15. veljače 2008.
Šri Lanka zainteresirana za suradnju u brodogradnji
Predložili smo formiranje zajedničkog tijela gospodarskih komora koje će unaprjeđivati i poticati suradnju, rekao je Bebić o posjetu predsjednika parlamenta Šri Lanke

Hrvatska i Šri Lanka žele produbiti bilateralne političke i gospodarske odnose, a tome bi trebalo pridonijeti osnivanje skupina prijateljstva u parlamentima dviju zemalja, suglasili su se u četvrtak predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednik parlamenta Šri Lanke Wijesinghe Jayaweera Mudiyanselage Lokubandara, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
Bebić je podsjetio da Hrvatska i Šri Lanka dobro surađuju u Ujedinjenim narodima, gdje je Hrvatska podržavala kandidature te zemlje u razna tijeka UN-a, dok je Šri Lanka dala podršku izboru Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti. >Očekujemo intenziviranje suradnje na svim područjima. Postoji interes za širu gospodarsku suradnju, pa smo predložili da se sastavi jedno tijelo naših gospodarskih komora koje će unaprjeđivati i poticati suradnju<, rekao je Bebić, dodajući da je Šri Lanka zainteresirana za suradnju u brodogradnji te da već postoji kontakt između Brodarskog instituta i brodogradilišta u Colombu. >Nadamo se daljnjem intenziviranju suradnje i da će ovaj posjet otvoriti novu eru u bilateralnim odnosima<, rekao je Lokubandara i pozvao Bebića u posjet Šri Lanci, što je predsjednik Sabora sa zadovoljstvom prihvatio.
Lokubandara je istaknuo da je lani u posjetu Hrvatskoj bio premijer Šri Lanke, a podsjetio je i na blisku suradnju Josipa Broza Tita s nekadašnjom premijerkom Šri Lanke Sirimavo Bandaranaike, koja je bila prva žena na čelu vlade u svijetu.
Bebić je izrazio puno razumijevanje i potporu vladi Šri Lanke u naporima koje je u posljednje vrijeme intenzivirala u rješavanju dugogodišnjeg problema s Tamilskim tigrovima, pobunjenicima koji se od 1972. bore za neovisnost sjevera i sjeveroistoka otoka.
Lokubandara je kazao da je nedavno oslobođena jedna regija u kojoj će se uskoro organizirati izbori i izrazio nadu u skoru uspostavu mira u svojoj zemlji.

Marijan Lipovac, Vjesnik


16.veljače 2008.
Turizam treba postati hrvatska izvozna grana
To će nam ove godine biti jedna od primarnih zadaća, ako ne i glavna, jer je takav izvoz vrlo pogodan za domaću konkurentnost, za proizvodnju i trgovinu kaže Damir Bajs, ministar turizma

Damir Bajs, novi ministar turizma, podigao je apsolutno najviše prašine u medijskom prostoru zbog činjenice da ulazi u sektor kao nestručnjak, odnosno da je turistički sektor povjeren pravniku iz Bjelovara bez turističkog iskustva. U neobveznom razgovoru, nakon intervjua, medijsko trančiranje objasnio je sljedećim riječima: >Što se svi bune, pa mi smo imali jednog ministra turizma koji je završio u zatvoru. Pave Župan Rusković vodila je sto bitaka i sve je izgubila. Vidjet ćemo što će se pričati za četiri godine<. Damir Bajs se tek uhodava u turističku priču, no u nekoliko nam je navrata rekao da je turizam od države dobivao besramno malo novca, a da se od istog tog turizma mnogo očekuje. Stoga će jače zadiranje u državnu blagajnu biti jedan od njegovih prioriteta.
Je li istina da ćete od države za razvoj i funkcioniranje turizma tražiti 500 milijuna kuna, umjesto 180 milijuna koliko je odobreno bivšem Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka?
- Bivšem ministarstvu bilo je odobreno 180 milijuna kuna, a ja smatram kako je to premalo da bi se odradili svi projekti u jednom dosta ambicioznom programu koji si je, u ovom mandatnom razdoblju, zadala Vlada. Prema tome, sasvim je sigurno da ćemo tražiti više od tih 180 milijuna kuna. U ovom vam trenutku, međutim, ne mogu reći o kojem je iznosu riječ.
Vi ste pravnik i dosad niste imali veze s turizmom, no i državni tajnici, ljudi koji bi morali znati sve o resoru, također dolaze sa strane, dakle tek se upoznaju s iznimno važnim i kompliciranom mehanizmima po kojima se odvija turizam?
- Većina ministara turizma iz mediteranskog okruženja su moji kolege pravnici. I ministar turizma Grčke i Turske, a ima ih i još. Drugo, državni tajnik za turizam, Grgić, radio je u turističkoj djelatnosti i nije potpuno neupoznat s materijom. Siguran sam da će on kao dugogodišnji menadžer u Hajduku znati rukovoditi sustavom.
Neće li turizam barem jedno vrijeme, dok svi ne pohvatate konce, biti obezglavljen. Naime, i za drugog se državnog tajnika govori da ne dolazi iz struke. Kako će sve to funkcionirati?
- Već smo dosad napravili sve što je trebalo napraviti. Imamo temeljni dokument o tome što želimo od turizma i što ćemo nastojati napraviti u sljedeće četiri godine. Na žalost, taj vam dokument, odnosno plan, ne mogu pokazati dok ga ne odobri Vlada, iako su s njim upoznati i hotelijeri i ljudi iz turističkih zajednice, dobar dio struke.
Je li istina da ste pola sata prije nego što ste proglašeni ministrom turizma bili u igri za ministra unutarnjih poslova?
- Ne, ali o stvarima koje su bile u pregovorima ne želim pričati.
Možete li reći koji su vam prioriteti za aktualnu turističku godinu, a što biste željeli napraviti u sljedeće četiri godine?
- Imamo ambiciozan plan i naš program potječe iz tog plana. Hrvatski turizam čini 22 posto BDP-a, što je iznimno visok postotak za bilo koju zemlju, pa tako i za nas. Dobili smo niz zadataka vezanih uz rad Ministarstva, ali prvo moramo donijeti strateške dokumente razvoja. Nešto je, međutim, neosporno, a to je da nam sezone moraju biti dulje, a turistička ponuda raznovrsnija. Ove ćemo se godine nastojati izboriti da nam se odobri dio programa koji možemo provesti, a koji ide za tim da se još uže poveže mogućnost da turizam bude izvozna grana unutar Hrvatske. To je izvoz koji je vrlo pogodan za domaću konkurentnost, za proizvodnju i trgovinu. S druge strane, dobro je to što istodobno nemate troškove za oglašavanje, nemate troškove ulaska na tržište. To će nam ove godine biti jedna od primarnih zadaća, iako ne i jedina.
Na koji način planirate povezati poljoprivredu i turizam?
- Možemo domaćim konkurentnim proizvodima omogućiti bolji plasman u hotelskim objektima. To će, po meni, biti najjednostavnije organizirati jer je riječ o godišnjim ugovorima. Mi smo jedan takav model već predstavili hotelijerima.
Budući da ste pravnik, možda ćete uspjeti riješiti problem turističkog zemljišta, što dosad nije uspjelo ni jednoj vladi, ni jednom ministarstvu. Jeste li upoznati s tom problematikom?
- Uz turističko zemljište važna je i privatizacija. To su dvije stvari koje se moraju napraviti, problemi koji se moraju riješiti. Zakon o turističkom zemljištu trebao bi omogućiti izlaz iz sadašnje pat pozicije i ujedno zaštititi javni interes.
S druge strane, to je jedna razvojna šansa, riječ je o područjima na kojima se može napraviti mnogo kvalitetnih stvari.
Od vas se, uz ostalo, očekuje i da poradite na razvoju kontinentalnog turizma. Kako komentirate činjenicu da kontinent u ukupnom turističkom prometu države sudjeluje sa samo pet posto?
- Jedna od važnijih zadaća ovog ministarstva jest i razvoj kontinentalnog turizma, dakle turistički slabije razvijenih područja Hrvatske. S time da ne bih rekao kako je kontinent nešto što se odvija samo u Slavoniji ili središnjoj Hrvatskoj, nego kontinentalni turizam praktički počinje deset kilometara od mora. Pozitivno je i dobro to što je Hrvatska među najočuvanijim i najzaštićenijim dijelovima Europe. To zasad ne koristimo ni na jedan način, a drugi bi, da su na našim pozicijama, sasvim sigurno znali iskoristiti sve mogućnosti koje iz toga proizlaze.
Posljednjih 17 godina u pravilu se, povoljnim kreditnim linijama, izlazilo u susret samo ljudima s mora koji su se željeli baviti turizmom, dok su kontinentalci ostali zakinuti. Hoće li se to mijenjati?
- Turizam na moru je jednostavniji, dok je kontinentalni turizam mnogo zahtjevniji. Ne mislimo smanjivati morski turizam - ponekad me, naime, pitaju hoćemo li razvojem kontinentalnog turizma napustiti skrb za obalu, što naravno ne dolazi u obzir. Vrijeme će pokazati da će najviše koristi od razvoja kontinentalnog turizma imati upravo obala. Inače, u programu Vlade piše da ćemo posebno podupirati te turistički slabije dijelove države.
Zalažete se za cjelogodišnju sezonu?
- Da, naša sezona je generalno prekratka, to je nesporno. U nas, posebice na Jadranu, prevladava turizam apartmanskog tipa; to je, u ukupnom broju kreveta, apsolutno prevladavajući oblik. Turizam apartmanskog tipa postoji svugdje u svijetu, ali ne i u tom obimu. Posljedice koje proizlaze iz toga su da nam sezone traju oko 60 dana. Hoteli su, s druge strane, puni oko 115 dana, dok obiteljski mali hoteli znaju radit i više od 180 dana. U apartmanima, nadalje, nitko nije zaposlen, a u malim obiteljskim hotelima imamo po desetak zaposlenih.
Možete li pomoći hotelijerima koji žele raditi cijele godine tako da se izborite da im se smanji dio nameta?
- Hotelijeri dosta jasno traže smanjenje parafiskalnih nameta, ali u ovom trenutku nije lako donijeti konačnu odluku jer postoje zakonske osnove onih koji ispostavljaju račune. Jasno mi je da svaki poduzetnik želi smanjiti svoje troškove, međutim sezona se može produljiti i na druge načine. Primjerice, kroz kongresni turizam koji je ovdje prilično zanemaren. Kongresni turizam produljuje sezonu, jer se kongresi većinom organiziraju izvan glavnih sezona.
Kako ćete riješiti problem ilegalnog iznajmljivanja objekata u vlasništvu stranih državljana?
- Da budemo precizni, riječ je o apartmanima koji su u vlasništvu tvrtki koje su u vlasništvu stranaca. I za taj problem imamo predložene mjere, ali ni o tome vam zasad ne mogu ništa više reći.
Međutim, potpuno smo svjesni da je riječ o nelojalnoj konkurenciji. Ići ćemo prema tome da svi oni koji legalno rade budu u situaciji da nemaju nelojalnu konkurenciju, a posebice da nemaju nelojalnu konkurenciju tvrtki koje praktički u nas posluju, koje su u vlasništvu stranih državljana, a ne prijavljuju svoju gospodarsku aktivnost. Davor Verković, Vjesnik

15. veljače 2008.
Izvozimo deset puta više meda nego što ga uvozimo
Hrvatski medari imaju perspektivu na europskom tržištu jer se u EU godišnje proizvede tek pola od potrebnih 200.000 tona meda

Iz Hrvatske se na godinu izveze 2000 tona meda, a uveze se 200 tona, što znači da je izvoz meda deset puta veći od uvoza. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka kažu da je pčelarstvo posljednjih godina postalo jedna od važnijih grana poljoprivredne proizvodnje, a kao takvo pridonosi razvoju i cjelokupnoga gospodarstva Hrvatske.
Iz godine u godinu raste broj pčelinjih zajednica pa danas imamo 300.000 košnica za koje se brine 12.000 pčelara, od kojih je 3300 članova Hrvatskog pčelarskog saveza.
Ukupna godišnja proizvodnja meda u Hrvatskoj iznosi 5000 tona. Samo potrebe EU-a za medom iznose 200.000 tona, te se med u Europu uvelike uvozi u bačvama iz Kine.
U Hrvatskoj postoje veliki prirodni resursi za mogućnost ispaše pčela, a time i stvaranje izravne koristi za stvaranje pčelinjih proizvoda: med, vosak, pelud, pčelinji otrov, propolis te matična mliječ.
Ministarstvo poljoprivrede uskoro će objaviti novi pravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše. Pravilnik će biti podloga za izradu baze podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša, pčelinjaka i pčelara na području cijele Hrvatske, a time će se olakšati način gospodarenja i iskorištavanja pčelinjih paša.
Med iz Like, Gorskoga kotara, Istre ili Žumberka vrlo je kvalitetan, te su ga prepoznali u svijetu, što je dovelo do povećanja njegova izvoza.
Zasad ne posto brand hrvatski med, nego se on kupuje najčešće od poznatog medara pod nazivom >cvjetni<, >livada<, >kesten< ili >bagrem<.
Uz to, u Hrvatskoj se ne bilježi porast potrošnje meda, koja je oko pola kilograma po stanovniku na godinu, što je jako malo s obzirom na sve vrijednosti koje med kao namirnica sadrži.
Ipak, pčelarstvom se bavi mnogo ljudi. Za manji dio njih je to osnovna proizvodnja, dijelu je to dopunska, a većim dijelom zanimljiv hobi. Robnih proizvođača je samo stotinjak.
S obzirom na nedovoljne količine meda u Europskoj uniji, u kojoj se proizvede tek 51,9 posto potrebnog meda, hrvatski medari imaju dobru perspektivu na europskom tržištu. No, za to se moraju što bolje marketinški predstaviti. Inače, država je za poticaje za med u proračunu izdvojila 18 milijuna kuna (2,20 kuna po kilogramu, odnosno 50 kuna po košnici meda).

Marinko Petković , Vjesnik

 

14. veljače 2008.
Tehnix na sajmu IFAT s novim tehnologijama za zaštitu okoliša
Ukupni prihod tvrtke, koja izvozi 60 posto svoje proizvodnje, u 2008. trebao bi biti 20 milijuna eura
Đuro Horvat, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix d.o.o. u Donjem Kraljevcu, jedan je od trojice predstavnika domaćih proizvođača koji će izlagati na vodećem svjetskom sajmu zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada koji se 15. put ove godine održava u Münchenu od 5. do 9. svibnja. Horvat je bio prvi put na sajmu 2005. jer se on i održava svake tri godine kao međunarodni stručni sajam vode, otpadnih voda, otpada i recikliranja i gradi poziciju svjetskog sajma u sektoru zaštite okoliša. Izložbeni prostor Tehnixa ove godine će, pohvalio se Horvat, posjetiti poslovni ljudi iz Dubaia te iz ostalih zemalja s kojima tvrtka posluje kao projektant i proizvođač strojeva i opreme za zaštitu okoliša i s kojima je zaključeno više poslova na prošlom sajmu. Uz Tehnix iz Hrvatske izlažu još proizvođači Rasco iz Kalinovca i Vargon iz Škrljeva. Jürgen Backov, zamjenik direktora sajma IFAT, izjavio je na jučerašnjoj prezentaciji u organizaciji zastupstva Münchenskog sajma u Zagrebu, tvrtke Belimpex d.o.o., da su novost ove godine teme zaštita obala i zaštita od poplava, a više će se pažnje posvetiti i području proizvodnje energije iz otpadnih materijala, što znače da će se u usporedbi s prošlim sajmom predstaviti veća ponuda. Osim toga IFAT 2008 bit će posvećen i ukupnoj tematici vode kojoj se pridaje posebna važnost zbog međunarodne "Dekade vode" koju su proglasili Ujedinjeni narodi. Proširenjem teme proizvodnje energije iz otpadnih materijala, naglasak će biti, rekli su organizatori, na područje bioplina.

Nakon rekordnih rezultata sajma IFAT 2005 koji je zabilježio 2223 izlagača iz 36 zemalja i više od tisuću posjetioca iz 166 zemlje, što je porast od 30 posto, organizatori u 2008. žele povećati internacionalnost i pronaći novi potencijal na tržištima u razvoju. A zemlje kojima će biti posvećena posebna pažnja su Rumunjska, Bugarska, Hrvatska i Ukrajina te Turska, SAD, Kanada i Indija. Priređen je atraktivan izložbeni program, a to su inovativna rješenja i najnovija tehnika za provedbu praktičnih i učinkovitih rješenja. Bit će tu široka ponuda kvalificiranih usluga u upravljanju okolišem, financiranju, elektronskoj obradi podataka, gospodarenju vodom, otpadnim vodama i otpadu te niz informativnih priredbi. Iako Tehnix posluje 15 godina uspio se afirmirati u proizvodnji i oduprijeti se jakoj svjetskoj konkurenciji, a njihovi inovatori dobili su nekoliko domaćih i međunarodnih priznanja. Imaju tri stotine zaposlenih, dvije tvornice u Rumunjskoj i Mađarskoj koje će proširiti, a oko 60 posto proizvodnje danas se izvozi. Ukupni prihod nakon prvog nastupa na IFAT-u bio je, prisjeća se Horvat oko 8 milijuna eura, lani je iznosio 15 milijuna eura, a ove godine planira se 20 milijuna.

Kraljica - prva ekološka benzinska crpka

Na južnom ulazu u Donji Kraljevec iz pravca Preloga uz pogone Tehnixa već gotovo dva mjeseca radi benzinska crpka simboličnog naziva Kraljica. Vlasnik crpke je Tehnix, a nazvana je tako prema ugrađenoj opremi koja po ekološko-tehničkim karakteristikama kažu zauzima sam vrh među sličnim objektima u Hrvatskoj. Uz Kraljicu otvoren je hotel Kralj koji može primiti 50 osoba u sobama i apartmanima. Ukupna vrijednost investicije je prema riječima Đure Horvata, utemeljitelja i vlasnika Tehnixa, oko 30 milijuna kuna. Benzinska crpka je kaže Horvat, najbolji primjer njihovih tehničkih mogućnosti u opremanju i gradnji objekata tog tipa po najvišim ekološkim i tehničkim standardima, s elementima koji su od početka do kraja proizvod Tehnixa. (www.poslovni.hr)



14. veljače 2008.
Povezivanje >plave i zelene njive<
S obzirom na kraj iz kojeg dolazi, od novog se ministra turizma očekuje da poradi i na promociji kontinenta
Hoće li Damir Bajs opravdati povjerenje i snaći se u osjetljivom poslu o kojem ovisi 22 posto državnog BDP-a, odnosno sedam milijardi eura godišnjeg prihoda?
Od novog se ministra, uz ostalo, očekuje buđenje godinama zapostavljenog kontinentalnog turizma, odnosno povezivanje "zelene i plave njive". Riječ je o bogatoj trpezi za više od 11 milijuna ljudi. Prije šest godina kalkuliralo se podatkom da se za potrebe turizma uvozi 70 posto hrane, a da je samo 30 posto iz domaće proizvodnje. U međuvremenu je, prije dvije godine, Institut za turizam napravio studiju po kojoj proizlazi da je uvoz hrane za potrebe turizma minimalan.
Može li Damir Bajs napraviti ono o čemu su sve vlade posljednjih desetak godina govorile kao o ultimativnoj potrebi, a da se istodobno stvari nisu pomaknule s mrtve točke? Isto tako, je li povezivanje sela i turizma primarna zadaća u situaciji neriješenog statusa nad turističkim zemljištem, potplaćenih radnika u turizmu, manjka kvalitetnih hotelskih kreveta...?
>Uvijek nastojimo koristiti domaće proizvode, gotovo 90 posto prehrambenih namirnica što se nude u hotelima domaćeg je podrijetla. Meso uvijek kupujemo izravno od proizvođača. Ako se, međutim, u tom lancu od proizvođača do nas hotelijera pojavljuju trgovci, onda se često događa da dobijemo uvozne proizvode<, naglasio nam je Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatske udruge hotelijera.
Dodaje kako je situacija mnogo lošija kada je riječ o nekim drugim proizvodima, poput opreme za hotele, gdje je roba uglavnom uvozna.
>S obzirom na kraj iz kojeg dolazi, logično je da će novi ministar turizma nastojati pojačati domaću proizvodnju za potrebe turizma, odnosno da će poraditi na promociji kontinenta i mi ga u tome podržavamo. Stvari s uvozom hrane za potrebe turizma nisu tako crne kako se nerijetko žele prikazati, ali uvijek ima mjesta za poboljšanje<, ističe Palma.
Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela za manje od mjesec dana pokreće >Burzu autentik-proizvoda<, čiji je primarni cilj povezati obiteljske i male hotele s lokalnim proizvođačima kvalitetnih prehrambenih namirnica i vina. Eno-gastro hoteli već dugo nastoje nuditi samo prvorazredne domaće namirnice.
Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, tvrdi da hrvatski turizam ni izbliza ne koristi mogućnosti domaće proizvodnje, odnosno činjenicu da se gostima može ponuditi bogata i raznovrsna kuhinja, gotovo jedinstvena u Europi.
Razvojem stvari najzadovoljniji su, međutim, predstavnici udruga koji se godinama mukotrpno bore za razvoj ruralnog prostora. Hrvatski farmer, Klub članova selo i Ruralis, konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre, nedavno su poslali zajedničko priopćenje u kojem piše da je ruralni turizam, pa tako i seoska proizvodnja, do sada uglavnom bila na marginama državnih strategija, ali da sada ima priliku dobiti na važnosti. Davor Verković, Vjesnik


14. veljače 2008.
IGH projektira poslovni centar u Moskvi
ZAGREB - Studio BF i Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) osvojili su prvu nagradu na pozivnom natječaju za poslovni centar Grupe Most u Moskvi.
>Poslovni centar površine je 200.000 "kvadrata", a IGH će ga projektirati, za što smo nedavno potpisali ugovor s ruskim partnerima. Autori arhitektonskog projekta su naši partneri iz Hrvatske Studio BF<, kaže pomoćnica direktora IGH Darija Živni.
U sklopu tog poslovnog centra korporacije Grupa Most gradit će se trgovački centar i hoteli. Taj projekt dio je većeg plana novog eko-grada na jugoistoku Moskve u kojem će živjeti 300.000 stanovnika. Projekt tog naselja napravio je studio Maxwan iz Rotterdama.
Inače, IGH se natječe za još nekoliko poslova u Rusiji. Dio njih vezan je i uz gradnju infrastrukture grada Sočija, gdje će se odigrati Zimske olimpijske igre. [T. Marinović], Vjesnik


 


14. veljače 2008.
Najbolji rezultati drvne industrije Drvenjača u zadnjih pet godina
Tvrtka je u 2007. godini uprihodila 138 milijuna kuna uz ostvarenu dobit od 13,3 milijuna
Drvna industrija Drvenjača d.d. iz Fužina ostvarila je tijekom 2007. godine ukupni prihod od 138,7 milijuna kuna, što je najbolji poslovni rezultat u posljednjih pet godina. U odnosu na na 2006. godinu kada je prihod iznosio 113 milijuna kuna, lani je došlo do velikog rasta, prvenstveno zbog velikog izvoza koji je porastao za gotovo 20 milijuna kuna te dosegnuo 109,5 milijuna. Drvenjača je na domaćem tržštu ostvarila prodaju od svega 25 milijuna kuna. Sugladno rastu prihoda, došlo je i do veliko rasta dobiti, koja se iz gubitka od 3,5 milijuna kuna u 2006. godini pretvorio lani u neto dobit od 13,3 milijuna. Kako stoji u tvrtkinu financijskom izvješću izlistanom na Zagrebačkoj burzi, u strukturi prihoda najveći dio od 103,4 milijuna kuna otpada na prodaju mehaničke drvne celuloze (drvenjače), a ostatak čine jelova građa s 7,3 milijuna, bukovi elementi s 6,9 milijuna kuna te prodaja paleta s 6,1 milijun kuna. Kako su objasnili iz fužinske drvne industrije, ovakvi rezultati za 2007. poslovnu godinu su bili u skladu s očekivanjima i planirani. Relativno loši poslovni rezultati u prethodnim godina bili su uglavnom uvjetovani velikim investicijskim ciklusom. Naime, Drvenjača d.d. je u Mrkoplju pustila u rad prvi pogon za proizvodnju biopeleta u Hrvatskoj, u koji je uloženo oko 1,5 milijuna eura. U novoj peletirnici izrađuju se pelete - prešani drvni ostaci od jelovine i bukovine, dugački oko tri centimetra, koji se najčešće koriste kao ogrjev u posebnim pećima za pelete, odnosno za centralno grijanje. Novootvoreni pogon za proizvodnju biopeleta u cijelosti je trebao riješiti probleme odlaganja drvnog otpada i piljevine koja nastaje pri proizvodnji u trima pogonima i pilanama Drvenjače u Vratima, Mrkoplju i Fužinama te u ostalim pogonima gorskokotarske drvne industrije. Kako su objasnili u Drvenjači prilikom puštanja pogona u rad, kapacitet pogona je dvije tone na sat ili oko 6000 tona na godinu, iako je za prvo vrijeme planiranaproizvodnja oko 1,2 tona peleta na sat. Pelete se sastoje od 80 posto piljevine od jele i 20 posto piljevine od bukve, a u proizvodnom procesu trošit će se oko 120 kubičnih metara piljevine na dan. Cjelokupna proizvodnja peleta namijenjena je izvozu, a razvije li se domaće tržište, prodavat će se i u Hrvatskoj. Već je i prije, zahvaljujući velikim ulaganjima te viziji poslovanja u skladu sa zahtjevima održivog razvoja, Drvenjača iz Fužina dobila u nositelj je i oznake kvalitete ISO 14001. Riječ je o certifikatu kojim se potvrđuje odgovorno postupanje prema okolišu, a dobila ga je kao prva tvrtka iz sektora prerade drva i proizvodnje papira. Postrojenje za proizvodnju drvnih vlakanaca po patentiranom postupku švedske tvrtke Defibrator kupljeno je 1971. godine za kapacitet proizvodnje od 30.000 tona godišnje "Refined Mechanical Pulp" - rifajnerska drvenjača ili skraćeno RMP drvenjače. Današnji kapacitet proizvodnje od oko 50.000 tona godišnje se priblilžava brojci od 150 tona dnevne proizvodnje.

