavanju otpadnih voda.
>Proizvodnja energije iz bioplina doprinosi smanjenju stakleničkih plinova, a time i ispunjavanju obveza iz Kyoto protokola, te smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagalište. Lokalna zajednica ima, uz poboljšano stanje okoliša, koristi od dodatne gospodarske djelatnosti koja sa sobom donosi nova radna mjesta i razvijanje dodatnih djelatnosti<, navodi Kulišić.Gordana Petrovčić, Vjesnik


20. ožujka 2008.
Bulić: Ove godine u turizam 1,8 milijardi eura
Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice prisustvovao na Hrvatskom turističkom danu u Pragu
PRAG - >Tijekom 2008. u hrvatski turizam uložit će se investicija vrijednih čak 1,8 milijardi eura<, izjavio je Niko Bulić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, u srijedu u praškom hotelu >InterContinental< gdje se održava Hrvatski turistički dan. Bulić je tu kalkulaciju izrekao pred osamdesetak čeških novinara i turoperatora nabrojivši ujedno što će se sve napraviti do početka glavne sezone.
Budući da je posljednjih nekoliko mjeseci hrvatski turizam u velikoj nemilosti čeških medija, jer nam Česi predbacuju da ih tretiramo kao goste drugog reda, na konferenciji za novinare se očekivalo dosta oštrih pitanja, no ona su izostala. Češke je novinare i turoperatore uz ostalo zanimalo hoće li se u Hrvatskoj do početka turističke sezone dogoditi nova inflacija, točnije, hoće li biti novih podizanja cijena, na što im je odgovoreno da su poskupljenja zasad završila. Isto tako, zanima ih kada će biti u funkciju druge cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela.
Iako su svjesni da Hrvatska posljednjih godina mnogo ulaže u ceste, što i Česima olakšava dolazak do Jadrana, ukazali su na činjenicu da neke države, ponajprije Slovenija, zbog loših prometnica postaju prometno usko grlo. Postavili su i pitanje o čistoći mora, a zanimalo ih je i tko su glavni igrači na hrvatskoj investicijskoj sceni. Pošteno im je odgovoreno da su glavni turistički objekti u inozemnom vlasništvu.
Inače, nakon nekoliko slabih godina, 2007. godina bila je godina češkog povratka Jadranu, njima najbližem toplom moru. Lanjske su se godine indeksi izjednačili s onima 2001. godine i zaustavljen je višegodišnji pad. Konkretno, prema službenim statistikama, Hrvatsku je posjetilo više od 700.000 Čeha (rast dolazaka od 11 posto), dok ju je, prema neslužbenim češkim podacima, posjetilo više od milijun. Od svih hrvatskih regija Česi se najradije odmaraju na području Splitsko-dalmatinske županije, a zanimljivo je da su u >opasnim< mjesecima, lipnju i rujnu, najbrojniji gosti nakon Nijemaca. [Davor Verković], Vjesnik

 

20. ožujka 2008.
Hrvatske tvrtke dobro poznate u arapskim zemljama
U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je seminar o gospodarskoj suradnji s arapskim zemljama
ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora (HGK), francuska banka za poticanje međunarodne trgovine sa zemljama arapskog svijeta Union de Banques Arabes et Francaises (UBAF) te Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavili su danas svoje usluge i mogućnosti pri gospodarskoj suradnji hrvatskih tvrtki s arapskim zemljama.
Prema riječima direktora regionalnog ureda UBAF-a u Zagrebu Arsena Kantarcija, hrvatske su tvrtke dobro poznate u arapskim zemljama još iz vremena vrlo uspješne suradnje na projektima u tim zemalja s tvrtkama iz bivše Jugoslavijom.
No, proteklih je godina došlo do usporavanja suradnje, hrvatske su tvrtke "izgubile" znanje o tim tržištima te je UBAF-ov cilj pomoći u obnovi izgubljenih poslovnih odnosa, posebice s obzirom da su arapske zemlje, naročito s područja Mediterana, tradicionalno tržište za tvrtke iz regije jugoistočne Europe.
U proteklim je godinama, prema Kantarcijevim riječima, do promjena došlo i u arapskim zemljama, koje su od čistih uvoznika postale zemlje koje uvoze mašineriju, sirovine i poluproizvode te same pokreću proizvodnju, u čemu im je nužan i "know how" iz Hrvatske.
Kao gospodarska područja u kojima arapske zemlje imaju najveću potrebu za suradnjom Kantarci je izdvojio građevinarstvo, energetiku, farmaciju, drvnu i prehrambenu industriju (posebice tvrtke koje imaju halal certifikat) te brodogradnju. Također, u zemljama bogatima naftom velik je interes za suradnjom na izgradnji energetskih postrojenja, cjevovoda, bušenju i vađenju vode, plina i nafte, i sl.
Voditelj Odjela za prekomorske zemlje u HGK Miroslav Karamarković je pak istaknuo činjenicu da Hrvatska u robnoj razmjeni s arapskim zemljama bilježi značajan suficit - u 2007. veći od 245 milijuna dolara, a da bi taj iznos bio i veći kada bi se tome pribrojile i izvezene usluge.
Vodeća kompanija u suradnji s tim zemljama, dodao je, trenutno je Ina, a dobra iskustva ima i Končar, no to tržište nudi brojne mogućnosti, primjerice kroz sudjelovanje u velikim projektima stanogradnje u Libiji i Nigeriji, razvoja drvne industrije u Egiptu, ali i turizma.
Naime, turistička razmjena s arapskim se zemljama uglavnom svodi na posjet hrvatskih građana toj regiji, dok se primjerice samo u češkim toplicama godišnje odmara oko 100 tisuća turista iz te regije, kazao je Karamarković. Vjesnik

 

20. ožujka 2008.
Za sedam dana ergela Lipik i službeno državna
>Konji su upisani kao državno vlasništvo što "Poljoprivreda" Lipik može sudski osporavati; dobije li spor država će ju obeštetiti<, kaže Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede
LIPIK - >U narednih deset dana bit će i formalno završen postupak osnivanja državne ergele Lipik<, novinarima je rekao Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, nakon sastanka održanog u srijedu s predstavnicima Grada i tvrtke >Poljoprivreda< te Matom Čačićem, Vladinim koordinatorom zaduženim za skrb o vraćenim lipicancima.
Tim je sastankom konačno stavljena točka na budući ustroj lipičke ergele u koju su prije nešto više od pet mjeseci iz Srbije vraćeni oteti lipicanci.
Prema novome ustroju, ergela Lipik bit će državna institucija u sklopu krovne organizacije Hrvatskog konjogojskog centra koji će ubuduće obuhvaćati sve ergele i druge ustanove u konjogojstvu Hrvatske.
Kuterovac je naglasio da su konji upisani u knjigu kao državno vlasništvo a da >Poljoprivreda< Lipik to može osporavati sudskim putem.
>Ako sud donese drukčiju odluku, država će obeštetiti "Poljoprivredu"<, rekao je Kuterovac.
Na sastanku je također dogovoreno da će objekti ergele, sada u vlasništvu >Poljoprivrede<, biti dani u koncesiju na duži rok.
Po riječima gradonačelnika Antuna Haramije, Grad se obvezao >Poljoprivredi< osigurati 1100 hektara poljoprivrednog zemljišta.
>Ako se ispuni ono što smo danas dogovorili, mi smo zadovoljni<, izjavio je Željko Butorac, direktor >Poljoprivrede< Lipik.
Ovim sastankom razriješene su sve dileme koje su se javljale od povratka 66 konja iz Srbije i stvorene nove pretpostavke ne samo za ustroj ergele nego i za razvoj najavljenih novih sadržaja kao što je konjička akademija. Zdravko Sever, Vjesnik

18. ožujka 2008.
Hrvatske tvrtke u Mostaru i Gornjoj Radgoni
ZAGREB Predstavnici oko pedeset hrvatskih tvrtki predstavit će se na Međunarodnom sajmu gospodarstva "Mostar 2008." koji se održava od 1. do 5. travnja u Mostaru u organizaciji HGK - ŽK Sisak. Suorganizatori nastupa su komore u Vukovaru, Virovitici, Puli, Osijeku, Zadru, Šibeniku, Požegi, Bjelovaru i Zagrebu. Na zajedničkom prostoru veličine 80 četvornih metara izložbene površine izlagat će između ostalog Petrokemija iz Kutine, Gavrilović iz Petrinje, Euro Food Markt iz Siska, Vupik iz Vukovara,
Iločki podrumi iz Iloka, Eurovoće iz Orahovice, Herbarium iz Pitomače, Medena iz Virovitice, Asel i Šapica iz Slatine ... Istodobno će se hrvatske tvrtke predstavit i na 21. međunarodnom sajmu graditeljstva i građevinskih materijala, MEGRA koji se također održava od 1. do 5. travnja ove godine u Gornjoj Radgoni. Na sajmu će biti predstavljene tematske cjeline projektiranje, visokogradnja i niskogradnja, instalacije, uređenje okoliša, građevinski materijali, graditeljska oprema i mehanizacija i sl. (Poslovni dnevnik)


13. ožujka 2008.
Otvorena prva prodavaonica proizvoda hrvatskog sela
U zagrebačkoj Vlaškoj ulici bit će ponuđeni tradicijski specijaliteti poput mesnih delicija, domaćih sireva, meda i pčelinjih proizvoda, vina, voćne rakije i tradicijskih suvenira

ZAGREB - Udruga proizvođača >Proizvodi hrvatskog sela< otvorila je danas u zagrebačkoj Vlaškoj ulici svoju prvu prodavaonicu tradicijskih specijaliteta poput mesnih delicija, domaćih sireva, meda i pčelinjih proizvoda, vina, voćne rakije, tradicijskih suvenira itd.
Opremanje i pokretanje prodavaonice, kako je istaknuo Damir Kovačić sa Agronomskog fakulteta, financijski su potpomogle Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska i Krapinsko-zagorska županija i to svaka sa po 100 tisuća kuna.
Prodavaonica bi, kazao je, trebala pomoći poljoprivrednicima da lakše i uspješnije plasiraju svoje proizvode na tržište.
Kovačić je istaknuo i kako se otvaranjem trgovine želi vidjeti kako ona može opstati u tržišnim uvjetima, budući nudi proizvode koji su cjenovno skuplji od onih u supermarketima. Tako je primjerice cijena suhomesnatih proizvoda viša za 15 do 20 posto od onih u supermarketima.
Otvaranju prodavaonice nazočio je i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić koji je istaknuo kako je njeno otvaranje iskorak u kojem >selo dolazi u grad< i to s onim najboljim što ima.
Udruga proizvođača >Proizvodi hrvatskog sela< okuplja 30-tak članova. Vjesnik

13. veljače 2008.
Vrijednost eksponata premašila 132 milijuna eura
Sajam Gast zabilježio je ove godine rast od 37 posto svih ekonomskih pokazatelja, čime je potvrdio status vodeće hrvatske gastronomske manifestacije
SPLIT - Ovogodišnji međunarodni sajam Gast, koji je na splitskom Žnjanu okupio čak 1269 izlagača iz 21 zemlje sa svih kontinenata, posjetilo je gotovo 50.000 ljudi koji su mogli razgledati ili kupiti proizvode i izložbene eksponate, čija vrijednost premašuje 132 milijuna eura, izvijestio je organizator Gasta Igor Bagarić. Sajam Gast zabilježio je ove godine 37 posto rasta prema svim ekonomskim pokazateljima, čime je potvrdio status vodeće hrvatske gastronomske manifestacije. Bosnu i Hercegovinu, zemlju partner na 13. sajmu, predstavljalo je više od 150 izlagača iz tamošnjih gospodarskih asocijacija i privatnih tvrtki, a oni su pak prodali na Gastu sve svoje proizvode i sklopili vrijedne poslove. BiH, kao naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, pozvao je Hrvatsku da bude zemlja partner na sajmu u Gradačcu, ne samo radi uzvraćanja gostoprimstva, nego i radi daljnjeg unaprjeđenja i razvijanja gospodarske suradnje.
Na ovogodišnjem Gastu, čiji su pokrovitelji predsjednik Republike Stjepan Mesić, hrvatska vlada, Grad Split i Splitsko-dalmatinska županija, osim Hrvatske i BiH, predstavile su se i Austrija, Belgija, Brazil, Češka, Francuska, Indonezija, Italija, Kanada, Kina, Mađarska, Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Peru, Južna Afrika, Australija, Srbija i Slovenija.
Upravo zbog sve većeg broja izlagača, koji se predstavljaju na Gastu, ponovo je upozoreno na problematičnu lokaciju na kojoj se održava sajam, a to je 54.000 metara četvornih žnjanskog platoa, čije je okvire ta manifestacija davno prerasla. Stoga je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković, kao izaslanik premijera Ive Sanadera, poručio lokalnoj samoupravi da u dogovoru s državom što žurnije pronađe rješenje i prikladni prostor za održavanje sajma koji je postao ishodišna točka za razvitak poduzetništva i gospodarstva. [Dobrila Stella]

, Vjesnik


13. ožujka 2008.
Kaštelanski staklenici: Prva berba rajčica iz kokosovih vlakana
Kaštelanska tvrtka, najveći staklenički sustav u Europi, uvela je računalni sustav u proizvodnju, zahvaljujući čemu će se višestruko povećati urodi rajčice, krastavaca i paprike, ali i smanjiti troškovi vode te umjetnog gnojiva
SPLIT - Nakon prošlogodišnje probne berbe povrća, uzgojenog primjenom najsuvremenije svjetske tehnologije, u Kaštelanskim je staklenicima započela prva prava berba rajčica iz kokosovih vlakana. Riječ je o hidroponskom uzgoju biljaka u kokosovim vlaknima, koji udovoljava najstrožim ekološkim zahtjevima, jer se nakon uporabe može izmiješati s vodom, što nije bio slučaj s drugim smjesama.
Kaštelanska tvrtka, najveći staklenički sustav u Europi, uvela je računalni sustav u proizvodnju, zahvaljujući čemu će se višestruko povećati urodi rajčice, krastavaca i paprike, ali i smanjiti troškovi vode te umjetnog gnojiva. Novi će rashladni sustavi te strojevi za sortiranje i pakiranje omogućiti visoku kvalitetu povrća, što će naposljetku podignuti i prodajnu cijenu proizvoda. Prema riječima direktora kaštelanske tvrtke Ive Benzona, uvođenje računalnog sustava u stakleničku proizvodnju, koji omogućuje ujednačenu kvalitetu uzgojenog povrća, povećat će berbu na 35 kilograma rajčica po metru četvornom.
Zahvaljujući toj tehnologiji, prvi put primijenjenoj u Hrvatskoj, godišnja će se proizvodnja povećati na šest milijuna kilograma rajčica, krastavaca, paprike i zelene salate, pri čemu se posebno ističe važnost uvođenja sustava rekuperacije i dezinfekcije drenažnih voda te sustava grijanja u staklenicima, koji će maksimalno pojačati učinkovitost proizvodnje i kvalitetu konzumnog povrća. Kaštelanske staklenike ujedno očekuje i privatizacijski postupak, uključujući i pronalaženje najboljeg modela po kojem bi tvrtka, oslobođena tereta velikih dugova, promijenila vlasničku strukturu, ali na način da se otkloni moguća opasnost od ulaska onih investitora koji bi prenamijenili poljoprivrednu proizvodnju. Kaštelanski su staklenici, naime, jedna od rijetkih poljoprivrednih tvrtki čijih je 80 hektara zemljišta ušlo u temeljni kapital. [Dobrila Stella]. Vjesnik
12. ožujka 2008.
INOVACIJE Univerzalni alat Ivana Krunića
Upornošću do male serijske proizvodnje
Inovacija Roto Rašpa na lanjskoj INOVI osvojila je zlatnu medalju
Ivan SMIRČIĆ
Inovacija Roto Rašpa (rotaciona turpija-rašpa) prvi put javno je predstavljena na izložbi INOVA prošle godine u Zagrebu, gdje je osvojila zlatnu medalju međunarodnog žirija kojim je predsjedavao David Wardell, predsjednik Instituta za inovatore i nositelje patenta iz Velike Britanije. Riječ je o univerzalnom alatu za kutne brusilice koji služi za obradu drva i mekih materijala.
Pokretač projekta Roto Rašpe je Ivan Krunić, kojem su u stvaranju inovacije pomagali sinovi Tomislav i Roman.
>Od inicijalne ideje i izrada prvih skica inovacije do predstavljanja na Sajmu prošlo je pet godina i uložena su velika materijalna sredstva za izradu alata i naprava, a uložen je i veliki intelektualni rad<, kaže Roman Krunić.

Sve troškove za prijavu patenta, atesta, izradu prototipa i tehničke dokumentacije Krunići su sami financirali, a proizvod je ispitan u Zavodu za ispitivanje kvalitete Zagreb i posjeduje potvrdu o sukladnosti te zadovoljava sve važeće zakonske norme.

Nakon izložbe INOVA, Krunići su osnovali tvrtku >ROTO Kruna<. >Kao pravna osoba (tvrtka) konkurirali smo se potkraj prošle godine na natječaju Zagrebačke županije za poticajna sredstva koja su se odnosila za nabavku alata, strojeva i opreme za stavljanje inovacije u proizvodnju<, kaže Roman Krunić. Na tom natječaju ostvarili su 15.000 kuna poticaja za nabavku rabljenog stroja za brizganje plastike.

Grad Velika Gorica dodijelio im je poticajna sredstva u iznosu 9000 kuna za zaštitu industrijskog dizajna za područje Europske unije.

Kako ističu Krunići, u fazi su organizacije male proizvodnje i pozicioniranja na hrvatskom tržištu. Na žalost, novac ih ograničava u ozbiljnijem pozicioniranju na tržištu, jer još moraju riješiti osnovne preduvjete za rad - adaptacija prostora radionice, poslovnih ureda, marketing, a očekuju i pomoć relevantnih institucija.

Vjesnik


12. ožujka 2008.
Ostrea u Stankovcima gradi novu tvornicu vrijednu 40 mil. kuna
Tvrtka iz Benkovca seli u Poslovnu zonu Novi Stankovci i pokreće vlastitu robnu marku slane ribe
Tvrtka Ostrea iz Benkovca, najveći proizvođač slane ribe u Hrvatskoj, gradi novi pogon u stankovačkoj poslovno-industrijskoj zoni Novi Stankovci vrijedan 40 milijuna kuna, a preseljenje tvornice planirano je za kolovoz. Ostrea planira i proširiti proizvodnju na gotove proizvode od inćuna, odnosno pokreće vlastitu robnu marku. U Poslovnoj zoni Stankovci na 15.000 četvornih metara gradi se nova tvornica površine 7500 četvornih metara. Prema riječima vlasnika i direktora benkovačke tvornice Nevena Badurine, osim sada 150 stalno zaposlenih, u novom pogonu posao će naći još najmanje 100 stalnih radnika, te isto toliko sezonaca. Budući da sezona ulova i soljenja inćuna, njihove temeljne djelatnosti, traje od ožujka do kraja listopada, sezonci rade punih osam mjeseci u godini. "Kroz najviše mjesec dana krećemo s vlastitim robnom markom soljenih inćuna namijenjenoj hrvatskom tržištu. Krećemo s potpuno novim linijama, odnosno proširit ćemo asortiman proizvodnje. Sad proizvodimo poluproizvod, usoljene inćune u barilima od sto do 130 kilograma te manje finalno pakiranje od jednog do deset kilograma inćuna. U novoj tvornici ćemo pripremati i pakirati filete slane ribe u ulju, što se sada radi u Albaniji", kaže Badurina. Njihovi soljeni inćuni poznatiji su izvan Hrvatske jer izvoze u 36 država, najviše u Italiju i Španjolsku. Čak 98 posto proizvodnje njihove prerađene i konzervirane ribe namijenjeno je izvozu. Ostrea je najveći proizvođač slane ribe u Hrvatskoj. Osnovana je 2002. godine te je jedna od većih izvoznica na zadarskom području. Na dan se soli 12 tisuća kašeta ribe, odnosno sto tona. Godišnja proizvodnja iznosi od tri do tri i pol tisuća tona ribe, a u novoj tvornici u Stankovicma planiraju povećati proizvodnju za 20 do 30 posto, odnosno na pet tisuća tona soljenih inćuna godišnje. Tvornica u Benkovcu će nakon preseljenja u novi pogon nastaviti s proizvodnjom u smanjenom obujmu.

Prošle godine su ostvarili prihod od 50 milijuna kuna, a dobit je iznosila 12 milijuna kuna. Godinu prije imali su nešto veći prihod od 53 milijuna kuna i gotovo istu dobit. "Ova godina će po prihodu biti na razini prošlogodišnje", smatra Badurina. Ostrea otkupljuje inćune od gotovo polovice naše ribarske flote, od Rijeke preko Zadra i Splita sve do Korčule, a od Drvenik-tune i Sardine Postira otkupljuju i srdele. Do Benkovca ribu prevoze svojim kamionima s rashladnim uređajima jer inćuni se ne smiju zamrzavati i moraju se preraditi u roku od 48 sati od ulova. Poznavatelji stanja na tržištu ribljih prerađevina tvrde da će ove godine slana riba, određenije slani inćun, biti jedan od traženijih prehrambenih artikala, jer je neće biti dovoljno. Ulov male plave ribe lani je bio slabiji nego u 2006. godini. Prema procjenama ribara, u odnosu na 2006. prošlogodišnji ulovi bili su manji za petnaestak posto. Hrvatski izvoz ribe porastao je u zadnje tri godine za više od 50 milijuna dolara te je to jedna od svijetlih točaka domaće proizvodnje hrane. Ulov ribe narastao je sa 17.300 tona u 2001. na 38.000 tona u 2006., a računa se da izvan te statistike ostane još nekoliko tisuća tona. U Hrvatskoj se do sada inćun lovio te se obavljala niža faza obrade, a otvaranjem novog pogona u Stankovcima Ostrea će dati finalni proizvod, odnosno svoju marku soljenih inćuna.

Proširenje poslovne zone Novi Stankovci

Zbog velikog interesa investitora, poput Nevana Badurine iz Ostre, poslovna zona Novi Stankovci proširit će se sa sadašnjih 30 parcela na 28 kvadrata zemljišta na 73 parcele na 66 hektara zemljišta. Usvojen je detaljni plan zone, a sada se čeka prijenos zemljišta iz državnog vlasništva, odnosno od Hrvatskih šuma. U Zoni je šest tvrtki već izradilo svoje proizvodne pogone u kojima svakodnevno radi šezdesetak radnika. Cijena zemljišta u zoni iznosi euro po četvornom metru, a cijena komunalnog doprinosa iznosi 15 kuna po prostornome metru sagrađenog objekta. Uvedene su i olakšice u plaćanju komunalne naknade, odnosno investitori u prvoj godini plaćaju 25% naknade. Poslovna zona tek je 4 kilometra udaljena od ceste Zagreb - Šibenik. Sandra Livajić, Poslovni dnevnik



12. ožujka 2008.
Ravnopravno sa Siemensom za posao od 230 milijuna eura
>Gredelj< i >Končar< žele zagrebačkim tramvajima osvajiti Bratislavu
Bratislava će uskoro raspisati međunarodni tender za obnovu tramvajskog voznog parka
Zagrebački tramvaji konzorcija >Crotram< konkurirat će svjetskim tvrtkama, poput >Siemensa<, za sklapanje posla o nabavci 100 niskopodnih tramvaja vrijednog najmanje 230 milijuna eura.
Naime, Bratislava će za nekoliko mjeseci raspisati međunarodni tender za obnovu svog tramvajskog voznog parka.
>Probijamo granice i promičemo proizvod domaćeg konzorcija van Hrvatske<, kazao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, jučer na konferenciji za tisak, održanoj u povodu nedavne posjete Bratislavi, gdje su, uz delegaciju Grada, bili i predstavnici konzorcija Crotrama.
>Končar i Gredelj jedni su od pet tvrtki na svijetu koje su sposobne proizvoditi najsuvremenije tramvaje. Uvjeren sam kako možemo dobiti posao u Bratislavi<, poručio je predsjednik Uprave Končara Ivan Bahun. Istaknuo je kako su posao u Zagrebu, nabavku 140 tramvaja, dobili zahvaljujući razumijevanju Poglavarstva za domaću industriju.
>Crotram će biti ravnopravni protivnik Siemensu zbog kvalitete i zbog toga što tramvaji u Bratislavi voze tračnicama jednakog šinskog razmaka kao i oni zagrebački<, kazao je predsjednik Uprave Gredelja Ante Fabek.
Međutim, to nije slučaj s drugim gradovima, poput Sarajeva, gdje su također zainteresirani za niskopodne tramvaje. Naime, ondje šinski razmak iznosi 1,4 metra, dok je zagrebački jedan metar pa zbog toga >Crotram< mora razviti novo podvozje.
Zagrebački tramvaji bili su na probi u Helsinkiju, a na popisu gradova koji planiraju obnoviti svoj vozni park, a kontaktirali su Crotram su Sofija, Kijev, Lvov, Sarajevo, Beograd, Bukurešt i Lodz. Dobiti posao nije jednostavno.
>Velikim proizvođačima konkuriramo tehnologijom, kvalitetom, a i nešto nižom cijenom tramvaja<, kazao je Bahun. Bandić je dodao kako odluka o dobivanju posla ipak ovisi i o drugim čimbenicima.
>Što je jednom Siemensu dati nekoliko desetaka milijuna eura za druge razvojne projekte u gradu gdje se natječu za tramvaje. Ipak je to gigant sa desecima tisuća zaposlenih. No, bitno je da smo konkurentni najvećima<, rekao je Bandić. [T. Marinović], Vjesnik


11. ožujka 2008.
HGK će surađivati s vijetnamskom komorom
HANOI Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić počeo je u nedjelju svoj prvi službeni posjet Vijetnamu obilaskom zaljeva Ha Long, oko 300 kilometara od glavnog grada Hanoia. Na putu do zaljeva Ha Long hrvatski je predsjednik posjetio centar u kojemu suvenire izrađuju djeca bez roditelja, a u tome im pomaže država koja ih istodobno školuje i na taj način im omogućuje zapošljavanje. Zemlja koja je od 1976. komunistički uređena hrvatskog će predsjednika ugostiti iduća tri dana, a za ponedjeljak su predviđeni službeni razgovori s vijetnamskim šefom države Nguyem Minhom Trietom, održat će se gospodarski forum na kojemu će biti potpisan sporazum o suradnji dviju komora, a Mesić će posjetiti i parlament, te sjedište vladajuće Komunističke partije Vijetnama. Poslovni dnevnik


11. ožujka 2008.
Elka kupuje zemljište za novu tvornicu
ZAGREB Tvrtka Elka kabeli trebala bi u utorak potpisati predugovor s Općinom Brckovljani u Zagrebačkoj županiji o kupoprodaji zemljišta u gospodarskoj zoni Božjakovina. U Elki ističu da se nakon 30 godina poslovanja na Žitnjaku gradi moderna tvornice izvan Zagreba. Početkom ove godine odabirom lokacije završila je prva faza projekta "Nova Elka". Tvrtka je dala svoju ponudu za kupnju 230.000 četvornih metara zemljišta u gospodarskoj zoni Božjakovina. Nakon potpisivanja, kako pojašnjava Senada Martinović iz Elke, slijedi izrada idejnog projekta, glavnih projekata, izvedbenih projekata te ishođenje potrebnih dozvola. Početak same gradnje predviđa se za sredinu 2009. "Razlozi preseljenja sa sadašnje lokacije slični su razlozima preseljenja na Žitnjak iz Martićeve ulice u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća. Centar grada se neprestano širi, a to onemogućuje povećavanje kapaciteta proizvodnih pogona. Povećanje proizvodnje je pak neophodno za održavanje konkurentnosti na zahtjevnom domaćem i stranom tržištu. Suvremeni trendovi poslovanja nalažu preseljenje industrije iz gradova, a tom velikom investicijom omogućit će se bolji uvjeti rada, podignuti kvaliteta poslovanja te ojačati Elkina tržišna pozicija", kazala je Martinović. Darko Bičak, Poslovni dnevnik


7. ožujka 2008.
Sedam hrvatskih tvrtki na sajmu u Barceloni
Odlazak na sajam plod je dobrog nastupa i predstavljanja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, ali i Republike Hrvatske tijekom 2007. godine španjolskim gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima<, izjavio je ravnatelj APIU-a Slobodan Mikac ZAGREB - U zajedničkoj organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Varaždin sedam hrvatskih tvrtki - Maraska, Derma, Lustra, Prehrana, Agrofarmacija, Okus mora te Adriatic Foods sudjelovat će na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu prehrane Alimetaria u Barceloni, koji se održava od 10. do 14. ožujka. Taj sajam drugi je po veličini u Europi. >Agenciji je taj sajam važan zbog mogućnosti promicanja i predstavljanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Sudjelovanjem hrvatskih tvrtki na njemu otvara se velika mogućnost proširenja izvoznih programa hrvatskih proizvođača iz prehrambene industrije i proizvoda na španjolsko tržište i šire. Odlazak na sajam plod je dobrog nastupa i predstavljanja Agencije, ali i Republike Hrvatske tijekom 2007. godine španjolskim gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima<, izjavio je ravnatelj APIU-a Slobodan Mikac. [L. Capar], Vjesnik
6. ožujka 2008.
Snažno gospodarstvo je hrvatski vitalni interes
Konkurentnost zapravo tvori svaki društveni trošak, koji se na kraju nalazi u trošku jedne vrećice >Vegete<, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore u intervjuu Vjesniku
Nestabilno okružje u regiji, posebice situacija na Kosovu, nužnost restrukturiranja pojedinih grana gospodarstva, pristupanje NATO-u i Europskoj uniji, teme su koje obilježavaju aktualni trenutak hrvatskoga gospodarstva. O tim pitanjima, ali i stanju hrvatske ekonomije uopće, kao i o aktualnostima vezanima uz Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), razgovarali smo s njezinim predsjednikom Nadanom Vidoševićem.
.Kakva je trenutačna pozicija hrvatskoga gospodarstva u regiji i kolika opasnost prijeti od eventualne nestabilnosti?
- Regija je hrvatski primarni gospodarski interes i tu nema nikakve dvojbe. Kada govorim o regiji, ne mislim samo na zemlje nastale raspadom bivše države, nego na širi prostor, od Lombardije i Bavarske, preko Češke i Mađarske do Rumunjske i Bugarske. Kosovo je trenutačno faktor koji donosi određenu nestabilnost i nesigurnost, no mislim da će sve, kada se strasti malo smire, i dalje ići procesom koji smo kao gospodarstvenici počeli i prije uspostave normalnih političkih odnosa, a to je dobra poslovna suradnja o kojoj ovisi prosperitet svih država u regiji. Što se tiče pozicije same Hrvatske, mi smo sigurno jedno od vodećih gospodarstava ovog prostora, posebice ako se pogledaju investicije u Srbiji, Bosni i Hercegovini, ali i šire, i naš je interes da situacija bude stabilna. Ovo područje godinama funkcionira po sistemu >dok se jedni raduju, drugi tuguju<, no bez obzira na trenutačno raspoloženje i emocije, ekonomski prosperitet svima je bitan.
.Imate li informaciju o raspoloženju prema hrvatskim poduzetnicima u Srbiji?
- Ništa se bitno nije promijenilo u odnosu na vrijeme prije proglašenje neovisnosti Kosova. I naša je službena politika bila vrlo oprezna, tako da nije bilo ishitrenih reakcija. Očekujem da će se situacija vrlo brzo smiriti i da će hrvatske tvrtke zauzeti još snažniji položaj na tom tržištu. Znate, ne smijemo zaboraviti, koliko je hrvatskom gospodarstvu važno srpsko tržište, toliko je njima važno hrvatsko. Trenutačna robna razmjena dosegnula je oko milijardu dolara godišnje, sa tendencijom uravnoteženja robne razmjene, tako da je zapravo drugoj strani mnogo važnije da se odnosi normaliziraju. Htio bih naglasiti kako ni u jednoj situaciji više ne smijemo dopustiti da Hrvatska bude zid ili predziđe prema istoku ili zapadu. Kroz povijest nas je to itekako koštalo i smatram da moramo biti dio integriranog prostora koji će nam omogućiti napredak i sigurnost.
.Kakav je položaj hrvatskoga gospodarstva na tržištu Europske unije?
- Gledajući globalno i uspoređujući sadašnje stanje s nekim prošlim vremenima, rezultati su za hrvatsku ekonomsku politiku poražavajući. Mi danas izvozimo četiri puta manje pojedinačnih artikala u EU nego prije dvadesetak godina. Tu treba uzeti u obzir i objektivne razloge koji su do toga doveli, no bez obzira na to, imamo premalo proizvoda na tom tržištu. Snage i pojedinih proizvodnih potencijala za proboj na zapadno tržište ipak ima i ja ga vidim u nekoliko potencijalno snažnih gospodarskih grana. To su ponajprije prehrambena industrija, drvna industrija, perspektivno gledano voda, koja mora postati brand, strojarska i elektrostrojarska indstrija, brodogradnja uz ozbiljno i temeljito restrukturiranje. Tu su još intelektualni potencijali, u IT-sektoru posebice, i ono što je posebno zanimljivo, mogućnost Hrvatske da bude snažno područje transmisije energije uz daljnja ulaganja u infrastrukturu, i to ne samo cestovnu, nego poglavito željezničku. Ne smijemo zaboraviti ni uslužne djelatnosti koje čine 60 posto nacionalnog proizvoda. Bitno je da shvatimo kako nikad nećemo biti ekonomija velikog obujma. Naša se strategija mora temeljiti na kvaliteti baziranoj na međusektorskom povezivanju i stvaranju konkurentnoga gospodarstva.
.Je li moguće bezbolno restrukturiranje brodogradnje?
- Bit ću potpuno otvoren, nije. Hrvatska nikad nije otišla do kraja u procesu restrukturiranja brodogradnje i na tu se granu gospodarstva uvijek gledalo više sa socijalnog nego s gospodarskog stajališta. Smatram kako je našoj brodogradnji nužna promjena koja će se temeljiti na strateškom ekonomskom temelju, i tu Vlada mora napraviti krajnji rez. Subvencije nisu ključni problem brodogradnje, za daljnji razvoj i opstanak treba nam kapital, vrhunski menadžment koji će voditi brodogradnju te snažna politička potpora da ta gospodarska grana postane učinkovita. Ne mislim tu da politika mora preuzeti upravljanje na sebe. Hoće li se ići na privatizaciju ili neki drugi način ozdravljenja, treba vidjeti, no jasno je da je sadašnje stanje neodrživo. Treba reći da je brod jedini hrvatski globalni proizvod koji se na otvorenom tržištu tuče s konkurencijom bez zaštite i zato ga treba održati, modernizirati i osnažiti. Nemojte zaboraviti da u brodogradnji sudjeluje i velik broj kooperanta i upravo tu leži naša snaga. Hrvatski brod kao prepoznatljiv proizvod morao bi se u budućnosti temeljiti na jačanju sustava kooperacijskih lanaca, odnosno na stvaranju nekakvoga klastera za brodogradnju.
.Drugim riječima, potrebno je snažnije povezivanje malih i velikih?
- Apsolutno. Potrebno je vremena da se ponovo sagrade odnosi povezivanja malih i velikih koji su nekad postojali, ali su prekinuti u procesu tranzicije. Problematika nedostatka kapitala bila je, i još je, glavna prepreka, no to sve više prestaje biti problem. To je zapravo pitanje konkurentnosti o kojem se u zadnje vrijeme jako puno govori. Konkurentnost zapravo tvori svaki društveni trošak koji se na kraju nalazi u trošku jedne vrećice >Vegete<. Problemi cijena, inflacije i tečajne politike odražavaju se najviše na izvoznicima, ili ako hoćete, na hrvatskoj konkurentnosti.
.Usporedimo li poduzetničku klimu danas i prije desetak godina, kakve su promjene vidljive?
- Promjene su goleme, i to u pozitivnom smislu. Najvažnije je da je politički vrh shvatio kako je snažno gospodarstvo vitalni hrvatski interes. Poruka koja dolazi od politike nedvosmislena je, i čak kada nema dovoljno sredstava za pojedine akcije, dovoljna je spoznaja da je stav jasan. Ohrabruje se one koji idu putem poduzetništva, kao i potencijalne investitore. Jasno je kako država nema dovoljno sredstava da prati sve poduzetničke aktivnosti, a ne smijemo zaboraviti ni da danas, 13 godina nakon završetka rata, mi i dalje izdvajamo velika sredstava za izravne i neizravne posljedice razaranja.
.Kako vidite ulogu HGK u budućnosti? Sve su češći pozivi na restrukturiranje.
- Komora je jedna od najstarijih hrvatskih institucija i mislim da se svoje tradicije ne bi smjeli odricati. U slučaju potresa najviše štete imat će sami gospodarstvenici i država koji će izgubiti infrastrukturu građenu stoljećima. Sami pregovori s EU-om pokazuju vam koliko je HGK bitan, jer su na čelu brojnih pregovaračkih timova upravo naši stručnjaci. Ne zaboravimo akcije >Kupujmo hrvatsko<, koje su postale same po sebi prepoznatljiv brand u stvaranju >pozitivnog nacionalizma<, kao i mnoge druge elemente. Mislim da HGK predstavlja važan dio infrastrukture kroz koje gospodarstvo ostvaruje svoje ciljeve. Pojedine skupine ponekad ojačaju pa pokušavaju krenuti u smjeru koje nisu baš u općedruštvenom interesu, a Komora je tu i određeni kormilar i točka sigurnosti. Snagu i potrebu ovakve institucije najbolje je opisao britanski povjesničar Travellan sa svojom poznatom izrekom: >Snaga britanske imperije je u tome da može funkcionirati i kad kruna dođe na ludu glavu<. Mislim da sam time sve rekao.

Civilizacijske norme

Što možemo očekivati od ulaska Hrvatske u NATO, odnosno EU?
- Očekivanja od ulaska u NATO temelje se na iskustvima onih koji su to već prošli, a govore o pozitivnim učincima. Osim sigurnosnog efekta, koji je vrlo važan, mi kao gospodarstvo moramo biti spremni za ulazak u tu asocijaciju, jer će pojedini projekti vezani uz NATO kratkoročno i dugoročno donijeti ekonomsku korist. S druge, čisto tržišne strane, ulazak Hrvatske u NATO trebao bi rezultirati usporavanjem rasta kamatnih stopa te stabilizacijom na tržištu kapitala. Ulazak u Savez donosi određenu stabilnost pa možemo reći da dolazi u pravo vrijeme. Što se tiče EU-a, ne smijemo ući u letargiju i gledati na to - kad uđemo dobro je. Vrlo je važno da se odrede rokovi i da se ih se pokušava poštovati, jer nemamo puno vremena. Želim napomenuti da u EU nije bitno ući samo zbog gospodarskih razloga, nego je to prije svega pitanje društvenih standarda. Bitno je da hrvatsko društvo dosegne civilizacijske i društvene norme razvijenih europskih demokracija.