Konstantni rast tvrtke

Drvna tvrtka Drvenjača, osnovana je 1975. godine kao tadašnji OOUR Šumskog gospodarstva Delnice da bi se 10 godina kasnije registrirala kao samostalna tvrtka za proizvodnju drvenjače. Godine 1993. tvrtka se privatizira te kupuje udio u poduzećima Mrkopalj d.d. i Vrata d.d. da bi ih 2001. godine kupili u potpunosti i preoblikovali u Mrkopalj d.o.o. i Vrata d.o.o. Tijekom 2004. godine društva su pripojena Drvenjači d.d. te postaju njezin sastavni dio. Temeljni kapital društva je 67,197 milijuna kuna, a podijeljen je na 223.900 dionica nominalne vrijednosti jedne dionice od 300 kuna. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)


13. veljače 2008.
PORIOLIK Unatoč velikim ratnim štetama, ni kune pomoći iz državne blagajne
Profit važniji od izvoza
Anita BENIĆ
Unatoč velim razaranjima tijekom Domovinskog rata, kada je uslijed srpskog granatiranja izgorjela gotovo cijela tvornica Oriolik - proizvođač tapeciranog namještaja, spužvi, metalnih dijelova za namještaj i madraca, već godinama je među najuspješnijim u Brodskoposavskoj županiji te u samom vrhu županijskih izvoznika. Od planiranih prihoda u iznosu od 13,7 milijuna eura za prošlu godinu, realizirano je 13,44 milijuna eura, odnosno nešto više od 98 posto, dok je dobit iznosila oko dva posto ukupnih prihoda.

Vlasnik i direktor Oriolika Stjepan Pišonić ističe da je oko 40 posto ukupnih prihodarealizirano na inozemnim tržištima.

Okretanje domaćem tržištu

Iako je taj postotak u korist izvoza prije bio i veći, zbog visokih troškova transporta u Orioliku se posljednjih godina više okreću domaćem tržištu, jer im nije u interesu povećati izvoz pod svaku cijenu, već povećati profitabilnosti.

>Oko sedam milijuna eura je realizirano na domaćem tržištu, a više od pet milijuna eura na inozemnom tržištu.

Važno je plasirati robu na profitabilno tržište. Naš proizvodni program ne podnosi velike troškove transporta, budući da se učešće transporta na udaljenija tržišta kreće i do deset posto, što je puno u odnosu na vrijednostod oko 12.000 do 15.000 eura po kamionu.

Naš proizvodni program najbolje podnosi transport do tržišta u krugu od 400 kilometara udaljenosti<, napominje Pišonić.

Na francusko tržište Oriolik plasira madrace, metalne proizvode i nešto namještaja. Bosna i Hercegovina, Slovenija, Makedonija i Češka također su tržišta oriovačke tvornice.

>Nešto proizvoda plasiramo i u Srbiju, mogli bismo i više, ali je tamo problem naplata. U Bugarsku izvozimo poliuretansku pjenu, a od njih uvozimo žičane jezgre za madrace<, dodaje direktor Oriolika.

Svi poslovi preko natječaja

Pored proizvodnje madraca, poliuretanske pjene i tapeciranog namještaja koji je najjači Oriolikov brand , u tvornici je ponovno intenziviran i kemijski program, odnosno proizvodnja predizolacijskih cijevi za termoelektrane. O kvaliteti izloacijskih cijevi oriovačke tvornice svjedoči i veliki posao za HEP, dobiven u jakoj međunarodnoj konkurenciji. Poslovi u tom sektoru su za ovu godinu vrijedni više od 12 milijuna kuna. >Nijedan posao nismo dobili bez natječaja. Borba za tržište je stalna, stoga moramo stalno tražiti što jeftinije repromaterijale, a kada je riječ o tapeciranom namještaju, pratiti svjetske trendove u dizajnu i vrsti materijala. Stoga svake godine izbacimo barem šest novih modela<, ističe direktor tvornice koja iduće godine slavi 50 godina rada.

S ciljem povećanja konkurentnosti u Orioliku dio obrtnih sredstava konstantno ulažu u tehnološko opremanje, pa je za obnovu voznog parka i strojeva lani uloženo 250.000 eura, a plan je u tvornici pokrenuti proizvodnju željezne žice, što je investicija od oko 30.000 eura. >U tvornici je trenutačno zaposleno 470 radnika. Prosječna bruto plaća je 500 eura, a za božićnice, regrese i jubilarne nagrade te potrebnu posmrtnu pripomoć lani smo izdvojili oko 500.000 kuna te oko milijun kuna za otpremnine<, kaže Pišonić. Dodaje da su za ovu godinu planirani prihodi od 14 milijuna eura te da je u siječnju realizirano oko 1,1 milijun eura. Vjesnik

 


14. veljače 2008.
U trendu
SVE SE VIŠE DALMATINSKIH TVRTKI KORISTI INTERNETSKIM MARKETINGOM
Promocija na webu povećava prodaju
Vlastite internetske stranice danas su neizbježne, točnim ažuriranim podacima stječe se povjerenje klijenata i bolji plasman robe, a sve uz niske troškove prezentacije

piše MAGDALENA DRUŽIJANIĆ

Imati vlastite web stranice, danas je neizbježno i korisno. Internet je jeftin medij, a za razliku od bilo kojeg drugog, tiska, radija ili televizije trošak prikazivanja internetske stranice ostaje isti, bez obzira pregleda li je dvjesto ili dvjesto tisuća posjetitelja. Većini je to u teoriji savršeno jasno, no ipak (barem ne u potpunosti) ne razmatraju internet kao mogućnost prigodom kreiranja marketinškog plana. U razvijenim zemljama rijetke su tvrtke koje nemaju svoje web stranice i za njih je bez tih stranica nezamislivo profesionalno predstavljanje. Trend se polako, ali sigurno širi i kod nas, pa se sve više ljudi odlučuje na prezentaciju preko interneta. Kako 'dišu' splitski poduzetnici, barem što se internetskog marketinga tiče, provjerili smo unutar nekoliko domaćih tvrtki.

- Internetska promocija, a pogotovo u trgovačkoj branši potrebna je svima, a osim toga, isplativa je jer se ne radi o velikom trošku - kaže Jadranka Šmudla, Robotova voditeljica marketinga. No internetsko oglašavanje nije jedino kojim se koristimo, dodaje ona, pa je teško u globalu odrediti koliki je porast ostvaren isključivo preko internetskog marketinga. Ističe i kako stranice ažuriraju svakodnevno te kako im je bitno da su svi podaci u svakom trenutku točni. U suprotnom, gubi se povjerenje kupaca, tvrdi Šmudla.

Novi proizvodi

Splittoursov kadar reklamiranjem preko interneta koristi se već godinama te tvrde kako su, koristivši se njime, povećali cjelokupnu prodaju svojih turističkih proizvoda.

- Koristimo se e-mail marketingom, internetskim oglašavanjem i bannerima - ističe Jelena Perković, voditeljica marketinga Splittoursa. Marina Čerina, direktorica Dalmeda čija je osnovna djelatnost proizvodnja meda, objašnjava kako je prodaja meda, od prije tri godine, od kada se koriste internetskim marketingom porasla 30 posto.

- Naša internetska stranica privukla je i dosta stranaca, a među njima i jednog Nijemca koji nam je trenutačno najveći kupac u zemljama EU-a - tvrdi ona.

Dobar posao u inozemstvu uz pomoć internetskog marketinga nije stran ni Stella Croatici, koja se bavi proizvodnjom delikatesnih proizvoda.

- Ovim medijem za komunikaciju češće se koriste stranci nego naši ljudi. Domaći su kupci malo ukočeni, a i naučili su kupovati u trgovini, a ne preko 'nekog interneta' - mišljenje je Paole Romani, brand menadžerice Stelle. Pratimo i mjesečno stanje posjećenosti naših stranica te analiziramo i vrijeme koje posjetitelji provode na sajtu. Pozornost posvećujemo i najčešćim dijelovima stranica na kojima se potencijalni kupci zadržavaju - kazuje Stellina menadžerica.

Davor Karninčić iz 'Trentona' priznaje kako rijetko ažuriraju stranice, a još rjeđe unose nove podatke. Za to smo malo lijeni, kaže on, te znaju da će prije ili kasnije to morati ispraviti. Marko Ivić, Svagušin voditelj marketinga, kaže kako stranice ažuriraju isključivo prigodom lansiranja novih proizvoda ili nekakve promocije.
- Samo smo dvije godine u tom marketingu, no promjene su vidljive i prodaja nam je porasla - kazuje Ivić.

Građevinarima nezanimljiv
.. Da internet ipak ne pomaže svim branšama u što boljoj prodaji i većoj zaradi. pokazuje primjer Dalmacijacementa iz čije tvrtke su nam poručili kako se njihova ciljna skupina, građevinari ne koriste internetom kao kanalom za nabavu njihovih proizvoda te se iz tog razloga tim medijem ne koriste za promociju i prodaju.

Ulaganje u budućnost

.. Matko Mijić, direktor Građe, tvrdi kako im prodaja nije bitno porasla uvođenjem internetskog marketinga.

- Za sada je to više ulaganje i upoznavanje mlađe generacije koja će sigurno u skorijoj budućnosti doći u životnu dob kada će im trebati naš asortiman - objašnjava Mijić uz napomenu kako se internetskim marketingom koriste od 2000. godine. Slobodna Dalmacija



13. veljače 2008.
Prihod hrvatske male brodogradnje milijardu kuna
Nautička proizvodnja bilježi stalan rast, čemu sada pridonosi i Klaster male brodogradnje osnovan u rujnu prošle godine
Hrvatska trenutačno ima 83 proizvođača plovila za sport i razonodu koji su u prošloj godini proizveli oko 1300 plovila, ostvarivši pritom prihod, a prema još nepotpunim podacima, blizu milijardu kuna. Godinu dana ranije proizvedeno je 1030 plovila (150 "gumenjaka"), 520 brodica manjih od 7,5 metara, 350 većih od 7,5 metara i 10 radnih brodova. Navedene brojke svjedoče da hrvatska nautička proizvodnja bilježi stalan rast, čemu sada pridonosi i Klaster male brodogradnje osnovan u rujnu prošle godine, a u sklopu hrvatske izvozne ofenzive.
U trenutku osnivanja Klaster je okupio 21 tvrtku, od kojih 13 proizvođača plovila, dok već danas ima 29 članova, što svjedoči o zanimanju malih brodograditelja i proizvođača opreme za brodice za zajedničko istupanje na tržištu. Zadatak klastera je da pomogne unaprijediti proizvodnju malih škverova te njihov nastup na inozemnom tržištu, a ujedinit će nabavu i sirovinu materijala za proizvodnju, čime će finalni proizvod biti osjetno konkurentniji. Hrvatska je prije petnaestak godina imala samo pet proizvođača plovila za sport i razonodu, a sada su naše brodice po kvaliteti konkurentne plovilima iz najrazvijenijih zemalja Europske unije.
Od 83 proizvođača plovila 12 su srednja brodogradilišta, koja ostvaruju polovicu pomenutog prihoda. Naša mala brodogradnja zapošljava oko 2500 ljudi, što je dvostruko više nego prije pet godina. Mali brodograditelji napominju da im i dalje kronično nedostaje kvalitetnih brodograđevnih majstora, posebice za opremanje interijera brodova. Istraživanja tržišta pokazuju da brod najprije prodaje dobro uređeni interijer, potom kvalitetno prostorno rješenje unutar broda, a da tek iza toga o kupnji odlučuje cijena.
Inženjer Mario Polla iz HGK-a Rijeka, gdje je ujedno sjedište Udruženja hrvatske male brodogradnje, rekao je kako bi uz našu obalu trebalo rezervirati prostor za potrebe malih škverova, čime bi im se omogućilo normalan rad. Naime, zbog atraktivnosti zemljišta uz samo more, s njih se nastoji protjerati male škverove, sprječavajući ih u radu na razne načine, čime im se ograničava ulaganje i razvoj.
Stoga ne čudi što desetak hrvatskih proizvođača malih plovila ima proizvodnju u unutrašnjosti Hrvatske, iako je za stvaranje imidža jednog proizvoda poželjno proizvoditi na samom moru. Još uvijek se nautičkim sajmovima u Europi posjetitelji silno čude da Hrvatska uopće proizvodi plovila za sport i razonodu, ali naša mala plovila se sve više spominju u nautičkim krugovima kao "butik roba". Naime, do određene mjere naši mali motorni brodovi i jedrilice serijski su konfekcijski proizvod, ali u većini slučajeva ta plovila opremaju se prema želji kupca, a što nije moguće u velikim tvornicama plovila.
Činjenica da u ovom trenutku svoje proizvode izvozi petnaestak naših srednjih i malih proizvođača plovila svjedoči da smo po tom pitanju u nepunih deset godina dosegli visoki tehnološki nivo proizvodnje, a pritom ostali cjenovno više nego konkurentni. Upravo je taj nesrazmjer kvalitete i cijene često bio problem prilikom plasmana naših proizvoda u izvoz. Damir Herceg, Vjesnik

1

13. veljače 2008.
INOVACIJE Hrvatska inovacija solarnog bojlera ušla u komercijalnu proizvodnju
Solarni bojler pobudio interes velikih trgovačkih kuća
U tijeku je prva komercijalna serija proizvodnje solarnog bojlera na bazi ugovora o licenci prema kojem će se proizvesti 5000 primjeraka
Ivan SMIRČIĆ
Sunčani bojler inovacija je hrvatskih inovatora koji su na izložbi inovacija ARCA osvojili zlatnu medalju. Da je riječ o inovaciji koja je uspješno počela s komercijalizacijom, doznali smo jednog od autora inovacije Marijana Čerkeza, koji odmah početku razgovora ističe kako je riječ o inovaciji koju se osmišljavalo desetak godina, a intenzivno posljednje dvije godine.

Čerkez kaže kako je poticaj tu inovaciju nastao iz brojnih primjera ljudi koji ugrađuju istrošene hidroforske posude kako bi zadovoljili svoje potrebe zagrijavanjem sanitarne vode. O kakvoj inovaciji je zapravo riječ? Prije svega treba reći kako je svih primjena sunčeve energije zagrijavanje sanitarne vode najrašireniji i najisplativiji oblik, gdje učinkovitost pretvorbe dostiže od 50 do 80 posto.

Tri do pet puta manja cijena

Kako Čerkez kaže, glavni nedostatak sunčevih pločastih kolektora je relativno veliki investicijski trošak. Naime, i za vrlo jednostavne potrebe pored zahtjevne montaže potrebno je više kolektora, elementi regulacije, akumulacijski rezervoar i prostor za njega. Pored toga, ti se kolektori obično postavljaju na južnu stranu krovišta. Mnogi korisnici obiteljskih kuća i vikendica nemaju tako postavljen krov ili ne žele posebno prilagođavati i 'kvariti' krovište te posebno izdvojiti prostor za akumulacijski rezervoar i sve to uz složeno instaliranje, nakon kojeg obično nastaju oštećenja koje je potrebno dodatno popraviti.

Dodatnu pomutnju čini uporaba izmjenjivača topline u kojem je antifriz, pa bio on i ekološki.

Plasman u 18 zemalja?

Glavna prednost kod inovacije sunčanog bojlera, kojemu su pored Marijana Čerkeza autori i Stjepan Vlahović i Tihomir Sever, je u tome što je apsorber ( solarni kolektor ) ujedno i akumulacijski spremnik, što bitno smanjuje cijenu i pojednostavljuje regulaciju, pogotovo za jednostavne vanjske uporabe. Neke od tih potreba solarni bojler može pokriti s tri do pet puta manjom cijenom. I još k tome otporan je na slanu atmosferu, korodira i nema toksičnih materijala, što bi zasigurno mnogima u vikendicama na moru mnogo značilo.

>Najbolji indikator da postoji potreba za tim uređajem govori zapažanje da mnogi ljudi pokušavaju ili su već instalirali improvizirane uređaje koji su na tragu rješenja solarnog bojlera i time ga čine naprosto logičnim.

To ujedno govori da uz prednosti navedene u karakteristikama postoji prostor na tržištu za takav uređaj<, ističe Čerkez. Slijedom toga, danas je došlo do komercijalizacije proizvoda-solarnog bojlera i upravo se radi prva komercijalna serija na bazi ugovora o licenci koji je sklopljen za proizvodnju 5000 primjeraka.

Na pitanje o interesu individualnih potencijalnih korisnika ili ustanova i tvrtki, Čerkez kaže kako je na posljednjoj izložbi

inovacija ARCA 2007. obavljeno oko 600 ciljanih razgovora s trgovcima, instalaterima i individualnim kupcima. No, interes su pokazale i velike trgovačke kuće te su autori, među ostalim, zaprimili ponudu jedne velike trgovačke kuće, koja bi im preko svojih centara omogućila plasman solarnog bojlera u 18 zemalja.

U Europi 2010. 80 milijuna četvornih metara toplinskih kolektora Europa će s 2010. godinom imati oko 80 milijuna četvornih metara instaliranih toplinskih kolektora. Primjerice, Njemačka je 2004. instalirala 750.000 četvornih metara, Grčka 215.000, Austrija 182.000 te Španjolska 90.000 četvornih metara toplinskih kolektora. Dvije godine kasnije, dakle 2006. godine, u Njemačkoj je instalira no već 1,3 milijuna četvornih metara toplinskih kolektora. Već sada neke zemlje imaju od deset do 50 četvornih me tara površine ugrađenih toplinskih kolektora na 1000 stanovnika. Zanimljivo je da je velik dio tih zemalja u klimatski lošijem podneblju s insolacijom manjom i do 50 posto od Hrvatske. Također, treba primijetiti da Europska unija čini samo devet posto svjetskog tržišta sa sličnim trendovima rasta. Većina sustava ugrađuje se u obiteljske kuće (75 posto).

Vjesnik


 

12. veljače 2008.
Deset godina Vupikove proizvodnje vina u Novom Vinodolskom
Prije deset godina dobiveno je skromnih 2300 litara vina, a lani je već proizvedeno 55.000 litara
Vupikova Poslovna jednica Pavlomir u Novom Vinodolskom, koja na 25 hektara ima podignute vinograde, obilježava ove godine 10-godišnjicu proizvodnje vina u polju Pavlomiru u zaleđu Novog Vinodolskog. Prije deset godina, prema riječima direktora Miroslava Palinkaša, koji je jedini od prognanih Vukovaraca ostao još u Novom Vinodolskom, dobiveno je skromnih 2300 litara vina na jednom hektaru vinograda, a lani su već proizveli 55.000 litara . Zaposleni se nadaju kako će u predstojećoj privatizaciji Vupika, posljednjeg državnog poljoprivrednog kombinata u sastavu kojeg su i ovi vinogradi, moći otkupiti i od države i Grada Novog Vinodolskog dobiti koncesiju za zemljište na kojemu su podizani novi nasadi od 1994., kada su Vukovarci stigli u taj kraj. I Uprava Vupika također želi prepustiti objekte u Poslovnoj jednici Pavlomir u Novom Vinodolskom zaposlenima, a Nadzorni odbor je, prema riječima direktora poslovne jednice, donio odluku da se procijene objekti u Pavlomiru kako bi se donijela odluka i o prepuštanju PJ Pavlomira zaposlenima. Dodaje da se ne odvajaju od Vukovara nego će nastaviti suradnju s istočnom Hrvatskom kroz plasman roba i usluga. Cijeli kombinat VUPIK također čeka konačno rješenje Hrvatskog fonda za privatizaciju. Kroz Pavlomir je prošlo nekoliko tvrtki, ali nijedna se nije održala osim naše, ističe direktor Palinkaš, i sve ovo stvorila je mukotrpnim radom grupica prognanih Vukovaraca koja je ovdje iskrčila šikaru i zapušteno zemljište stvorivši trajne nasade vinograda, ponovio je Palinkaš već dobro poznate činjenice i na ovogodišnjem obilježavanju 120 godina organiziranog turizma u Crikvenici. Ovo mišljenje o kupnji objekata od strane zaposlenih dijele i u županiji i gradu jer su Grad Novi Vinodolski i Primorsko-goranska županija, zajedno s Vukovarcima u Pavlomiru, sufinancirali nabavku cjepova vinove loze. U tijeku je proces navodnjavanja cijelog područja Pavlomira te pilot-projekt okrupnjavanja zemljišta u kojemu je i ova jedinica. Isto tako, planiraju daljnju sadnju vinograda na još šest hektara, čime bi Pavlomir zaokružio brojku od trideset hektara pod vinovom lozom. Mi osvajamo zemlju, krčimo i uz financijsku pomoć grada i županije podižemo nove nasade, rekao je Palinkaš. Ministarstvo poljoprivrede također je prepoznalo ovu destinaciju za razvoj ruralnog turizma i uključilo se u sufinanciranje projekta okrupnjavanja zemljišta koje financira Švedska vlada kao i u projekt navodnjavanja. Podsjetimo da su se za Vupik posljednjih godina zanimali mnogi poduzetnici iz branše, od Todorićeva Agrokora, preko Pipunićeva Žita do Envera Moralića i srbijanskih tajkuna. Fond za privatizaciju u Vupiku posjeduje ukupno 84,73 posto dionica i svojedobno je rečeno da će se na prodaju ponuditi 59,73 posto, a 25 posto ostati u portfelju kako bi se zaposlenicima omogućilo stjecanje tih dionica pod povlaštenim uvjetima.

Turistički brend 'Ružica vinograda'

Pavlomirska vina oživjela su tradiciju vinogradarstva i danas su vinodolska vina svrstana u kategoriju kvalitenih vina sa zemljopisnim porijeklom, a zaštita je dobivena za sorte žlahtina, chardonnay, muškat žuti, cabernet sauvignon i frankovku. Nakon više od 50 godina taj se kraj ponovno, kažu, može nazvati vinorodnim zahvaljujući upravo vrijednim vukovarskim prognanicima koji su 1994. godine zasadili više vrsta vinove loze kao pilot-projekt, a u 1998. imali i prvo Martinje. Nekoliko godina već održava se i "Ružica Vinodola", kulturno-povijesna manifestacija u organizaciji turističkih zajednica, koja je osmišljena kako bi se afirmirao Vinodol i vinograde. Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr)

12. veljače 2008.
Tvrtka Javorović širi svoje pogone za proizvodnju kuhinja u Virovitici
Kupnjom Javora za 150 tisuća eura, tvrtka prisutna na tržištu od 2000. zaokružila svoj proizvodni proces
Virovitička tvrtka Javorović d.o.o., koja se bavi proizvodnjom kuhinjskog namještaja, na ovogodišnjem je sajmu Viroexpo dobila prvu nagradu za najuređeniji izložbeni prostor i način prezentacije proizvoda. Tvrtka je na hrvatskom tržištu prisutna od 2000. godine, a prethodila joj je mala obrtnička radionica s dva majstora. No kupnjom tvrtke Javor i proširenjem proizvodnje i salona namještaja udareni su temelji današnjoj tvrtki Javorović d.o.o. koja se proširila na pogon u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni II. Prema najavama iz same tvrtke, na proljeće, čim dobiju sve dozvole, ide se u novu gradnju. Kako je direktor tvrtke Vlado Javorović kazao za lokalni portal Icv, proširit će se proizvodni pogon i povećati kapacitet za dvostruko u odnosu na ono što je napravljeno prije 6-7 mjeseci. Gradnja ne bi trebala trajati dugo pa se očekuje da će već početkom ljeta hala biti gotova. Time će se olakšati rad i manipulacija repromaterijalom i gotovim proizvodima, a cilj im je izbjeći oštećenja, moguće pogreške i reklamacije. Kako je Javorović već objasnio u Poslovnom dnevniku, mjesečno se za poznate kupce proizvede do 60 komada nekoga od dvadesetak modela kuhinja. Neki od njih skuplji su od 50.000 kuna, ali su i dalje upola jeftiniji od brendova na čijoj su razini. Javorović se sve više afirmira i u opremanju hotela i drugih objekata. Javorović je počeo proizvoditi namještaj u svojoj garaži u Milanovcu s amaterskom opremom, s još dvojicom radnika, da bi tvrtka narasla na 40-ak zaposlenih. Njegovo poslovanje bazirano je na domaćoj proizvodnji koja se razvijala u nekadašnjoj virovitičkoj tvrtki Javor, koja je poput sličnih malih tvrtki proizvođača namještaja prolazila svoju agoniju privatizacije i stečaja te ponovnog oživljavanja proizvodnje.

"Naša proizvodnja uspješno se razvijala u garaži od 50 četvornih metara. Nismo se zaduživali kreditima, a za cirkular i drugu opremu dali smo novac zajednički. Uz to smo na tržištu dobivali i sve veće i zahtjevnije poslove, što nam je omogućilo i nabavu strojeva pa smo morali proširivati garažu za 70 četvornih metara. U to vrijeme dobili smo za nas iznimno važan posao opremanja tri hotela na Krku, što je bila velika referenca za naše daljnje poslovanje. Sreća je što je tada, 2002. godine, bila oglašena prodaja poduzeća Javor od strane njegova tadašnjeg vlasnika, tvrtke Romić promet. Nije bilo lako donijeti odluku o kupnji jer je cijena od oko 150.000 eura za nas bila velika. Zahvaljujući razumijevanju, a prije svega povjerenju Privredne banke, uspješno smo realizirali kupnju Javora i u taj prostor preselili svoju opremu i strojeve. Proizvodnja je vrlo brzo pokrenuta i iz godine u godinu smo je povećavali za 100 posto", kazao je tada Javorović u povodu svojega prvog uspjeha na Viroexpou. Danas u svom proizvodnom programu tvrtka Javorović ima više od 20 modela kuhinja od onih koje su namijenjene prosječnom kućanstvu do onih u najekskluzivnijoj izvedi čije se cijene kreću iznad 50.000 kuna. Proizvodni program kuhinja radi se za poznate kupce i mjesečno ih se proizvede 50 do 60, koje se izravno distribuiraju do naručitelja ili pak u 15 salona namještaja na području Hrvatske.

Kvaliteta i kopiranje

Tvrtka Javorović želi svoje poslovanje i prepoznatljivost na tržištu bazirati na kvaliteti, a koja će pak biti izražena u malom broju reklamacija. U Javoroviću kažu da je bitno na vrijeme prepoznati što se traži na tržištu, a još bitnije je brzo reagirati i takav proizvod ponuditi tržištu. Treba stoga stalno pratiti što se novo događa u proizvodnji namještaja u Europi i svijetu, i to onda, jednostavno, primijeniti u vlastitoj proizvodnji. Na europskom i svjetskom tržištu namještaja vladaju brendovi velikih i moćnih tvrtki te Javoroviću ne pada na pamet da im se suprotstavlja nekakvim svojim brendom kuhinja jer bi to bio uzaludan posao. Njihov cilj je kvalitetan proizvod koji je u rangu sa stranim brendom, ali do 50 posto jeftiniji od originala. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)

11. veljače 2008.
Cilj nam je ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske
Svatko u svom segmentu treba raditi na povećanju svoje konkurentnosti, a država treba stvoriti bolji okvir za poduzetnika - od zakonodavnog, poreznog i sveg ostalog - da se smanji siva ekonomija, poručuje ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković

Bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković sada je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te smo s njim razgovarali o novom ministarstvu, regionalnom razvoju, ali i poljoprivredi.
Zašto je uspostavljeno Ministarstvo regionalnog razvoja?
- Mislim kako je napokon došlo vrijeme da se Hrvatska značajnije pozabavi regionalnim razvojem. Ova je vlada to prepoznala, pa se išlo na formiranje ministarstva. Znači, regionalnog razvoja, čemu su pridodane i šume i vodno gospodarstvo, što bi trebalo značiti sinergiju regionalnog razvoja. Ne želim govoriti da se u tome dosad nije radilo, ali su bila druga vremena. Bili su drugi prioriteti, bio je rat, pa povratak, obnova obiteljskih kuća, obnova infrastrukture i tu se odradio velik posao. Sada je taj posao praktički iza nas i dolazi vrijeme kada se moramo uhvatiti u koštac s regionalnim razvojem, ravnomjernim razvojem svih hrvatskih krajeva. Kroz Ministarstvo regionalnog razvoja moramo stvoriti pretpostavke da budemo u stanju iskoristiti i pretpristupnu pomoć i strukturne kohezijske fondove ulaskom u EU.
Kako do sredstava iz pretpristupnih fondova?
- Ovo je prva godina da su u EU za strukturne i kohezijske fondove, koji će biti na raspolaganju za regionalni razvoj, osigurana veća sredstva nego za poljoprivredu. Mislim da je to vrlo bitan posao koji treba odraditi. Treba se dobro pripremiti da na kraju možemo i iskoristiti ta sredstva koja će nam stajati na raspolaganju. Zbog toga je bitno da u ovom razdoblju izradimo strategiju regionalnog razvoja. Na strategiji se radilo i prijašnjih godina, a tu je i jedan Cardsov projekt. Vjerujem da ćemo strategiju regionalno razvoja sastaviti i prije planiranog roka, odnosno da će biti gotova do polovice godine. Uz prikaz postojećeg stanja, naznačit ćemo mjere i aktivnosti koje će se voditi u pravcu ravnomjernog razvoja Hrvatske. Napravit ćemo izračune gospodarske snage i demografske slike određenih prostora i na temelju toga stvarati novi zakonodavni okvir.
Na koje se to postojeće zakone odnosi?
- Na zakone koji su do sada regulirali tu problematiku - Zakon o obnovi, Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o brdsko-planinskom području, Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara. Oni će biti implementirani u zajednički zakon o regionalnom razvoju gdje ćemo, prema europskim procedurama i načelima, utvrditi područja koja će trebati veću pomoć. Naglašavam kako to ne znači da će neka područja izgubiti neka stečena prava.
Što će biti s područjima posebne državne skrbi?
- Baš bismo ovih dana mogli krenuti prodavati stanove i kuće na području posebne državne skrbi, od čega će prihod ići jedinicama lokalne samouprave. Nema problema s državnim stanovima, ali ima sa stanovima u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i tu moramo pronaći rješenje. Primjerice, samo Grad Vukovar će kroz prodaju stanova ostvariti oko 160 milijuna kuna dok bi Beli Manastir mogao uprihoditi oko 50 milijuna. Taj će se novac koristiti dijelom za obnovu infrastrukture, ali se dijelom može iskoristiti za obnovu gospodarstva na tom prostoru. Nije intencija da od toga praktično žive gradovi, nego da se taj novac uloži u nešto što oživljava taj prostor.
Što je s navodnjavanjem poljoprivrednih površina?
- To je nacionalni projekt koji ide dalje dobrom dinamikom. Izrađen je nacionalni plan, kao i gotovo svi županijski planovi. Imamo oko 43 projekta koja pokrivaju 50.000 hektara. To je značajan iskorak. Paralelno se radilo na pilot-projektima navodnjavanja. Država to znatno sufinancira, a očekujem da ćemo uskoro sa Svjetskom bankom dogovoriti i novi program. Investicija u navodnjavanje je trenutačno najperspektivnija, jer je sigurno da će se tu novac najbrže moći vratiti.
Kako zaustaviti rast cijena poljoprivrednih proizvoda?
- Uspijevamo održati razinu cijena poljoprivrednih proizvoda upravo zato što smo znatno povećali našu proizvodnju. Za razliku od prije godinu dana, kada su cijene poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj bile iznad cijene na svjetskom tržištu, danas imamo obrnutu situaciju. Danas su cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj niže od onih na svjetskim tržištima. Uspjeli smo podići proizvodnju mlijeka za oko 120 milijuna litara, što je praktički osiguralo našu samodostatnost. Cijena mlijeka u Europskoj uniji je znatno viša nego u Hrvatskoj, te je i cijena proizvoda od mlijeka viša nego u Hrvatskoj. Mi ne bismo mogli držati te maloprodajne cijene, te bi udar na standard i inflaciju bio znatno veći. Značajno smo podigli našu samodostatnost. Kada se govori o uvozu, prva percepcija građana je uvoz poljoprivrednih proizvoda. Međutim, u isto je vrijeme Hrvatska i značajni izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Primjerice, Hrvatska izvozi više poljoprivredno prehrambenih proizvoda nego Srbija, a Srbija ima više nego dvostruko veće potencijale za poljoprivredu nego što ih ima Hrvatska. I to samo zahvaljujući radu na povećanju konkurentnosti. Naš se izvoz u protekle četiri godine više nego udvostručio, s oko 600 milijuna dolara smo prešli 1,3 milijarde dolara. Iako je uvoz oko dvije milijarde, zadržali smo razliku uvoza i izvoza na između 600 i 700 milijuna deficita, koji je već dulje prisutan u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Poljoprivreda ima jedno od najvećih pokrivenosti uvoza. To je 2006. godine bilo 65 posto, a mislim da ćemo 2007. godinu, koja je bila teška, završiti na 63 ili 64 posto. Još 2004. godine smo bili na 51 posto pokrivenosti. Ostatak gospodarstva je na 48 posto. Kada govorimo o vanjskotrgovinskoj razmjeni, onda bi trebalo napraviti iskorak i u nekim drugim segmentima.
Imenovani ste u Nacionalno vijeće za konkurentnost. Što tu možemo očekivati?
- Bez povećanja konkurentnosti nemamo šanse. Ne da nećemo moći proizvoditi za izvoz, mi nećemo moći proizvoditi ni za domaće tržište. U globaliziranom svijetu ne možete prodati proizvod koji nije konkurentan. Svatko u svom segmentu treba raditi na povećanju vlastite konkurentnosti, a država treba stvoriti bolji okvir za poduzetnika - od zakonodavnoga, poreznoga i svega ostaloga - da bi se smanjila siva ekonomija.

Marinko Petković, Vjesnik


11. veljače 2008.
SAJMOVI Medu 3000 izlagača u Düsseldorfu i vinari s hrvatskog juga
Vina od plavca, pošipa i rukatca na najvećem sajmu
Međunarodni sajam vina >Prowein< lani je obišlo više od 33.000 trgovaca, enologa i sommeliera iz cijeloga svijeta
DUBROVNIK - Vinari i vinogradari Dubrovačko-neretvanske županije predstavit će se na međunarodnom sajmu vina i vinarske opreme >Prowein< u Düsseldorfu u Njemačkoj, od 16. do 18. ožujka. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Dubrovnik predstavit će se vrhunska i kvalitetna vina sorte plavac mali (dingač, postup i plavac) te vrhunska bijela vina sorti pošip i rukatac. U tri dana sajma održat će se i niz popratnih aktivnosti - stručno vođene degustacije vina te predstavljanje razvoja vinogradarstva i vinarstva u Dubrovačko- neretvanskoj županiji, najavljeno je iz ŽGK-a.

>Prowein< je jedan od najvećih svjetskih sajmova vina s oko 3000 izlagača iz cijeloga svijeta. Priredba je otvorena samo za posjetitelje iz faha, a lani ju je obišlo više od 33.000 vinskih trgovaca, enologa, ugostitelja sommeliera, te turističkih djelatnika i novinara iz pedesetak zemalja svijeta. Nijedan drugi događaj na svijetu vezan uz vino ne nudi tako visoku koncentraciju specijalista i osoba koje bitno utječu na formiranje općeg mnijenja. Valja reći da je Njemačka jedno od najjačih vinskih tržišta na svijetu. (K. Cikoja]

Vjesnik

 

8. veljače 2008.
Istraživanje vrijedno 1,3 milijuna eura financira EU
Cilj projekta je informiranosti hrvatske poslovne zajednice o promjenama koje će nastupiti primjenom zakonodavstva EU-a
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pozvalo je poduzetnike da se u što većem broju uključe u istraživanje potreba za poslovnim informacijama koje započinje u petak, 8. veljače, a trajat će tijekom veljače i ožujka.
U okviru projekta skraćenog naziva BIZimpact, vrijednog 1,3 milijuna eura i financiranog iz sredstava EU, pokreće se istraživanje potreba hrvatskih malih i srednjih poduzetnika i obrtnika za poslovnim informacijama kako bi se što bolje pripremili za ulazak u EU. U sklopu BIZimpact projekta za provođenje istraživanja angažirana je agencija za istraživanje tržišta Puls. Puls će kontaktirati ispitanike kako bi se procijenilo u kojoj su mjeri poduzetnici i obrtnici upoznati sa zakonskim promjenama kao uvjetima za pristupanje EU. Pozivajući poduzetnike da se odazovu istraživanju, državna tajnica u Ministarstvu Tajana Kesić-Šapić istaknula je kako je cilj uspješna provedba zakonskih promjena u skladu s potrebama poslovne zajednice. I to u područjima zaštite potrošača, zaštite okoliša, norme za poljoprivredne proizvode, norme za industrijske proizvode, javne nabave, državne potpore, tržišnog natjecanja i prava intelektualnog vlasništva.
Glavni partneri projekta su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG). Vjesnik

 

7. veljače 2008.
Rekordnih 230 izlagača
Cilj izložbe >Histria 2008.< je povezivanje poljoprivrede i prehrambene industrije s turizmom, trgovinom i ugostiteljstvom
Prva izložba održana 1994. imala je 15 izlagača iz dvije županije, danas je to već međunarodna manifestacija
U pulskom hotelu >Histria< u srijedu je otvorena dvodnevna, jubilarna 15. gospodarska izložba hrvatskih proizvođača hrane, pića i opreme za ugostiteljstvo >Histria 2008.< u organizaciji HGK - županijske komore Pula i suorganizaciji svih ostalih županijskih komora. Otvorenom ju je proglasio predsjednik HGK-a Nadan Vidošević.
Na ovogodišnjoj izložbi predstavlja se rekordnih 230 izlagača, a osnovni cilj im je povezivanje poljoprivrede i prehrambene industrije s turizmom, trgovinom i ugostiteljstvom. Izložba se s vremenom potvrdila kao mjesto okupljanja kvalitetnih proizvođača, a značajan je broj upravo malih proizvođača. Temeljem suradnje s Privrednom komorom Crne Gore prvi put na izložbi se predstavljaju izlagači iz Crne Gore, a posredstvom Privredne komore Federacije BiH i ove su godine prisutni izlagači iz Bosne i Hercegovine, koji su i ranijih godina nastupali na izložbi.
Najviše izlagača dolazi iz Istarske županije, a na zasebnom izložbenom prostoru predstavit će se izlagači iz Općine Žminj.
Prva izložba održana 1994. godine okupila je 15 izlagača iz dvije županije, pa je očito koliko se napredovalo u 15 godina. Stručni program izložbe obogaćen je nizom predavanja, a predstavljen je i projekt Hrvatske gospodarske komore >Drvo je prvo<.
>Dijelimo isto more, obalu i budućnost i ovo je jedan od načina zajedničkog promišljanja naše budućnosti<, pozdravio je Nadan Vidošević, uz tradicionalne partnere i predstavnike privrednih komora BiH i Crne Gore.
Kazavši kako je >Histria< s godinama zauzela važno mjesto na poslovnom kalendaru malih proizvođača, Jasna Jaklin Majetić predsjednica HGK - Županijske komore Pula, rekla je i kako je to mjesto razgovora o proizvodnji, predstavljanja novih proizvoda i razmišljanja o tržištu.
>Spremni smo pomoći i onim "malima" u njihovim prvim koracima, mnogi su upravo ovdje prvi put izložili svoje proizvode, koji su tako i pronašli put do kupca<, izjavila je i naglasila da je riječ o plasmanu domaćih proizvoda na domaćem turističkom tržištu.
Istarski župan Ivan Jakovčić zatražio je podršku HGK-a i državnog proračuna za projekt otvaranja Centra za očuvanje rijetkih istarskih pasmina poput istarskog goveda, koje će se eksploatirati kroz mesnu industriju. [Saša Brnabić]

, Vjesnik

7. veljače 2008.
U Orebiću Osnovana Udruga maslinara Pelješka rivijera
Za predsjednika Udruge izabran je Marko Grego, a za potpredsjednika Ino Šeparović Buda
U Orebiću je u nazočnosti brojnih maslinara i gostiju održana osnivačka skupština Udruge maslinara "Pelješka rivijera" koja će djelovati na jugozapadnom dijelu Pelješca od Podobuča do Vignja, ali, kako je utvrđeno u donesenom statutu, otvorena je za članstvo i drugim maslinarima u orebićkoj općini, prenosi internetski portal Dubrovački vjesnik. Za predsjednika Udruge izabran je Marko Grego, za potpredsjednika Ino Šeparović Buda mlađi, a za tajnika Jakša Mateljak. U Izvršnom odboru Udruge uz njih još su izabrani Tonči Čurković, Ivica Židić, Ivica Zlokić i Željko Mihaljević. U nadzorni odbor izabrani su Mirko Suvaljko, Ivan Roso i Tonko Radovančić. Na osnivačkoj skupštini bili su načelnik općine Orebić Tomislav Jurjević i pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu Dubrovačko-neretvanske županije Ivica Prović koji su pozdravili osnivanje Udruge i obećali financijsku i drugu pomoć u njezinu radu. Nazočnima se obratio i predsjednik Zajednice maslinara u Žrnovnici kod Splita Ivica Amižić, koji je govorio o iskustvima iz rada dosadašnjih udruga i o prednostima udruživanja u takvu i slične udruge. Udruga maslinara "Pelješka rivijera" osnovana je prije svega radi daljnjeg rasta i unapređenja maslinarstva i uljarstva koje je na ovom dijelu Pelješca posljednjih godina doživjelo velik zamah. Sve je više novih maslinika i obnovljenih starih, u mnoge maslinike uvedeno je natapanje kap po kap, a maslinari se u svemu pridržavaju savjeta stručnjaka od uzgoja maslina do branja i prerade ploda. To je rezultiralo vrhunskom kakvoćom dobivenih ulja u velikoj većini ekstra djevičanskih pa nije čudno što su maslinari iz Orebića dosad pobrali brojna zlatna i druga odličja na susretima maslinara i uljara "Maslina u Splitu" te maslinara i uljara Sredozemlja "Noćnjak". Lani je na toj smotri ekstra djevičansko maslinovo ulje Nelke Sardelić iz Orebića dobilo najviše ocjene i proglašeno najboljim, što je bilo prvi put da je maslinovo ulje iz Dubrovačke županije dobilo naslov šampiona.

(PD)

7. veljače 2008.
Baraka: Naš simulator HUET već žele uvoziti Kinezi i Iranci
Piše: Ante PANCIROV
Prije rata je u Šibeniku bilo veoma razvijeno pomorstvo koje se temeljilo na brodarskoj kompaniji "Slobodna plovidba", poduzeću s najmlađom flotom u bivšoj državi koje je nakon rata uništeno privatizacijskim spletkama i katastrofalnim upravljanjem. Igrom sudbine, u zgradi nekad moćne i prebogate kompanije danas je "AdriaMare", firma nekadašnjeg šibensko-kninskog župana i kapetana duge plovidbe Gordana Barake koja je iz agencije za zapošljavanje pomoraca danas prerasla u vrhunski centar za obuku, obrazovanje, razne vrste usavršavanja pomoraca kroz njihovo Pomorsko učilište, ali ne samo njih jer je u sklopu firme stasalo i Pučko učilište kojemu je cilj servisiranje najširih potreba šibenskoga gospodarstva.

Šibenska pomorska tradicija tako je nastavljena usprkos neslavnom kraju "Slobodne plovidbe" i maćehinskom odnosu vlasti prema Šibeniku kojem je obećano nikad ispunjeno osnivanje i financiranje nove brodarske kuće. Nastavljeno, ali uz veliku razliku da se novo šibensko pomorstvo bazira isključivo na pameti jer, kako voli isticati Baraka, umjesto desetina gigantskih tankera resursi se danas svode na bazu koju uz "AdriaMare" čine tridesetak profesora predavača.

Ono što trenutačno ponajviše zaokuplja Baraku je osmišljavanje i proizvodnja sofisticiranih simulatora koji uvelike pomažu u usavršavanju pomoraca i drugih stručno osposobljenih radnika raznih profila, ali isto tako i tehnički olakšavaju njihovo obrazovanje. Nakon što je među prvima u Hrvatskoj Šibenik imao softver s konzolom prekooceanskog tankera na kojem su pomorci simulirali plovidbu kroz najveće svjetske luke i komplicirane pomorske rute, nedavno je izrađen i prvi hrvatski simulator helikoptera koji je pao u more ili vodu gdje se uz trzaje i ružne efekte nesreće okreće skupa s putnicima za 180 stupnjeva.

Istraživanja su pokazala kako više od 90 posto ljudi koji se nađu u takvoj situaciji u potpunosti gube orijentaciju i male su šanse da se izvuku iz helikoptera. Nakon jednodnevnog korištenja ovog simulatora i nekoliko zarona, oko 90 posto ljudi nauče kako reagirati i kako se spasiti, uspješni su neovisno o dobi, spolu, obrazovanju, kaže Baraka ponosno predstavljajući svoj proizvod.

- Ono što je zasigurno najvažnije, a ja držim da je zadivljujuće, je to da je simulator HUET (helicopter underwater egress training) u potpunosti hrvatski proizvod ili još bolje, šibenski proizvod. Naime, sve od ideje do isporuke finalnog proizvoda, napravili smo ovdje, čak ga i sastavili u halama u Lozovcu - ističe Baraka, koji nam je otkrio da su iz Kine, Irana i još nekih zemalja već pokazali interes za uvoz simulatora kojih bi se moglo u prosjeku izraditi i izvoziti pet ili šest komada godišnje. Po cijeni od oko 200 tisuća USD po komadu.

Na pitanje otkud uopće ideja da se u malom Šibeniku inicira projektiranje i izgradnja nečega tako sofisticiranog i rijetkog, Baraka kaže da se vodio logikom - ako ne možeš nabaviti, izradi sam.

- A nabaviti nismo mogli i to ne samo iz razloga što su takvi simulatori perverzno skupi nego ih stravično teško možeš nabaviti. Nakon silnih muka i pregovora, umalo smo sklopili dogovor s jednom stranom firmom o isporuci, ali oni su na kraju odustali i bili smo prisiljeni sami ga nekako sklepati. Morali smo krenuti od same nule jer nigdje nije bilo moguće nabaviti sheme niti bilo što drugo o takvom uređaju, što se očito strogo čuva od industrijske špijunaže. Ispostavilo se da i u malom Šibeniku imamo sve znanje i svu potrebnu pamet za to, pa se nećemo zaustaviti samo na ovom simulatoru - najavljuje Baraka koji je uvjeren da je hrvatski simulator bolji od stranih i što je važnije, naš je puno jeftiniji pa ga neće biti teško izvesti iz Hrvatske koja je očito dobila još jedan moćan proizvod s etiketom "made in Croatia".

Nakon što simulator koji je zasad ipak samo prototip prođe certificiranje koje će također biti obavljeno u nas i dobije uporabnu dozvolu, "AdriaMare" će vjerojatno već započeti s proizvodnjom nova dva simulatora, za ronjenje i sve vrste požara, pa tako i eruptivnoga koji hrvatske građane asocira na najveću nesreću u novijoj povijesti, na smrt 12 vatrogasaca na Kornatima lani u kolovozu.

Zahvaljujući tim uređajima, i najteže vježbe moći će se simulirati u kontroliranim uvjetima, a ronioci će tako primjerice u specijalnom bazenu uz nadzor profesora i trenera moći uvježbavati komplicirane podvodne zadatke i izvan ronilačke sezone koja traje od ožujka do listopada. Upravo je ronjenje jedna od važnijih aktivnosti kojima se "AdriaMare" trenutačno bavi, a posebno su ponosni na nedavno uspješno održanu Jadransku konferenciju o ronjenju pod pokroviteljstvom HRS-a u vodičkom hotelu "Punta".