Luka Capar, Vjesnik


6. ožujka 2008.
Domaći brodovi postaju izvozni "brand"
Hrvatska mala brodogradnja iz godine u godinu povećava izvoz, a domaće brodice sve češće nalaze kupce na zahtjevnom europskom tržištu
U Hrvatskoj 120 tvrtki proizvodi radne brodove i brodice za sport i razonodu. Na otocima je registrirano 13 brodogradilišta i 14 proizvođača brodica, a ukupno je u toj branši u Hrvatskoj zaposleno 2308 radnika, doznajemo od Marija Polle, tajnika Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Polla ističe da se brodovi izvoze u Sloveniju, Italiju, Austriju, Njemačku, Nizozemsku, Francusku, Švedsku i Veliku Britaniju, a nedavno su izvezena i tri gumenjaka u Turkmenistan.
Iz podataka o vrijednosti izvezenih plovila iz Hrvatske lako je uočljivo da izvoz u tom segmentu raste iz godine u godinu. Tako je vrijednost izvoza brodica 2004. godine iznosila 20,5 milijuna dolara, 2005. godine povećala se gotovo 30 posto na 26,5 milijuna dolara, dok je 2006. ukupna vrijednost izvezenih plovila iznosila 28,1 milijun dolara. Polla očekuje da će, kada se dobiju podaci za 2007., vrijednost izvezenih plovila biti najmanje 35 milijuna dolara. Među najvećim proizvođačima po broju i vrijednosti plovila za sport i razonodu u Hrvatskoj prednjače Elan motorni brodovi, koji se proizvode u Obrovcu, AD Brodovi iz Solina, Pičuljan Marina, Prinz Adriatic iz Oroslavja, SAS Vektor iz Zadra te Damor iz Kaštel Sućurca. Što se tiče proizvođača radnih brodova, najveći su Montmontaža Greben iz Vela Luke i Thenomont iz Pule. Osim radnih brodova, u Hrvatskoj se proizvode i mega-jahte, trenutačno ih grade u Heliyachtu u Puli i Brodogradilištu specijalnih objekata u Splitu.
Danas se u Hrvatskoj proizvodi sve što je potrebno za opremanje brodica, od motora do visokovrijednih boja i hladnjaka. Domaći brodograditelji imaju zastupnike u brojnim europskim zemljama i brodove prodaju diljem svijeta, a izvoze od Francuske i Njemačke, preko Rusije do Indije i Maroka. Splitski AD Boats, Elan iz Obrovca, zadarski SAS Vektor, Grašo, Pičuljan i pulski Heliyacht lideri su u proboju na inozemna tržišta. Da bi se dobio dojam koliko su domaći brodograditelji uspješni, treba se samo podsjetiti kako je jedrilica >Salona 37<, koju su izradili u solinskom AD Boatsu, proglašena europskim brodom godine na nautičkom sajmu u Düsseldorfu.

Nautička promocija domaće brodogradnje

>Adriatic Boat Show< nautički je sajam koji će se prvi put održati od 15. do 19. rujna u Šibeniku. Organizator je Nautički centar Prgin, inače osnivač Klastera male brodogradnje. Sajam je prilika, ističu u Klasteru, da se domaća mala brodogradnja okupi na jednom mjestu. Članice Klastera na šibenskom sajmu sudjelovat će s posebnim pogodnostima.
Ivan Smirčić, Vjesnik
6. ožujka 2008.
U četiri godine uloženo deset milijuna eura
Tvrtka Saint Jean Industries iz Slavonskog Broda ovogodišnji je dobitnik >Zlatne kune<. Riječ je o francuskoj tvrtki, partneru svjetske automobilske industrije, u kojoj se proizvode aluminijski odljevci za automobile grupe PSA, odnosno >peugeot< i >citroën< S. A.

Ovogodišnji dobitnik >Zlatne kune< u kategoriji srednjih poduzeća je tvrtka Saint Jean Industries, ujedno i najveći ulagač u brodskoj Slobodnoj zoni. Riječ je o francuskoj tvrtki, partneru svjetske automobilske industrije, koja je u pogon u Slavonskom Brodu gdje se proizvode aluminijski odljevci za automobile grupe PSA, odnosno >peugeot< i >citroën< S. A., uložila gotovo 10 milijuna eura.
>Budući da radimo isključivo za izvoz, priznanje nam u tom smislu neće puno pomoći, ali nam je iznimna čast što smo ga, za manje od četiri godine koliko radimo, uspjeli dobiti i svakako je poticaj za dalje<, kaže o >Zlatnoj kuni< direktor brodskog Saint Jean Industriesa Igor Rosandić. Dodao je da je prije nekoliko mjeseci ta tvrtka dobila i priznanje >Gazela< za najbrži rast.
U hali, površine oko 7500 četvornih metara, Francuzi su instalirali najsuvremeniju opremu za proizvodnju aluminijskog lijeva za motore automobila, pa se vrijednost investicije do sada popela već na 10 milijuna eura. Broj zaposlenih povećao se s 30, koliko ih je bilo na početku, na 140 radnika koliko ih je trenutačno. Iako su ukupni prihodi za prošlu godinu bili nešto manji od planiranih, direktor Rosandić je s 12 milijuna eura prihoda zadovoljan.
>Automobilsko tržište je osjetljivo i stoga je najvažnije da se prihodi iz godine u godinu povećavaju<, podsjeća Rosandić. Budući da su cjelokupni prihodi realizirani na ino-tržištu, Saint Jean Industries je već godinama drugi po apsolutnim pokazateljima izvoza u Brodsko-posavskoj županiji, a kada se usporedi broj radnika s izvozom, ta je tvrtka među najjačih 10 izvozno orijentiranih tvrtki u Hrvatskoj.
Iako za sada nema potrebe za širenje proizvodnje, Rosandić napominje da će, ako bude potpisan ugovor s još jednim svjetskim proizvođačem automobila, biti nužno zaposliti dodatnu radnu snagu. Anita Benić, Vjesnik


5. ožujka 2008.
UDRUŽENI JUG Ruralni turizam
Jadran zajednički 'brand'
Najmanje 11 zakona i deset podzakonskih akata bavi se ruralnim turizmom
Katica CIKOJA
Prije samo godinu dana bilo je tek petnaestak avanturista, danas imaju i turističkog državnog tajnika. Kažu, Istra je u sektoru kojim se bavi definitivno ispred svih, ali uvjereni su da hrvatski jug može bolje jer ima bolje potencijale.

A upravo im je potencijal 'as u rukavu' s kojim računaju na skoru prednost pred ostalima, ali koji ne uključuje samo prirodne resurse, već i ujedinjene županije, odnosno kantone - Dubrovačko-neretvansku i Splitsko-dalmatinsku županiju s Hercegovačko-neretvanskim kantonom (BiH).

Partneri koji su ih okupili na zajedničkom projektu u Dubrovniku su najjužnija hrvatska županija, regionalna i razvojna agencija Dunea u suradnji s mostarskim kolegama iz agencije Redah te talijanski partner Marin Vocci, koji je na konkretnim primjerima pokazao kako to rade i po čemu su različite regije Friuli-Venezia Giulia ili, na primjer, Toscana.

Zajednički interes zove se ruralni turizam, krajnji cilj >Jadran kao turistički brand <, a glavni nositelji tog oblika turizma djelovat će i nastupati na tržištu kao - velika turistička regija.

Zbrka u zakonskim propisima i inspekcijama

>Cilj projekta je, naime, unaprjeđenje lokalnog gospodarstva na ruralnom području Splitsko-dalmatinske i naše županije te Hercegovine kroz razvoj ruralnog turizma <, istaknule su stručne suradnice na projektu prekogranične suradnje u Dunei Blažena Brčić i Andrea Novaković.

Kako to rade susjedi, Talijani, doznalo se iz Voccijeve priče, posebno kad je riječ o jednoj od glavnih komponenti, a to je povezivanje javnog i privatnog sektora.

To je sustav koji se i u Italiji dograđuje, pa u nekim dijelovima i zapinje, što je, s obzirom na hrvatske zakone, bilo i upozorenje stručne suradnice u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Dubrovnik, Marice Pulitike.

>Najmanje 11 zakona i deset podzakonskih akata bavi se ruralnim turizmom, a da se i ne govori o ispreplitanju nadležnosti raznih ministarstava <, objasnila je aktualnu kontradiktornu zakonsku regulativnu na tom području u Hrvatskoj Marica Pulitika. Dodala je još dva razloga mjerodavnima za razmišljanje - uz nedostatak jedinstvenog naziva (seoski, ruralni ili agroturizam), tu je i pet različitih inspekcija koje prate rad na terenu.

Na različitu situaciju na terenu i u Italiji upozorio je Vocci, kao i na uspjeh koji je od područja do područja različit, posebno kad je, kao u našem slučaju, riječ o sjeveru i jugu. >Šezdeset posto agroturizama bile su seoske zadruge koje su proizvode kupovale u trgovini ispred svoje kuće i to je još donedavno bio veliki problem, jer u tom slučaju nije riječ o vlastitoj, lokalnoj proizvodnji<, rekao je Vocci.

Učiti na dobrim i lošim poslovnim potezima

I to je regulirano zakonskim propisima, što u našem primjeru tek slijedi, a čemu će prethoditi izrada studije ruralnog turizma za veliku turističku regiju<. Prema svemu sudeći, osobito nakon ovih dana uspjelih dogovora o zaživljavanju Dubrovnika kao centra za odgovorni turizam, Dubrovačko- neretvanska županija učinila je važan iskorak po pitanju selektivnih oblika turizma, budući da joj je takvim pristupom napokon zajamčen razvoj dosad zapuštenih prostora njene unutrašnjosti. Vjesnik


5. ožujka 2008.
Novi povoljni krediti poduzetnicima i poljoprivrednicima
HBOR će sufinancirati korisnike SAPARD - a i PHARE 2006 uz kamatnu stopu dva posto
ZAGREB - >Mali i srednji poduzetnici te veliki poduzetnici koji ulažu u poljoprivredu moći će dobiti kredite s kamatnom stopom od dva posto, dok će za ostale kamatna stopa biti četiri posto<, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), u utorak u Zagrebu prilikom predstavljanja kreditnih programa za korisnike programa SAPARD i PHARE 2006.

U sklopu programa kreditiranja za SAPARD, HBOR će financirati proizvodne kapacitete u sektorima voća i povrća, mesa, mlijeka, jaja, žitarica i uljarica, kao i prerađivačke kapacitete u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, ribarstva, voća i povrća. Financirat će se cjelokupna investicija koja uključuje: dio investicije koji će se kandidirati za SAPARD program (50 posto priznatih prihvatljivih podataka), dio investicije koji nije moguće financirati povratom iz SAPARD-a te dio investicije koje uopće nije moguće kandidirati za SAPARD, kao što je kupnja stoke ili zemljišta. Krediti će se realizirati izravno, a ne preko poslovnih banaka. Maksimalni iznos kredita nije ograničen, već isključivo ovisi o kreditnoj sposobnosti poduzetnika. HBOR je do sada finacirao 10 od 29 projekata iz programa SAPARD. Sve informacije zainteresirani poduzetnici mogu dobiti na internetskim stranicama banke www.hbor.hr. [Iva Kekez], Vjesnik


5. ožujka 2008.
GAST nadišao žnjanski plato
Posjetitelji će moći po promotivnim cijenama kušati više od 450 namirnica iz cijelog svijeta
Irena DRAGIČEVIĆ
Čak 1269 izlagača iz 21 zemlje ove će se godine, od 5. do 9. ožujka, predstaviti pod šatorima na splitskom Žnjanu u sklopu 13. sajma GAST u organizaciji tvrtke Sajam Split.

Sajam GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova. Tako se već 13. godinu u njegovom sklopu odvijaju sajmovi prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, treću godinu zaredom Mediteranski sajam te sajmovi kave, vinai namještaja. Drugu godinu zaredom GAST je ugostio i Saturn - Sajam turizma, a prvi put i projekt >GAST around the world<.

>Sajam GAST godinama je u gospodarstvenim krugovima prepoznat kao mjesto pripreme za nadolazeću turističku sezonu, a slijedom golemog zanimanja i na ovom GAST-u bilježimo rast od čak 35 posto svih ekonomskih pokazatelja. GAST je mjesto razmjene važnih informacija i stvaranja međusobnih partnerstava i dobrih poslova, što prepoznaju gospodarstvenici u Hrvatskoj i u široj regiji, a to ove godine dokazuje i uključivanje Bosne i Hercegovine u projekt zemlje partnera.

Prvi put Split je uistinu sajamski grad, a sajam GAST nadišao je žnjanski plato<, ističe Igor Bagarić, direktor Sajma Split. Pored brojnih gospodarskih mogućnosti koje GAST nudi, posjetitelji će u večernjim terminima za vrijeme Sajma moći uživati u kazališnim i kinopredstavama, koje poklanja Bosna i Hercegovina.

Kap za slap

Sajam Split u suorganizaciji s Rotary Clubom promovira humanitarnu akciju >Kap za slap< kroz svoju tradicionalnu revijalnu manifestaciju >Poznati u kuhinji<. Neki od poznatih koji kuhaju uz pomoć profesionalnih kuhara Zlatka Marinovića i Zdravka Kalabrića su Nino Pavić, Ivan Kuret, Robert Pauletić, Marijan Ban i Ilija Naletilić.

>Posjetiteljima nudimo jedinstvenu priliku da proputuju cijeli svijet u samo pet dana kroz novi projekt 'GAST around the world', u kojem sudjeluju predstavnici zemalja sa svih kontinenata, a na Sajmu će posjetitelji moći po promotivnim cijenama kušati više od 450 namirnica iz cijelog svijeta<, kaže Bagarić.

>GAST around the world<

>GAST around the world< organizira se prvi put u Hrvatskoj, a uključuje suradnju s diplomatskim predstavništvima u Republici Hrvatskoj, s ciljem promicanja turističke, gastronomske, kulturološke i gospodarske integracije. Prvi put u Hrvatskoj države sudionice putem svojih veleposlanstava imaju priliku skupno predstaviti svoju ponudu hrvatskom gospodarstvu, dok se hrvatskim proizvođačima pruža prilika plasmana proizvoda na inozemno tržište.

Pored izlagačkog dijela, na sajmovima GAST i >GAST around the world < održavaju se i važne stručne gospodarske konferencije, natjecanja i ocjenjivanja kvalitete proizvoda. Tako se i ove godine organizira međunarodno ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, CROTOP 10 - natjecanje kuhara Hrvatske kuharske reprezentacije, Regionalno natjecanje barmena, Natjecanje 'flare' barmena, Food Festival, Kuharska revija - >Poznati u kuhinji< te Saturn - edukacijski i konferencijski program koji se održava s ciljem podizanja kvalitete usluga turističke ponude. Vjesnik


5. ožujka 2008.
Agro Arca za inovativnu proizvodnju hrane
Cilj Prvog sajma inovacija, novih ideja i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Agro Arca, koji će se održati u travnju u Slatini, poticanje je ekološke proizvodnje hrane, kao i inovativni pristup u tradicionalnoj proizvodnji hrane Udruga inovatora hrvatske (UIH) i Poglavarstvo Grada Slatine u suradnji s Hrvatskom zajednicom tehničke kulture i Virovitičko-podravskom županijom organiziraju Prvi sajam inovacija, novih ideja i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji pod nazivom Agro Arca 2008. Sajam će se održavati u Slatini od 18. do 20. travnja, a o kakvoj je zapravo izložbi riječ, trenutačno jedinstvenoj u Hrvatskoj, doznali smo od predsjednika UIH-a Stanislava Čajavca, koji objašnjava kako je cilj Prvog sajma inovacija Agro Arca poticanje ekološke proizvodnje hrane, kao i inovativni pristup u tradicionalnoj proizvodnji hrane. >Program Agro Arce nastavak je osnovnog programa izložbe inovacija Arca, koja se održava svake godine u Zagrebu<, kaže Čajavec. Ističe kako Agro Arca nije tipičan prehrambeni sajam, već je riječ o drukčijem događaju kod kojeg bi se željelo nastaviti priču o Hrvatskoj kao gospodarstvu znanja. >Domaći turizam nije dovoljno pokriven vlastitom hranom, a sljedeći korak u oživljavanju domaćeg turizma bio bi, osim da se turistima osigura cjelokupna usluga, da im se također osigura da jedu kvalitetnu hranu koja je proistekla iz našeg podneblja<, objašnjava Čajavec. >Ona obitelj koja dođe na dvotjedni odmor u Hrvatsku svakako želi probati i izvornu hrvatsku hranu<, nastavlja Čajavec. Upravo bi se takva rješenja u pogledu domaće hrane, ali i proizvodnje hrane mogla predstaviti na Agro Arci, kao i sva druga rješenja koja su od interesa za poljoprivredu, s osnovnim ciljem da osiguraju ekološki sigurnu proizvodnju hrane. Napominje kako Hrvatska ima dobre uvjete, gledajući na stanje tla, za ekološki prihvatljivu hranu, kao i recepte koji su osobiti za goste i predstavljaju zanimljivost ovog podneblja. >Inovativna poljoprivreda novi je pojam, posebice u Hrvatskoj<, kaže Čajavec. Dodaje da će Agro Arca dati i veliki doprinos prepoznavanju kraja u kojem će se održati, odnosno u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje će se okupiti gosti iz cijele Hrvatske i regije. Cilj izložbe je što više potaknuti kreativno razmišljanje i na području proizvodnje hrane. Sajam će imati i komercijalni karakter, ali bi trebao okupiti i udruge, pojedince, tvrtke i znanstvenike te predstavljati pozornicu gdje će se "veliki" povezati sa "malima" i preuzeti neka njihova rješenja, koja bi kasnije ušla u komercijalnu proizvodnju. Čajavec dodaje i kako će se svi izlošci i ocjenjivati putem glasova žirija. >U Hrvatskoj je važno stvarati hranu s hrvatskim znakom kvalitete te je ponuditi turistima koji će iz godine u godinu biti sve izbirljiviji. Na taj način treba im pružiti još ljepši ukupni doživljaj koji će ponijeti sa sobom iz Hrvatske<, smatra Čajavec. Dodaje kako je važno početi razmišljati o gastronomskoj komponenti hrane. Ugovor s Gradom Slatinom o održavanju Agro Arce sklopljen je na pet godina, a očekuje se da će taj projekt trajati i puno dulje. Organizatori na Sajmu očekuju predstavnike vodećih segmenata prehrambene industrije, kao i predstavnike znanstvene zajednice. Najbolja rješenja, osim na Sjamu u Slatini, prikazat će se i na velikoj jesenskoj izložbi inovacija Arca u Zagrebu. Pored toga, ističu u UIH-u, u listopadu će se organizirati i izložba suvenira, također pod imenom Arca, gdje bi se predstavila najbolja rješenja za suvenire koji bi bili prepoznatljivo hrvatski, a koji bi se naposljetku mogli naći u svim gradovima, bez obzira koji dio Hrvatske ti suveniri karakteriziraju, odnosno predstavljaju. Turisti se često susreću s problemom koji suvenir ponijeti na odlasku iz Hrvatske. Rješenje bi bilo da se, primjerice, i šestinski kišobran ili bilo koje drugo dobro rješenje može pronaći kao suvenir u bilo kojem hrvatskom gradu. Ivan Smirčić, Vjesnik


4. ožujka 2008.
SURADNJA Kraš i Metro Hrvatska
Kraš ulazi na rusko tržište
Darko Radišić, član Uprave Kraša, nada se da će širenje Metroa u Rusiji osigurati i rast Kraša na tom tržištu
ZAGREB - Sukladno svojoj strategiji suradnje s domaćim dobavljačima, Metro Cash&Carry Hrvatska podržao je Kraš u izvozu njihovih proizvoda u Metroove veleprodajne centre u Rusiji, navodi se u zajedničkom priopćenju Kraša i Metroa.
Suradnja Kraša s Metroom projekt je velikog potencijala budući da Metro u Rusiji ima vrlo jaku poziciju na tržištu sa svojih četrdesetak veleprodajnih centara i daljnjim planovima za širenje na tom brzorastućem tržištu. Na inicijativu i preporuku Uprave hrvatskog Metroa, vezanu uz kvalitetu proizvoda i izvozne mogućnosti Kraša, na zajedničkom je sastanku dogovoren početak suradnje. >Prve količine robe počele su se prodavati u prosincu 2007. i očekuje se da će se u nastavku pregovora, uz bombonijeru Griotte, ponuditi kupcima širom Rusije i drugi artikli iz programa hrvatskog proizvođača<, rekao je Stephen Kreeger, član Uprave za nabavu prehrambenih proizvoda u Metro Cash&Carry Rusija.
Metro u Hrvatskoj već šest godina gradi strateško povezivanje s gotovo svim hrvatskim proizvođačima hrane i želi biti i pomoć i logistika svojim dobavljačima pri izlasku na vanjska tržišta, navodi se u priopćenju. Zasad su to uspjeli putem internacionalnih korporativnih ugovora s većim hrvatskim dobavljačima, čiji se proizvodi već nalaze u više Metroa u zemaljama regije, kao i s dosta manjih proizvođača, među ostalim putem on-line aukcija.
Suradnja s Krašem prvi je primjer u kojem su bili inicijator i potpora jednom velikom hrvatskom proizvođaču na tržištu Rusije.Darko Radišić, član Uprave Kraša, istaknuo je kako se suradnja Kraša i Metroa ostvaruje na nekoliko tržišta te se nada da će daljnje širenje Metroa u Rusiji osigurati i rast Kraša na tom tržištu.