DOPREMA U ROKU 48 SATI NA BILO KOJU LOKACIJU U SVIJETU
Simulator helikoptera u vodi isporučuje se u dva kontejnera u kojima je i montažni bazen s pumpama i filterima, a Baraka kaže kako ga je u 48 sati moguće dopremiti na bilo koju lokaciju na zemaljskoj kugli ili sastaviti ga za svega nekoliko sati. Trenutačno je HUET jedini takav simulator u Hrvatskoj, a interes za njegovim korištenjem je velik, bilo da je riječ o vatrogascima, pomorcima, radnicima na platformama ili nekom drugom zanimanju u kojem se često koristi helikopter. Glas Dalmacije


6. veljače 2008.
Održiva poljoprivreda za 100.000 domaćinstava
I dalje za svoje potrebe proizvodimo dovoljno samo sedam poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Poljoprivreda više nije samo gospodarska grana koja proizvodi kvalitetnu hranu za prehranu stanovništva, već i sirovine za potrebe industrije te osigurava obradu poljoprivrednog zemljišta. Uz proizvodnju hrane, seljačka poljoprivreda istodobno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz više gospodarskih aktivnosti.
Proizvodnja konkurentnih proizvoda i usluga realizira se na razmjerno malom zemljištu. Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, imamo oko 450.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Uz prosječnu veličinu posjeda od 100 hektara dolazi se do ukupnog broja od 4500 farmi koje bi uz postojeći zemljišni resurs mogle egzistirati u četiri slavonske županije.
No, shvatilo se da ne može samo cijena proizvoda biti ta koja odlučuje o konkurentnosti i opstanku poljoprivredne proizvodnje. Stoga je najavljen poticaj za svaki hektar i svaku litru mlijeka.
Primjerice, danas u Hrvatskoj mlijeko proizvodi tridesetak tisuća gospodarstava uz razmjerno mali broj krava po gospodarstvu (prosječno oko pet) i razmjerno malu proizvodnju mlijeka po kravi: između 2500 i 3000 litara godišnje.
Ukupna proizvodnja mlijeka procjenjuje se na oko 670 milijuna litara godišnje. Istu količinu mlijeka, uz povećanja broja krava po gospodarstvu na 50 i povećanje proizvodnje mlijeka po kravi na oko 6000 litara godišnje, moglo bi proizvesti samo oko 2200 mliječnih gospodarstava.
Na taj način poljoprivredna proizvodnja i nadalje ostaje jedna od važnijih gospodarskih grana, a time i važan izvor zaposlenja i dohotka za velik broj seljačkih gospodarstava.
Shodno temeljnim ciljevima >Preporoda hrvatskog sela<, daje se prednost seljačkoj poljoprivredi u odnosu na farmsku poljoprivredu i ona će biti središte poljoprivredne politike.
Prema procjenama, taj model poljoprivrede može osigurati održivost za oko 100.000 seljačkih gospodarstava, koliko ih danas približno ima na hrvatskom selu.
Poljoprivredna politika treba stvoriti uvjete pod kojim će naša poljoprivreda postati dugoročno održiva. Strateško opredjeljenje seljačke poljoprivrede je proizvodnja, posebno vrijednih proizvoda i usluga koja će osigurati njen opstanak na globalnom tržištu.
Primarna poljoprivredna proizvodnja na velikim gospodarstvima poticat će se za strateške proizvode do razine samodostatnosti domaćeg tržišta. Pri tome su moguća ograničenja - raspoloživi proračun i međunarodne obveze.
Ciljevi poljoprivredne politike su, između ostalog, okrupniti seljački posjed do razine održivosti, urediti tržište poljoprivrednih proizvoda, postići 95-postotnu samodostatnost poljoprivredne proizvodnje za temeljnim prehrambenim proizvodima, obraditi sve poljoprivredne površine, razvijati i profesionalizirati interesna i gospodarska udruženja seljačkih gospodarstava - udruge, zadruge, proizvođačke zajednice, kooperative, klastere te razviti ekološku i integralnu poljoprivredu...
Hrvatska, primjerice, ima manje od 400 registriranih ekoloških poljoprivrednika, iako ima nezagađeno zemljište pogodno baš za proizvodnju "zdrave hrane".
Naime, iako se do prije nekoliko godina činilo da se sve može kupiti na svjetskom tržištu i da samodostatnost u proizvodnji hrane nije važna, čak ni poželjna, najnoviji događaji kao što su naftna kriza, globalizacija i klimatske promjene ponovno u prvi red strateških interesa jedne zemlje stavljaju prehrambenu sigurnost.
Ako se neka važna poljoprivredna proizvodnja zatre ili značajno smanji, nije ju moguće značajnije povećati u kratkom razdoblju, a zemlja postaje ovisna o uvozu hrane na duži rok.
Stoga Hrvatska mora osigurati najmanje 95-postotnu pokrivenost potreba za temeljnim prehrambenim proizvodima iz vlastite proizvodnje: žita (pšenica), mesa (svinjetina, govedina, piletina), mlijeka, jaja te najvažnijih vrsta voća i povrća.
Sad iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno samo sedam poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: pšenica, kukuruz, jaja, peradarsko meso, vino, masline i mandarine.
Podsjetimo, Hrvatska je prošlu godinu završila sa 68-postotnom pokrivenošću uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. No, iako je to bolje od ostatka gospodarstva, koje je još uvijek na ispod 50 posto, samo na uvoz voća lani je potrošeno više od 150 milijuna dolara.
Nadalje, lani je uvezeno čak 300.000 odojaka, dok se domaće tržište sada putem interventnog otkupa, "teškim" oko 40 milijuna kuna, mora rješavati viška od 210.000 tovljenika. Marinko Petković, Vjesnik
6. veljalče 2008.
Cilj im je biti najbolji u Europi
Kad proradimo punim kapacitetom, moći ćemo opskrbljivati tržište cijele Dalmacije, kaže poduzetnik Živko Mikulandra
Puštanjem u probni rad mini tvornice >Džambo staklo< ujedno je otvorena nova šibenska poduzetnička zona Podi, gdje će već ovog proljeća početi raditi još nekoliko tvornica.
Živko Mikulandra, poduzetnik iz Šibenika koji se već desetljeće i pol bavi poduzetništvom u svojoj tvrtki >Izo staklo<, u novi poslovni projekt realiziran na Podima krenuo je s velikogoričkom tvrtkom >Gorica staklo<, s kojom je oformio zajedničko poduzeće >Džambo staklo< d.o.o. U novom pogonu, na četiri suvremena i automatizirana stroja, režu se, bruse, fazetiraju i buše velike staklene površine, što do sada nije radio nitko u Dalmaciji i šire.
Na parceli veličine 16.000 metara četvornih Mikulandra je sagradio pogon veličine 2800 "kvadrata", koji se smatra najmodernijim u Hrvatskoj i jednim od najsuvremenijih u Europi. Opremu je nabavio od njemačkih, nizozemskih, talijanskih i kineskih proizvođača. Dobavljači stakla za obradu su poznate američke tvrtke koje svoje pogone imaju u Mađarskoj i Češkoj te proizvođači stakla iz Njemačke i Italije.
>Dnevni kapacitet je rezanje i silikoniranje, odnosno obrada, tisuću metara četvornih staklenih površina. Kad proradimo punim kapacitetom, moći ćemo opskrbljivati tržište cijele Dalmacije i šireg područja<, kaže Živko Mikulandra koji punu proizvodnju najavljuje za dva do tri mjeseca. U drugoj fazi projekta Mikulandra sa svojim partnerom iz Velike Gorice planira krenuti u daljnju finalizaciju, koja podrazumijeva postupak kaljenja i savijanja stakla. Taj će se posao raditi po najsuvremenijim metodama i uz poštivanje strogih europskih eko-standarda. >Vjerujem da ćemo u drugu fazu krenuti za nekoliko mjeseci, što će nam otvoriti novo tržište, jer je riječ o proizvodu koji je u Europi i svijetu sve traženiji<, tvrdi Mikulandra .
Prva faza projekta koštala je deset milijuna kuna. Čak devet milijuna kuna investirano je u gradnju moderne hale i nabavku suvremene opreme za rezanje stakla, a milijun kuna utrošen je u nabavku repromaterijala.
>Druga faza finalizacije stajat će između deset i 12 milijuna kuna. Siguran sam da ćemo nakon usvajanja tehnologije kaljenja i savijanja velikih staklenih površina postati najjača kuća u Europi, koja će biti osposbljena za moderno savijanje stakla koje je sve traženije na tržištu<, uvjeren je Mikulandra.
Kupci >Džambo stakala< su tvrtke koje se uglavnom bave građevinarstvom. U svom adresaru Mikulandra ima pedesetak kvalitetnih kupaca, a nakon što ovladaju tehnikom savijanja i kaljenja stakla, broj kupaca će se naglo povećati. Za potrebe velikih hotela, wellness centara, osiguravajućih kuća i drugih ustanova i institucija traže se, naime, velike staklene površine.
U ovom trenutku na Podima se obrađuju staklene površine dimenzija: širina 3,21 metar, dužina šest metara, dok je debljina stakla od četiri do čak 22 milimetra. Dosad su se manje staklene površine rezale ručno, a sada se prvi put u Dalmaciji režu strojno nekoliko puta veći komadi stakla.
Mikulandra razmišlja i o kandidiranju tog programa za financijske linije pretpristupnih fondova, koji inače potiču takvu eko-proizvodnju.
Prva faza projekta ostvarena je kreditnim i vlastitim sredstvima šibenske i velikogoričke tvrtke, koje imaju po 50 posto udjela u zajedničkoj tvrtki >Džambo staklo<.
Mikulandra kaže kako ne namjeravaju stati ni nakon druge faze koja im je u ovom trenutku imperativ.
Treća faza zanimljivog projekta je gradnja topionice, gdje će se topiti odbačena staklena ambalaža kako bi se od te kvalitetne sirovine radili novi stakleni proizvodi za potrebe građevinarstva, izradu boca i slično.
Danas se sve staklo nakon uporabe baca na odlagališta otpada, a to je, ističe, bacanje novca u otpad, što je prava šteta.
Tvrtka >Džambo staklo< zapošljava pet djelatnika, s okončanjem probne proizvodnje ta će se brojka udvostručiti, a s finalizacijom proizvodnje računa se na otvaranje 40 do 50 radnih mjesta. Jadranka Klisović, Vjesnik

 


6. veljače 2008.
BUDUĆNOST U sklopu gospodarske zone uskoro i >Sajam Dalmacije<
Najveći hrvatski sajam u Šestanovcu!?
Poduzetnik Stipe Latković od općine traži 10 hektara površine ŠESTANOVAC - Po dolasku autoceste Zagreb-Dubrovniku Šestanovac, u tom sumjestu omiške zagore pokrenuti mnogi razvojni projekti zahvaljujući sve većim ulaganjima investitora. Jedan od njih je i Stipe Latković, vlasnik tvrtke Holding, koji je Općini još u kolovozu dostavio pismo namjere o gradnji >Sajma Dalmacije <, jednog od najvećih budućih sajmova u Hrvatskoj.

Potvrdio je to Vjesniku i načelnik općine Pave Čikeš istaknuvši da je gradnja Sajma predviđena u sklopu gospodarske zone na prostoru pokraj tvornice Tang. Kad se, i ako, realizira taj projekt, mjestu će dnevno donositi više tisuća posjetitelja te, jasno, i novi kapital.

>Investitor od općine traži potporu pri uređenju parkirališnog prostora te gradnju nužnih infrastrukturnih sadržaja. Zahtijeva da ga se oslobodi obveze plaćanja komunalnog doprinosa te da se komunalna naknada naplaćuje u simboličnom mjesečnom iznosu od jedne kune. O svemu ćemo uskoro raspraviti na sjednici Općinskog vijeća, čim se donese konačno rješenje prostornog plana<, kaže Čikeš.

Dodaje da investitor traži 10 hektara površine na kojoj bi se podigao reprezentativan sajam sa svim mogućim pomoćnim sadržajima.
Čikeš naglašava da će projekt izravno zaposliti najmanje stotinjak radnika različitih struka, no neizravno bi ih, u pratećim djelatnostima, bilo i znatno više. [Nedjeljko Musulin]




6. veljače 2008.
Otpad kao vrijedno gorivo
Miroslav Borić zagovara dobivanje elektroenergije iz otpada metodom izgaranja

>Otpad je zlato<, kaže Miroslav Borić, inovator iz Splita, koji je Vjesniku predstavio svoj najnoviji izum prema kojem bi se elektroenergija proizvodila izgaranjem gradskog otpada.
>Gradski otpad je vrijedno gorivo koje sadrži značajne kalorične vrijednosti, pa je njegovo zbrinjavanje metodom deponiranja i biološkom razgradnjom štetno u svakom pogledu. Predlažem metodu elektrogeneracije kojom će se u visokotlačnim turboekspanderima i generatorima dobivati čista elektroenergija, koja se može dovesti u svaki dom kao čisti energent. Temperatura ispušnih plinova nakon izgaranja iznosila bi tek nešto više od 100 stupnjeva Celzijevih<, kaže Borić.
Turboekspanderi bi energiju otpada metodom izgaranja, dakle metodom sličnom onom u nuklearkama, pretvarali u energiju iskoristivosti od čak sedamdesetak posto. U varištu se može koristiti bilo koji gorivi materijal: drvo, ugljen, otpadna ulja...
Visoki stupanj izgaranja postigao bi se zrakom visokog omjera tlakova, što bi omogućilo iznimnu čistoću okoliša i bez uporabe vode za hlađenje. Otpad bi izgarao na rešetkastoj traci, dok bi se pepeo i metali zasebno odvajali. Cijeli sustav može biti stacionaran ili prenosiv, a instalirati se može na kopnu i na vodi. >Odgovarajuće usidreni brod- spalionica mogao bi primiti veću količinu otpada i pretvarati ga u elektroenergiju, koja bi se prenosila s broda na kopno. Brod s instaliranom opremom elektrogeneracije, odnosno turboekspanderima mogao bi se premještati gdje god ima otpada, a brod bi mogao biti pogonjen energijom proizvedenom iz gradskog otpada<, prepričava nam svoj najnoviji izum Borić.
Ističe kako svako izgaranje otpada proizvodi nusproizvod, međutim, tom metodom oni bi bili minimalni, jer je predvidio da plinovi ne izlaze u atmosferu s visokom temperaturom. Inače, sve druge turbine hlade se vodom zbog čega imaju malu iskoristivost od samo tridesetak posto, dok Borićevi patenti omogućuju iskoristivost energije od čak 70 posto.
Istovjetni turboekspanderi mogli bi se upotrijebiti i za helikoptere, vlakove, automobile, brodove...
Za sve moguće varijante Borić je već napravio skice za koje su se već zainteresirali stručnjaci iz General Motorsa, koji traže gotove projekte koje ovaj inovator ne može izraditi, jer za to nema novac.
>Novi izvori energije su nužni, slažu se svi stručnjaci. Sunce, vjetar i biomasa su skupi i nestabilni izvori obnovljive energije. Hrvatska do 2020. mora instalirati 1800 do 2000 megavata energije, a to je velik posao koji će biti teško odraditi<, prognozira inovator Borić iza kojeg je čak 17 vrijednih i zapaženih inovacija.
Dobitnik je zlatne ARCE 2004. na Zagrebačkom velesajmu za svoj patentirani izum - >Nuklearna visokotlačna plinska turbina s visokotlačnim stapnim kompresorom<.

Jadranka Klisović, Vjesnik



5. veljače 2008.
Pripreme za 21. samoborsku Salamijadu
Tradicionalna 21. samoborska Salamijada održat će se u petak, 11. travnja, na Trgu kralja Tomislava, dogovoreno je na prvoj sjednici organizacijskog odbora ovogodišnje Salamijade. Predsjednik Udruge Zlatna šajba iz Samobora, koja organizira manifestaciju, Dubravko Viduč, najavljuje organizacijski i sadržajno drukčiju Salamijadu. U program će se, naime, ove godine ponovno uključiti samoborski ugostitelji, ali ovaj put uz podršku kolega iz drugih krajeva Hrvatske. I u susjednoj zagorskoj županiji organiziraju se gastronomske manifestacije radi razvoja turizma i gospodarstva. Marija Žabojec iz Svetog Križa Začretja pobjednica je drugog izbora najboljih Babičinih kolača Krapinsko-zagorske županije. Ona se ovom laskavom titulom okitila proteklog vikenda na izboru u Pregradi. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

 

6. veljače 2008.
Poslodavac iz dobiti može dodatno motivirati radnike
Račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu ima oko 115.000 osiguranika, odnosno tek oko dva i pol posto građana Hrvatske, čija je imovina dosegla oko 820 milijuna kuna

>Prostora za nove dobrovoljne mirovinske fondove na našem tržištu baš i nema mnogo, iako se u sustavu zatvorenih dobrovoljnih fondova i dalje vjerojatno mogu očekivati novi, no ima mogućnosti za razvoj tržišta dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, budući da smo to tržište tek "dotakli"<, kaže Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog društva, koje upravlja jednim otvorenim Raiffeisen dobrovoljnim fondom i sa šest zatvorenih dobrovoljnih fondova.
>U otvorenim fondovima dosegli smo približno 103.000 članova i oko 700 milijuna kuna imovine, dok je u zatvorenim fondovima oko 11.500 članova i približno 120 milijuna kuna imovine. Ukupno, dakle, račun u nekom od dobrovoljnih mirovinskih fondova ima oko 115.000 osiguranika, čija je imovina dosegla oko 820 milijuna kuna. Kako je riječ o tek dva i pol posto građana Hrvatske, sigurno je da ima prostora za razvoj tog oblika štednje<, pojašnjava Mandica Zulić.
No, s obzirom na vrstu biznisa, odnosno na činjenicu da upravljačka naknada koju osiguranicima mogu naplatiti mirovinska društva koja upravljaju fondom nije visoka, pitanje je koliko bi nekim novim osnivačima bilo oportuno ulaziti u taj posao, pogotovo kad se uzme u obzir da su iza dobrovoljnih fondova već danas sve veće i vodeće financijske institucije u Hrvatskoj, odnosno vodeće banke i osiguravajuće kuće.
>S obzirom na to da postoji interes poslodavaca, vjerojatno ima dovoljno prostora za nove zatvorene fondove, pogotovo ako uskoro budu uvedene olakšice za poslodavce koji žele uplaćivati dobrovoljnu štednju za svoje radnike. U prilog daljnjem razvoju svakako ide i činjenica da država obvezu isplate državnih poticajnih sredstava za dobrovoljnu mirovinsku štednju ispunjava redovito. No, i taj se sustav vrlo teško i vrlo sporo razvija i tako će biti bez poreznih olakšica za poslodavce<, kaže Mandica Zulić. Dodaje kako ni samim mirovinskim društvima u ovakvoj situaciji nije u interesu inzistirati na osnivanju novih zatvorenih fondova, jer fondom s malo ljudi i malo ukupne imovine nije lako upravljati.
>Pravila poslovanja i limiti ulaganja jednaki su i za velike i za male fondove, sve što moramo napraviti za veliki fond moramo i za mali<, pojašnjava naša sugovornica. Da prostora za nove dobrovoljne fondove ima, posebno za dobrovoljne mirovinske fondove zatvorenog tipa, kaže i Senka Fekeža Klemen, predsjednica Uprave Erste Plavi otvorenih dobrovoljnih fondova (Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect fonda).
>U prošloj godini dosta tvrtki najavilo je optimistične poslovne planove, a time i odlične rezultate. Po ostvarenju rezultata, poslodavcima se otvara mogućnost da dio dobiti usmjere u kvalitetnije rješavanje mirovina svojih zaposlenika kroz poticanje dobrovoljne mirovinske štednje. Većina poslodavaca svjesna je da su im ljudi najvažniji resurs u tvrtki i stalno pronalaze metode kako ih dodatno motivirati, omogućiti svom zaposleniku jednak standard u mirovini kao u radnoj dobi doista je motivirajuće<, ističe Senka Fekeža Klemen. Kad je, pak, riječ o broju osiguranika u dobrovoljnoj štednji - bez obzira na to jesu li članovi otvorenih ili zatvorenih fondova - Mandica Zulić kaže kako vjeruje da će njihov broj i dalje rasti, vjerojatno u skladu s trendovima koji su vrijedili do sada - 20.000 do 30.000 novih osiguranika godišnje - uz lagani porast toga trenda. >Vjerujem da je sve više ljudi počelo prepoznavati dobrovoljnu mirovinsku štednju kao sigurno ulaganje u odnosu na sve ostale mogućnosti koje postoje na tržištu. Mirovinski fondovi, naime, u posljednje vrijeme ipak bilježe najmanje potrese vrijednosti imovine<, kaže Mandica Zulić.
U Erste Plavom fondu očekivanja također temelje na dosadašnjim rezultatima: broj osiguranika u Erste Plavim dobrovoljnim mirovinskim fondovima u 2007. godini porastao je 65,58 posto, odnosno za 4757 članova, kaže Senka Fekeža Klemen te dodaje kako se očekuje da će u 2008. porasti za dodatnih 20 posto. >Istraživanja pokazuju da su naši građani sve više svjesni činjenice da se sami moraju pobrinuti za svoju mirovinu i sve više se okreću štednji<, dodaje naša sugovornica. Marijana Matković, Vjesnik

6. veljače 2008.
Godišnjica Končara
U povodu obilježavanja 87 godina rada, Grupa Končar je tradicionalno dodijelila humanitarne donacije i nagrade najboljim studentima. Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, uručio je donaciju sestri Jeleni Lončar, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Pod motom >Najbolja investicija je investicija u ljude< dodijeljene su nagrade najboljim studentima Elektrotehničkoga i Informatičko-računarskog odjela Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Nagrade je primilo osam studenata: Rade Buinac, Dejan Galoić i Marko Mrzlečki s Elektrotehničkog odjela te Matija Paunović, Mihael Burić, Ivan Mihaljević, Nikola Modrušan i Silvije Mudri s Informatičko_računarskog odjela. [Ž. B.]


4. veljače 2008.
Očuvanje izvornih hrvatskih pasmina
Županija po rasplodnoj kobili isplaćuje 300, a po licenciranom pastuhu tisuću kuna
Uzgojem i očuvanjem autohtonih pasmina konja, zbog ljubavi prema toj plemenitoj životinji, bave u Županiji tri konjogojske udruge. Dvije su u Kloštar Ivaniću, Udruga uzgajivača hrvatskog posavca i Udruga uzgajivača hvatskog hladnokrvnjaka, a jedna u Vrbovcu.
Rudolf Hršak iz Cerja uzgaja osam hladnokrvnjaka, a u staji je i kobila hrvatskog posavca. Počeo je prije osam godina, obnavljajući zamrlu obiteljsku tradiciju. >Djed je imao konje, kasnije i otac, a onda su došli traktori...Tako je dvadesetak godina staja bila prazna. Počeo sam obilaziti izložbe i poželio da i moja obitelj ima konjsku zapregu. Ne uzgajam konje zbog prodaje, nego iz ljubavi<, pripovijeda Hršak, čiji su konji od proljeća do zime na slobodnoj ispaši, na >pašniku< iza obiteljske kuće. Hršak je predsjednik Konjogojske udruge Vrbovec, koja ima 100 konja, od toga 70-tak grla posavca i hladnokrvnjaka, autohtonih hrvatskih pasmina. Ostali su sportski konji.
Branko Borković iz Kloštar Ivanića, koji također uzgaja hrvatskog posavca, kaže da svaki narod ima obvezu >čuvati svoje izvorne gene i autohtone pasmine životinja<. Posljednjih godina povećava se broj autohtonih grla konja, a trenutno ih je u Županiji oko 500.
Josip Humljan iz Dubrovčaka Lijevog ima sedam hrvatskih posavca. >U mirovini sam, a s konjima "idem u paradu". Oni su ponos gazde koji o njima brine<, kaže Humljan. Stjepan Kunovac, predsjednik Udruge uzgajivača hrvatskog posavca iz Kloštar Ivanića, objašnjava da članovi te Udruge imaju od jednoga do 50 konja.
>Udruga obuhvaća uzgajivače istočnoga dijela Županije, od Ivanića do Zagreba. Uzgoj je u porastu i zbog državnih poticaja, a porastao je i promet konjima<, kaže Kunovac.
Uzgoj autohtonih pasmina konja potiče i Županija, koja po rasplodnom ženskom grlu (kobili) isplaćuje 300 kuna, a po licenciranom pastuhu hrvatskog posavca i hladnokrvnjaka tisuću kuna. Dražen Kopač, Vjesnik


4. veljače 2008.
Uskoro Sajam vjenčanja i Dječji sajam
OSIJEK - Od 8. do 10. veljače, na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku, održat će se 2. Sajam vjenčanja i 1. Osječki dječji sajam, a na zajednički termin održavanja dva sajma u tvrtki Osječki sajam d.o.o. odlučili su se jer je upravo 2008. godina proglašena godinom braka i obitelji.
Kao i prošle godine, Sajam vjenčanja na jednom će mjestu obuhvatiti sve detalje neophodne u organiziranju vjenčanja: od uljepšavanja mladenaca, preko vjenčanih haljina i odijela, nakita, novih modnih trendova i ideja za izgled u toj posebnoj prilici, do brojnih detalja koji samoj svečanosti daju posebnu notu i ugođaj kojim će vjenčanje biti drukčije od drugih.
Tako će se predstaviti i proizvođači i distributeri pozivnica, zahvalnica, konfeta, cvijeća, svijeća i dekoracija.
Istodobno, održavat će se i 1. Osječki dječji sajam na kojem će se uz brojne proizvođače dječje opreme, odjeće i igračaka, predstaviti i ustanove za rad s djecom predškolske dobi.
Njegov je cilj na jednome mjestu okupiti sve institucije, ustanove i tvrtke koje se bave radom s djecom predškolske dobi te omogućiti roditeljima da se upoznaju sa svime što je njihovoj djeci dostupno za pravilan razvoj, odgoj i usmjeravanje. [M. S. G.], Vjesnik
4. veljače 2008.
Sam svoj šef otkupom ili sakupljanjem bilja
Jedan od polaznika stručnog osposobljavanja - Ivan Cvenić iz Valpova - nezaposlen je, a "Biljna mreža" pomogla mu je da se počne baviti uzgojem lavande na svojoj zemlji
OSIJEK - Nešto više od godinu dana trajalo je stručno osposobljavanje 46 polaznika koji su, u sklopu projekta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Osijek, prošli kroz seminare, praktičnu terensku nastavu i stručnu praksu o uzgoju, sakupljanju i otkupu ljekovitog bilja.
Riječ je o projektu nazvanom >Biljna mreža<, čijim se završetkom dobiva potvrda o završenom stručnom osposobljavanju. Jedan od polaznika stručnog osposobljavanja - Ivan Cvenić iz Valpova - nezaposlen je, a >Biljna mreža< pomogla mu je da se počne baviti uzgojem lavande na svojoj zemlji.
>Svrha obuke bila je osposobiti polaznike za poznavanje bilja koje se može i preporučuje uzgajati i sakupljati na ciljanom području. Seminari i praksa pomogli su mi da proširim znanje, pa sam prošle godine u lipnju, na 1,2 hektara zasadio 10.000 sadnica lavande<, ističe Cvenić, te dodaje kako ovoga ljeta očekuje prvu berbu, no da će puni rod imati nakon četiri godine.
Prekogranično širenje mreže uzgoja, sakupljanja i otkupa bilja u svrhu razvoja prekogranične regije, jednostavnije nazvano >Biljna mreža<, projekt je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Osijek, vrijedan 98.878 eura, koji s 90 posto iznosa sufinancira EU kroz regionalnu komponentu programa Cards, a ostalim dijelom naša Područna službe HZZ-a, Osječko-baranjske županija, te naš prekogranični partner Zavod za zapošljavanje županije Baranya iz Pečuha, ističe Anto Barukčić, pročelnik osječke područne službe HZZ-a.
Prema njegovim riječima, projekt je s provedbom počeo u lipnju 2006., a cilj mu je bio razvijanje prekogranične mreže uzgajivača, sakupljača i otkupljivača bilja, koja može osigurati opskrbu biljnim materijalom dobre kvalitete za kojim postoji potreba na tržištu, a koja svojim članovima istodobno omogućuje samozapošljavanje ili ostvarivanje dodatnih prihoda.
>Želja nam je bila potaknuti stanovništvo na samozapošljavanje prikupljanjem i otkupom bilja, jer se i na taj način može utjecati na smanjenje nezaposlenosti<, kazao je Barukčić, dodavši da su najveći interes pokazali manji i srednji poduzetnici te nezaposlene osobe koje imaju poljoprivredno zemljište. [Maja Sajler Garmaz], Vjesnik
4. veljače 2008.
OSNOVAN KLASTER KAMENA
BENKOVAC - Tri tvrtke koje sebave eksploatiranjem benkovačkog kamena potpisale su u Benkovcu s razvojnom agencijom Zadarske županije ugovor o osnivanju Gospodarskog interesnog udruženja Klaster benkovačkog kamena. Tri tvrtke, Grič-3 d.o.o iz Benkovca, Kamenoklesar Rogić iz Popovića kod Benkovca i Zio commerce d.o.o. iz Benkovca zajedno zapošljavaju oko 60 radnika i za sada proizvode oko 2700 prostornih metara obradena benkovačkog kamena. One su medu prvima dobile koncesiju za legalnu eksploataciju. Do 2011. plan je da u udruženju proizvodača benkovačkog kamena bude 20-ak tvrtki koje se bave legalnom eksploatacijom kamena i koje bi zajedno trebale proizvoditi oko 30.000 prostornih metara tog kamena. Vjesnik

 


1. veljače 2008.
Belupo kupio sarajevsku Farmavitu
U četvrtak je u Koprivnici potpisan Ugovor o strateškom povezivanju hrvatske farmaceutske tvrtke, članice Podravka grupe, i drugog po veličini proizvođačem lijekova u BiH
Nakon podužih pregovora, u četvrtak je u Koprivnici potpisan Ugovor o strateškom povezivanju hrvatske farmaceutske tvrtke Belupo, inače članice Podravka grupe, s bosansko-hercegovačkom tvrtkom Farmavita, tamošnjim drugim po veličini proizvođačem lijekova. Ugovor su u prisustvu brojnih novinara iz obje zemlje potpisali predsjednik Uprave Belupa Stanislav Biondić i vlasnik Farmavite Sead Babić. Njime je, kako je to Biondić šturo izjavio, Belupo postao većinski vlasnik Farmavite, ali je izostala informacija o postotku toga vlasništva i cijeni akvizicije. Kupnju će koprivnička tvrtka realizirati iz vlastitih sredstava i bankarskog kredita, koji joj zbog niske zaduženosti nije bio problem uzeti.
Govoreći o razvoju Farmavite, osnovane 1991. kao veledrogerije, njen direktor Sabahudin Žujo je napomenuo kako je ona u 2007. ostvarila prihod veći od 120 milijuna kuna, uz 20-postotni rast u odnosu na prethodnu godinu. Danas Farmavita ima osamdesetak zaposlenika, od čega polovica ima visoko obrazovanje. Ključno je za njen razvoj, pripomenuo je, bilo to što je 2005. dovršen najmoderniji fleksibilni proizvodno-poslovni pogon u Vogošći, površine 4000 četvornih metara, zahvaljujući čemu je Farmavita prva u BiH dobila zahtjevni certifikat GPM, koji je potvrda visoke kvalitete njenih generičkih lijekova.
Ta je tvrtka dosad registrirala 11 lijekova u 17 oblika i jačina, ali tijekom 2008. očekuje se završetak postupka registracije čak 18 novih lijekova u 38 oblika i jačina. Tako će i udjel na kantonalnim listama lijekova brzo premašiti aktualnih 15 posto, tim više što naglo raste i cjelokupno tržište lijekovima, a i što je sve uspješnija borba protiv crnog tržišta, na kojem je i četrdesetak posto falsificiranih lijekova. Tvrtka, inače, na tržište plasira i svoj dijabetski bezreceptni program. Velikih mogućnosti, pogotovo nakon povezivanja s Belupom, ima i za ozbiljnije širenje u Republiku Srpsku, gdje se dosad realiziralo samo desetak posto ukupnih prihoda.
Biondić je naglasio kako je bit povezivanja u sinergijskom djelovanju, gdje će te tvrtke zajednički nastupati na oba tržišta i međusobno upotpunjavati asortimane. Babić je na novinarsko pitanje potvrdio da je Farmavita razgovore o strateškom povezivanju vodila i s Plivom i Actavisom, ali da je Belupo bio najuporniji i najkonkretniji. Željko Krušelj, Vjesnik

31. siječnja 2008.
IGH postao strateški partner najvećoj ruskoj građevinskoj tvrtki
IGH-u projekti u Rusiji vrijedni 2,5 milijardi $
Autor:Antonio Mandir
Jure radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, potpisao je danas u Zagrebu šest ugovora o strateškoj suradnji s najvećom ruskom građevinskom tvrtkom "Stvoritelni kombinat Most". Na taj način osnovane su tri tvrtke u zajedničkom vlasništvu IGH i SKM-a.

Zagrebački štih
Ruski građevinski gigant Most iz Moskve radi velike projekte u zemljama bivšega Sovjetskog Saveza i zapošljava 25 tisuća radnika, a poznat je po gradnji cijele pruge od Moskve do Vladivostoka. Trenutačno su im najveći projekti gradnja metroa u Kijevu i gradnja više od dva milijuna četvornih metara stambenog prostora. Zanimljivo je da je naš najpoznatiji graditelj mostova Radić pronašao najvećega strateškog partnera baš u tvrtki koja se zove, na njegovo zadovoljstvo, Most.

Potpisivanjem ugovora nastala je tvrtka SKM-IGH, koja će biti inženjering kompanija za sve buduće zajedničke poslove, i projektantska tvrtka IGP. Obje će tvrtke biti smještene u Moskvi, za razliku od IGH-SKM čije sjedište u Zagrebu Rusima treba poslužiti kao poligon za proboj na tržište Europske unije, gdje nas Rusi već vide.

- Uskoro krećemo u gradnju hotelsko-poslovnog prostora s upravnom zgradom Mosta na 200.000 četvornih metara u moskovskoj četvrti Dubrovka po projektu IGH. Naš projekt u Moskvi ima zagrebački štih, a s Mostom u sljedećih nekoliko godina kanimo ući u projekte vrijedne nekoliko stotina milijuna eura - rekao je Radić, koji je potpisao još jedan ugovor o suinvestiranju u poslovni kompleks kojem nije htio otkriti lokaciju. Otkrio je da su obje tvrtke dobile poziv za natječaj za gradnju autoceste u Slovačkoj.

- Možda zajednički holding izađe i na svjetske burze jer s 25 tisuća ljudi u Mostu i 700 inženjera IGH pripada među tvrtke kakve se u svijetu mogu nabrojati na prste - sretan je Radić i kaže da je otvorio ruska vrata hrvatskim građevinskim tvrtkama.

Osvojena Rusija
IGH je prije dva tjedna potpisao sporazum s Ruskom akademijom inženjerstva o osnivanju zajedničkog instituta građevinarstva u Moskvi i može se reći da je Radić već osvojio rusko tržište.

- U iduće tri-četiri godine razvijamo projekte vrijedne 2,5 mlrd. dolara, a vodit će ih novostvorene zajedničke tvrtke. Multibrand koji nosi IGH čini ga idealnim partnerom - zaključio je direktor SKM-a Roman Semenov.

 


30. siječnja 2008.
Dokapitalizacija HPB na proljeće
Pripreme vezane uz samu dokapitalizaciju HPB-a započet će za oko mjesec i pol, a model povećanja kapitala, kroz IPO ili kroz privatnu ponudu postojećim dioničarima, za sada još nije poznat

ZAGREB - Dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke (HPB) trebala bi se provesti na proljeće ove godine, rekao je u utorak na predstavljanju poslovnih rezultata banke za prošlu godinu, predsjednik Uprave HPB Josip Potega. Model po kojem će se provesti dokapitalizacije ovisit će o odluci vlasnika na skupštini, napomenuo je Protega, te dodao kako postoji mogućnost da se provede kroz javnu ponudu dionica (IPO).
U strateškom planu banke zacrtano je da se banka dokapitalizira s najmanje 1,6 milijardi kuna, kaže Protega. Za ispunjenje, pak, svih razvojnih planova potreban je iznos do 2,5 milijarde kuna.
Pripreme vezane uz samu dokapitalizaciju započet će za oko mjesec i pol, a model povećanja kapitala - kroz IPO ili kroz privatnu ponudu postojećim dioničarima, za sada nije poznat, jer kada su se radili prvi planovi, stanje na tržištu kapitala bilo je znatno drukčije nego danas, istaknuo je Protega.
Jedan od razvojnih planova HPB-a u koji će se uložiti sredstva iz dokapitalizacije je širenje financijske ponude kroz distribucijske kanale Hrvatska pošte (HP-a), i to ne samo kroz proizvode HPB-a, već i drugih financijskih institucija.
Na novianrsko pitanje o spekulacijama prema kojima je HPB preuzeo telekomunikacijsku tvrtku H1, Protega je odgovorio kako to mora demantirati jer banke za stjecanje udjela u tvrtkama trebaju odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB), koje HPB još uvijek nije pribavio.
Objasnio je da HPB ne želi u H1 ući kao strateški partner već kao financijski investitor koji želi zaraditi. HPB, istaknuo je Protega, ne želi kupovati vlasnički udio u H1 već želi u udio pretvoriti potraživanja prema toj tvrtci koju HPB financijski prati od osnivanja.
HPB je 2007., prema nerevidiranim podacima, završio s neto dobiti u iznosu od 123,5 milijuna kuna ili 22,1 posto većom nego 2006. godine, uz povećanje prihoda iz poslovanja za 31 posto na 616 milijuna kuna te rast aktive za 28,2 posto, na 14,5 milijardi kuna. Ukupni neto krediti su na kraju 2007. iznosili 7,3 milijarde kuna, od čega se na pravne osobe odnosi 4,9 milijardi, a stanovništvo 2,2 milijarde kuna. Ukupni depoziti banke povećani su za 23,5 posto, na 10,7 milijardi kuna, pri čemu je zabilježen značajniji rast depozita stanovništva od depozita pravnih osoba.
Lani je banka otvorila 7 novih poslovnica, dvije pdoružnice i dva predstavništva. Ivan Smirčić, Vjesnik

30. siječnja 2008.
Naručeno prvih 2000 boca pjenušca
Iločki Izvori života izradit će prvu etiketu na Brailleovom pismu za pjenušac >Double Gold< a od prodaje pjenušca i vina s markiranom etiketom osigurat će se trajno financiranje za obuku pasa vodiča

DUBROVNIK - Kako istodobno promovirati kontinentalni, kulturno-vinski turizam i obiteljska gospodarstva, povezati naše iseljenike s matičnom državom, a pritom i udruge koje se bave pokretnom kulturnom baštinom Hrvatske? Zasigurno je jedan od najboljih primjera obiteljsko gospodarstvo Izvori života, obitelji Zelenika iz Iloka.
Nakon što su prije godinu dana osvojili simpatije i postali favorit jedinog sajma vina i pića na Bliskom istoku, u Dubaiju, nedavno su Austrijancima predstavili svoj zlatni pjenušac te ručno rađene poklone i suvenire, a širu javnost zaintrigirali za svoje proizvode poslije objave o ustupanju imena akademskog slikara Ivana Kožarića i njegova >Prizemljenog sunca< za potrebe promocije najmanjeg pjenušca na svijetu. Izvori života potpisali su i sporazum o suradnji s Hrvatskom udrugom za školovanje pasa vodiča i mobilitet, čime je osigurana realizacija projekta >S nama je bolje<, jedinstvenog spoja komercijalnog, promotivnog i humanitarnog. O čemu je riječ?
>Riječ je o zajedničkoj promociji, informiranju i senzibiliziranju građanstva za slijepe i slabovidne osobe kao potencijalne kupce vina i drugih proizvoda od grožđa<, ističe u ime svoga gospodarstva Mirjana Zelenika, začetnica projekta. Zajedno s Mirom Katalenić iz Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet je i voditeljica projekta. Kreiranjem etiketa na Brailleovom pismu slijepe se osobe informiraju o proizvodima, a građani osvješćuju o potrebi uvažavanja njihovih specifičnosti.
Izvori života, imanje koje je i inače u potpunosti prilagođeno osobama s poteškoćama, uključuje i terapijsko djelovanje (konji) za hendikepirane, prvi dizajnirali ručno kovanu reljefnu etiketu pjenušca >Double Gold< s listićima zlata od 24 karata, favoritom lanjskoga sajma u Dubaiju.
Tako u sklopu projekta >S nama je bolje< slijedi izrada prve prepoznatljive i zaštićene etikete na Brailleovom pismu, a od prodaje pjenušca i vina s markiranom etiketom osigurat će se trajno financiranje za obuku pasa vodiča. Isti trend etiketa uslijedit će i na iločkom tramincu >Kadi<, kao najmanjem pjenušcu na svijetu, ali i ostalim proizvodima od grožđa istog proizvođača. Predsjednica Udruge Mira Katalenić u obrazloženju tek potpisanog sporazuma otkriva još jednu hvalevrijednu informaciju, zasigurno poticaj novim sličnim projektima - opisani se način suradnje, naime, prvi put ostvaruje u Hrvatskoj, budući da se događa između jednog obiteljskog gospodarstva, proizvođača luksuznih pjenušaca i vina, te Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, kao dijela civilnog društva!
Konačni cilj projekta >S nama je bolje< je uključiti i druge vrhunske vinare iz zemlje i inozemstva koji će zasigurno prepoznati taj novi način približavanja proizvoda potencijalnom tržištu. Do sada je za projekt, koji inače provodi kuća Vitron kao humanitarni doprinos školovanju pasa vodiča slijepih, animirano nekoliko vrhunskih vinara iz naše zemlje te Austrije, Italije, Mađarske, Portugala i Francuske.
Da su suradnji napokon otvorena manje-više sva potrebna vrata, jer riječ je o dugogodišnjem radu tog obiteljskoga gospodarstva na promociji proizvoda i animaciji potencijalnih partnera, potvrdila je i podrška uglednih proizvođača vina i pjenušca iz Austrije i Njemačke, uslijedila nakon prezentacija u Schwazu, odnosno Salzburgu i Rosenheimu u organizaciji Hrvatske katoličke misije i kuće Vitron. Štoviše, sudeći prema posljednjim informacijama, čini se kako proizvodi s iločkog imanja Izvori života napokon zauzimaju zasluženo mjesto na europskom i svjetskom tržištu, kako prvi najmanji pjenušac na svijetu, tako i >Double Gold<, prvi slavonsko-srijemski pjenušac. Uz potonji se, naime, ovih dana veže još jedan, najnoviji u nizu, ekskluzivitet - posebna pozivnica za sudjelovanje na sajmu vina i pića u Dubaiju, 24. i 25. veljače. I najvažnije - dozvola (certifikat) za uvoz "zlatnog pjenušca". Prva narudžba od 2000 boca već je osigurana. Katica Cikoja, Vjesnik

 


30. siječnja 2008 .
Vino - pravi bolski suvenir
Bol je u novije vrijeme i kvalitetno uljarsko odredište. Turizam, poljoprivreda i vinarstvo su kompatibilni, jer gosti iz inozemstva žele probati autohtonu hranu i vino. Jedini pravi autohtoni suvenir iz Bola upravo je vino.

Poljoprivredna, vinarska zadruga u Bolu na Braču osnovana je 1900. godine, a njen podrum datira iz 1903. U više od 100 godina postojanja taj je bolski podrum konstantno bio u uporabi i nije bilo godine da grožđe u njega nije ušlo. Danas Zadruga ima 81 zadrugara, koji su kao osnivači upisani u registar splitskog Trgovačkog suda. Temeljem ugovora sa zagrebačkom tvrtkom >Jeruzalem vino<, Zadruga danas proizvodi vina s naljepnicama Plavac Bol, Plavac Brač, Pošip Brač i Bol vrhunsko vino.
Proizvodnja vina na ovim područjima datira od doba Rimljana i Grka i ona je, uz pomorstvo i ribarstvo, bila jedini izvor prihoda lokalnom stanovništvu. Najveća proizvodnja vina u ovom podrumu bila je oko 200 vagona. Budući da se tolike količine nisu mogle potrošiti samo na Braču, vino je odlazilo na europsko tržište, ponajviše u Italiju i Austro-Ugarsku Monarhiju. No, onda je nastupilo najteže razdoblje u povijesti vinogradarstva Dalmacije.
Osim propadanja vinograda zbog žiloždera ili filoksere od 1894. do 1918. godine, na katastrofu je utjecala i Vinska klauzula. Filoksera je trajnim uništenjem vinograda smanjila prinose na količine od kojih seljaci nisu mogli živjeti, a Vinska klauzula dovela je seljake do situacije da je vina bilo, ali ga nisu mogla prodati, jer nisu bili konkurentni uvoznim talijanskim. Naime, na temelju ugovora između Italije i Austro-Ugarske od 1887., koji je ratificiralo Bečko carsko vijeće, posebne su odredbe, poznate kao Vinska klauzula, određivale da se za talijansko vino iz pokrajine Lombardije i Venecije plaća znatno niža carina u odnosu na vina iz drugih država. Tada je došlo do egzodusa stanovništva, koji su s otoka odlazili trbuhom za kruhom. Oni koji su ostali, ostali su uz vinarstvo i nije bilo godine da podrum nije primio vino.
>Sada je situacija odlična. To se osjeća jer su ljudi zainteresirani za sadnju. U zadnje vrijeme stagnirali smo s količinom na deset vagona grožđa, ali smo poduzeli mjere na terenu. Lani smo imali 14 vagona grožđa, a 2007. je posađeno čak 75.000 novih sadnica vinove loze. Preklani je zasađeno 50.000, odnosno u posljednjih nekoliko godina niknulo je 200.000 novih sadnica, što je bitno izmijenilo otočki krajobraz, ali i nadišlo sva naša očekivanja<, kaže Ivica Vlahović, upravitelj bolske Poljoprivredne zadruge.
Vlahović ističe da je vakum u proizvodnji vina nastao u vrijeme Domovinskog rata kada se nije sadilo, pa se danak za to dijelom plaća i danas. Očekuje kako će se pojačanom sadnjom vinove loze, do 15 vagona grožđa godišnje, doći vrlo brzo.
>Politika, koja se ne ogleda samo u poticanju sadnje, treba stvoriti pretpostavke za sigurno tržište i cijenu. Zadnjih pet do šest godina podigli smo cijenu grožđa skoro tri puta i to znači da ljudi sada već vide interes u sadnji. Zainteresiranima za sadnju pomažemo tako što im dajemo besplatne sadnice. Ako smo u mogućnosti, pomažemo i na druge načine. Primjerice, priprema zemljišta se daje na kredit koji će biti plaćen od grožđa koje će se donositi<, pojašnjava Vlahović.
Mladi su sve više zainteresirani za vinarstvo. Mnogi dvadesetogodišnjaci u podizanju vinograda pronašli su zaposlenje za sebe, ali i svoje obitelji.
>To znači da je preskočena jedna generacija. Vinogradarstvom i vinarstvom se bavio "nono", pa je otac preskočio tradiciju, a sada dolazi unuk. To je jamstvo da će se održati stoljetna tradicija proizvodnje vina i grožđa u Bolu<, ponosno će Vlahović.
Bol je u novije vrijeme i kvalitetno uljarsko odredište. Turizam, poljoprivreda i vinarstvo su kompatibilni, jer gosti iz inozemstva žele probati autohtonu hranu i vino. Jedini pravi autohtoni suvenir iz Bola upravo je vino.

Irena Dragičević , Vjesnik



30. siječnja 2008.
PROJEKTI
Vjetrenjača i solarni moduli na Tehničkoj, industrijskoj i obrtničkoj školi u Čakovcu
Energijom vjetra i sunca do štednje i neovisnosti
Piše: Gordana PETROVČIĆ
Mnogi su gradovi danas tužna slika nezaposlenosti, siromaštva, beskućnika, smeća i zagađenog zraka, dosade, porasta kriminala i konzumiranja alkohola i droga. Oni koji uistinu žele bolji život nalaze rješenja, a ima i onih koji ih dijele sa svojim sugrađanima. Među njima je i nekolicina nadobudnih i željnih promjena iz nevladinih udruga iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji građane educiraju o energetskoj neovisnosti i čistoj energiji te ih potiču na njeno odgovorno korištenje i štednju.

Održivost u praksi

Tako su prošlog vikenda na krovu Tehničke, industrijske i obrtničke škole u Čakovcu postavili vjetrenjaču i solarne module. Nakon cjelodnevnog rada bijela krilca vjetrenjače 'zavijorila' su na vjetru. Vjetrenjaču su postavili dovoljno visoko, na otvorenom prostoru bez zapreka. A njen motor radi na principu elektromagnetskih polja. Solarne module okrenuli su prema jugu pod određenim kutom, od 30 do 45 stupnjeva, u odnosu na horizont, jer količina energije koju ćelije generiraju ovisi o insolaciji.

>Solarne module dobro je kombinirati s vjetrenjačom radi nadopunjavanja, jer kada nema sunca, energija se može dobivati od vjetra obratno<, rekao je postavljajući vjetrenjaču i solarne module aktivist Bruno Motik. Radovi na krovu škole popraćeni predavanjem održani su u okviru regionalnog projekta >Održivost u praksi<, koji je rezultat suradnje tri nevladine udruge, ZMAG-a iz Zagreba, Kneje - Društva za kulturu i suživot s prirodom iz Čakovca i Centra za životnu sredinu iz Banje Luke.

Solarni modul i vjetrenjača na krovu škole spojeni su na kontrolor punjenja, a energija dobivena od sunca i vjetra skladišti se pomoću baterija.

>Korištenjem baterije dobiva se potpuno neovisan sustav, koji ne mora imati priključak za mrežu. Energija uskladištena u baterijama koristi se prema potrebi<, objašnjava aktivist Daniel Rodik. Pomoću kontrolora punjenja može se očitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili miruju i druge informacije, ovisno koliko je kontrolor sofisticiran. Dio sustava je i inverter, pretvarač izmjenične u istosmjernu struju. Baterije, naime, daju istosmjernu struju, a za većinu uređaja treba izmjenična.

Projekt koji potiče domaću proizvodnju

Fotonaponski moduli, baterija i inverter koji su postavljeni proizvodi su tvrtke >Solaris< iz Novigrada, a vjetrenjača tvrtke >Tehnoelektro< iz Samobora. Riječ je o manjoj vjetrenjači, cijenom pristupačnoj prosječnom kupcu. >Cilj nam je kroz projekt poticati i podržati domaću proizvodnju<, istaknuo je Dražen Šimleša iz ZMAG-a.

Potreban broj solarnih ćelija izračuna se prema kvadraturi, izolaciji i potrošačima koje mislimo koristiti u kućanstvu. Pomoću sustava instaliranog na krovu škole strujom će se napajati računalo u kabinetu fizike, pa se s radom cijelog sustava upoznao profesor fizike Rudolf Horvat. >Učenici će sada na konkretnom primjeru vidjeti kako se dobiva struja od vjetra i sunca zahvaljujući vjetrenjači i solarnim modulima. Mnogi bivši učenici naše škole uspješni su poduzetnici, pa će im održivi sustavi postavljeni na i u školi možda dati poticaj za inovacije<, rekao je Horvat.