3. ožujka 2008.
Daska za jedrenje s biciklom izazvala zanimanje u Münchenu
Taj primjer pokazuje da je za uspjeh potrebna još samo integracija obrta, malih i srednjih poduzetnika i velikih gospodarskih subjekata
Sajam obrtništva u Münchenu još je jednom pokazao kako bez kvalitetne prezentacije, ali i upoznavanja konkurencije, gospodarstvenici ne mogu znati koliko zapravo vrijede na zahtjevnom europskom tržištu. Ono što je još znakovitije, izrekao je na ovogodišnjem sajmu predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, priznavši žalosnu činjenicu kako je od 100.000 obrtnika samo 15 posto proizvodnih, dok u ukupnom hrvatskom izvozu obrtništvo sudjeluje s mizernih 0,9 posto. Pogledavši njemačke obrtnike koji su danas na tržištu prepoznati kao prepoznatljivi "brandovi", postaje jasno kako je potrebno hitno napraviti nove korake u jačanju najdinamičnijeg gospodarskog sektora. Amir Đenđo iz Svete Nedjelje, koji s bratom vodi obiteljski obrt >Elektrosanitarij<, nakon četrdeset godina iskustva potvrđuje činjenicu kako bez povezivanja svih elemenata gospodarstva nema daljnjeg napretka.
>Temeljne jedinice hrvatskog gospodarstva, a to su obrtnici, mali i srednji poduzetnici, moraju se povezati s velikim gospodarskim subjektima i tako nastupati na globalnom tržištu, jer rijetki su oni koji uspiju sami ostvariti veći uspjeh<, ističe Đenđo. >Elektrosanitarij< izvozi čak 60 posto svog proizvodnog programa peći za toplinsku obradu metala, peći za topljenje obojenih metala, industrijskih i laboratorijskih sušnica i slično, a potvrdu kvalitete svog proizvoda dobili su i interesom kineskog zdravstvenog sustava, ali i industrije za njihov proizvod sanitarnih peći. >Ako potpišemo sporazum s Kinezima, još će se jednom potvrditi teza kako je nužno povezati se s velikim gospodarskim subjektima, konkretno s Končarom, koji već i proizvodi dio naših aparata<, naglašava Đenđo. Cijena uređaja koji koriste gotovo sve bolnice u Hrvatskoj košta na našem tržištu oko 1500 eura, dok isti stroj za njemačko tržište prodaju za 3500 eura, što pokazuje da su u inozemstvu spremni platiti kvalitetu.
Drugi primjer uspješnog nastupa na sajmovima je obrt >Auto-Mart< iz Zagreba čiji je vlasnik Radovan Marin ponosni autor dva izuma koji su na izložbama u Londonu i Zagrebu osvojila srebrne medalje. Okomito parkiranje za bicikl već je pronašlo svoje mjesto u brojnim tvrtkama, hotelima i gradskim parkiralištima, kako zbog svoje cijene, tako i zbog praktičnosti koja omogućuje parkiranje deset bicikala s trostrukom zaštitom od krađe, na mjestu jednog parkirališnog mjesta za automobil. Ipak, na sajmu je pozornost privukla nova inovacija koja je prije nekoliko dana zaštićena kao proizvod u Europskoj uniji, a riječ je o dasci za jedrenje koju pokreće bicikl.
>Daska za jedrenje s biciklom privukla je pozornost na nedavnom sajmu inovacija u Londonu, a u SAD-u je izazvala pravi "bum", tako da smo dobili već nekoliko upita iz Hollywooda o mogućoj prodaji<, kaže Marin. Izloženi prototip izazvao je veliku pozornost i na sajmu u Münchenu, a saznajemo kako su za komercijalnu proizvodnju zainteresirane i tvrtke iz Italije i Španjolske, no još nema konkretnog dogovora.
Radovan Marin bi najviše volio kada bi proizvodnja mogla biti pokrenuta u Hrvatskoj uz promociju u našim turističkim središtima gdje bi, siguran je, bili prava atrakcija.
Navedeni primjer jasno pokazuju kako naše gospodarstvo ima potencijala, imamo ideju, imamo znanje imamo i želju za proizvodnjom. Potreban je još onaj konačan korak u kojem bi institucije povezale i pomogle u integraciji obrta, malih i srednjih poduzetnika i velikih gospodarskih subjekata. Luka Capar
3. ožujka 2008.
BREND Prilog zaštiti dalmatinske delicije
Pršuti položili ispit
Udruga za zaštitu dalmatinskog pršuta održala je predstavljanje i kušanje pršuta, a sve radi zaštite njegove >izvorno hrvatsko< vrijednosti
SINJ - U sinjskom hotelu >Alkar< u subotu je održano predstavljanje i i kušanje pršuta, a sve radi zaštite tog dalmatinskog brenda >Izvorno hrvatsko <. Organizator je Udruga za zaštitu dalmatinskog pršuta koja okuplja 30 proizvođača te delicije.

Stručni žiri pod vodstvom prof. dr. Romana Bošca sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta ocjenjivao je 20 jednogodišnjih pršuta.
>Pršuti su vrhunske kvalitete, slanost je na visokoj razini, ukusni su, ugodna mirisa i izgleda, lijepe boje. Prema projektu, sve mora biti usklađeno - zdravlje svinje, pasmina, prehrana, klanje, soljenje, zrenje.

Cilj akcije je bio kako zaštititi taj naš proizvod koji je posve drukčiji i bolji od talijanskog, španjolskog, slovenskog i francuskog pršuta, što su pokazala i domaća istraživanja <, rekao nam je Božac.
U >Alkaru< će se 25. i 26. travnja održati Treći nacionalni sajam pršuta. Organizatori ističu da će ovogodišnji sajam imati i međunarodni karakter jer će sudjelovati i proizvođači iz Italije, Španjolske, Slovenije, BiH. [Nedjeljko Musulin], Vjesnik


29. veljače 2008.
Otvoren izvoz za 819 proizvoda u zemlje islama
Piše: Sanja Zegnal/EPEHA
Foto: Željko Hajdinjak/CROPIX
U Hrvatskoj je do sada izdano 12 certifikata koji jamče hranu u skladu sa striktnim pravilima islamske zajednice
VARAŽDIN - Čak 819 proizvoda poslovnoga sustava varaždinske Vindije od danas se može slobodno izvoziti i prodavati u arapsko-islamskim zemljama koje traže certifikat Halal koji je danas dodijeljen upravi Vindije. Time se varaždinskoj Vindiji i njezinim profitnim centrima, Koki i Vindonu, otvara mogućnost izvoza u čak 44 zemlje. - U Hrvatskoj je do sada izdano 12 certifikata, a na području cijele regije koju pokriva Agencija za cetrificiranje dodijeljeno ih je 26 i iznimno smo zadovoljni suradnjom s hrvatskim proizvođačima prehrambenih proizvoda, tvrdi Haziz ef. Hasanović, član mešihata islamske zajednice. Halal certifikat jamči hranu u skladu sa striktnim pravilima islamske zajednice koja zabranjuje konzumiranje hrane svinjskoga porijekla, alkohola, krvi, nekih aditiva i sličnih proizvoda. Halal certifikat dobilo je 207 Vindijinih mlijeka i mliječnih proizvoda, sireva i sokova, Koka je dobila certifikate za 407, a Vindon za 99 proizvoda zamrznutog i svježeg purećeg i pilećeg mesa, pečenih paniranih proizvoda i prerađevina. Jutarnji list


29. veljače 2008.
Tvrtke SAS Vektor i Donat Boats u klasteru male brodogradnje
Od 80 malih brodogradilišta u Hrvatskoj u klasteru male brodogradnje okupilo ih se tridesetak
U klasteru male brodogradnje koji okuplja 30 članica, iz Zadra dolaze dva jaka proizvođača. SAS Vektor d.d. je potpisao ugovor o osnivanju klastera lani u rujnu na Međunarodnom nautičkom sajmu Nautica 2007 u Rijeci sa još 20 članica, dok je u prvom proširenju kada je pristupilo njih devet bio i Donat boats u sastavu holdinga Tankerkomerc. Nenad Grozdanić, direktor Donat boatsa ne nada se skorim zajedničkim akcijama jer kaže tek je izabrana uprava klastera koja će obići sve članice, posjetiti brodogradilišta, snimiti stanje te sastaviti program rada. Bit će to viđenje ove uprave kako da članice pomognu jedne drugima i kako zajedno nastupati na međunarodnim sajmovima i u novim poslovima. Uostalom klaster je i osnovan radi međusobne suradnje osnivača, proizvođača malih plovila i pratećih djelatnosti kao što su usluge dizajniranja i projektiranja, proizvodnja komponenata, usluge montaže, nadzora i sl. Mario Polla, tajnik Udruženja male brodogradnje HGK-Županijske komore Rijeka koji je sigurno među najzaslužnijima za osnivanje klastera, kaže da je u izradi i adresar male brodogradnje koji će sadržavati sve proizvođače opreme, projektante i servisere, a dosada pronašli su 90 takvih tvrtki. Brodogradilište Donat boats d.o.o. je osnovano 1997. godine, u većinskom je vlasništvu holdinga Tankerkomerc i proizvodi te popravlja sportske i rekreativne čamce. Osnovna snaga kažu u brodogradilištu su zaposleni, njih tridesetak od čega je deset primljeno u posljednja dva mjeseca, uglavnom mladih stručnjaka (prosjek godina je 34) željnih napredovanja i usavršavanja u svojoj profesiji. Proizvodna linija trenutačno se sastoji od motorne jahte Donat 800 te inovativne i nagrađivane linije brodova za rad i razonodu pod zajedničkim imenom Filo. Trenutačni kapacitet proizvodnje je do 35 plovila godišnje, a upravo je završen i razvoj novog motornog broda FURIBOND 11.80. Calafuria Scorpionero 950, posljednji u proizvodnoj liniji Donat boatsa, brod je kojemu se predviđa svijetla budućnost na domaćem i europskom tržištu. Uz sebe vezuje rad čuvenog talijanskog projektanta Vicenza Catarsija čiji su projekt otkupili u Donat boatsu, odnosno Tankerkomercu i time postali jedini njegov ovlašteni proizvođač u Hrvatskoj koji može raditi originalne Calafurije po licenciji. Ove godine, naglašava Grozdanić, proizvest će se nešto manji broj brodova no većih dimenzija. U proljeće se kreće s proizvodnjom nove Calafurie linije dužine 12 metara koja će promociju imati u listopadu na nautičkom sajmu u Đenovi. Sas-Vektor postoji kao proizvođač brodova od 1987. godine i tvrtka je s najduljom tradicijom izrađivanja brodova od stakloplastike u Hrvatskoj. U 20 godina rada proizvedeno je više od 350 plovila. Prve proizvedene jedinice bile su 12 metarske jedrilice, a vrlo brzo započeto je i s proizvodnjom broda Adria 1000. Razvoj jedrilica također je bio značajan te se ubzo počela proizvoditi jedrilica Vektor 36, te naposlijetku Vektor 401.

Prijedlog mjera za razvoj male brodogradnje
Poticati ulaganja u modernizaciju proizvodnih pogona i rast proizvodnje
Ukinuti carinske dadžbine na uvozne proizvode koji se ugrađuju na brodice
Subvencionirati troškove certificiranja plovila i proizvodnih pogona
Brodove za potrebe državnih organa i javnih poduzeća nabavljati u domovini
Osigurati državna jamstva za ulaganja na pomorskom dobru
Olakšati kreditiranje u proizvodnju i kreditiranje kupaca (plasmana proizvoda) Biserka Ranogajec, Poslovni dnevnik

26. veljača 2008.
HGK-a dodijelila "Zlatnu kunu"
Hrvatska gospodarska komora u veljači slavi obljetnicu osnutka i tom prigodom tvrtkama za izvrsno poslovanje dodjeljuje "Zlatnu kunu", nagrađuje inovatore i daje nagradu za životno djelo. Jučer su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, uz nazočnost premijera Ive Sanadera i brojnih gospodarstvenika dodijeljena priznanja za postignuća u 2007.

U kategoriji velikih kompanija, koje zapošljavaju više od 250 djelatnika, "Zlatnom kunom" je nagrađena tvrtka Končar - Distributivni i specijalni transformatori, Zagreb. Najbolja tvrtka u kategoriji srednje velikih (50-250 zaposlenih), koja je po ocjenjivačkom sudu HGK-a zaslužila "Zlatnu kunu" je Saint Jeans Industries, Slavonski Brod dok je u kategoriji malih poduzetnika to priznanje dobila tvrtka Adria Electronic iz Rijeke.

U sektoru bankarstva "Zlatnom kunom" se okitila Hrvatska poštanska banka dok je među osigurateljnim društvima tim priznanjem nagrađeno Croatia osiguranje a iz brojne grupacije hrvatskih inovatora nagrada HGK-a otišla je u ruke Rosi Ferinčević iz Zagreba te Marku Vukoviću iz Karlovca.

Nagradu za životno djelo primio dr. sc. Vilko Žiljak, redoviti profesor Grafičkog fakulteta u Zagrebu, autor više od 350 radova i zaslužan za izniman doprinos u hrvatskoj grafičkoj industriji. Poslovni dnevnik


11. veljače 2008.
EUROPSKI TJEDAN KRETANJA
Koprivnica drugi put medu tri najuspješnija grada
Bruxelles bira izmedu Frankfurta i Koprivnice
Koprivnica je do kraja 2007. sagradila 70 kilometara pješačkobiciklističkih staza, što daje dva kilometra na 1000 stanovnika

Željko KRUŠELJ

BRUXELLES/ KOPRIVNICA - Koprivnica je drugi puta uvrštena među tri najuspješnija grada u provođenju prošlogodišnjih programa iz Europskog tjedna kretanja. U program za 2007. bilo je uključeno čak 2015 gradova iz 35 zemalja, među kojima su bile i sve članice Europske unije. Iz Bruxellesa potvrđuju da su oboreni svi rekordi u masovnosti toga natjecanja, pa se računa da je u najrazličitije akcije bilo uključeno više milijuna Europljana.

Proglašenje 13. veljače

Pobjednik će već 13. veljače biti proglašen u prostorima Europske komisije u Bruxellesu, a na prigodnoj svečanosti koprivničku će gradsku vlast predstavljati gradonačelnik Zvonimir Mršić i gradska vijećnica Helena Hećimović. Nagradu pobjedniku predat će osobno Stavros Dimas, europski povjerenik za okoliš. Prema neslužbenim informacijama drugi je finalist njemački velegrad Frankfurt, dok ime trećeg grada još nije poznato. Koprivnica u kampanji Europskog tjedna kretanja sudjeluje od njezinog početka 2002. godine. Četiri je puta bila među deset najuspješnijih, a 2005. našla se prvi put i u finalu toga natjecanja s Budimpeštom i Kopenhagenom, koji je te godine i proglašen pobjednikom.

Tada je koprivnički model razvoja grada u kojem se posebno inzistira na ekološko-rekreativnim sadržajima i kvaliteti življenja, predstavljen u nizu međunarodnih seminara radionica. Koprivnica je, kako je to potvrđeno i u Bruxellesu, zaslužna što se u to prestižno natjecanje uključilo još osam hrvatskih gradova, uključujući Zagreb.

Kad se promotri što je to bruxellesku administraciju potaknulo da stalno ističe koprivnički primjer, onda su neki argumenti u korist >grada u pokretu< doista neprijeporni.

33 dječja igrališta

Koprivnica je do kraja prošle godine sagradila čak sedamdesetak kilometara pješačko-biciklističkih staza, što je prosjek od dva kilometra na 1000 stanovnika, a tijekom 2008. gradit će se daljnjih desetak kilometara. Važan su argument brižno uređivane zelene površine, kao i broj sportskih dvorana, bazena te dječjih igrališta. Potonjih je trenutačno 33, što znači jedno na 1000 stanovnika. Koprivničkim je vlastima uspjelo da veliki gradski park očuvaju u samome središtu, dok je u užoj jezgri još nekoliko manjih parkova. Naposljetku, bitna je regulacija prometa, kojim je središte grada prepušteno pješacima i biciklistima.

Vjesnik
28. veljače 2008.
U Poreču otvoren ovogodišnji Promohotel
Više od 150 izlagača sudjeluje na 23. međunarodnom sajmu prehrane, pića i opreme za turizam
Više od 150 izlagača iz Hrvatske i inozemstva sudjeluje na ovogodišnjem 23. međunarodnom sajmu prehrane, pića i opreme za turizam Promohotel koji je jučer otvoren u porečkoj dvorani Intersport u Zelenoj laguni. Više od 60 posto ukupnog broja izlagača čine oni koji su već sudjelovali na prethodnim sajmovima, ove godine svoju ponudu predstavljaju na više od pet tisuća četvornih metara sajamskog izložbenog prostora. Promohotel jedna je od onih manifestacija koje doprinose simbiozi različitih profila gospodarstva, rekao je otvarajući sajam istarski podžupan Valerio Drandić. Istra zahvaljujući i takvim sajmovima želi učvrstiti svoju poziciju na vrhu hrvatskog gospodarstva po kvaliteti i rezultatima, kazao je Drandić. Franko Palma uime Hrvatske udruge hotelijera i restoratera kazao je kako upravo ovaj sajam daje doprinos akciji za kvalitetu u turizmu, ističući kako bez kvalitetnog turističkog proizvoda nema ni uspjeha u turizmu. Za dvadesetak dana otvaramo vrata ovogodišnjoj turističkoj sezoni koja bi prema svim pokazateljima trebala biti dobra. Međutim, time se ne smijemo zadovoljiti jer ima još puno prostora za odraditi na svim turističkim razinama, istaknuo je Palma, dodavši kako usmjerenje hrvatskog turizma ide u dobrom pravcu. Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za regionalni razvoj Šime Vidulina napomenuo je kako su trgovina i proizvodnja usko vezane djelatnosti i upravo su zbog toga, smatra on, takve sajamske manifestacije od iznimnog značenja. U sklopu sajma, koji će biti otvoren do subote, održat će se i niz stručnih predavanja te okruglih stolova radi edukacije menadžera, ugostitelja i turističkih djelatnika, ali i upoznavanja novih propisa i kretanja u ovoj branši. Poseban dugogodišnji partner Promohotela je udruga "Bio Istra", koja ove godine u sklopu sajma organizira okrugli stol pod nazivom "Ekološki turizam - turizam koji želimo?"

Poslovni dnevnik


28. veljače 2008.
USPJEŠNI ISTRANI NA MEĐUNARODNOJ MANIFESTACIJI >MASLINA SPLIT 2008.<
Ulje Sergia Černeke vicešampion
Černeka, maslinar iz Brnozi kod Sovinjaka, pehar je dobio za ekstradjevičansko maslinovo ulje od sorte črnice. Na splitskoj manifestaciji podijeljeno je pet takvih pehara, a ovaj je jedini završio u rukama istarskog maslinara . Među 20 najkvalitetnijih je i ulje Franka Vranića iz Vižinade

PULA/BUZET - Istarski maslinari brojnošću su, a i kvalitetom svojih ulja bili zapaženi na 4. međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana >Maslina Split 2008<, koja je u glavnom gradu Dalmacije održana proteklog vikenda u sklopu Tjedna maslinova ulja. Riječ je o najvećem skupu u našoj zemlji, a najboljem se pridodaje i naziv hrvatski šampion u kvaliteti maslinova ulja za 2008. godinu.