Ulaganja koja se isplate

Postavljanje vjetrenjače i solarnih modula privuklo je uz nekolicinu učenika škole i bivšeg učenika Sašu Šopara. >Zanima me akumuliranje energije iz obnovljivih izvora energije, a dobio sam i poticaj za razmišljanje o postavljanju sličnog sustava na vlastiti krov<, rekao je Saša Šopar. Oprema nije jeftina, a u Hrvatskoj još uvijek nema državnih poticaja za kupnju solarnih sustava kao u EU i svijetu. No, i vlastita ulaganja svakako će se isplatiti. >Sunce i vjetar svima su dostupni i besplatni obnovljivi energenti za dobivanje električne i toplinske energije. Stoga nastojimo ohrabriti ljude da umjesto pasivnih konzumenata postanu proizvođači energije, jer tada će se mnogo odgovornije odnositi prema njoj, a time pomoćizdravlju ljudi, životinja i prirode <, napominje Šimleša. Uz radionicu postavljanja vjetrenjače i solarnih modula u Tehničkoj, industrijskoj i obrtničkoj školi održano je i predavanje te prikazan kraći film o obnovljivim izvorima energije. Slične radionice, predavanja i tečajevi organizirani su i u Sarajevu i Banjoj Luci, a bit će i u Velikoj Gorici. Srednja poljoprivredna škola u Banjoj Luci dobila je solarne kolektore i module te kompostište s kalifornijskim glistama, koje je dobio i gradski vrt u Sarajevu.

Naime, organski uzgoj na gradskim i zakupljenim područjima pruža priliku za uzgoj hrane koja ne sadrži pesticide ni umjetna gnojiva. Zajedničko kompostiranje organskog otpada, kao što je pokošena trava, ostaci hrane, vrtni korov, odrezano granje, otpalo lišće i drugo, smanjuje količinu otpada na odlagalištima. U Velikoj Gorici instalirat će se solarni moduli i kolektori na Dječji vrtić u Buševcu.

>Svi koji su dobili i koji će dobiti tehnologiju moraju je koristiti i promovirati u svojoj lokalnoj zajednici. U suprotnom će im biti oduzeta<, ističe Dražen Šimleša.

Permakultura kao način života
Projekt >Održivost u praksi< provodi se kroz program koji vodi Regionalni centar za okoliš za središnju i istočnu Europu sa sjedištem u Mađarskoj, uz financijsku podršku Swedish International Development Cooperation Agencyja. Cilj je zainteresiranima pomoći u praktičnom ostvarenju održivog razvoja, prema principima permakulture.

Permakultura je sustav dizajniranja koji u obzir uzima sve potencijalne izvore energije koje nam priroda nudi, kao što su vjetar, sunce, zemlja i voda i iskorištava najbolji mogući način s ciljem se stvori samoodrživa cjelina. U permakulturi nema otpada, sve što iskoristi, obnavlja se i priroda se oštećuje<, objašnjava Marijana Lesar iz Kneje, dodajući da je permakultura način života u kojem se želi proizvesti vlastita hrana i energija iskorištavajući raspoložive prirodne resurse. Vjesnik


 

 

29. siječnja 2008.
Poduzeće za ceste Bjelovar prvi investitor u zoni Veliko Korenovo
Za sve investitore vrijede posebne pogodnosti, a to znači da će biti oslobođeni komunalnog doprinosa do 50%
Poslovni park Bjelovar d.o.o. na zemljištu u Velikom Korenovu priprema izgradnju Poslovne zone prvenstveno proizvodne namjene, a svi pripremni radovi za realizaciju tog projekta trebali bi se okončati tijekom ove godine. Interes za investiranje putem pisma namjere na području ove poslovne zone iskazalo je do sada 25 tvrtki, od kojih su se među prvima javili iz Poduzeća za ceste Bjelovar d.o.o. jer žele graditi novo postrojenje za proizvodnju asfaltne baze, vrijedno do milijun i pol eura. Za sve investitore vrijede posebne pogodnosti, a to znači da će biti oslobađeni komunalnog doprinosa do 50% u zoni bez obzira na djelatnost, dok se cijena zemljišta koje će se davati u koncesiju mijenja i za proizvodne djelatnosti vrijedi najmanje, odnosno kuna po kvadratu uz uvjet da izgradnja počne u roku od godinu dana od sklapanja ugovora. Buduća poslovna zona u Velikom Korenovu nalazit će se na udaljenosti 5 km jugozapadno od grada Bjelovara i bit će smještena na zemljištu površine 144 ha uz buduću brzu cestu Bjelovar - Vrbovec - Zagreb. Završetak izgradnje dionice brze ceste od Vrbovca do Bjelovara očekuje se u iduće dvije do tri godine. Poduzeće za ceste Bjelovar d.o.o. sada radi u već skučenoj industrijskoj zoni u Bjelovaru gdje se nalazi i proizvodnja asfaltne baze iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Poduzeće je osnovano 1962. godine, a od 1992. godine djeluje kao dioničko društvo, da bi danas poslovalo kao d.o.o. s jednim većim i četiri manja dioničara udjeličara. Niz godina Poduzeće za ceste Bjelovar razvijalo se izvodeći građevinske poslove u području niskogradnje na današnjem području Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim Križevačko-koprivničke, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Zagrebačke županije i šire, a usko se specijaliziralo za održavanje, rekonstrukciju i izgradnju cesta što im je danas i osnovna djelatnost.

Uvjet najma za jednu kunu je početak izgradnje u roku od godinu danaProizvode i asfaltne mješavine te se bave prijevozom robe-tereta cestama (kamenih materijala i asfaltnih mješavina), iznajmljivanjem građevinskih strojeva i sl. PZC d.o.o. Bjelovar danas ima 75 stalno zaposlenih djelatnika, posjeduju suvremenu mehanizaciju za izgradnju cesta i dvije asfaltne baze za proizvodnju svih vrsta asfaltnih mješavina (druga je na području Novigrada Podravskog). U postrojenju sa skladištem u zoni Veliko Korenovo zaposlit će se desetak novih radnika, rekla je Marijana Radičević, direktorica PZC Bjelovar. Sada zaposleni u poduzeću primaju prosječne plaće u županiji, no uz terenske dnevnice i troškove prijevoza ima građevinskih radnika i s neto plaćom od 5 tisuća kuna kaže direktorica. Građevinarstvo je u stvaranju ukupnog prihoda županije u devet mjeseci 2007. sudjelovalo s udjelom od 7,8 posto, za razliku od trgovine kojoj pripada 38,2% i prerađivačke industrije sa 35,3 posto udjela. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bila je u razdoblju od siječnja do rujna 2007. godine 5044 kune, dok je neto plaća iznosila 3149 kuna. U odnosu na prosjek Hrvatske u županiji su neto plaće manje 21,9, a bruto 25,5%. U rujnu 2007. nezaposlenih u županiji bilo je 10.760, što čini 4,4% od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj.

140 ha za jednu kunu po kvadratu

Cijena zemljišta u zoni Veliko Korenovo koje će se davati u koncesiju bit će za proizvodne djelatnosti 1,00 kn/m2, za uslužne djelatnosti 25,00 kn/m2, a za ostale djelatnosti 50 kn/m2. Uvjet je započinjanje gradnje u roku godine dana po sklapanju ugovora. Parcele će biti infrastrukturno opremljene, uz mogućnost njihova oblikovanja ovisno o interesima poduzetnika. Zona Veliko Korenovo nalazi se na jugozapadnom dijelu Bjelovara, neposredno uz buduću brzu cestu Zagreb - Bjelovar, uz prostor stočarskog sajma na površini od 140 ha . Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr)



29. siječnja 2008.
Priznanja najbolje ocijenjenim vinima
Na Viroexpu dodijeljena su priznanja virovitičke Udruge vinogradara i voćara "Sveti Vinko" najkvalitetnije ocijenjenim vinima od 101 izloženog uzorka na sajmu, a na temelju ocjena stručnoga povjerenstva koje je vodila dipl. ing. Blaženka Mozer, prenosi internet-portal Virovitički list. U kategoriji mješavina bijelih sorata dodijeljene su dvije zlatne medalje (Siniša Pavlović i Alen Ban), 13 srebrnih i 11 brončanih medalja; u kategoriji graševina jedna zlatna medalja (Ivan Koren), 18 srebrnih i 7 brončanih medalja; u kategoriji pinot bijeli jedna zlatna medalja (Ivan Topolovčan), jedna srebrna i jedna brončana medalja. U kategoriji kerner jedna srebrna medalja; u kategoriji chardonnay jedna zlatna (obitelj Šipek) i dvije srebrne medalje; u kategoriji rajnski rizling dvije zlatne medalje (Boris Škala i Mario Koprolčec).

(pd)


(www.poslovni.hr)


29. siječnja 2008.
Kordun nastupa na frankfurtskoj Ambienti
Tvrtka Kordun iz Karlovca i ove godine nastupit će na tradicionalnom Međunarodnom frankfurtskom sajmu unutarnjeg uređenja 'Ambiente' koji će se održati od 8. do 12. veljače, najavljeno je iz Korduna. Prema riječima direktora Korduna Željka Mažurana, tvrtka će se u Frankfurtu predstaviti s priborom za jelo i opremom za ugostiteljstvo. Kordun je, kaže Mažuran, prošle godine ostvario promet od 12 milijuna kuna te dobit od 1,5 milijuna kuna. Za ovu godinu očekuje se povećanje dobiti na 2 mil. kuna u rast prometa za 30%, na razinu između 16 i 17 mil. kuna. Tvrtka 80% proizvodnje plasira na domaće tržište, a 20% izvozi pri čemu su najvažnija izvozna tržišta Europe. Uz ta tržišta, obrađuju se rusko, bliskoistočno i druga brzorastuća tržišta, kao što su Kazahstan i Azerbajdžan. Najveći proizvodni aduti Korduna, kaže Mažuran, proizlaze iz suradnje s renomiranim tvrtkama Rosenthal, Villeroy & Boch i Shefield Metal Company. (www.poslovni.hr)


28. siječnja 2008.
Na tržištu završi čak trećina inovacija
Domaći su inovatori tijekom prošle godine podnijeli 342 zahtjeva za stjecanje patenata, dok su stranci podnijeli 94 zahtjeva
ZAGREB - Ukupna brojka važećih patenata, žigova i industrijskog dizajna u Hrvatskoj od 1992. do 2007. godine iznosila je 124.167. Od toga je ukupno u Hrvatskoj danas 1711 važećih patenata, 119.795 žigova i 2661 važeća zaštita industrijskog dizajna. Domaći su inovatori tako tijekom gotovo cijele prošle godine podnijeli 342 zahtjeva za stjecanje patenata, dok su stranci podnijeli u Hrvatskoj 94 zahtjeva. Riječ je samo o patentima, a ako se pribroje i zahtjevi za stjecanje žigova i industrijskog dizajna, dolazi se do brojke od 3110 zahtjeva domaćih i stranih pojedinaca ili kompanija u prošloj godini.
Kako doznajemo u Udruzi inovatora Hrvatske (UIH), gledajući inovatore pojedince, oko 30 posto, od njihovih godišnjih prijava za patente, nađe se na tržištu. UIH ukupno ima 1600 pojedinaca u 37 udruga, a u svojem članstvu imaju i pet pravnih gospodarskih subjekata.
Prema međunarodnim priznanjima i činjenici da im se proizvodi nalaze na tržištu, u prošloj godini trebalo bi istaknuti nekoliko hrvatskih inovatora i poduzeća koji su lani bili najuspješniji u komercijalizaciji svojih inovacija.
Tvrtka Gideon iz Splita uspješno je lansirala na tržište u Hrvatskoj i inozemstvu turistički vodič na mobitelu. Zvonimir Viduka s tvrtkom Altpro, koja je napravila inovacije kod sistema kočnica i sistema automatiziranja kod podizanja brklji, također je ostvarila vrlo uspješan plasman na domaćem i stranom tržištu, a tvrtka Tehnix Đure Horvata, koja zapošljava 200 radnika, ima plasman inovacija koje su bazirane na zaštiti okoliša na domaćem i stranom tržištu. Končarov Institut s inovacijama koje su ugrađene u novi tramvaj, također je dokazao uspjeh na domaćem tržištu, a očekuju se rezultati testiranja tramvaja u Helsinkiju.
Zavidan uspjeh ostvarili su i u pogledu sustava motrenja bloka generator-transofrmator, te je ta inovacija prisutna na hrvatskim hidrocentralama. Tvornica turbina Karlovac ostvarila je plasman kaljužne crpke koja se ugrađuje na brodove na domaćem tržištu, te najavljuju i otvaranje tvornice u Rumunjskoj.
Sve spomenute hrvatske inovacije su uspješno komercijalizirane, te su osvojile brojne medalje i priznanja na međunarodnim izložbama inovacija. Predstavljale su najjači adut Hrvatske na takvim izložbama od svjetskog značaja. Također su ostvarili brojne kontakte u vezi s plasmanima svojih inovacija-proizvoda na stranim tržištima. Ivan Smirčić, Vjesnik


28. siječnja 2008.
Za britanskog naručitelja grade se tri trajekta
RIJEKA - U Brodogradilištu >Kraljevica< proteklog je vikenda porinut trajekt >Wight Light< kapaciteta 65 vozila i 360 putnika. Naručitelj je britanska tvrtka Wightlink Limited za koju se u tom škveru grade tri identična trajekta.
Brodogradilište bi time trebalo ostvariti zaradu od 30 milijuna eura, odnosno 10 milijuna eura po trajektu. Cijena je ugovorena sa zaštitnom odredbom za promjenu cijene čelika. Porinuće drugog trajekta najavljeno je za mjesec dana. Trajekti su dužine 62 metra, širine 16, a imaju četiri motora s po 552 kilovata snage. >To je prva serija brodova građenih u Kraljevici koja ne nosi gubitke. Time pokazujemo da može profitabilno poslovati<, kazao je neposredno nakon porinuća novinarima direktor brodogradilišta Irvin Badurina. [Lj. Mamić Pandža], Vjesnik


28. siječnja 2008.
GUŽVA U MUĆU BRODOGRADILIŠTE MONACHUS, OTVORENO TEK PRIJE NEKOLIKO MJESECI, VEĆ IMA PUNO POSLA
Devet kupaca čeka jahtu
Od naručitelja luksuznih jahti, najviše je Zagrepčana, slijede Dalmatinci i Istrijani, a za njima kupci iz inozemstva. Dvije su jahte trenutačno u izradi, jedna za anonimnog Rusa, druga za Tonća Huljića, koja bi, kaže Hari Tabak, vlasnik brodogradilišta, trebala biti gotova krajem veljače

piše magdalena družijanić

Ukupno devet kupaca, od kojih četiri Zagrepčanina, dva Dalmatinca, Istrijanin, Slovenac i Nizozemac, naručitelji su luksuznih jahti domaće proizvodnje brodogradilišta Monachus, otvorenog u srpnju prošle godine u industrijskoj zoni Prisika u Gornjem Muću pokraj Splita.

- Prvijenac brodogradnje, monachus-45 pharos u studenome prošle godine kršten je u splitskoj lučici Špinut te je predan u ruke Petra Kalinića, vlasnika broda - kaže Hari Tabak, vlasnik mućke brodogradnje.

Još dvije jahte trenutačno su u izgradnji, jedna za ruskog naručitelja, a druga za Tonća Huljića, koja bi, kako nam je kazao Tabak, splitskom skladatelju trebala biti isporučena krajem veljače ove godine.

U poduzetničkoj zoni, Tabak je kupio zemljište površine šest tisuća četvornih metara, dok se sam pogon prostire na oko dvije tisuće, te kaže kako je i vani, u inozemstvu, uobičajena praksa da veliki proizvođači jahte grade u unutrašnjosti, a ne na moru.

U gradnju i opremu brodogradilišta, kao i uređenje okoliša, Tabak je uložio 17 milijuna kuna. Svojim je novcem kupio zemljište i izgradio halu, a dobio je županijski kredit od oko 25 posto vrijednosti nekretnine.

- Izrađivat ćemo ukupno tri modela plovila od poliestera i stakloplastike, duljine između 11, 14 i 17 metara , brzine dva puta 425 konja, no isprva samo dva modela "retrojahti", već spomenuti monachus 45 pharos i monachus 45 explorer - objašnjava Tabak.

O cijenama jahti Tabak nije htio govoriti, no, kako doznajemo, cijena domaće proizvedene jahte, ovisno o snazi motora i dodatnoj opremi, kreće se od 300 tisuća eura pa čak do 1,2 milijuna eura.

Ubrzani rast broja zaposlenih

.. Što se radne snage tiče, trenutačno je zaposleno deset ljudi, te isto toliko kooperanata, no idućih godina taj će se broj svakako povećati na pedesetak ljudi koji će biti angažirani na godišnjoj izradi oko 36 jahti.

- Plan je u idućih šest do devet godina plasirati ukupno šest različitih modela jahti u svakoj veličini (11, 14, 17 metara ) po dva - kazuje vlasnik Monachusa Hari Tabak. Slobodna Dalmacija


25. siječnja 2008.
Promjene u Upravi Optima Telekoma
Goran Jovičić novi predsjednik Uprave, Roland Žuvanić u Nadzorni odbor Zagreb - Nakon uspješno završene inicijalne javne ponude dionica Optima Telekoma, predsjednik Uprave Roland Žuvanić postaje savjetnik Uprave, a na sljedećoj Glavnoj skupštini dioničara očekuje se njegovo imenovanje u Nadzorni odbor. Na mjesto predsjednika Uprave dolazi njegov dosadašnji zamjenik Goran Jovičić.

Roland Žuvanić je predsjednik Uprave Optima Telekoma od samog osnutka 2004. godine. Kompaniju je uspješno vodio u liberalizaciji hrvatskog telekomunikacijskog tržišta i osvajanje današnjih 15 posto tržišta. Za njegovog je vođenja kompanije, Optima napravila značajan iskorak na tržište kapitala, izdavanjem korporativnih obveznica 2007. godine te inicijalnom javnom ponudom dionica početkom ove godine. Žuvanić svoju karijeru nastavlja u Optima Telekomu kao savjetnik Uprave, a na prvoj sljedećoj glavnoj skupštini dioničara biti će predložen za člana Nadzornog odbora.

Goran Jovičić do sada je obnašao funkciju zamjenika predsjednika Uprave Optima Telekoma. Rođen je u Osijeku, a diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Tijekom svoje karijere stekao je bogato iskustvo u informacijskom i telekomunikacijskom sektoru. S Matijom Martićem, većinskim vlasnikom i osnivačem Optima Telekoma, surađuje preko 15 godina, a u Optima Telekomu je od samog osnivanja kompanije. Godine 2005. imenovan je članom Uprave za tehniku Optima Telekoma, a potom i zamjenikom predsjednika Uprave.

Nova Uprava u suradnji s Nadzornim odborom nastavlja provoditi zacrtanu strategiju poslovnog razvoja koja je u 2007. godini rezultirala 60% većim rastom prihoda u odnosu na 2006. godinu. Uprava kompanije do 2016. planira povećanje tržišnog udjela na 25% te povećanje prihoda na 1,33 milijarde kuna. Optima Telekom ubrzano prebacuje svoje korisnike na vlastitu infrastrukturu što značajno utječe na povećanje profitabilnosti i stvara preduvjete za pružanje sve kvalitetnijih i naprednijih usluga korisnicima. (HIC)



24. siječnja 2008.
Nova zaštićena marka međimurskog vina
U čakovečkoj Gradskoj vijećnici službeno je predstavljena nova zaštićena marka međimurskog vina Pušipel, koje se do sada proizvodilo pod nazivom Moslavac ili Šipon, piše internetski portal Međimurske novine. Drugim riječima, Šipon i Moslavac odlaze u ropotarnicu povijesti jer nisu bila domaća imena. Naziv Pušipel uzet je iz povijesnih spisa iz 1920. godine. Projekt je uključen u program Inetrreg IIA - Program za susjedstvo Slovenija - Mađarska - Hrvatska, organiziranje gospodarskog klastera za ruralni prostor za bivše i sadašnje učenike i studente KŠG Novo Mesto i Gospodarske škole Čakovec. Opširno je projekt vrijedan 160.833 eura, a predstavio ga je dipl. ing. Vladimir Masten, ravnatelj Gospodarske škole Čakovec.

(PD)


24. siječnja 2008.
Mavrović eko Klari certifikat ISO 9001:2000
ZAGREB Tvrtki Mavrović eko Klara d.o.o., zajedničkoj kompaniji Zagrebačkih pekarni Klara i Eko-imanja Mavrović d.o.o., uručen je jučer certifikat za upravljanje sustava kvalitetom prema normi ISO 9001 - 2000. Da bi proizvod bio kvalitetan nužno je o njemu brinuti od prvog trenutka, no ni ekološka sirovina ne može osigurati apsolutnu kvalitetu ako svi ostali koraci u proizvodnji i u upravljanju njime nisu usklađeni, kazao je direktor tvrtke Željko Mavrović. Dobiveni certifikat dokaz je da je tvrtka uspjela uskladiti sve korake i sve procese, svoje će poslovanje i dalje razvijati tako da je ovo samo jedan u nizu certifikata s kojim će se Mavrović eko Klara ponositi, rekao je. Zagrebačke pekarne Klara uočile su sve veću potrebu za širenjem asortimana prema proizvodima ekoloških karakteristika, kazala je direktorica Suzana Gregurić. Istaknula je kako je certifikat znak da je ulazak u posao s Mavrovićem bio pravi izbor. (www.poslovni.hr)

24. siječnja 2008.
FeraVino stvara brend kontinentalnih crnih vina
U tvrtku je investirano ukupno 4,7 milijuna kuna, najvećim dijelom u podrum za fermentaciju crnih vina
Tradicionalno Feričanačko vince jučer je u povodu blagdana svetoga Vinka obilježilo i FeraVino d.o.o. kao članica Nexe grupe. Tom su prilikom prezentirani rezultati poslovanja tvrtke za prošlu te najavljeni planovi za ovu godinu. Tijekom 2007., kako se navodi u jučerašnjem priopćenju pristiglom iz Uprave Nexe grupe, a koje potpisuje voditeljica Ureda Silvija Tomljanović, u FeraVino je investirano ukupno 4,7 milijuna kuna, najvećim dijelom u podrum za fermentaciju crnih vina čiji se završetak očekuje ove godine. Čitav projekt vrijedan je ukupno 9 milijuna kuna, a u FeraVinu takav iznos objašnjavaju širenjem površina vinograda s kojima je bila nužna nabava odgovarajuće suvremenije enološke opreme za primarnu preradu. Na taj će način ova tvrtka u sklopu našičke Nexe grupe biti bogatija za šest vinifikatora od čega je svaki kapaciteta po 350 hektolitara, ali i stanice za upravljanje, te hladnjaka i nosača. Razina ukupnih investicija u FeraVino ove bi godine trebala iznositi više od 10 milijuna kuna, a s tim bi se novcem pored završetka projekta podruma za fermentaciju crnih vina trebao urediti i stari podrum, nabaviti cisterna za tipizaciju vina s mješačima kao i oprema za temperaturnu stabilizaciju vina. Ova je tvrtka s krajem prošle godine, prema priopćenju Uprave Nexe grupe, uprihodila nešto više od 11 milijuna kuna, dok je berba 2007. u feričanačkom vinogorju ocijenjena jako dobrom jer je mlado vino koje čeka optimalan trenutak da ga se plasira na tržište izrazite kvalitete. U FeraVinu ove godine također planiraju formirati brend FeraVina kao kontinentalnoga proizvođača crnih vina s osloncem na frankovku, a orijentirat će se i na povećanje površina za sadnju mladih vinograda, kao i poboljšanje poznatosti imena FeraVina u javnosti. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

23. siječnja 2008.
Divovska blagovaonica u srcu Berlina
Među ovogodišnjim novim sajamskim sadržajima ističe se i >nature.tec<, specijalizirana priredba o bioenergiji i obnovljivim poljoprivrednim sirovinama
U Berlinu je upravo u tijeku Zeleni tjedan, ugledna međunarodna sajamska priredba specijalizirana za prehranu, poljoprivredu i hortikulturu. Na ovogodišnjem 73. zelenom tjednu svoje proizvode predstavlja rekordnih 1610 izlagača iz 52 zemlje, od čega je trećina iz inozemstva, dok Sajam obuhvaća više od 115.000 "kvadrata" razasutih po 26 sajamskih dvorana.
Svjetska se prehrambena industrija u 10 dana širokim narodnim masama (poglavito Nijemcima, ali, uvjerili smo se, i strancima), predstavlja s više od 100.000 najraznovrsnijih delicija s pet kontinenata. Poljoprivredni sektor otkriva što je novoga u industriji koja svijetu stvara hranu bez koje nema života, hortikultura predstavlja izložbu flore Dalekog istoka s 30.000 raznog cvijeća, a tu su i izložba životinja s više od 10.000 kućnih ljubimaca i domaćih životinja, te Švicarska kao ovogodišnja zemlja-partner. Organizatori 82 godine staroga sajma, zajedno s 12.000 zaposlenog osoblja, u prosjeku dnevno ugoste 35.000 do 40.000 posjetitelja (vikendom i više), pa se očekuje da će ih do nedjelje, zadnjeg dana Sajma, ukupno biti možda i više od pola milijuna.
O veličini i važnosti Zelenog tjedna dovoljno govori i tristotinjak stručnih konferencija, simpozija i sastanaka. Dovoljno svega i svačega da nas ljubazni domaćini iz Goethe Instituta upozore: >Nemojte ni pokušavati obići sve. Zaboljet će vas glava, a možda se i izgubite<.
Jasno, suhoparan jezik brojeva otkrit će mnogo, no ne i sve - baš kao što ni recept nekog specijaliteta nema mirisa ni okusa. Ono što se krije iza impresivnih brojeva jesu i raznovrsni mirisi ukusne hrane iz svih kutaka Zemlje, potoci brojnih nacionalnih napitaka, svakodnevne degustacije i besplatna ili barem diskontna podjela ića i pića, pa slijedom toga i povremena stampeda tisuća "nabrijanih" kupaca (ah, ta čarobna riječ "besplatno")... Za razliku od poslovnih sajmova sa skupim ulaznicama i posjetiteljima s kravatama i aktovkama, ovo je sajam široke potrošnje, pa smo se u rijekama posjetitelja po gotovo svim paviljonima najčešće gužvali s "običnim Nijemcima". Umjesto kravata, oni oko vrata nose fotoaparate, a aktovke su zamijenili vrećicama punim hrane. Poznata slika, zar ne?
Da ne bi sve ostalo samo na izravnom kontaktu proizvođača i trgovaca s gladnim i žednim kupcima, pobrinulo se stotinjak uglednih političara, većinom europskih država. Ove je godine, naime, Berlin prvi put ugostio Međunarodnu konferenciju ministara poljoprivrede. Vrijedi istaknuti i >Iskustva s farme<, jedinstveni izložbeni koncept koji je stanovnicima gradova predstavio čitav seoski hranidbeni lanac u malome.
Zeleni je tjedan ove godine doživio ekspanziju svih svojih sektora - nikad više predstavljenih vina, piva, sokova, mesa, kobasica, morske hrane, čajeva, a brojne su aktivnosti posvećene i - Međunarodnoj godini krumpira. U golemoj blagovaonici blagovat će se još pet dana, a na svoje će doći i agronomski stručnjaci. Zaključak je jednoglasan: Zemlji će ubuduće trebati još više hrane, jer će i stanovnika biti sve više. Uskoro će ključno pitanje glasiti: kako nas sve prehraniti i napojiti?
Ove se godine na Zelenom tjednu - šestu godinu za redom - predstavlja i Hrvatska, ali s tek osam tvrtki (Kutjevački podrumi, Obrt Đanić, Viro šećerana, Janspider, Medena, Eurovoće, Stari podrumi i Silosi VTC). Razgledavši druge štandove, stekli smo dojam da se može više. Slično misli i stručna suradnica HGK-a Jasminka Dukić. >Trenutačno je to naša stvarnost, iako bi se drukčijim pristupom moglo više, što osobito vrijedi za tvrtke. Ovo je sajam široke potrošnje, za široke narodne mase i prodajnog karaktera, a to za, primjerice vinare i proizvođače alkoholnih pića, baš nije najprivlačnije<.
Da ne bi ostalo samo na kritici, treba reći da naše tvrtke znatno više cijene poslovne sajmove na koje dolaze u puno većem broju, nego u Berlin gdje se roba kupcima prodaje izravno, na štandovima. Iako je >Grüne Woche< najveći sajam široke potrošnje u Europi i svijetu, od njega je među poslovnim sajmovima veći >Anuga< u Kölnu, a tu su i sajmovi u Parizu, Moskvi... >S obzirom na drukčiju strukturu posjetitelja, ali i na cijenu ulaznica - u Kölnu 60 eura, a u Berlinu 10 - na tim je sajmovima broj naših tvrtki mnogo veći<, ističe Jasminka Dukić. No, s obzirom na to da je svih 26 paviljona svaki dan doživljavalo pravu invaziju šopingholičara, interesa bi, smatramo, ipak trebalo biti. Ako ništa drugo, oko 400.000 posjetitelja moglo se, da je bilo dorađenije ideje, u Berlinu pobliže upoznati s hrvatskim turizmom. Uvjerili smo se, naime, da su se na hrvatskom štandu najviše tražile upravo informacije o Jadranu, smještaju i prijevozu, a više od izloženih vina, likera, meda, šećera..., razgrabljene su turističke brošure o Hrvatskoj. Piće i hrana, osobito ekološka, neodvojivi su dijelovi turističkog paketa, pa je šteta što Hrvati sredinom siječnja ipak u većem broju ne potegnu do Berlina.
Našoj sugovornici iz HGK-a ovo je već peta godina za redom na Zelenom tjednu, pa vjerujemo njenom mišljenju. >Iskreno, ovaj sajam možda uopće nije za gospodarstvenike, već za drukčiji način promocije. Ovdje treba dovesti nekoga tko bi kuhao i pripremao hranu za goste Sajma, otprilike ono što je nedavno urađeno u sjedištu UN-a u New Yorku<. Treba nam, znači, Angelina Jolie i u Berlinu.

Antun Krešimir Buterin

 





23. siječnja 2008.
Paška sirana gradi novi pogon
Proizvodnja će se u novom pogonu, vrijednom 30 milijuna kuna, povećati 30 posto
Osim privatnih proizvođača sira, na Pagu rade i četiri sirane: Paška sirana i MCOM iz Paga te Mala sirana i MIH iz Kolana. Najveći proizvođač paškog sira (oko 120 tona sira godišnje) je Paška sirana, koja ima stado od oko 3000 ovaca, no mlijeko otkupljuje i od 250 ovčara kooperanata. Sirana, iako godišnje proizvede još oko 720 tona drugih vrsta sireva poput >Dalmatinca<, >Primorca< i >Paškog trapista<, još uvijek ne može zadovoljiti potražnju na našem, ali sve više i na inozemnom tržištu.
Stoga su se odlučili na izgradnju novoga pogona sirane u industrijskoj zoni Paga vrijednog oko 30 milijuna kuna. Trećinu sredstava, deset milijuna kuna, dobit će preko Saparda, programa iz pretpristupnih fondova EU-a. Riječ je o bespovratnim sredstvima, a deset milijuna je i najveći iznos koji se može dobiti iz Fonda za potporu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Novi pogon mora zadovoljiti sve uvjete koje traže propisi EU-a, a ugovor s programom Sapard ujedno jamči i plasman paškog sira na tržišta Europske unije.
Pogon će se prostirati na površini od 1700 četvornih metara, a osim pogona za proizvodnju sira, imat će i skladišni prostor. Prva proizvodnja u novim pogonima očekuje se početkom sljedećega ljeta.
Komisija agencije Sapard već je posjetila gradilište novog pogona. Prema njihovim propisima, novac iz programa Sapard mogu se koristiti tek nakon dobivanja uporabne dozvole, a rok za podnošenje zahtjeva je do 31. srpnja. Paška će sirana s novim pogonom povećati proizvodnju sira oko 30 posto, što će godišnje ukupno biti oko 1000 tona.
Paške sirane započele su ovogodišnju proizvodnju sira, a prvi će se mladi paški sir na tržištu pojaviti pri kraju ožujka. U posljednja tri tjedna sirana je započela otkupljivati mlijeko, a istodobno je započelo i sirenje. Sirenje je počelo i na manjim obiteljskim gospodarstvima, proizvođačima sira.
Drugi najveći proizvođač na otoku Mala sirana iz Kolana, koja proizvede oko 45 tona sira i sirana MIH, koja proizvede oko 20 tona sira godišnje, također ovih dana otkupljuju mlijeko. U siranama ističu da će najveće količine mlijeka biti izmužene od kraja veljače na dalje, kad započinje i prava proizvodnja sira na manjim gospodarstvima.
Na Pagu se uzgojem ovaca bavi više od 500 domaćinstava, od kojih većina proizvodi čuveni paški sir, dok manji dio prodaje mlijeko siranama. Zbog visoke kvalitete sira, ponajviše zahvaljujući klimi i travama koje ovce pasu, paški sir postaje sve više cijenjen i na inozemnim tržištima. Protekle i ove godine vremenski uvjeti bili su i još su dobri, s dobrim omjerom kišnih i vjetrovitih razdoblja, što se najviše odražava na kvalitetu mlijeka paških ovaca. Ljubica Ivićev-Balen, Vjesnik

23. siječnja 2008.
IZUMI : Patentni uredi diljem svijeta zatrpani prijavama
Eksploziju patenata u svijetu uzrokovala Kina
Hrvatski autori godišnje podnesu oko 600, a stranci više od 400 patentnih prijava
Ivan SMIRČIĆ
Globalni apetiti za izumima i zaradom koju oni donose izazvali su, kako navode agencije, pravu eksploziju zahtjeva za registraciju patenata, uglavnom u Aziji i SAD-u, prijeteći potpunim zagušivanjem registracijskih sustava, upozorili su stručnjaci. U izvješću Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva za 2007. stoji kako broj zahtjeva za registraciju patenata raste u svijetu brzinom od oko 4,7 posto godišnje, a u azijskim zemljama snažnog gospodarskog rasta poput Kine i Južne Koreje još i brže.

Tako je u deset godina od 1995. u Kini njihov broj povećan osmerostruko, a u Južnoj Koreji dvostruko. Europu je po broju patentnih zahtjeva pretekla Kina, dok se na samom čelu kolone i dalje nalaze SAD i Japan. U 2005. u svijetu je podnijeto čak 1,6 milijuna zahtjeva za registraciju patenata. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Kako ističe predsjednik Udruge inovatora hrvatske (UIH) Stanislav Čajavec, svi prijavljeni patenti u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo nisu nužno djela hrvatskih autora, već patenti iz cijelog svijeta koji se zaštite u Hrvatskoj.


>Hrvatski autori, bilo pojedinci ili tvrtke, godišnje podnesu oko 600 patentnih prijava. Ukupni broj podnesenih patentnih zahtjeva godišnje iznosi više od 1000, ali tu su ubrojeni i patenti autora iz cijeloga svijeta koji se patentno štite i u Hrvatskoj<, ističe Čajavec.

Više od 1000 patentnih zahtjeva godišnje

>Često puta brojke patenata pojedine tvrtke ne odgovaraju stvarno spominjanim brojkama, jer jedna tvrtka može imati 20 patenata zaštićenih u 50 zemalja, pa se onda dolazi do 1000 patentnih spisa, što odgovara brojci od 20 patentnih rješenja, odnosno patenata. Zato je vrlo teško čitati statistike o broju patenata u svijetu i u Hrvatskoj, jer se pojedini patenti mogu nalaziti u više patentnih spisa<, objašnjava Čajavec. >U Hrvatskoj se priprema prostor kako bi se moglo puno više patentirati.

Onog trenutka kada patentna zaštita i inovacije postanu sastavni dio obrazovanja od najranijih dana do sveučilišnih studija, više će se i patentirati. Takvim obrazovanjem i razvijanjem svijesti pripremamo se za pravu svjetsku tržišnu utakmicu<, ističe Čajavec. Dodaje kako nije potrebno sve patentne koji su zaštićeni u Hrvatskoj štiti i po cijelom svijetu, jer smo za to još uvijek financijski preslabi.

Cijena zaštite patenta varira od države do države, pa se kreće od tisuću do nekoliko tisuća eura, a ako se svake godine ne plaća pristojba za održavanje patenta, onda se to pravo gubi. Stranac ne može doći primjerice u slovenski patenti zavod zaštititi svoj patent, već to može učiniti jedino preko zastupnika, odnosno preko odvjetničkog ureda, što se plaća, ističu u UIH-u. Same takse patentnih ureda u svijetu nisu visoke, kao ni u Hrvatskoj, ali je visoka cijena upravo zastupanja i održavanja patenta.

Bez prijavljenog patenta nema zaštite

Da bi pojedinac ili tvrtka imala zaštićeno rješenje u Hrvatskoj, potrebno je imati zaštićen patent. Onaj tko nije zaštitio neko rješenje u Hrvatskoj, ne može spriječiti njegovo korištenje, objašnjavaju u UIH-u. Za zaštitu se plaćaju i takse i patent se mora održavati, što naravno ima svoju cijenu. Zamjenik glavnog tajnika UIH-a Pavao Havliček ističe kako je eksploziju patenata u svijetu uzrokovala Kina, jer unatrag deset godina nije imala veliki pokret inovatorstva te se sve događalo unutar tvrtki.
Havliček također navodi kako je Hrvatska postala zanimljiva stranim farmaceutskim kompanijama za zaštitu patenata, upravo zato jer su oni shvatili sposobnost hrvatskih znanstvenika.Unošenjem patenata na hrvatsko tržište i njihovom zaštitom u Hrvatskoj te kompanije se ubuduće štite od konkurencije.One osluškuju tko i gdje što radi te u tom pogledu grade svoju tržišnu politiku, zaštitom patenata i u Hrvatskoj. Vjesnik


23. siječnja 2008.
U EU s 30.000 hektara vinograda
VUKOVAR - U prošlom mandatu Vlade posađeno je oko 7000 hektara novih vinograda što je zadovoljavajuće, a još je značajnije to što smo uspjeli zaustaviti smanjenje površina pod vinogradima, izjavio je u utorak na proslavi Vinkova u Vupikovim vinogradima Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Trend podizanja vinograda nastavit će se i u sljedećim godinama kako bi Hrvatska s 30.000 hektara vinograda ušla u Europsku uniju. [G. Čorkalo]


22. siječnja 2008.
U Osijeku se završava prva energetski štedljiva zgrada
Investitor je tvrtka Agria koja je pri gradnji koristila tehnologije za dobivanje energije iz obnovljivih izvora
Završava se prva hrvatska energetski učinkovita stambena zgrada u Osijeku koja bi budućim stanarima trebala maksimalno uštedjeti izdatke za troškove grijanja i pripremu tople vode. U takvu se investiciju upustila baranjska tvrtka Agria d.o.o. koja je pri gradnji koristila najnovije tehnologije za dobivanje energije iz ekološki prihvatljivih, učinkovitih i obnovljivih izvora, kao što su geotermalna dizalica topline, solarni kolektori i učinkoviti kondenzacijski plinski kotlovi. Projekt je realiziran u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom kemijskoga inženjerstva i tehnologije koji će kontinuirano pratiti učinkovitost potrošnje energije, kao i nivo postignute uštede jer će svaka stambena jedinica dobiti i svoju energetsku iskaznicu. "Ne vjerujem da ćemo i dalje graditi ovakve građevine jer smo prvenstveno trgovci opremom za grijanje, a od konkurencije smo se htijeli razlikovati kvalitetom. Kako bismo investitore naveli da kupuju opremu iznadprosječne kvalitete, a time i malo skuplju, odlučili smo radi vlastite promidžbe napraviti jednu ovakvu zgradu u središtu Osijeka gdje ćemo moći prikazati korištene tehnologije. Još ne znamo koliko će nas taj projekt u financijskom smislu stajati jer ga nismo završili. Na žalost, i dan-danas nas šokira podatak da je ono što smo planirali ugraditi na svjetskom tržištu dvaput skuplje nego što smo predvidjeli troškovnikom. Borimo se da, jednostavno, cijena po kojoj smo prodali stanove, a to je od 1250 do 1400 eura za kvadrat, pokrije ulaganja. Apsolutno smo sigurni u ovom trenutku da na tome nećemo zaraditi. Bit ćemo sretni ako ovaj projekt izvučemo s nulom", objašnjava Atila Seleši, direktor i vlasnik Agrije d.o.o. osnovane još 1990. godine za prodaju opreme za grijanje, klimatizaciju i sanitarije te proizvodnju kućnih regulatora tlaka plina.

Agria danas zapošljava 50-ak osoba od čega je 10 inženjera strojarstva i elektrotehnike. Ukupni prihod ove tvrtke lani je dosegnuo 61 milijun kuna, što je za oko 10 posto više nego li su ostvarili 2006. godine. Inače, Agrijina energetski štedljiva zgrada trebala bi se useliti tijekom ove godine. U njoj će biti ukupno 70 stanova od 22 do 85 četvornih metara površine. Gotovo 70 posto njih već je pronašlo i svoje kupce. Najvećim dijelom, a što najviše pogađa tvorce ove ideje u Upravi Agrije, zbog dobre lokacije zgrade, u samom središtu Osijeka. U podrumu građevine na oko 1000 kvadrata uređena su 33 parkirališna mjesta. Sami stanovi, kao i pristup u prizemlju objekta prilagođeni su osobama s invaliditetom jer postoji prilazna rampa i ulazni plato. Svaki je stan također opremeljen video portafonom, centralnim grijanjem, vlastitim brojilom struje, vode i toplinske energije, ekonomičnom unutrašnjom rasvjetom, zemaljskom i satelitskom TV instalacijom, telefonskim priključkom, ali i predinstalacijom kabelske televizije i Interneta, hrastovim parketima i keramikom te stolarijom. Prema Selešijevim riječima, ušteda enegrije trebala bi se vidjeti već od trenutka kada se u objekat usele prvi stanari, a što ona znači, moći će se zaključiti nakon prve godine stanovanja, čim se dobiju prvi podatci za usporedbu. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

 

 


22. siječnja 2008.
Iločani izumili visak libelu kojom se mjere i kutovi
Piše: Mladen Obrenović
Foto: Damir Glibušić/CROPIX
Inovatori s toplinskim elementom za izolaciju
ILOK - Gotovi toplinski element za podnu izolaciju i visak libela koja precizno mjeri i kutove dva su izuma iločkih inovatora koja odnedavno nose vrijedna međunarodna priznanja. Izumili su ih i javnosti predstavili Damir Remenar i njegov imenjak Damir Seletković, članovi Udruge inovatora Tesla iz Iloka, a svoje su inovacije već predstavili i kolegama iz cijele Europe.

- Već godinama pokušavam usavršiti suhomontažni toplinski element koji u potpunosti može zamijeniti parket ili laminat, a za njegovo postavljanje nisu potrebni majstori. U rešetku od iverice ili prešane piljevine postavlja se stiropor ili neka druga sekundarna sirovina, a na sve to ne mora se postaviti betonska glazura, što umnogome pojeftinjuje postavljanje poda - objasnio je detalje svoje inovacije 47-godišnji stolar Damir Remenar, ujedno i predsjednik udruge.

Nedavno je predstavio čak šest varijanti toplinskog elementa, no slobodno govori i o svojim idejama za iskorištavanje ovčje vune, otpadnih tkanina te čak slame u njihovoj proizvodnji. Želi pokrenuti manji proizvodni pogon kako bi potencijalnim partnerima i na konkretnom primjeru mogao pokazati primjenu toplinskog elementa.

- Od ideje do realizacije prođe mnogo vremena, a za samo patentiranje potrebno je i nekoliko godina. Svojom građevinskom libelom, koja je na početku imala laser, a danas visak, i njezinim usavršavanjem bavim se punih deset godina. Uz ostale izume, libelu sam usavršio te pokazao da niti jedna druga slična naprava ne može biti preciznija od nje, niti može kao ona mjeriti kutove - naglasio je Damir Seletković, 30-godišnji informatičar zaposlen u iločkom Iteksu.

Osim istog imena, dvojicu inovatora, koji čine jezgru Udruge Tesla, povezuju isti datum rođenja i činjenica da su obojica "iločki zetovi". Zajedničkim snagama nastoje ideju inovatorstva širiti po krajnjem istoku Hrvatske, a već sljedeće godine u Iloku planiraju prirediti veliku međunarodnu izložbu inovacija.

Osim toga, cilj im je i pomagati svim mladim talentiranim ljudima koji imaju ideje za novitete, a ne znaju put do njene realizacije u međunarodno priznati izum. Za to su dvojica iločkih izumitelja itekako kompetentni i iskusni što dokazuju i priznanja.

Klub inovatora Tesla dosad okupio 15 članova

Udruga inovatora Tesla iz Iloka, u kojoj je 15-ak članova, osnovana je u godini obilježavanja 150. obljetnice rođenja velikog znanstvenika. Dosad su u svom gradu organizirali Sajam inovacija na kojemu se predstavilo 130 izlagača.

- Želja nam je uputiti ljude koji imaju ideje, ali ne znaju kako ih pretvoriti u inovaciju, te potaknuti mlade na razvoj ideja žive - rekao je Damir Remenar. Jutarnji list



21. siječnja 2008.
Vrlo dobri rezultati probe tramvaja u Finskoj
Nakon testiranja tramvaj je uključen u redovni promet, te je moguće da hrvatski konzorcij pobijedi na natječaju
ZAGREB - Finska kompanija Helsinški gradski prijevoz (HKL) objavila je da se niskopodni tramvaj hrvatskog proizvođača Crotrama (konzorcij Končara i Gredelja) pokazao vrlo dobrim, pa će se sada omogućiti putnicima da testno vozilo isprobaju na dvije redovne gradske linije, izvijestila je finska novinska agencija STT.
>Osim tehničkih kvaliteta, zanima nas što će putnici reći o samom tramvaju i kvaliteti vožnje u njemu<, rekli su iz odjela za razvoj tramvajskog prometa HKL-a.
Testno vozilo koje je Crotram isporučio Helsinkiju od prosinca vozi ulicama finske metropole s natpisom >Zagreb< kao odredištem.
Ti podaci ukazuju da je Crotramov niskopodni tramvaj, nakon što se uspješno dokazao na zagrebačkim ulicama, na najboljem putu da postane novi hrvatski izvozni adut.
Naime, HKL namjerava nabaviti 40 novih tramvaja, a proizvođači su dobili mogućnost da bez obveza provedu testove i promotivne vožnje u Helsinkiju. HKL će natječaj objaviti kasnije tijekom ove godine, a proizvođača namjeravaju izabrati sljedeće godine.
Ako testiranje Crotramovog vozila idućih nekoliko mjeseci, kao što se očekuje, prođe bez problema, velike su šanse da hrvatski konzorcij pobijedi na međunarodnom natječaju. U tom bi slučaju u prvoj etapi Helsinkiju isporučili 40 novih niskopodnih tramvaja, a potom možda i još stotinjak.
Naime, HKL je, kako smo doznali, poprilično nezadovoljan s četrdesetak niskopodnih tramvaja koje su prije nekoliko godina kupili od Bombardiera, pa su im gradske vlasti odobrile oko 100 milijuna eura za njihovu zamjenu kvalitetnijima. Za poziv Crotramu odlučili su se zadovoljni onim što su o njegovoj proizvodnji i korištenju vidjeli u Zagrebu.
>Nadam se pobjedi na međunarodnom natječaju koji očekujemo potkraj 2008. ili najkasnije početkom 2009. te dobivanju velikog posla izvoza 40 niskopodnih tramvaja<, izjavio je Vjesniku Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.
>Odluka HKL-a očekuje se tri do šest mjeseci nakon međunarodnog natječaja. Budući da Helsinki ima dosta velike potrebe za novim tramvajima, ako se prvih 40 dokažu dobrima, pretpostavljam da bi se posao mogao proširiti<, dodaje Bago. Vrijednost ukupnog posla za prvih 40 tramvaja ovisi i o drugim uvjetima iz natječaja, ali procjenjuje se da bi se otprilike mogla kretati između 70 do 90 milijuna eura.
Vremenski uvjeti u glavnom gradu Finske dosta su različiti u odnosu na zagrebačke (na primjer, zimske temperature su mnogo niže), a Helsinki leži na brežuljcima, što Bombardierovim tramvajima stvara poteškoće, no u Crotramu vjeruju da problema za njihov tramvaj neće biti. >Ako probne vožnje pokažu da su potrebne neke manje korekcije, to ćemo lako napraviti<, napominje čelnik Končara.
Nedavno je prvi zagrebački tramvaj prešao 100.000 kilometara, čime je stečena nova važna referenca o uspješnosti u prometu. Za hrvatski tramvaj zainteresirana je i Bratislava te još neki gradovi, a nedavno je zanimanje pokazala i Letonija. Željko Bukša, Vjesnik


21. siječnja 2008.
PODUZETNIŠTVO iNDUSTRIJSKA ZONA PODI USKORO ĆE DISATI PUNIM PLUĆIMA
Vlado Čović traži varioce, bravare, tokare...
U pogonu Vikoma, koji će biti otvoren do 1. travnja, najpoznatiji šibenski poduzetnik zaposlit će još 230 djelatnika, a za izvoz će proizvoditi robu vrijednu 20 milijuna eura

piše Ante TALIJAŠ

Šibenska industrijsko-poduzetnička zona Podi uskoro bi trebala početi disati punim plućima. Naime, nakon što je ugovore o otvaranju svojih pogona na tom prostoru potpisalo 25 poduzetnika iz raznih krajeva Hrvatske, sedam objekata već je izgrađeno, a petnaestak je u fazi građenja.

Led je, inače, probila tvrtka Batis koja je na Podima krenula s probnom proizvodnjom aluminijskih folija, a za mjesec dana svoja vrata trebala bi otvoriti Stolarija Gojanović proizvodnjom drvne građe, PVC i aluminijske stolarije, te namještaja. Najveći pak pogon na Podima bit će onaj tvornice Vikom koji namjerava otvoriti najpoznatiji i najveći šibenski poduzetnik Vlado Čović.

- S proizvodnjom na Podima krenut ćemo najkasnije do 1. travnja. Uz postojećih 170 djelatnika Vikoma, zaposlit ćemo još 230 novih. Inače, u pogonu ćemo godišnje obrađivati 15 tisuća tona čelika.

Proizvodimo kamionske i kiper-prikolice, elektrofiltere i raznorazne električne instalacije. Riječ je o izvoznoj robi koju plasiramo na talijansko i njemačko tržite, a njezina godišnja vrijednost iznosit će oko 20 milijuna eura - najavio je Vlado Čović.