Ove su godine predstavljena 1.063 uzorka iz gotovo svih zemalja Mediterana, sudjelovalo je oko 500 maslinara iz cijelog Sredozemlja te Novog Zelanda, Kanade i Australije, a zlatne medalje dobilo je 350 uljara. Podijeljeno je i 120 posebnih nagrada te 200 diploma za ekstradjevičansko maslinovo ulje, nagrade i priznanja za aromatizirana i ekološka ulja, konzervirane masline i sireve u ulju te za etikete i ambalažu.

Od Istrana najprestižniju nagradu pokupio je Sergio Černeka, maslinar iz Brnozi kod Sovinjaka, koji osvojio je pehar vicešampiona za ekstradjevičansko maslinovo ulje od črnice. Na splitskoj manifestaciji podijeljeno je pet takvih pehara, a ovaj je jedini završio u rukama jednog istarskog maslinara. Uz to priznanje pripala mu je i zlatna medalja Top 20, koju je dobilo 20 proizvođača najkvalitetnijeg ekstradjevičanskog ulja. Među njima bio je još jedan Istranin - Franko Vranić iz Vižinade. Černeka je ujedno primio i zlatnu plaketu za najbolja ekstradjevičanska maslinova ulja hrvatskih sorti i to za črnicu. Za tu istu sortu zlatnu je plaketu dobio Sanjin Sirotić, također s Buzeštine, dok je za istarsku bjelicu nagrađeno ulje Klaudia Ipše iz Livada. Zlato je zaslužila i buža pulske tvrtke Brist te ona Lucia Toffetija iz Vodnjana, a za rosulju tvrtka Olea B. B. iz Rapca te Baljanin Emanuel Grubić. Zlatna plaketa za ekstradjevičansko maslinovo ulje prerađeno prešanjem otišla je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Šegon iz Brtonigle.

Nešto više o sudjelovanju na splitskoj maslinarskoj manifestaciji rekla su nam četvorica maslinara s Buzeštine, koji su osvojili priličan broj priznanja. Najodlikovaniji među njima, Černeka, sudjelovao je u četiri discipline - jednosortna i višesortna maslinova ulja te rana berba i kasna berba, s pet uzoraka ulja bjelice, črnice i leccina, a uz spomenute nagradu kući je donio još tri zlatne medalje i dvije diplome.

Miro Petohleb iz Čele u Split je poslao jedan uzorak miješanog maslinovog ulja i dobio zlatnu medalju. Ratko Klarić iz Dobrovice za tri je uzorka dobio dvije zlatne medalje i jednu diplomu, a Sanjin Sirotić iz Sovinjskog Polja zlatnu medalju i dvije diplome. Černeka proizvodi oko 1.300 litara ulja, Sirotić oko 400, a Klarić i Petohleb po dvjesto.

Sjevernoistarsko maslinovo ulje je izvrsne kvalitete, tvrdi Černeka. Ovaj maslinar iz Brnozi, ujedno i vlasnik uljare >Torkop< u kojoj su prerađena sva nagrađena maslinova ulja, kaže da masline uzgaja na 250 do 300 metara nadmorske visine, što je najsjevernija i najkontinentalnija točka na kojoj one uspijevaju.

- Nakon ovakvih rezultata i dalje ćemo organizirano sudjelovati na natjecanjima, tako da Buzet bude i grad tartufa i ekstradjevičanskog maslinovog ulja, ističe Klarić. Za uspjeh buzetskih maslinara, napominje Petohleb, najzaslužniji su prirodni uvjeti, potom maslinari i prerađivač, odnosno uljara. Masline buzetskog područja uglavnom nisu tretirane pesticidima pa se može reći i da ulje sjeverne Istre ima ekološki predznak.

B. BAN, G. ČALIĆ ŠVERKO

Zlatne medalje u rukama istarskih maslinara

Maslinari iz cijele Istre pokupili su u Splitu i velik broj zlatnih medalja. Najviše priznanja dobili su oni s Bujštine i to Oriano i Remiggio Benvegnu, Ecio Cinić, Giorgio Clai, obitelj Cosseto, Nino Činić, Livio Maglica, Silvano Pregara, Mario, Romano i Silvano Radešić, Aldo Smilović, Lidia Štelko te Giancarlo Zigante. Iz Vižinade zlato su osvojili Serđo Bajkin, Anđelo Bonaiuto, Antonio Fator, Robert Fatorić, Robertino Fazorić, OPG Geržinić, Ljiljana Milanović, Alesandro Poropat, Franko Vranić, OPG >Vranić-Vižinada<, a iz Kaštelira Obrad Kocijančić. Zlato je otišlo i Vivaniju Antoloviću i obitelji Černac iz Grožnjana, Oprtaljcima Đinu Antoncu i Milanu Vižintinu, dok je Klaudio Ipša iz Livada kući ponio dvije medalje. Dinko Benolić iz Umaga također je osvojio dvije medalje, a po jedno je zlato u Umag otišlo Mariju Bossaneseu, Zlatku Jeliću, Dariju Juriševiću, Franku Matijašiću, OPG-u >Salvella< i Eliju Zubinu, dok su u susjednom Novigradu priznanje za svoja ulja dobili Feručo Lubiana, Anton Ostružnjak i Renato Spitz. Iz Brtonigle odlikovani su Marija Buršić, Samo Kokosar, Jasmin Skender i OPG >Šegon<, iz Vrsara Zoran Mišetić, a rabačka tvrtka Olea B. B. dobila je pet medalja. S Buzeštine su nagrađeni Sergio Černeka (tri medalje), Ratko Klarić (dvije medalje), Miro Petohleb i Sanjin Sirotić, a s Pazinštine Bruno Flego. Boje Rovinjštine obranili su Baljani Aleksandar Vratović i Emanuel Grubić s dvije medalje te Miro Pokrajac, Korado Sergović, Anton Šturman i Rino Petar Šuran iz Rovinja. Na Vodnjanštini nagrade su otišle Danilu Gambaletti, Željku Fioru Mirkoviću, Antoniju Pastrovicchiju i Luciu Toffetiju, potom obitelji Balija u Fažani, dok su u Puli zlato dobili Agroprodukt, Brist (pet medalja) i Valdi Kliman. Glas Istre


27. veljače 2008.
Zainteresirani smo za ulaganja u HEP, HPB i Croatia osiguranje
EBRD želi financirati gradnju novog terminala Zračne luke >Zagreb< ako se Vlada i Grad Zagreb odluče na javno-privatno partnerstvo kao model financiranja Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je potpisala ugovor o financiranju Jadranka hotela vrijedan 24,4 milijuna eura. Time je stekla određeni vlasnički udio u toj tvrtki, a vlasnicima je omogućila razvoj. S tom investicijom broj projekata koje potpomaže EBRD u Hrvatskoj popeo se na 85, a vrijednost ulaganja premašuje 1,8 milijardi eura. Najveći dio ulaganja, 66 posto, usmjeren je na privatni sektor. Tim povodom razgovarali smo s direktorom EBRD-a za središnju Europu i zapadni Balkan Peterom Reinigerom.
. Koji su prioriteti EBRD-a u Hrvatskoj?
- Hrvatska je važan partner EBRD-a. Vrijednost naših ulaganja u Hrvatsku najveća je u regiji, ako se gleda omjer vrijednosti ukupnih investicija i veličine države. Prioriteti EBRD-a u Hrvatskoj su ulaganja u privatni sektor i turizam. No, privlači nas i financijski sektor. Nedavno smo potpisali manji ugovor, vrijedan 10 milijuna eura, o leasingu s Raiffeisen bankom. Ta investicija namijenjena je sitnijim investitorima koji od banke traže zajmove do 125.000 eura.
No, u financijskom sektoru nas prije svega zanimaju tvrtke u državnom vlasništvu poput Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. U njih želimo ubrizgati dodatni kapital, što nužno ne znači da ih želimo preuzeti. Želimo kontinuirano surađivati s financijskim sektorom u Hrvatskoj. Naglašavam da s privatnim tvrtkama imamo odlično iskustvo. Hrvatskoj je jako važno da privuče što više ulaganja u turizam jer vaša obala postaje sve popularnija. Ulaganje u Jadranka hotele naša je druga investicija u hrvatski turizam, a bit će ih sve više. EBRD ulaže u projekt koji stvara dodanu vrijednost.
. Rekli ste da su vam važna ulaganja u hrvatski turizam, no ta su ulaganja po vrijednosti investicija još daleko od ulaganja u razvoj infrastrukture, poput obnove i razvoja zagrebačkog vodoopskrbnog sustava(60 milijuna eura)?
- Samim time što ulažemo u infrastrukturu gradova - primjerice, financirali smo nabavku novih autobusa za javni prijevoz u Puli i Dubrovniku - pomažemo turizmu. Turizam podrazumijeva cijeli niz investicija poput investiranja u pročišćavanje otpadnih voda, vodoopskrbu, ceste, prijevoz i zbrinjavanja otpada. Spomenuo bih i projekt zbrinjavanja otpadnih voda u Puli.
. Spremate li uskoro neke konkretne projekte u Hrvatskoj?
- Prošle godine u Hrvatskoj smo ugovorili financiranje 14 projekata, od čega sedam izravnih, vrijednih 152 milijuna eura. Ostali su bili lokalni projekti. Glavni odbor EBRD-a upravo je odobrio financiranje restrukturiranje Željezare Sisak. Trenutačno pregovaramo s upravom te željezare. Uz to, pregovaramo s lokalnim vlastima u Sisku o projektu pročišćavanja otpadnih voda sličnom onom u Karlovcu, koji je vrijedan 22 milijuna eura. U tim projektima surađujemo s Hrvatskim vodama.
Puno ulažemo u razvoj infrastrukture gradova. Posebice želimo pomoći lokalnim vlastima u izgradnji županijskih prometnica, jer će Vlada ipak biti okupirana strateškim prometnim pravcima. Kako Hrvatska napreduje u pregovorima s EU-om, naša uloga u obnovi i razvoju infrastrukture samo će osnažiti novim javno-privatnim partnerstvima. Jako smo zainteresirani za financiranje proširenja Zračne luke >Zagreb< ako Vlada i Grad odluče taj projekt financirati po modelu javno-privatnog partnerstva ili koncesijom. Financiramo sličan projekt u Albaniji gdje lokalne vlasti i država razvijaju Zračnu luku >Majka Tereza< u Tirani. Zanima nas i razvoj hrvatskih luka. Dosad smo investirali u luke Ploče i Gruž.
. Tijekom svoje karijere bili ste na čelu energetskog sektora EBRD-a. Što mislite o proizvodnji i distribuciji energije u Hrvatskoj?
- U tom polju imamo odlična iskustva. Posjedujemo vlasničke udjele u raznim tvrtkama za distribuciju energije u Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Makedoniji. Također, ulažemo u proizvodnju električne energije. Zanimaju nas državne kompanije koje distribuiraju električnu energiju poput HEP-a. Željeli bismo dokapitalizirati HEP. Inače, distribucija električne energije je sektor u kojem privatne tvrtke mogu odigrati jaku ulogu i preuzeti veći rizik na tržištu.
. EBRD sudjeluje i u projektu oporavka okoliša Inine rafinerije u Rijeci. Priča se i o tome da Vlada planira prodati još dio svog udjela u toj tvrtki. Jeste li zainteresirani za Inu?
- Ne želim komentirati glasine. Nas ne zanima kratkoročni profit. Mi smo se opredijelili za dugoročne razvojne investicije.
. Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i EU-a te njezin gospodarski razvoj?
- Imam jako pozitivno mišljenje o Hrvatskoj. Ne bismo uložili toliko novca kod vas da nije tako. Najveća prednost Hrvatske u odnosu na ostale države u regiji je ta što ste daleko odmakli u procesu pridruživanja Uniji.
Usklađuju se zakoni i regulative, što je vrlo važno za investicije.
Također, Hrvatska je jako politički stabilna. Sve istaknute banke Hrvatsku ocjenjuju kao privlačnu za investiranje.

Tomislav Marinović, Vjesnik


27. . veljače 2008.
Lipički prozori za najskuplje automobile
Proizvodnja stakla namijenjena automobilskoj industriji danas već doseže 50 posto ukupnoga godišnjeg prihoda tvornice
Nakon Ferrarija, Bentleyja, Lamborghinija i Mercedesa u Lipik Glasu se pripremaju za proizvodnju stakla namijenjenog >Bush Masteru<, oklopnom transporteru australske vojske. Za taj transporter, koji australski vojnici koriste i u Afganistanu, lipička staklana ove godine proizvest će 450 setova pojedinačno vrijednih 4000 eura.
U Lipik Glasu pripremaju i staklo namijenjeno novom tipu Lamborghinija >Maurice<. Riječ je o iznimno zahtjevnom poslu, a po kazivanju generalnog direktora Lipik Glasa Danijela Zadjelovića, lipička staklana će za taj tip Lamborghinija proizvesti 1000 zadnjih stakala, koliko se godišnje i proizvede tog niskoserijskog i skupog automobila.
>Na zahtjevnom tržištu niskoserijskih automobila postali smo nezaobilazan čimbenik. Stoga iz dana u dan sve više ulažemo u tehnologiju, pratimo nova dostignuća i osposobljavamo kadrove<, kaže Zadjelović.
Trenutačno Lipik Glas, sada u većinskom vlasništvu talijanske Iso Klime, više nije opterećen vlasničkim odnosima.
>Pozicionirali smo se na tehnološki zahtjevnom i preizbirljivom tržištu automobilske industrije, tako da promjenu strukture vlasništva ne bismo osjetili<, tvrdi Zadjelović.
Kad je riječ o usvajanju novih tehnologija, ovih je dana napravljen još jedan iskorak. U lipičkom laboratoriju priprema se projekt za izradu novog tipa stakla namijenjenog >bentleyju 831<, koji će se na tržištu pojaviti iduće godine. Za taj tip >bentleyja< rade se kompletna stakla.
Osim toga, u lipnju počinje i serijska proizvodnja za tri postojeća modela >aston martina<, a potom i za četvrti, koji će se na tržištu pojaviti 2009. godine.
Značajan korak u proizvodnji stakla namijenjenog automobilskom tržištu u Lipiku napravili su kupnjom licenci za korištenje "akustične" folije od tvrtke Estegobain, što je pretpostavka više za širenje tržišta.
Zahvaljujući novim ulaganjima i stručnom osposobljavanju, proizvodnja stakla namijenjena automobilskoj industriji danas već doseže 50 posto ukupnoga godišnjeg prihoda tvornice. Budući da se s proizvodnjom solarnog stakla stiglo do maksimuma, idućih godina će se još više ulagati u proizvodnju namijenjenu autoindustriji. A kako su u Lipik Glasu u toj proizvodnji, nakon godinu i pol ulaganja i osposobljavanja, dobili i certifikat za kvalitetu ISO TS 16949, zakoračili su na sam vrh proizvođača stakla za automobile i širom si otvorili vrata za buduće poslove. Zdravko Sever, Vjesnik


27. veljače 2008.
Belje se okreće vrhunskim vinima
ZAGREB _ Vinski podrumi Belje predstavili su u zagrebačkoj vinoteci Bornstein vrhunsku selekciju berbe iz 2006. godine pretočene u dva nova proizvoda Goldberg Graševinu i Chardonnay. Direktor projekata u vinarstvu Agrokora Franjo Francem kazao je da je vrhunska sorta vinove loze te dobiveno grožde za Goldberg Zlatnu selekciju uzgojeno na 10 hektara na Banovoj kosi, koja se nalazi na 220 nadmorske visine u Baranji. Dodaje da je takvim izborom terena i ekspozicije dobiven odlično izbalansiran spoj svježine koju daju graševina i chardonnay kao sorte. Vino ima sjajnu

bistroću, odnosno žućkasto-zelenkastu boju. Miris je bogat, kompleksan, voćnog karaktera s naglaskom na zrelu jabuku i prezrelu marelicu. Vinski podrum Belje se definitivno okrenuo vrhunskim vinima, male količine. Goldberga se tako napunilo samo 5000 boca. Naime, poznato je da sorta graševine daje najbolje rezultate na području Baranje,

dijelu Panonske nizine između Dunava i Drave, kad se usporedi s graševinama iz drugih zemalja.

Rodni vinogradi Belja, a u planu je i novi vinski podrum, daju grožde od kojeg se danas osim graševine proizvode poznata bijela beljska vina-chardonnay, pinot sivi i rajnski rizling koja su, nakon 'brandiranja', spremna i za najizbirljivije tržišne niše. [M. P.], Vjesnik


26. veljače 2008.
Vinkovačka Spačva kupila Česmu
BJELOVAR - O poslovnim potezima koje će poduzeti u vezi s tvrtkom Česma, koju je za 40 milijuna kuna kupila DI Spačva, novinare je u ponedjeljak upoznao Dario Puljiz, predsjednik uprave Drvne industrije Spačva iz Vinkovaca. Na konferenciji, kojoj je prisustvovala i potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešić, gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec je rekao da je to kraj agonije za 180 zaposlenih u bjelovarskoj Česmi u stečaju.
Ta je tvrtka od bjelovarskog drvnog giganta polako potonula u stečaj iz kojeg gotovo da nije bilo izlaza, pa su se u rješavanje slučaja uključili Grad Bjelovar i tadašnja gradonačelnica Đurđa Adlešić. Dario Puljiz je istaknuo veliko zadovoljstvo zaposlenih Česme činjenicom da je upravo DI Spačva, koja zapošljava 1100 radnika u Vinkovcima, kupila njihovu tvrtku uz obećanje da će svi zaposleni ostati. >Za Česmu smo namijenili osuvremenjivanje pogona, posebno pilane koja je najzapušteniji dio, te nove proizvodne linije za koje su strojevi već nabavljeni. Uz to će tvrtka biti registrirana u Bjelovaru, a ne u Vinkovcima<, rekao je Puljiz. [S. Budimir], Vjesnik


25. veljače 2008.
Hrvatska će u EU ući s 10 milijuna stabala masline
Hrvatsku dijeli još samo korak do postavljenog cilja koji treba ostvariti do ulaska u Europsku uniju, a to je 5000 hektara novih maslina
U hrvatskom maslinarstvu i proizvodnji maslinova ulja u posljednjih nekoliko godina učinjeni su veliki pomaci, a novi se nasadi maslinika, zahvaljujući državnim potporama i poticajima, podižu brže od planirane dinamike tako da bi do ulaska u Europsku uniju mogli imati dovoljno maslinova ulja za domaću potrošnju.
Splitsko-dalmatinska županija i Vlada daju apsolutnu potporu razvoju i unaprjeđenju maslinarstva kroz povoljne kredite i potpore, koji ne smiju biti socijalna nego ekonomska kategorija i koji imaju samo jedan cilj, a to je povećanje i poboljšanje proizvodnje. Istaknuto je to na međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana >Maslina 2008<, održanoj u Splitu, na kojoj je sudjelovalo oko 500 maslinara iz Hrvatske i prekomorskih zemalja.
Zahvaljujući državnom programu podizanja višegodišnjih nasada, dosad je podignuto ili obnovljeno oko 4000 hektara maslinika, što znači da Hrvatsku dijeli još samo korak do postavljenog cilja koji treba ostvariti do ulaska u Europsku uniju, a to je 5000 hektara novih maslina.
Ta sve popularnija poljoprivredna kultura, koja je po vrijednosti pretekla i vinovu lozu, postaje najvažnija hraniteljica otočnog i priobalnog stanovništva, pri čemu je posebno pohvaljena Splitsko-dalmatinska županija, koja s 18.000 hektara maslinika predvodi hrvatsko maslinarstvo. S obzirom na procvat maslinarstva do kojeg je došlo nakon višegodišnje devastacije i zanemarivanja te poljoprivredne kulture, država će nastaviti poticati maslinare i uljare da bi ulazak u Uniju dočekali s 10 milijuna stabala maslina, poručio je državni tajnik Kraljičković.
Maslinari i uljari priznali su Vladi veliko zalaganje i skrb za uzgoj maslinarstva, pri čemu su stvorene i bolje pretpostavke za domaću poljoprivredu u okviru koje će se nastaviti borba protiv sivog tržišta. To je i najveći problem, koji je dosad i onemogućavao procvat maslinarstva, a ugrožavao je sve koji su u tom procesu uključeni posredno ili neposredno: državu, proizvođača te kupca koji nije zna što plaća i po kojoj cijeni. Paradoks je bio to veći jer je ispadalo da proizvođači sami konzumiraju svoju proizvodnju, jer je većina građana kupovala maslinovo ulje iz uvoza.
Svjesni da se uvoz ulja ne može zaustaviti, maslinari i uljari zadovoljni su uspostavom zakonskog okvira koji će u cijelosti regulirati proizvodnju i prodaju maslinova ulja, uz jamstvo zaštite kvalitete, deklaraciju i nadzor, što je i interesu svih čimbenika koji se nalaze u tom složenom procesu.
Međunarodnoj manifestaciji maslinarstva prethodilo je ocjenjivanje 1000 uzoraka maslinova ulja iz Hrvatske te europskih i prekomorskih zemalja, a titulu šampiona maslinarstva ponovo je osvojio domaći proizvođač, Zadranin Milan Salama.

Ulje u plastičnim bocama - nekvalitetno i nejestivo

Zbog viška ulja prisiljeni smo na ustroj tržišta i gradnju skladišta kako bi se konačno prekinula nekontrolirana praksa pakiranja ulja u plastične bocea coca-cole, koje bi se potom prodavalo i preprodavalo po raznim konobama. Prema podacima Združenog saveza Dalmacije, u četiri dalmatinske županije evidentirano je 109 uljara od kojih se većina bavi prerađivanjem plodova za maslinare, a oni se, pak, sami brinu o trženju ulja koje, zbog neprimjerena skladištenja, postaje nekvalitetno i nejestivo. Sivo je tržište detektirano kao rak-rana domaće proizvodnje maslinova ulja. Dobrila Stella, Vjesnik


25. veljače 2008.
U novom pogonu tvrtke >Mijukić Prom< 300.000 pršuta i 500 tona pancete
RUNOVIĆI - Tvrtka >Mijukić Prom<, koja proizvodi pršute i pancete te druge suhomesnate proizvode, u samoj je završnici priprema za početak gradnje novog pogona kojim će znatno proširiti proizvodnju. Sa sadašnjih 70.000 pršuta i 250 tona pancete, u budućem novom pogonu proizvodit će se 300.000 pršuta i 500 tona pancete. Realizacijom projekta tvrtka će postati i najveći hrvatski proizvođač pršuta i pancete, a zaposlit će i nove radnike. Vlasnik tvrtke Mijo Lešina ističe kako je na domaćem tržištu nedostatna proizvodnja pršuta, pa ih se godišnje uveze oko 900.000. Tvrtka je za svoj pršut i pancetu nedavno dobila i priznanje Hrvatske gospodarske komore >Izvorno hrvatsko< i >Hrvatska kvaliteta<. [N. M.], Vjesnik


22. veljače 2008.
Hrvatski putnički brodari ostvarili rekordnu zaradu
Hrvatski putnički brodari prevezli su prošle godine u javnom obalnom linijskom prometu na Jadranu rekordnih 11,5 milijuna putnika, a promet vozila približio se brojci od tri milijuna.

U oba slučaja riječ je o porastu od gotovo pet posto u odnosu na 2006. godinu. Prema podacima kojima su obuhvaćene sve redovite trajektne i brodske linije na Jadranu, ukupno je prevezeno 11,55 milijuna putnika i 2,92 milijuna osobnih automobila , kamiona i autobusa.

Rast prometa bio je najveći na državnim brzobrodskim linijama na kojima je prevezeno više od milijun putnika, što je za 15,5 posto više nego u 2006. godini.

Dva najprometnija pravca na Jadranu i dalje su Split-Supetar na kojem su Jadrolinija na državnoj i Split Tours na županijskoj liniji prevezli ukupno milijun i pol putnika i 362 tisuća vozila te Jadrolinijina linija Zadar-Preko s 1,59 milijuna putnika i 264 tisuća vozila.

Treća najprometnija linija bila je Jablanac - Mišnjak, gdje je Rapska plovidba lani prevezla 1,1 milijun putnika i 364 tisuće vozila.

Na međunarodnim trajektnim i brodskim linijama Jadrolinije lani je prevezeno 238,45 tisuća putnika ili 3,4 posto manje nego 2006., a vozila je prevezeno 54 tisuće odnosno 8 posto manje.

Na liniji Split - Ancona bilo je 90,44 tisuća putnika, Dubrovnik - Bari 72,1 tisuće, Zadar - Ancona 62,3 tisuće te na liniji Split - Pescara 13,5 tisuća putnika.

Od brodara koji sudjeluju u linijskom prijevozu na Jadranu najveći promet ostvarila je riječka Jadrolinija čija je flota prevezla 9,33 milijuna putnika i 2,42 milijuna vozila, što čini više od 80 posto ukupnog ostvarenja svih hrvatskih putničkih brodara.

Slijede Rapska plovidba, Mediteranska plovidba iz Korčule te Split Tours.
Piše: NT/Hina, Jutarnji list


22. veljače 2008.
Potpore poduzetnicima s više od deset zaposlenih
Potpore iznose od 50.000 do 100.000 eura, a da bi je ostvarili poduzetnici, među ostalim, trebaju ostvarivati najmanje 25 posto prihoda izvozom
ZAGREB - Kako bi povećali konkurentnost i izvoz hrvatskih poduzetnika, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a ove će godine malim i srednjim poduzetnicima kroz bespovratne potpore odobriti ukupno 2,7 milijuna eura.
Zato su Ministarstvo i Agencija objavili poziv za podnošenje zahtjeva za taj pilot-program dodjele bespovratnih sredstava. Dva milijuna eura financirat će Europska unija putem pretpristupnog fonda Phare 2006., dok ostala sredstva (700.000 eura) osigurava Ministarstvo. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 21. travnja do 14 sati, kažu u Ministarstvu.
Program za dodjelu bespovratnih potpora namijenjen je malim i srednjim tvrtkama iz projektom određenih sektora kao što su prehrambena industrija, drvo-prerađivačka i metaloprerađivačka industrija, proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda, ostala proizvodnja, te razvoj i primjena softverskih aplikacija. Osim toga, poduzetnici trebaju ostvarivati najmanje 25 posto prihoda izvozom i zapošljavati najmanje 10 djelatnika.
Iznos pojedinačne bespovratne potpore kreće se između 50.000 i 100.000 eura. Uključuje financiranje najviše 75 posto prihvatljivih troškova ili 85 posto za tvrtke s područja posebne državne skrbi.
Aktivnosti koje će se financirati iz tog programa mogu trajati najviše 12 mjeseci, a podnositelji zahtjeva moraju svojim projektnim prijedlozima dokazati doprinos ispunjavanju Lisabonske agende odnosno pridonijeti povećanju gospodarskog rasta, zapošljavanja, istraživanja i razvoja.
Cilj tog programa, navode u Ministarstvu, poboljšanje je konkurentnosti i povećanje opsega izvoza malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj kako bi se osigurala njihova konkurentnost unutar jedinstvenog tržišta Europske unije.
Za hrvatske poduzetnike i institucije pak krajnji je cilj ovog pilot-programa stjecanje iskustava u pripremanju i provedbi sustava bespovratnih potpora koje će u budućnosti financirati strukturni fondovi EU-a.
Iz Ministarstva najavljuju i da će, počevši od 25. veljače, organizirati osam radionica u Zagrebu te po regionalnim centrima u Hrvatskoj kako bi se potencijalni podnositelji zahtjeva upoznali s natječajnom procedurom te načinom popunjavanja prijavnog obrasca i prateće dokumentacije. Osim toga, informacije o natječajnoj proceduri na svojim su internetskim stranicama objavili Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska izvozna ofenziva, a pojedinosti o datumima i mjestima održavanja radionica mogu se dobiti putem besplatnog info-telefona 0800-44 44 48. [Željko Bukša], Vjesnik

21. veljače 2008.
Nominirane tvrtke, banke i osiguravatelji za 15. zlatnu kunu
Predloženo 15 tvrtki, pet banaka i pet osiguravajućih društava za najbolje poslovne rezultate u 2007.
Hrvatska gospodarska komora već tradicionalno u veljači održava svečanu sjednicu Skupštine i slavi obljetnicu osnivanja te tom prigodom dodjeljuje i priznanja za izvrsnost poslovanja "Zlatna kuna", potom priznanja za inovatorstvo, potpore Zaklade "Izvorno hrvatsko", nagradu za životno djelo te pravo korištenja znakova "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko". Svečana dodjela nagrada "Zlatna kuna" održat će se 25. veljače kao i obično navečer u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje i Kristalnu kunu kao posebno priznanje za trogodišnje uzastopno osvajanje Zlane kune. Tvrtka dobitnik Kristalne kune izuzima se iz konkurencije za sljedeće tri godine od godine kada je osvojila treću uzastopnu Zlatnu kunu. Zbog uzastopnih nagrada u više godina Kristalne kune već su dobili primjerice Dalekovod, Pliva, Zagrebačka banka...

Neki od prošlogodišnjih dobitnika ove su godine nominirani za nagradu Kristalna kunaNominirani

Ovogodišnje nominirane tvrtke za dodjelu priznanja Zlatna kuna 2008. u kategoriji velikih kompanija koje zapošljavaju više od 250 ljudi, su Ericsson Nikola Tesla d.d., Gavrilović d.o.o., Končar - distributivni i specijalni transformatori d.d., Siemens d.d. te Viro Tvornica šećera d.d.Od srednjih tvrtki koje zapošljavaju između 50 i 249 zaposlenih, HGK je nominirao zagrebački KING ICT d.o.o., KNAUF d.o.o. iz Knina, LPT d.o.o. iz Preloga, Saint Jean Industries d.o.o. iz Slavonskog Broda i Turboteh d.o.o. iz Karlovca. Za Zlatnu kunu u kategoriji malih tvrtki u kojima radi do 49 zaposlenih, ove se godine natječu Adria Electronic d.o.o. iz Rijeke, zatim BRUKETA & ŽINIĆ d.o.o. i Kodeks d.o.o. iz Zagreba, Navis Consult d.o.o. iz Rijeke te kutinska Turbomehanika d.o.o. Kao i uvijek za ovo visoko priznanje HGK, nominiraju se i banke, a ove godine to su Erste&Steiermärkische Bank d.d. Rijeka, Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb, Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. te Zagrebačka banka d.d. Nadalje, nominirana društva za osiguranje su Allianz Zagreb d.d., potom Croatia osiguranje d.d., Euroherc osiguranje d.d., Kvarner Vienna Insurance Group d.d. Rijeka i Merkur osiguranje d.d. Zagreb. Od inovatora za priznanje predlaženi su Rosa Ferinčević, inovatorica i vlasnica tvrtke MarinaLab opus d.o.o., iz Zagreba i Marko Vuković, inovator i suvlasnik tvrtke HS Produkt d.o.o. iz Karlovca, a za životno djelo prof. dr. Vilko Žiljak. Hrvatska gospodarska komora listu nominacija za dodjelu Zlatne kune temelji na izračunu utvrđenih pokazatelja, a vrednuje se i ukupni poslovni imidž trgovačkih društava, njihov utjecaj na razvoj djelatnosti kojoj pripadaju, kao i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Selekcija

Na samom se početku iz konkurencije za dodjelu priznanja isključuju javna, komunalna trgovačka društva, društva koja su prethodnu godinu završila s gubitkom i društva s manje od 10 zaposlenih. Nakon takve selekcije, polazeći od bilance stanja i računa dobiti i gubitka za trgovačka društva koja su ostala u konkurenciji, uzimaju se u obzir pokazatelji kao što su tekuća likvidnost, financijska stabilnost, koeficijent vlastitog financiranja, koeficijent obrtaja obrtnih sredstava, koeficijent obrtaja ukupnih sredstava i pokazatelji profitabilnosti. Potom se gledaju pokazatelji povezani uz zaposlenost kao što su dobit po zaposlenom, broj zaposlenih, porast zapošljavanja i prosječna plaća. Osim toga još se uzimaju u obzir pokazatelji iz analize prihoda kao što su udio izvoza u ukupnom prihodu, izvoz po zaposlenom i udio poslovnih prihoda u ukupnom prihodu. Tu su i prihodi od prodaje u inozemstvu te sama snaga trgovačkog društva prema ukupnom prihodu, vlastitom kapitalu i rezervama. Trgovačka društva rangiraju se zatim po svakom pojedinom pokazatelju, a najbolje društvo je ono koje ima najbolji prosječni rang. Poredak unutar pojedine kategorije sastavlja se temeljem najboljeg prosječnog ranga prema svih 20 pokazatelja.

Vilko Žiljak dobiva Zlatnu kunu za životno djelo

Dr. sc. Vilko Žiljak, redoviti profesor u trajnom zvanju trebao bi dobiti nagradu Zlatna kuna za životno djelo. Tom se nagradom inače nagrađuju zaslužni pojedinci koji su svojim radom zadužili hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Vilko Žiljak, profesor je Grafičkoga fakulteta u Zagrebu i zaslužan za izniman doprinos u hrvatskoj grafičkoj industriji. Autor je više od 350 znanstvenih i stručnih radova i dobitnik je nekoliko međunarodnih priznanja za svoj rad na razvoju digitalnog tiska. Za većinu ljudi Vilko Žiljak je najcjenjeniji hrvatski autor kompjutorske grafike koji će se pamtiti i po izradi prvih hrvatskih novčanica, domovnice i putovnice te svojedobno po stručnoj pomoći u razvoju mnogih tiskara. Biserka Ranogajec, Poslovni dnevnik 21. veljače 2008.
Počele pripreme za 10. vinodar u Bjelovaru
Deseta županijska izložba vina Bjelovarsko-bilogorske županije Vinodar 2008, a čiji je domaćin grad Daruvar, ove će se godine odvijati od 12-18. svibnja, objavili su iz organizacijskog odbora u Daruvaru. Organizacijski odbor već je započeo sa planiranjem aktivnosti u koje će kao i prijašnjih godina biti uključene, uz Bjelovarsko-bilogorsku županiju i sve županijske vinogradarske Udruge. Kako objašnjavaju organizatori, ova izložba kao jedan od svojih ciljeva ima promociju vina, ne samo ovog daruvarskog vinogorja, koje je sa svojih oko 250 hektara pod lozom, najveće na području županije, već i ostalih županijskih vinorodnih područja koja svake godine daju sve veći broj vinara sa kvalitetnim vinima. Od ove, jubilarne izložbe, bira se i najljepša etiketa izložbe. Predloženi plan aktivnosti uskoro će biti prezentiran županijskim čelnicima i predstavnicima udruga. Tradicija dobrosusjedskih odnosa Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije nastavlja se i ove godine kada će Županija partner 10. Vinodara ponovno biti upravo Sisačko-moslavačko županija. Darko Bičak, Poslovni dnevnik

20. veljače 2008.
Na najvećem obrtničkom sajmu 21 hrvatski izlagač
Osim sajma u Münchenu, u HOK-u su najavili i ostale sajmove na kojima će ove godine nastupati hrvatski obrtnici
ZAGREB - Na 60. međunarodnom sajmu obrtništva (IHM) 2008., najvećem europskom sajmu obrtništva koji se održava od 28. veljače do 5. ožujka u Münchenu, već 16. put nastupaju hrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore. Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove HOK-a, u utorak je u Zagrebu, predstavljajući münchenski sajam, naglasio da ove godine nastupa 21 izlagač iz Hrvatske od kojih njih 10 izlaže prvi put i koji će sudjelovati na dvije skupne izložbe na ukupnoj površini od 100 četvornih metara izlagačkog prostora.
>U vrijeme globalizacije tržišta i predstojećeg ulaska Hrvatske u Europsku uniju hrvatski obrtnici moraju ići u korak s europskim i svjetskim trendovima. Unatoč razvoju tehnologije i mogućnosti prezentacije putem Interneta, sajamske su priredbe i dalje najbolji način provjere vlastite konkurentnosti i pronalaska novih poslovnih partnera<, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić.
Osim sajma u Münchenu, u HOK-u najavljuju i ostale na kojima će ove godine nastupati hrvatski obrtnici, prije svega Međunarodni obrtnički sajam u Zagrebu te najsnažnije sajmove u regiji - u Grazu, Celju, Beogradu, Novom Sadu i Zenici, a prvi put i u Mostaru. [L. Capar], Vjesnik

 

20. veljače 2008.
Ugovorena gradnja deset ribarskih brodova
Cijene brodova kreću se između 1,15 i 2,5 milijuna eura, a u tu cijenu nisu uračunate mreže, pomoćni čamci i PDV
Miljenko Brnić, direktor pulskog brodogradilišta Tehnomont, rekao je kako je Tehnomont u sklopu Vladinog programa obnove ribarske flote ugovorio gradnju deset brodova, od čega je pet ugovora stupilo na snagu, a pet bi trebalo stupiti uskoro.
>Taj nam je program iznimno dobar, jer stječemo reference i svoje brodove nudimo čak i u afričke zemlje. Brodovi su, moram napomenuti, jako kvalitetni<, istaknuo je Brnić. Dodao je da su, kako bi svladali program koji će trajati otprilike još dvije godine, zaposlili nove inženjere.
>Već smo predali prvi iz serije od tri prvougovorena tunolovca Conex Tradeu iz Solina, a tvrtka Kali s Ugljana naručila je jedan<, tvrdi Brnić. Riječ je o četrdesetmetarskim brodovima čelične konstrukcije, snage motora 1250 kilovata, koji postižu brzinu od 14,5 čvorova. Napomenuo je kako se cijene brodova kreću između 1,15 i 2,5 milijuna eura, a u tu cijenu nisu uračunate mreže, pomoćni čamci i PDV.
>Iako se neki ribari ne slažu s takvim cijenama, smatram da s obzirom na kvalitetu koju nudimo i odličnu opremljenost brodova kakvu dajemo, oni nisu skupi<, ističe i dodaje kako ozbiljno pregovaraju s jednim od jačih predstavnika marokanskih ribara kome su ponudili brod koji je skuplji od sličnog španjolskog za 15 posto, a od sličnog marokanskog za četrdesetak posto.
Brnić ističe kako marokanski naručitelj i dalje pregovara s Tehnomontom, jer bi s njihovim brodom mogao imati mnogo više ribolovnih dana nego s konkurentskim brodovima.
>Ponajprije su za to zaslužne maritimne sposobnosti broda, a to se postiže većim gazom i većom težinom trupa te kvalitetnijom i skupljom opremom za ribarenje<, naglašava Brnić. Napominje kako naručitelji iz Maroka smatraju da je riječ o prvoklasnom proizvodu.
>Dobro surađujemo i s naručiteljima iz Škotske, koji tvrde da je cijena Tehnomontovog broda u eurima jednaka cijeni škotskih brodogradilišta u funtama. Po njihovim projektima trenutačno gradimo dva kočara za naše ribare<, kaže Brnić.
>Škotski su naručitelji iznimno zahtjevni zbog jakih vjetrova, odnosno valova na Atlantiku, a mi im nudimo prave tvrđave u obliku brodova koji su napravljeni za takve uvjete<, dodaje. Ističe kako je i unutrašnjost brodova jako dobro i kvalitetno opremljena.
Najavio je odlazak u Turkmenistan kamo bi trebao ići radi pregovora za ribarski brod dužine 45 metara, jer su im cijene pulskog brodogradilišta povoljnije od četiri druga brodogradilišta iz zemalja Europske unije. Paola Albertini, Vjesnik