Prvi šibenski poduzetnik ističe i problem nedostatka kvalificirane radne snage.

- U našem novom pogonu potrebni su nam radnici profila zavarivača, bravara, tokara, električara. Na žalost, riječ je o zanimanjima koja su deficitarna na šibenskom području, pa ćemo biti prisiljeni uvoziti radnu snagu iz unutrašnjosti zemlje i inozemstva - kaže Čović.

Kreće "Džambo staklo"

.. Sljedeći tjedan u svom novom pogonu na Podima s probnom proizvodnjom kreće Živko Mikulandra, vlasnik tvrtke "Izostaklo", koji kaže da će pogon na Podima djelovati u sklopu nove tvrtke pod imenom "Džambo staklo", gdje kani zaposliti deset novih djelatnika. Proizvodit će staklo za potrebe hrvatskog tržišta, a riječ je uglavnom o proizvodima koji su se dosad uvozili iz Italije i Slovenije. Slobodna Dalmacija


21. siječnja 2008.
Noviteti na njemačkom i splitskom sajmu plovila
Od 19. do 27. siječnja održava se 39. düsseldorfski sajam nautike (Düsseldorf Boat Show) na kojem tvrtka Spectator Solis, ekskluzivni zastupnik prestižnog brenda Sunseeker za Hrvatsku i tržište jugoistočne Europe, premijerno za njemačko tržište izlaže nova Sunseekerova plovila, Manhattan 70 i Manhattan 52. Osim novih modela iz Sunseekerove ponude, tvrtka Spectator Solis predstavlja i Sunseeker Croatia Charter, jedini brend dedicated charter na hrvatskom tržištu koji nudi visoku luksuznu uslugu na razini 5*. Osim toga kompanija Elan, svjetski poznati proizvođač jedrilica i motornih brodova s dugogodišnjom tradicijom koji također zastupa ova tvrtka, na nautičkom sajmu u Düsseldorfu prvi put predstavlja Elan Power 48. Spectator Solis je kompanija registrirana za niz djelatnosti vezanih uz more i nautiku i u kratkom razdoblju uspjela se etablirati na tržištu, a prestižnu poziciju osiguravaju joj ekskluzivna zastupstva renomiranih svjetskih brendova poput Sunseekera, Elana, Elan Powera itd. Sunseeker je jedna od vodećih kompanija u projektiranju i izgradnji luksuznih motornih brodova koja na ovogodišnjem nautičkom sajmu u Düsseldorfu predstavlja 9 impozantnih modela. Sunseekerova plovila dostupna su diljem hrvatske obale, u ACI marinama Ičići, Splitu i Dubrovniku te u marini Frapa (Rogoznica). Sunseeker Croatia Charter poznat je pak po cjelovitoj usluzi koju pruža svojim gostima, od osmišljavanja posebne rute preko organizacije prijevoza privatnim zrakoplovom do rezervacija u vrhunskim restoranima i klubovima diljem Jadrana. Spectator Solis uskoro će izložiti Sunseekerova plovila i u Splitu, u sklopu Croatia Boat Showa, a u 2008. tvrtka planira ostvariti daljnji rast u Hrvatskoj i povećati tržišne udjele na tržištima jugoistočne Europe. (www.poslovni.hr)

21. siječnja 2008.
VINKOVO 2008. PRIJAVLJENO 70 RAVNOKOTARSKIH natjecatelja
Najbolje vino iz Stankovaca i Nadina
U konkurenciji se pojavilo 39 vinara, među kojima je kao najbolje bijelo proglašeno vino Stanka Čačića, dok je za najbolje crno vino proglašeno vino Šime Škaula

piše BOŽO DOŠEN

U subotu navečer u stankovačkom Domu kulture upriličena je 11. degustacija zrelih ravnokotarskih vina "Vinkovo 2008." , za koju je od Radovina do Promine bilo prijavljeno sedamdeset vina, a kriterijima degustacije udovoljilo je 18 bijelih i 21 crno vino.

Ovogodišnju degustaciju bijelih, odnosno crnih vina, provelo je povjerenstvo od po osam članova. Nakon završetka degustacije obavljeno je proglašenje pobjednika, a uručeni su i prigodni pokloni za prva tri mjesta. Prvo mjesto u kategoriji bijelih vina pripalo je Stanku Čačiću iz Stankovaca koji je za nagradu dobio diplomu i drvenu bačvu od tristo litara.

Drugo mjesto u kategoriji bijelih vina s bačvom od 200 litara za nagradu pripalo je Emilu Dokozi iz Radovina, a treće mjesto za bijela vina i bačvu od sto litara dobio je Jure Dokoza iz Radovina. Prvo mjesto u kategoriji crnih vina osvojio je Šime Škaul iz Nadina, drugo mjesto u ovoj kategoriji pripalo je Marku Duvančiću iz Razvođa-Promina, a treće Petru Strmoti iz Raštana.

Cilj je ove stankovačke degustacije, kazao je stankovački načelnik Željko Baradić, širenje kvalitetnih sorti vina, a u zadnje dvije godine u stankovačkoj općini zasađeno je sto tisuća sadnica vinove loze, odnosno 25 hektara .

Voditelj Savjetodavne službe Zadarske županije agronom Zdravko Bušić kazao je prilikom druženja u Stankovcima da je tradicija sadnje vinove loze na ovim prostorima, prema najnovijim arheološkim nalazima, stara 3800 godina, te je dodao da je lanjske godine u Zadarskoj županiji zasađeno 84 hektara vinove loze.

Među brojnim uzvanicima ove jedinstvene vinske fešte bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, te saborski zastupnici Nevenka Marinović i Tomo Bukovac. Sve njih zabavljala je stankovačka grupa "Jope" i kantautor Zoran Jelenković.

 

Ogledna rezidba

 

.. I ove je godine rezidba u vinogradu Ante i Mladena Dubravice. Rezidbu je prezentirao agronom Zdravko Bušić i Antina supruga Ana. Blagoslov rezidbe obavio je banjevački župnik fra Petar Pletikosa. Upriličeno je i natjecanje u potezanju konopa. Prvo mjesto zauzeli su konopaši Sv. Mihovila iz Dugopolja, drugi su bili konopaši iz Metkovića, a treće mjesto je pripalo domicilnoj ekipi "Ispaćeni", dok su na četvrtome mjestu ostali Zemuničani.

Slobodna Dalmacija



18. siječnja 2008.
HBOR pristupio Europskoj udruzi javnih banaka
Članstvo u udruzi omogućava HBOR-u da aktivno doprinosi oblikovanju i donošenju propisa i akata koji imaju izravan utjecaj na financijski i bankarski sustav u Europskoj Uniji

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitakj pristupila je Europskoj udruzi javnih banaka (European Association of Public Banks - EAPB) priopćeno je u četvrtak iz banke.
Članstvo u udruzi omogućava HBOR-u da aktivno doprinosi oblikovanju i donošenju propisa i akata koji imaju izravan utjecaj na financijski i bankarski sustav u Europskoj Uniji, a time i u Republici Hrvatskoj.
Prilikom predstavljanja HBOR-a Anton Kovačev, predsjednik Uprave, osvrnuo se na dosadašnju uspješnu međunarodnu suradnju koju je HBOR ostvario. Istaknuo je kako aktivnosti i suradnja HBOR-a s međunarodnim ustanovama pridonose pružanju još bolje usluge hrvatskim poduzetnicima omogućavajući im iste uvjete kao i one koje su na raspolaganju poduzetnicima iz europskih zemalja. Na taj način su hrvatski poduzetnici u ravnopravnom položaju s konkurentima s kojima se natječu na međunarodnom tržištu, a posebno onom Europske Unije .
Udruga EAPB zastupa interese svojih članova u odnosu na zakonodavstvo Europske Unije i parlament. Okuplja izvozne i razvojne banke, te poslovne banke i ostale financijske ustanove iz Europske Unije, Švicarske, zemlje Europske ekonomske zajednice, a odnedavno i iz zemalja kandidata u kojima država ima udio u vlasništvu. HBOR je prva financijska ustanova iz Hrvatske koja je dobila poziv za članstvo u EAPB-u.
EAPB je osnovan 2000. godine kao odgovor na složenost europskog zakonodavstva na području pružanja financijskih usluga i nadzora banka s osnovnim ciljem izravnog lobiranja za interese svojih članica, redovitog izvještavanja i savjetovanja s članicama o mogućim financijskim, političkim i / ili zakonodavnim mjerama koje utječu ili bi mogle utjecati na njihovo poslovanje te razvoja međusobne suradnje ustanova članica. EAPB prikuplja mišljenja svojih članica o pojedinim zakonima i / ili prijedlozima izmjene postojećih te o njihovim primjedbama i stajalištu izvještava zakonodavna tijela Europske Unije. [I.Kekez] , Vjesnik



18. siječnja 2008.
Belupo pregovara sa sedam ljekarni kako bi stvorio hrvatski lanac
Uvjereni da će se privatizirati atraktivne županijske i gradske apoteke, neki igrači ne kane kupovati privatne
Iako se ovih dana zahuktava kupoprodaja privatnih ljekarni i ljekarničkih lanaca velikim kompanijama ili pak veledrogerijama, svi potencijalni kupci iščekuju dan kad će država dopustiti privatizaciju ljekarni u vlasništvu županija i gradova. Ljekarne Čakovec, Gradske ljekarne Zagreb ili pak Ljekarne Split prave su poslastice, na dobrim su i prometnim lokacijama, imaju dobre nekretnine, potencijal za razvoj..., ali zasad su tek pusta želja potencijalnih kupaca. Dok bivša Vlada nije htjela ni čuti za privatizaciju kako bi zadržala kontrolu nad tržištem i omogućila si rekordan rok plaćanja lijekova na recept, očekuje se da bi novi ministar zdravstva Darko Milinović mogao biti nešto popustljiviji, najviše zahvaljujući sve većim pritiscima koji mu se spremaju.

Upitno rješenje

Neki su igrači čak toliko uvjereni da će već u ovoj godini privatizacija biti omogućena, da se uopće ne kane uključivati u jagmu za privatnim ljekarnama, nego čekaju ono najslađe. Ostali za početak kupuju što se može. Detalji novih akvizicija Atlantic grupe u ljekarničkom sektoru mogli bi se navodno znati već početkom idućeg tjedna. Belupo, kako doznajemo, za sada pregovara sa sedam privatnih ljekarni. Belupo u svom vlasništvu ima tek dvije ljekarne. "Naša kompanija nastoji oformiti ljekarnički sustav u stopostotnom hrvatskom vlasništvu kako bi se sačuvalo, ali i unaprijedilo hrvatsko ljekarništvo. Brzina ulaska u ljekarnički sustav nije nam bitna, važno nam je napraviti srednje veliku ljekarničku ustanovu koja će nam omogućiti prisutnost i praćenje samog tržišta", kažu u Belupu za koji se nedavno govorilo da je vrlo zainteresiran za kupnju Gradske ljekarne Zagreb, vrlo atraktivnog lanca ljekarni koji je u sastavu Zagrebačkog holdinga. U priču bi se, kako doznajemo, mogla uključiti i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, ali i prije nego li krene eventualna privatizacija "državnih" ljekarni. Naime, Hrvatska ljekarnička komora zatražit će od ministra Milinovića sastanak na kojem će mu predložiti donošenje hitnih mjera za sprečavanje stvaranja monopola u ljekarništvu. Komora se, naime, pribojava da bi se kupnjom privatnih ljekarničkih lanaca mogao stvoriti monopol koji će umjesto da u ljekarništvo uvede tržišne principe, imati sasvim suprotan učinak. Komora će stoga tražiti da se ograniči broj (novih) ljekarni unutar jednog ljekarničkog lanca, kao i donošenje zakona kojim se zabranjuje privatizacija.

Lobiji lanaca

Bivši ministar zdravstva Neven Ljubičić, koji je svojedobno bio vrlo odlučan kad je u pitanju privatizacije državnih apoteka, što je i propisao Pravilnikom, smatra da je ograničavanje broja ljekarni vrlo upitno rješenje. "Pitanje je u kojoj je mjeri ograničavanje broja privatnih ljekarni koje mogu kupiti ljekarnički lanci ili pak veledrogerije u sukobu s tržišnim načelima, odnosno krše li se time poduzetničke slobode, odnosno sloboda prodavatelja i kupaca. Kako mi možemo zabraniti jednom ljekarniku da proda svoju apoteku ako je odlučio izaći iz posla, umiroviti se ili bilo što drugo? Mislim da mi na to nemamo pravo", kaže Ljubičić. Bivši ministar također očekuje da će se o tom pitanju morati konzultirati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Koliko će Hrvatska ljekarnička komora moći utjecati na Ministarstvo tek će se vidjeti, no njihov dosadašnji utjecaj nije bio baš znatan i lobiji ljekarničkih lanaca vjerojatno su mnogo jači. Komorino zagovaranje principa očuvanja hrvatskog ljekarništva (po mogućnosti jedna ljekarna - jedan ljekarnik) u Hrvatskoj je neodrživ zbog vrlo "opipljivih" razloga. Naime, uvjeti u kojima rade domaći mali ljekarnici ne mogu se mjeriti s onima u zemljama Europske unije na koje se Komora poziva, gdje se lijekovi plaćanju u barem šezdeset dana i marže nisu ispod 20 do 30 posto.

Zatvaranje apoteka ugrožava javno zdravstvo

Privatizacija ljekarni u vlasništvu gradova ili županija posebno je osjetljivo pitanje. "Uzmimo za primjer Ljekarne Split, koje su atraktive kad je u pitanju grad, no što je s onim ljekarnama koje su u manjim sredinama i donose vrlo nizak profit? Tko će njih kupiti i u njih ulagati ako mu se ne isplati", pita se dr. Ljubičić te dodaje da nigdje nije propisano da se u ljekarni nakon preuzimanja mora nastaviti djelatnost. Drugim riječima, novi vlasnik koji procijeni da mu se apoteka ne isplati može je zatvoriti, odnosno prenamijeniti, čime ugrožava mrežu, ali i javno zdravstvo, ističe bivši ministar. Marija Crnjak,(www.poslovni.hr)



18. siječnja 2008.
OD VIŠESTOLJETNE TRADICIJE UZGOJA OVACA DO REGISTRACIJE AUTOHTONE PASMINE OTOČNE OVCE
Creska janjetina jedina u Hrvatskoj s eko-markicom
Financirani programi obuhvaćaju zaštitu i registraciju creske, rapske i krčke ovce, zaštitu zdravlja ovaca, sakupljanje vune te kontroliranu proizvodnju sira . Sve aktivnosti provodit će se u suradnji s Centrom za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana i udrugama ovčara
Siniša PUCIĆ
Mladen TRINAJSTIĆ

Uz ribarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo, uzgoj ovaca najvažnija je poljoprivredna djelatnost na kvarnerskim otocima, i to ponajprije uzgoj janjaca i proizvodnja sira. Još od Creskog statuta, ovčarstvo ovdje ima višestoljetnu tradiciju, koju je nastavilo i domicilno stanovništvo, pogotovo kada je riječ o proizvodnji janjetine, kvalitetnog sira i dijelom vune. No, do nedavno je nedostajao koncept razvoja i povoljnih uvjeta za razvitak ove gospodarske grane.

Uz to, još uvijek velike prirodne površine, pogodne za razvoj ovčarstva, zjape prazne i zapuštene, zahvaljujući njihovim vlasnicima koji ništa ne čine da ih stave u funkciju gospodarskog razvoja. Nekad su ovce bile hraniteljice obitelji, dok ih se danas važne za proizvodnju mesa, vune i sira na obiteljskim gospodarstvima.

 

Pedeset tisuća ovaca

Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra, na području Primorsko-goranske županije trenutno je, što registriranih, a što neregistriranih, oko 50 tisuća ovaca, što čini otprilike jednu desetinu ovaca u Hrvatskoj. Na otoku Krku su najbrojnije, više od 20 tisuća grla, na Cresu i Lošinju ih ima oko 13 tisuća te na Rabu šest tisuća. Ova županija već čitav niz godina ulaže znatna financijska sredstva u razvoj ovčarstva na otocima. Tako je u razdoblju od 2003. do 2007. godine uloženo 859.000 kuna u ovčarstvo, a daljnja ulaganja zasigurno će povećati broj ovaca te stvoriti bitne proizvodno-prostorne uvjete.

- Sa sigurnošću možemo reći da je županija učinila mnogo do sada kako bi stvorila temelje za razvoj ovčarstva. Jedan dio posla je obavljen, ali onaj drugi, veći dio tek treba odraditi, a za to smo odgovorni svi mi, od lokalne do državne razine, poglavito na planu financijskog poticanja i stvaranja planova za gospodarenje zemljištem. Uostalom, pred vratima smo EU-a, za što treba stvoriti visoke standarde u razvoju gospodarstva. Na kvarnerskim otocima treba povezati ovčarstvo s turizmom, kako bi domaći i strani gosti prepoznali vrijednost domaćeg visokokvalitetnog proizvoda, smatra član Županijskog poglavarstva za gospodarstvo dr. sc. Vidoje Vujić.

Pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Berislav Tulić navodi kao prvotni cilj u razvoju ovčarstva na kvarnerskim otocima registraciju autohtone pasmine otočne ovce, kako bi zaštitili i proizvođača, ali i kupca. U posljednje tri godine na otocima, kako ističe, registrirano je šest proizvođača, kojima se daje 350 kuna poticaja po grlu.

Sve veća konkurencija

- U sve većoj tržišnoj konkurenciji u kojoj mali proizvođači teško mogu samostalno opstati, nastojimo ih potaknuti da se međusobno povežu i udruže. Tako, primjerice, od 2006. godine postoji Zadruga ovčara otoka Krka koja je izradila tehnološki projekt sirane i mini klaonice, koji valja uz pomoć svih nas do kraja ove godine realizirati. Isto tako, Poljoprivredna zadruga Cres prva je u Hrvatskoj, i šire, krenula s proizvodnjom eko-janjetine. Zbog toga smo sufinancirali dobivanje eko-markice. Pripremamo i program zaštite otočne janjetine, što se mesa tiče, čime bi domaća janjetina dobila i svoje porijeklo. Naša intencija je da proizvođači imaju siguran otkup, a da kupac od naših proizvođača može dobiti autohtonu pasminu, rekao je Tulić. Uz to, kada je proizvodnja sira u pitanju, proizvođačima je donirano do 25 tisuća bespovratnih sredstava, što će se u konačnici sigurno isplatiti zbog sve boljeg prihvaćanja tržišta, pa tako većina proizvođača nema problema s plasmanom sira na tržište. Na mnogim izložbama diljem Hrvatske kvaliteta ovdašnjih ovčjih proizvoda potvrđena je primitkom brojnih nagrada i priznanja.

Financirani programi u tom segmentu obuhvaćaju zaštitu i registraciju creske, rapske i krčke ovce, zaštitu zdravlja ovaca, sakupljanje vune te kontroliranu proizvodnju sira. Sve te aktivnosti provodit će se u suradnji s Centrom za održivi razvoj otoka sjevernog Jadrana u Puntu i udrugama ovčara otoka Krka te škraparica na Rabu.

 

RAVNATELJ CENTRA ZA ODRŽIVI RAZVOJ ČEDOMIR MILER

Tri >ovčarska< problema

Jedna od bitnih zadaća prošle godine ustrojenog Centra za održivi razvitak otoka sjevernog Jadrana čije je sjedište u Puntu upravo je nastavak rada na provođenju već započetih, ali i pokretanju novih aktivnosti u razvoju ovčarstva. Ravnatelj Čedomir Miler veli da će županija, zajedno sa svim otočnim lokalnim jedinicama, posredstvom Centra, u ovoj godini raditi na tri glavna >ovčarska projekta<: zbrinjavanju vune, zaštiti zdravlja ovaca te standardizaciji krčke, creske i rapske janjetine.

- U našoj zemlji, pa tako i županiji, proizvodnja vune za sad nema veću gospodarsku važnost. Tako je ponajviše zbog neorganiziranosti otkupa vune. Strizanje ovaca se u nas obavlja tek kao redoviti zootehnički zahvat, a ne zbog proizvodnje vune. Rezultat toga su gomile vune koje se na otocima mogu naći razbacane po livadama i pašnjacima, na ogradama i gromačama, pa čak i u moru, što predstavlja sve veći ekološki problem, napominje Miler.

Procjenjuje se da se u Hrvatskoj svake godine ostriže oko 1.200 tona vune, od čega samo na području naše županije oko 110 tona. Miler ističe kako su zahvaljujući pokrenutim organiziranim akcijama prikupljanja i otkupa vune tijekom prošle godine na kvarnerskim otocima otkupljene 24 tone, što jasno govori o važnosti nastavka rada na tom projektu, ali i njegovom potencijalu. Potrebno je nastaviti s provedbom organiziranog prikupljanja vune, čijoj bi ekonomskoj isplativosti vjetar u leđa mogle dati i otočne lokalne samouprave koje pokazuju sve više interesa za uključenje u projekt sufinanciranjem otkupa.

 

- Potrebna je i edukacija ovčara, njihovo upoznavanje s pravilnom tehnologijom uzgoja ovaca, strizanjem, sortiranjem i skladištenjem vune, a na koncu i planskim uklanjanjem njenih >viškova< smišljenom valorizacijom vune kao vrijednog stočarskog proizvoda, kaže ravnatelj spomenute ustanove.

Oznaka izvornosti

Od 39,5 tisuća rasplodnih ovaca, čak 34.280 ili 87 posto uzgaja se na kvarnerskim otocima. Čak 95 posto tih ovaca uzgaja se isključivo radi proizvodnje mesa, odnosno creske, krčke i rapske janjetine, a svega pet posto radi dvojnog cilja meso-mlijeko. Zahvaljujući ovim projektima, ostvareni su temeljni preduvjeti dobivanja prava na korištenje oznake zaštite kvalitete odnosno oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla ovčarskih proizvoda s kvarnerskih otoka, prvenstveno janjetine, a zatim i ovčjeg sira. Ostvarena je definiranost, odnosno standardiziranost pasmina i regionalna određenost proizvodnje, napomenuo je Miler, dodavši kako se i dalje intenzivno radi na postupcima definiranja, standardiziranja i normiranja samih proizvoda.

 

Zaštita zdravlja ovaca

Primorsko-goranska županija velika sredstva ulaže u proizvodnju sira na obiteljskim gospodarstvima, njihovu registraciju i zaštitu tehnologije. Zainteresiranim proizvođačima sufinancirano je uređenje sirane, zatim troškovi veterinarskog broja te dizajn etiketa za krčki, creski i grobnički sir, u čemu pomaže i Agronomski fakultet iz Zagreba koji je izradio tehničko-tehnološke elaborate za proizvodnju sira, kao i proizvođačima kravljeg sira. Sveukupno je u to uloženo 574 tisuće kuna, dok je šest domaćinstava s otoka dobilo potpore za proizvodnju ovčjeg sira u iznosu od 117 tisuća kuna.

Drugi važan projekt je zaštita zdravlja stada ovaca i koza na kvarnerskim otocima, pokrenut 2004. godine u Centru za mediteransku poljoprivredu, a u suradnji s Veterinarskim i Agronomskim fakultetom. Cilj programa je utvrđivanje bolesti i štetnika na stadima te primjena najpovoljnijih rješenja u poboljšanju zaštite ovaca. Do sada je za to izdvojeno 170 tisuća kuna.

Glas Istre


17. siječnja 2008.
Kazimir Mihić novi predsjednik Zajednice za inventivni rad HGK

Branka Rakić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva rekla je da je prošle je godine Ministarstvo dalo je potporu realizaciji i komercijalizaciji 155 inovacija sa 4,14 milijuna kuna
ZAGREB - Na izbornoj skupštini Zajednice za inventivni rad Hrvatske gospodarske komore, koja je održana 15. siječnja u HGK, za predsjednika Zajednice izabran je Kazimir Mihić iz riječke tvrtke Teh-Nova d.o.o., a za dopredsjednika Zvonko Hladnik iz zagrebačke tvrtke Milla d.o.o., priopćeno je iz HGK.
Zajednica za inventivni rad u Sektoru za industriju HGK osnovana je potkraj 1997. godine u okviru programa HGK za poticanje domaćeg stvaralaštva i povećanje proizvodnje i izvoza. Misija Zajednice glasi: >Inovacije na tržište!<
Kako stoji u priopćenju, ove će se godine i dalje zastupati, usklađivati i štititi interesi hrvatskih inovatora te će se unapređivati poslovanje članica. Nastavit će se promidžba hrvatskih inovatora u zemlji i inozemstvu te će se sustavno pridonositi poboljšanju položaja inovatora u hrvatskom društvu.
Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, naglasio je da industrija ima značajne potencijale za razvoj društva u cjelini. Pritom su inovacije odnosno inovacijski procesi od iznimne važnosti te ih valja što djelotvornije ugrađivati u tehnološke procese i nove proizvode. Upravo objavljeni Katalog hrvatskih inovacija i inovacijskih proizvoda u tiskanom i elektroničkom obliku, četvrti po redu, sustavno prezentira hrvatske potencijale za komercijalizaciju.
>Inovativna sposobnost razmjerno je slaba u Hrvatskoj premda je institucionalna infrastruktura vrlo razvijena, ali