20. veljače 2008.
Hrvatska trgovačka flota sve veća po tonaži
U posljednjih nekoliko godina hrvatski brodari osjetno su pomladili svoju flotu, pa su zaustavljanja naših brodova zbog tehničke neispravnosti po svjetskim lukama postala prava rijetkost Prema podacima Udruge hrvatskih brodara u međunarodnoj pomorskoj plovidbi- Mare Nostrum, 13 članica te udruge imalo je na kraju 2007. godine 172 broda ukupne nosivosti 2.852.792 DWT-a. To je za tri broda manje nego na kraju 2006., ali je zato nosivost u prošloj godini povećana za 163.133 DWT-a.
Prema strukturi kapaciteta, u hrvatskoj trgovačkoj floti najviše je brodova za prijevoz rasutog tereta (41), nosivosti 1.447.261 DWT-a, zatim 12 tankera za prijevoz sirove nafte, nosivosti 1.019.094 DWT-a, četiri kontejnerska broda kapaciteta 5271 TEU-a, četiri broda za teške terete, tri ro-ro teretna broda, tri tankera za prijevoz naftnih prerađevina i kemikalija, šest broda snabdjevača platformi, dva broda za prijevoz generalnog tereta i 21 brodski tegljač...
Toj floti treba pribrojiti 48 trajekata te osam brzih putničkih brodova i sedam putničkih brodova.
Najjaču trgovačku flotu trenutačno ima Tankerska plovidba - 14 brodova nosivosti 1.190.559 DWT-a, slijedi Atlantska plovidba - 20 brodova nosivosti 799.954 DWT-a, Uljanik plovidba - šest brodova (303.421 DWT-a), Jadroplov sedam brodova (266.879 DWT-a), Lošinjska plovidba - Brodarstvo 11 brodova (230.899 DWT-a). Hrvatska trgovačka flota je potkraj 2007. imala kapacitet prijevoza 8138 TEU-a, što je za 2091 TEU manje nego godinu dana ranije.
Od 172 broda u vlasništvu hrvatskih brodara, 145 je pod domaćom zastavom, dok su ostali pod zastavama pogodnosti, od toga pod zastavom Malte 13 brodova, St. Vincenta pet, Liberije četiri, Luksemburga i Maršalskih otoka po dva broda te jedan pod zastavom Bahama.
Tankerska plovidba ima devet brodova pod stranom zastavom, Brodospas sedam, Lošinjska plovidba - Brodarstvo pet, Jadroplov tri, Atlantska plovidba dva i Uljanik plovidba jedan brod. Riječ je o podacima s kraja 2007. U posljednjih nekoliko godina hrvatski brodari osjetno su pomladili svoju flotu, pa su zaustavljanja naših brodova zbog tehničke neispravnosti po svjetskim lukama postala prava rijetkost. To ujedno znači i bijeg Hrvatske što dalje od "crne liste" brodovlja prema Pariškom memorandumu, na koju su svojedobno našu zastavu doveli neki novi privatni brodovlasnici. Oni su devedesetih godina prošlog stoljeća pokupovali stare brodove, koji su umjesto u rezalištu završili u njihovim rukama. Zbog brojnih nedostataka ti brodovi su zaustavljani diljem svijeta, što je Hrvatskoj priskrbilo mjesto na sramotnoj "crnoj listi". Najstariji plovni objekt u domaćoj floti je dizalica >Veli Jože< proizvedena 1950., nosivosti 330 tona, a sedam godina je mlađa pontonska dizalica >Dobra<, nosivosti 100 tona, dok su njihovi vršnjaci i neki putnički brodovi Jadrolinije, koji će već ove godine biti "umirovljeni". Damir Herceg, Vjesnik
20. veljače 2008.
STUDIJA Brodarskog instituta s idejnim rješenjima za
potrebe Obalne straže i nadzor Zaštićenog ekološkog ribolovnog pojasa na Jadranu
Obalni i višenamjenski brod za nadzor mora
Višenamjenski ophodni brod prema idejnom rješenju imao bi duljinu od 78 metara , istisninu 1000 tona, tri motora snage svaki po 3000 kilovata
Ivan SMIRČIĆ
Brodarski institut izradio je, prema narudžbi Ministarstva obrane, studiju s idejnim rješenjima za obalne ophodne brodove i višenamjenski brod za potrebe Obalne straže i nadzor Zaštićenog ekološkog ribolovnog pojasa na Jadranu. Prema studiji, predviđa se gradnja dva tipa broda - obalnog ophodnog broda i višenamjenskog ophodnog broda što bi zadovoljilo i civilnu i vojnu komponentu. Na razvoju brodova obalne straže Brodarski institut radi već nekoliko godina, te posjeduje sve razvojne i stručne kapacitete za izvedbu kompletnih dokumentacija za takve brodove te laboratorije za testiranje. Inače, u Brodarskom institutu već su projektirani i svi hrvatski patrolni brodovi, minolovac, raketne topovnjače, čamci i ostali složeni brodovi, te čak tri tipa velikih podmornica i jedan tip male podmornice. Višenamjenski ophodni brod prema idejnom rješenju, imao bi duljinu preko svega od 78 metara , istisninu 1000 tona, tri motora snage svaki po 3000 kW, a postizao bi brzinu od 25 čvorova. Na brodu bi se nalazilo 30 do 50 članova posade,a sam brod gradio bi se od čelika i aluminijske slitine. Naime, prema koncepciji Ministarstva obrane gradio bi se izvanobalni ophodni brod za Hrvatsku ratnu mornaricu, kao višenamjenski brod u suvremenoj izvedbi modularnog tipa, tako da će njegova buduća namjena diktirati opremljenost borbenim sustavima, ističu u Brodarskom institutu. To znači da bi postojala jedna minimalna borbena konfiguracija za potrebe Obalne straže s osnovnim topničkim naoružanjem i senzorskim sustavima (radari, elektronički sustavi za obradu podataka, komunikacijski sustavi...) kojoj bi se, prema potrebi, dograđivali novi borbeni moduli do pune borbene konfiguracije za protubrodsku, proturaketnu i protupodmorničku borbu. Drugi model broda, odnosno obalni ophodni brod bio bi dugačak 35 metara , te bi mogao primiti oko 20 članova posade Prema ideji gradilo bi se ukupno 8 do 9 brodova u seriji duljine od 35 metara te još 4 broda duljine 78 metara . Vjesnik

20. veljače 2008.
TRENDOVI SVJETSKO NAUTIČKO TRŽIŠTE KARAKTERIZIRA VELIKA STOPA RASTA I SVE VEĆA POTRAŽNJA ZA LUKSUZNIM PLOVILIMA
U nepunih pet mjeseci Klaster male brodogradnje veći za devet novih članica
Mali brodograditelji u Hrvatskoj shvatili su da se jedino okrupnjavanjem može konkurirati europskim proizvođačima malih brodova U trenutku osnivanja Klastera male brodogradnje krajem rujna prošle godine, u članstvo je pristupila 21 tvrtka od kojih 13 proizvođača plovila, a već danas nepunih pet mjeseci kasnije, Klaster ima 30 članova, što svjedoči o zanimanju malih brodograditelja i proizvođača opreme za brodice za zajedničko istupanje na tržištu. Mali brodograditelji su shvatili da jedino okrupnjivanjem mogu konkurirati europskim proizvođačima malih brodova koji zapošljavaju gotovo 300 tisuća radnika. No obzirom da je hrvatsko tržište malo i da se na njemu pojavljuju zastupstva gotovo svih vodećih svjetskih proizvođača, konkurencija na domaćem tržištu jednaka je onoj na inozemnom. Jedrilica Salona 37 brodogradilišta AD Boats iz Solina proglašena je europskim brodom godine u DüsseldorfuZavidni rezultati 'Klaster male brodogradnje se prvi put predstavio europskoj javnosti na 39. Međunarodnom sajmu brodova i jahti 'Boot Düsseldorf 2008' održanom krajem prošlog mjeseca. Za širu europsku javnost hrvatska mala brodogradnja je još uvijek nepoznanica i nastup u Njemačkoj je pridonio približavanju domaćih brodograditelja europskom tržištu. Štand Klastera male brodogradnje bio je iznimno dobro posjećen', kazao je Ante Jukić koji je od 1. veljače na čelu Klastera. Osim štanda Klastera male brodogradnje, zasebne štandove sa izloženim brodovima imali su AD Boats, AAG Nautika, NCP, Pičuljan, Prinz, Reful i Elan koje međunarodna publika već jako dobro poznaje i visoko cijeni. Mala hrvatska brodogradilišta posljednjih godina postiže zavidne rezultate. Nagli razvoj nautičkog turizma pobuđuje veliko zanimanje za gradnju, popravak i održavanje brodica te brodova za sport i razonodu.Hrvatska trenutačno ima 83 proizvođača plovila za sport i razonodu koji su u prošloj godini proizveli oko 1300 plovila, ostvarivši, prema još nepotpunim podacima, prihod od oko blizu milijardu kuna. Od 83 proizvođača plovila njih 12 su srednja brodogradilišta, koja ostvaruju polovicu prihoda. Zajedno s remontom i servisom u maloj brodogradnji već je oko 140 tvrtki i obrtnika. Mala brodogradnja zapošljava oko dvije tisuće ljudi, što je dvostruko više nego prije pet godina. U svom programu domaći mali brodograditelji imaju sve, od sandolina i pedalina, preko gumenjaka, obiteljskih motornih brodica, jedrilica, do pedesetmetarskih jahti. Hrvatska nautička proizvodnja bilježi stalan rast, čemu sada pridonosi i Klaster male brodogradnje. Klaster će unaprijediti proizvodnju malih škverova te njihov nastup na inozemnom tržištu, a ujedinit će nabavu i sirovinu materijala za proizvodnju, čime će finalni proizvod biti osjetno konkurentniji. Hrvatska je prije petnaestak godina imala samo pet proizvođača plovila za sport i razonodu, a sada su naše brodice po kvaliteti konkurentne plovilima iz najrazvijenijih zemalja Europske unije. U Hrvatskoj se danas proizvodi sve što je potrebno za opremanje brodica, od motora do visoko vrijednih boja i hladnjaka, a brodograditelji imaju zastupnike u brojnim europskim zemljama i brodove prodaju diljem svijeta. Izvoze u Italiju, Njemačku, Francusku, Rusiju, Bugarsku, Rumunjsku, Maroko, Tunis, Afganistan i Indiju. Splitski AD Boats, Elan iz Obrovca, zadarski SAS Vektor, Grašo, Pičuljan i pulski Heli Yacht osvajaju strana tržišta. Jedrilica Salona 37 koju su izradili u AD Boatsu proglašena je europskim brodom godine na sajmu u Düsseldorfu, a četiri puta zaredom izabrana za 'Hrvatski brod godine' u kategoriji jedrilica od 37 do 45 stopa u izboru četrdeset svjetskih i hrvatskih brodograditelja prisutnih na domaćem tržištu, dok ju je američki časopis Sailing World proglasio brodom godine 2007, u kategoriji Cruiser/Racer. Njihove jedrilice zastupljene su na gotovo svim svjetskm tržištima, osim Antarktika, Afrike i Južne Amerike. Izvoz U Hrvatskoj se proizvodi više od tisuću plovila godišnje, od čega je, prema podacima Carinske uprave, izvezeno plovila u vrijednosti 26,5 milijuna eura. Europsko tržište malih brodova vrijedno je oko 23 milijarde eura od čega čak 7 milijardi otpada na kupnju novih plovila i na njemu posluje 37.200 tvrtki u kojima je zaposleno 272 tisuće djelatnika. Preko 200 tisuća kupaca najviše kupuje plovila manja od 7,4 metra . Trećinu tržišta zauzima prodaja novih plovila ukupne vrijednosti sedam milijardi eura. Svjetsko nautičko tržištu karakterizira velika stopa rasta i sve veća potražnja za luksuznim brodovima. Hrvatska mala plovila se sve više spominju u nautičkim krugovima kao 'butik roba', jer iako su do određene mjere hrvatski mali brodovi i jedrilice serijski proizvod, u većini slučajeva ta plovila se opremaju prema želji kupca, što nije moguće kod velikih proizvođača plovila. Uspjesi plovila izgrađenih u domaćim malim brodogradilištima, poput Salone 37, govore kako je u posljednjih nekoliko godina hrvatska mala brodogradnja dosegla visoki tehnološki nivo proizvodnje, a pritom cjenovno ostala više nego konkurentni. Mali brodograditelji su uspješni, prepoznati i cijenjeni na izvoznom tržištu, a sve su postigli sami, vlastitim radom i ulaganjima, bez državnih subvencija.. Udruga hrvatske nautičke proizvodnje pokretala je to pitanje u nekoliko navrata, čak se obećavalo da će i malim brodograditeljima pripasti dio državnog kolača. Pojedina mala brodogradilišta ušla su u Vladin Program obnove ribarske flote, no inače mala brodogradnja nema državne poticaje. Mala brodogradnja je vrlo perspektivna djelatnost i u budućnosti bi joj moglo nedostajati kadra. Već sada je velika potreba za školovanim, stručnim kadrom, kako srednjoškolskim, tako i onim visokoobrazovanim, koji prati svjetske tijekove te ih primjenjuje i njima prilagođava domaću proizvodnju. Samo je riječki Brodograđevni fakultet osnovao katedru za malu brodogradnju. Zaštiti drvene brodove kao kulturnu baštinu Hrvatska je zemlja s najvećom flotom drvenih brodova u Europi, a većina tih brodova u službi je turizma. Mali brodograditelji ostvaruju značajne uspjehe, a to bi trebao biti poticaj da se sačuva i zaštiti povijesna kulturna baština gradnje drvenih brodova. Udruga brodara Adria u više navrata je od Vlade tražila da se u Hrvatskoj donese zakon o drvenom brodu. U udruzi ističu kako bi u Hrvatskoj trebali shvatiti da je drveni brod kulturni proizvod kako su shvatili u Europi, pogotovo Francuzi i Nizozemci. Smatraju da bi država morala subvencionirati održavanje i gradnju drvenih brodova s mnogo većim postotkom od sadašnjih deset posto, koliko se plaća za gradnju trupa broda. Do kraja 18. stoljeća drvo je bilo jedini brodograđevni materijal, a danas je kalafata tek nekoliko i uglavnom su zašli u godine. Već godinama se najavljuje otvaranje škole drvene brodogradnje u Murteru kako bi se kalafatski zanat održao, no do sada se još ništa nije dogodilo. Francuska je prije deset godina shvatila da će izgubiti tradiciju drvene brodogradnje pa su najstarije majstore kalafate proglasili državnim majstorima restauratorima i pod njihovim vodstvom sagradili repliku jednog jedrenjaka iz 19 stoljeća. Također je napravila registar drvenih brodova starijih od pedeset godina i podijelila ih u nekoliko kategorija s obzirom na stupanj podudarnosti s izvornim oblikom. Brodograditelji drvenih brodova traži od Vlade da donese propise za zaštitu drvene brodogradnje jer će kalafatski zanat, dakle proizvodnja drvenih brodova, ako se ništa ne poduzme potpuno iščeznuti. Kalafatski zanat izbačen je iz redovnog školovanja prije četredesetak godina. Nemogućnost školovanja graditelja drvenih brodova i nedovoljna briga mjerodavnih institucija doveli su autohtone drvene brodove kao što su, primjerice, falkuša, guc i pasara na rub izumiranja, što bi bio neprocjenjiv gubitak hrvatskoj kulturnoj baštini. Drvenim brodovima treba dati prednost kod subvencioniranja gradnje, a brodograditelji drvenih brodova smatraju da bi subvencije trebale iznositi najmanje trideset posto od vrijednosti broda. Traže i značajni popust cijene nadzora Hrvatskog registra brodova te izgradnju i osiguranje zimskih vezova. Zakonom bi se trebalo zaštititi pomorsku kulturnu baštinu od daljnjeg propadanja, ali i otvoriti mogućnosti njezine intenzivnije komercijalizacije. U Europi se, zbog novih propisa, koji se najvećim dijelom odnose na sigurnost plovidbe, polako gasi proizvodnja drvenih brodova. Osnovni problem tih brodova jest taj što, uz teško i skupo održavanje, ne omogućavaju dovoljnu sigurnost putnicima. Kad je riječ o Europskoj uniji, drveni brodovi se proizvode još samo u Italiji i to pojedinačno, a posljednje se vrijeme ne izlažu na velikim nautičkim sajmovima. Turska daje graditeljima drvenih brodova olakšice i stipendira mlade za brodograđevna zanimanja. Zabranila je i uvoz brodova, a svoje prodaje po cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Broj drvenih brodova na Jadranu premašuje tisuću, tako da se treba izboriti za njihov opstanak, a mogu se koristiti kao izletnički turistički brodovi, atraktivni zbog duge tradicije. Unatoč apelima da se ne dopusti izumiranje tradicije stare nekoliko stotina godina, drvena brodogradnja i dalje stagnira. Uspjesi male brodogradnje trebali bi biti pokazatelj odgovornima kako stari kalafati ne smiju izumrijeti, odnosno da treba sačuvati i zaštititi povijesnu kulturnu baštinu gradnje drvenih brodova prije nego bude prekasno. Rješenje bi bilo oformljavanje krovne udruge koja bi se bavila revitalizacijom drvenog broda, te da drveni brodovi postanu zaštićeni spomenici kulture. Sandra Livajić, Poslovni.hr

19. veljače 2008.
Zračna luka Osijek sklopila ugovor s ruskim Aeroflot cargom
Ugovor je sklopljen na godinu dana uz produženje, a letovi bi trebali biti jednom na tjedan
Uz putnički, od ožujka će u Zračnoj luci Osijek (ZLO) ponovno oživjeti i cargo promet. S ruskim Aeroflot cargom, tvrtkom utemeljenom krajem 2005. godine čije se sjedište, odnosno baza nalazi na aerodromu Šeremetjevo u Moskvi Osječani su već zaključili ugovor, a o njegovim detaljima više bi se trebalo znati do kraja ovoga tjedna. Ugovor je sklopljen na godinu dana uz produženje, a letovi bi trebali biti jednom na tjedan. O kakvoj je robi koja će se dopremati na pistu osječke Zračne luke riječ, kao i vrijednosti samoga ugovora, zna se vrlo malo. "Sve ovisi o kompanijama i raspoloživosti robe koja će se avionom dopremati u Osijek, a potom će se cestom distribuirati na područje bivše Jugoslavije, ali i susjednih država", potvrdila je za Poslovni dnevnik direktorica ZLO-a Blanka Strahonja dodajući kako su taj posao dobili natječući se sa zračnim lukama Zagreb i Beograd. Inače, posljednji cargo let u osječkoj Zračnoj luci obavljen je krajem prošle godine kada su za Bagdad otpremljeni generatori. Prije toga prevozila se smrznuta riba iz Tanzanije. Teret se u Osijeku najčešće istovarao, paletizirao, tovario u hladnjače i odvozio za Europsku uniju. S povratnim letovima odlazila je najčešće humanitarna pomoć kao i tehnička oprema za zemlje Afrike i Azije. Tako je tijekom 2004. godine u Osijeku izmanipulirano ukupno 356 tona dok se godinu dana kasnije ta brojka popela na ukupno 3830 tona od čega su 3724 tone bilo u istovaru i 106,2 tone u utovaru. No 2006. obujam cargo prometa znatno je smanjen jer je tada izmanipulirano svega 515 tona tereta. Od sredine ovoga ožujka iz Osijeka će se dva puta na tjedan moći letjeti i za Köln/Bonn u Njemačkoj putem niskotarifnoga avioprijevoznika Germanwingsa. Putnički letovi planirani su petkom i nedjeljom, a u Upravi ZLO-a smatraju kako za takav aranžman imaju potencijala jer se njihova gravitirajuća zona odnosi i na susjedne zemlje, Srbiju, BiH, Mađarsku, koje će, pretpostavlja se, pokazati interes za uvođenje ovakvih redovnih aviolinija. Na osječku pistu Germanwings bi trebao slijetati s Airbusom 319 različitoga kapaciteta u rasponu od 142 do 156 sjedećih mjesta. Inače, zračna luka Köln/Bonn smještena je na pola puta između ova dva njemačka grada, 15 km jugoistočno od Kölna i 16 km sjeveroistočno od Bonna. Šesta je po veličini zračna luka u Njemačkoj i jedna od nekolicine koja je otvorena od 0 do 24 sata. Prema iznesenim statistikama, kroz ovu je zračnu luku tijekom 2006. godine prošlo 9,9 milijuna putnika koji su letjeli na 159 različitih destinacija u 42 države svijeta. Istovremeno je kroz ZLO prošlo tek 2627 putnika, dok oko 1300 četvornih metara površine na kojoj se prostire putnička zgrada aerodroma u Klisi nadomak Osijeka omogućuje protok od 200 do 400 putnika po satu, odnosno između 100.000 i 150.000 putnika godišnje. Zbog do sada ograničenoga broja letova bio je limitiran i broj putnika. Naime, iz Osijeka se moglo letjeti samo tijekom ljetnih mjeseci, i to jednom na tjedan, isključivo prema dvije jadranske destinacije, Splitu i Dubrovniku, a prijevoz je obavljala nacionalna aviokompanija Croatia Airlines.
Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)


19. veljače 2008.
Svijet biljaka pokraj staklenika lavande gradi i destileriju
Projekt sadnje 600 hektara lavande u Istri poduprli su financijski IDA, Raiffeisen banka i IKB Umag
U vodnjanskoj industrijskoj zoni, na brežuljku Svetoga Franje, ovog je vikenda uz prigodnu svečanost i mnogobrojne uzvanike i mještane Vodnjana predsjednica Županijske gospodarske komore Jasna Jaklin Majetić, zajedno s istarskim županom Ivanom Jakovčićem i vodnjanskim gradonačelnikom Klaudijom Vitasovićem, otvorila novi staklenik za proizvodnju sadnog materijala ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u okviru tvrtke Svijet biljaka, Grupe Istarska lavanda. Rasadnik je početak budućeg zatvorenog kruga proizvodnje, prerade i finalizacije u brojne sofisticirane proizvode, zasad od lavande, za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije, i plasmana na domaće i inozemno tržište. Dio je to projekta "Istarska lavanda" što ga je osmislila poznata istarska agronomka Dubravka Orlić Bašlin, vlasnica rasadnika i staklenika Agrofarmacije d.o.o. u Štinjanu, zajedno s poslovnim parterom i suvlasnikom Mijom Miljakom. Projekt sadnje 600 hektara lavande u Istri, uglavnom u kooperaciji s dvjestotinjak domaćinstava, poduprli su financijski Istarska razvojna agencija IDA, Raiffeisen banka i IKB Umag s pet milijuna eura kredita na pet godina. I Istarska županija podupire ekološku poljoprivrednu proizvodnju i stvaranje još jednog brenda autohtonih istarskih proizvoda, uz maslinovo ulje svjetske kvalitete i vrhunska istarska vina, proizvoda od lavande koja će uz to i krasiti istarska polja svojim plavetnilom ugodnim očima žitelja i brojnih turista. Kako se projekt uspješno odvija, dosad je zasađeno pedesetak hektara, interes i proizvođača i tržišta sve je veći, trebalo je proširiti i proizvodnju sadnog materijala. Tako je uz investiciju od milijun eura podignut, po najsuvremenijoj holandskoj tehnologiji, staklenik za milijun sadnica (kontejnerića) lavande (kasnije i drugog mediteranskog aromatičnog bilja) godišnje, što je dostatno za zasađivanje 100 hektara površine lavandom. U rasadniku su već stasale prve sadnice koje će proljetos na otvorene njive širom Istre. Suvlasnica i članica uprave Svijeta biljaka d.o.o. Dubravka Orlić-Bašlin pokazuje da je pored staklenika već počela gradnja destilerije, koja će biti završena do lipnja ove godine. Dosad su koristili manju pokretnu destileriju, međutim, kako se proizvodnja povećava, taj kapacitet više ne zadovoljava potrebama. No ne namjeravaju ubuduće prodavati samo poluproizvod, eterično ulje, već uz grupu stručnjaka koju su već okupili, dalje ga finalizirati u visokosofisticirane proizvode za kojima je potražnja na tržištu sve veća pa se, nažalost, i sve više uvoze. Pod nazivom Fitoaroma razvijaju vlastitu robnu marku lavandinih proizvoda od eteričnih ulja za masažu, osvježenje prostora, cvjetnih i toaletnih vodica, tekućih sapuna, soli za kupanje, do suvenir-pakovanja osušenih cjetova lavande i raznih aranžmana. "Iako je branje i upotreba ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u našoj zemjli prisutno stoljećima, suvremeni način proizvodnje i prerade tek je u začecima. Od oko 600 samoniklih vrsta, više od stotinu mogu se uspješno uzgajati na mediteranskim prostorima. Nažalost, mi neke, kao što je kadulja, uvozimo iz Albanije i drugih bližih i dalekih zemalja. Nemamo dovoljno prerađivačkih kapaciteta, ali ni razvijenu visoku tehnologiju uzgoja. U ovom našem projektu cjelokupni program proizvodnje sadnog materijala, prerade i profiliranja krajnjih proizvoda baziran je na vlastitom znanju i tehnologiji, te oslanjanju na domaću sirovinu. Time trasiramo put uvođenju visokih tehnologija i društvu znanja", rekao je prilikom otvaranja pogona Mijo Miljak. Osvrnuo se i na stanje ovog proizvoda na tržištu EU i rekao da bi samo realizacijom ovog prvog projekta od 600 hektara lavande do 2010. godine Istra osigurala proizvodnju oko 50 tona lavandinog ulja godišnje (to je 200 novih radnih mjesta i 3,000.000 eura novostvorene vrijednosti) što bi predstavljalo 4 posto svjetske proizvodnje lavandina ulja. Međutim, i domaće tržište vapi za mediteranskim aromatičnim uljima, kao što su farmaceutske tvrtke Pliva, Belupo, Suban, Biofarm, Bioaromatica, Encian, Droga, Montana i druge, ali zasigurno će u Svijetu biljaka prije svega nastojati sami finalizirati dobar dio proizvodnje. Jakovčić nezadovoljan državnom politikom Podržavajući ovaj i slične projekte, u čemu, kako je rekao, Istra može biti izvrsna, župan Ivan Jakovčić izrazio je i ovom prilikom nezadovoljstvo državnom politikom prema poljoprivrednim zemljištem jer se ono presporo daje na korištenje. U Istarskoj županiji stoji blizu 50.000 hektara neobrađenih poljoprivrednih površina na koje računaju mnoga poljoprivredna domaćinstva zainteresirana za ovaj, ali i druge slične projekte. Agnesa Urošević (www.poslovni.hr)


19. veljače 2008.
Počeo "Tjedan masilnovog ulja" u Splitu
Tjedan maslinovog ulja je svečano otvoren u kavani Luxor na Peristilu u Splitu gdje će se i odvijati glavni dio ove priredbe. U okviru manifestacije koja će potrajati do nedjelje u organizaciji oleoteke "Uje" i Saveza maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije u hotelu Marjan 23.02.2008-subota-, održat će se i tradicionalno natjecanje 1000 uzoraka maslinova ulja.

19. veljače 2008.
Med i sardine iz Hrvatske za rusko tržište
Prezentacijom i nastupom na ruskom tržištu tvrtka Bar-Vil ostvarila je s ruskim distributerima meda uspješne i konkretne poslovne kontakte te smatra da će time poticati i unaprijediti proizvodnju meda u Hrvatskoj. Sardina nastavlja već postojeću poslovnu suradnju sa svojim starim distributerom, a u sljedećem razdoblju novom ambalažom prilagodit će se sve zahtjevnijem ruskom tržištu. Tvrtka Fami od brojnih kontakata izdvaja konkretan interes tvrtke iz Sibira, najjače tvrtke distributera prehrambenih proizvoda na području istočne Rusije. Dogovori o isporuci, količinama i ambalaži predstoje odmah nakon završetka sajma. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

19. veljače 2008.
Zbog velikog interesa poduzetnika širi se površina radne zone Kosore
Zagrebačka tvrtka Arheo izradila je nacrt urbanističkog plana proširenja, a vrijednost posla je 180.560 kuna
Radna zona Kosore smještena je uz grad Vrliku, a prostire se na zemljištu površine 5,5 hektaraZbog velikog zanimanja poduzetnika grad Vrlika proširit će radnu zonu Kosore za 28 hektara . Zona se sada prostire na 5,5 hektara . Izrada i donošenje urbanističkog plana uređenja proširenja radne zone Kosore su u postupku, a trebali bi biti gotovi do 1. ožujka. Zagrebačka tvrtka Arheo izradila je nacrt prijedloga urbanističkog plana proširenja radne zone Kosore. Vrijednost ugovorenog posla je 180.560 kuna s PDV-om. U prijedlog nacrta plana uređenja proširenja zone Kosore Arheo će ugraditi sve prijedloge i primjedbe iznesene na raspravi o prijedlogu nacrta, na kojoj su uz članove gradske uprave sudjelovali i predstavnici HEP-a i komunalnog poduzeća Usluga. Grad Vrlika će u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju provesti javnu raspravu o predloženom urbanističkom planu. Radna zona Kosore nalazi se u području posebne državne skrbi. Infrastrukturno je u potpunosti opremljena. U infrastrukturu je do sada uloženo 15 milijuna kuna sredstvima Ministarstva gospodarstva, Fonda za regionalni razvoj, Grada Vrlike i Županije Splistko-dalmatinske. U zoni je sedam parcela, u kojoj za sada posluje tek tvrtka Lacus. Tvrtka Interier Ćurko iz Knina specijalizirana za uređenje prostora i trgovina počet će s radom ovih dana, dok je preostalih pet tvrtki u fazi pripreme posla. U radnu zonu Kosore prva je prije pet godina stigla tvrtka Lacus koja je zauzela prostor od dva hektara i izgradila industrijsku punionicu izvorske vode poznate pod nazivom Aquasana. Trgovačko društvo Lacus, čiji su osnivači donedavni zadarski bankar Zdravko Bubalo i poduzetnik Nedjeljko Grabić, na površini od dva hektra izgradilo je automatiziranu punionicu jedne od najkvalitetnijih izvorskih voda u Hrvatskoj, one s izvorišta Vukovića vrelo, između planina Dinare i Svilaje, gdje se rađa rijeka Cetina. Lacus je izgradio zgradu površine oko 2500 četvornih metara s punionicom kapaciteta šest tisuća boca na sat. Grad Vrlika već je planirao na predjelu zvanom Podi u Kosorama uspostaviti ekološku radnu zonu površine pet hektara, pa je naručio detaljan urbanistički plan. Kada se pojavio Lacus sa svojom idejom i zahtjevom za kupnju 21.000 četvornih metara u toj zoni, urbanisti su u rekordnom vremenu završili izradu spomenutog plana, a još brže je provedena procedura njegova donošenja na gradskom vijeću Vrlike te raspisivanje javnog natječaja za prodaju zemljišta. Lacus zapošljava dvadeset radnika, dok deset radnika tvrtke Interier Ćurko priprema sve za početak rada pogona. Čim počne s radom, što se očekuje ovih dana, Interier Ćurko zaposlit će dodatnih četrdeset radnika. Preostali poduzetnici u zoni su tvrtka Dinarid koja također planira izgradnju punionice vode te tvrtka Božo za preradu voća i povrća. "Imamo šest novih zahtjeva za parcelama zbog čega smo se odlučili proširiti zonu", kaže Branko Maras, član poglavarstva Vrlike zadužen za gospodarstvo. Poduzetnici u radnoj zoni Kosore u potpunosti su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa te plaćanja komunalne naknade u razdoblju od tri godine od početka proizvodnje. Prema usvojenom programu otvaranja poduzetničkih zona u Splitsko-dalmatinskoj županiji predviđena je gradnja čak dvadeset i tri zone: Podi - Dugopolje, Dicmo, Prisike - Muć, Vrbanj - Stari Grad, Kosore - Vrlika, Žedno - Drage - Supetar, Požare - Dugiš - Vilicija u Makarskoj, Vinovac - Marina, Prgomet, Plano - Trogir, Ravno - Komiža, Lečevica, Kukuzovac - Sinj, Vukove stine - Hrvace, Čaporice - Trilj, Cista Provo, Ravča - Vrgorac, Pilana - Selca, Sućuraj, Baluni - Vrpolje-Nerežišća, Brlozi - Veliki Dreželj u Zagvozdu, Zadvarje i Vinjani Gornji - Imotski. Osim predviđene dvadeset i tri poduzetničke zone gradit će se još jedanaest zona koje u trenutku usvajanja programa otvaranja poduzetničkih zona u županiji nisu bile definirane prostornim planovima. Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)

18. veljače 2008.
'Hrvatska kvaliteta' za Pan i Pan BEZ
Hrvatska gospodarska komora nagradila je kvalitetu piva Pan i Pan BEZ, ali i potvrdila izvrsnost proizvodnih standarda kompanije Carlsberg Croatia, tim riječima predsjednik uprave koprivničke pivovare Thomas Kure Jakobsen ocjenjuje pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta koje HGK dodjeljuje proizvodima koji dokazano posjeduju natprosječnu kakvoću. Dodjelom spomenutih priznanja još se jednom potvrdila kakvoća piva Pan, ali i predanost Carlsberga Croatia za najkvalitetnijim proizvodima, kaže Jakobsen. Potičući i održavajući visoke standarde upravljanja kompanijom, što potvrđuje certifikat upravljanja kvalitetom ISO 9001 i certifikat za zaštitu okoliša ISO 14001. (pd)

18. veljače 2008.
Partnerstvo Microsofta i HOK
U Zagrebu će se u četvrtak, u prostorijama Hrvatske obrtničke komore, u Ilici, održati svečanost potpisivanja sporazuma između Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Microsofta Hrvatska o partnerstvu i poslovnoj suradnji. Kako su objavili u najvećoj svjetskoj softverskoj tvrtki i domaćem udruženju obrtnika, sporazum će definirati zajedničke marketinške aktivnosti i niz projekata tehnološkog usmjerenja kako bi obrtnicima, članovima HOK-a, i samoj komori, osigurali povoljniji pristup modernim tehnologijama i rješenjima koji će im pružiti priliku za veću konkurentnost poslovanja. Sporazum predstavlja okvir za utvrđivanje konkretnih zajedničkih projekata, od kojih će prvi - projekt "Informatizacije obrtnika" - uskoro biti prezentiran, objavljeno je u Komori. Sporazum će potpisati predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić i direktor Microsofta Hrvatska Davor Majetić. (www.poslovni.hr)

18. veljače 2008.
Podravka: laboratorij za testiranje
Koprivnička Podravka unutar matične lokacije ovih dana završava jednu zanimljivu investiciju i bit će jedina tvrtka iz prehrambene branše na prostoru ne samo Hrvatske nego i šire regije koja će imati vlastiti poluindustrijski laboratorij za razvoj novih proizvoda, kakav primjerice imaju Nestle ili njemu slične multinacionalne korporacije. Premda u Podravci još ne žele otkriti pojedinosti, posebno ne o vrijednosti i potencijalima investicije, riječ je o laboratoriju s najsuvremenijom tehnološkom opremom koja dopušta daleko jednostavniju mogućnost pretvorbe znanstvenih ideja, razvojnih koncepata, ali i očekivanja potrošača, evidentnih na sve turbulentnijem tržištu, u nove tehnološke procese i inovativne proizvode. Koncepcija novog laboratorija, moguće je tek neslužbeno čuti, iznimna je i po tome jer omogućuje međusobno povezivanje različitih tehnologija i procesa, što je u prehrambenoj industriji jedan od bitnih pokretača kod tehnoloških otkrića. Sve to će Podravkinim inovatorima ubuduće znatno olakšati postupak pretakanja mnogih ideja u konkretan proizvod. Najkraće, laboratorij postaje ključno mjesto u kojemu će se ubuduće razvijati sve nove ideje i testirati serije neovisno je li riječ o liniji slatkog ili slanog Podravkina asortimana. Svaki novi proizvod, od okusa i mirisa do ukupne vrhunske kakvoće, njegovat će se u laboratoriju u određenoj, manjoj količini prije nego marketinški bude upakiran i otpremljen na tržište. U dosadašnjoj praksi Podravka je svaki novi proizvod razvijala u uvjetima redovne proizvodnje, što je, uz složenu organizaciju dnevne operative, zahtijevalo goleme količine sirovina i ambalaže, a time i znatna financijska sredstva koja su godinama opterećivala poslovanje. Takav neefikasni i skupi ritam proizvodnje odlazi u prošlost, laboratorij s pilot proizvodnjom od samo nekoliko stotina do eventualno nekoliko tisuća komada Podravki jamči bržu fleksibilnost u razradi i promjeni asortimana, ali i realizaciju velikih serija bez pogrešaka u proizvodnom ciklusu. U fazi uhodavanja laboratorija Podravkini timovi navodno su uspjeli koncipirati nekoliko novih proizvoda, čija će se tržišna promocija dogoditi paralelno s ovotjednom javnom prezentacijom laboratorij. (www.poslovni.hr)

18. veljače 2008.
U HGK održan Hrvatsko-turski poslovni forum
U povodu dvodnevnog posjeta Hrvatskoj turskoga gospodarskog izaslanstva u organizaciji Europe Business Magazina, prošli petak je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan Hrvatsko-turski poslovni forum. U poslovnim su razgovorima sudjelovali predstavnici 16 hrvatskih i turskih tvrtki. Predsjednik Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća dr. Zlatan Fröhlich otvarajući poslovni forum naglasio je aktivnosti Vijeća koje radi na promicanju poslovnih veza hrvatskoga i turskoga gospodarstva, međusobnom upoznavanju poslovnih mogućnosti, povezivanju tvrtki putem izravnih kontakata te olakšavanju protoka poslovnih informacija. Hrvatska i Turska lani su ostvarile 517 milijuna dolara ukupne robne razmjene, pri čemu je izvoz u Tursku bio 67 milijuna dolara, a uvoz 450 milijuna dolara. Prethodne je godine Hrvatska u Tursku izvezla robe za 65 milijuna dolara, a uvezla 265 milijuna. (PD)

15. veljače 2008.
Još 39 znakova Hrvatska kvaliteta i 19 Izvorno hrvatsko
Vidošević je istaknuo da je u svaki proizvod koji je ponio znakove kvalitete i izvornosti ugrađen svaki segment hrvatskog društva odnosno sve ono što se dogodi u društvu ZAGREB - Hrvatska gospodarska komora dodijelila je u četvrtak 39 znakova Hrvatske kvalitete i 19 znakova Izvorno hrvatsko. Pravo uporabe znaka dobili su proizvodi koji su to pravo stekli tijekom 2007. i ove godine, temeljem stručnog mišljenja komisija i odluka Savjeta projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda.
Znakove Hrvatske kvalitete dobili su proizvodi 24 tvrtki, dok su znak Izvorno hrvatsko ponijeli proizvodi 13 tvrtki.
Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je da je kvaliteta jedan od uvjeta konkurentnosti, a dodjelom znakova kvalitete želi se postići da hrvatski proizvodi s tim znakovima budu globalno prepoznatljivi.
Istaknuo je da je u svaki proizvod koji je ponio znakove kvalitete i izvornosti ugrađen svaki segment hrvatskog društva odnosno sve ono što se dogodi u društvu. Danas ukupno 293 znaka nosi znakove izvornosti i kvalitete, dok su prije 11 godina te znakove imala samo tri proizvoda, dodao je Vidošević. Najavio je i da će se uskoro krenuti s certificiranjem usluga.
Proizvodi koji ponesu oznake izvornosti i kvalitete posjeduju iznimnu kvalitetu, značajke izvornosti, tradicije i znanja. Kvalitetu tih proizvoda potrebno je konstantno dokazivati da bi se zadržalo pravo korištenja znaka izvornosti ili kvalitete. [Ivan Smirčić], Vjesnik


1 - 2 - 3 - 4 -5 - 6 - 7

 

 


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre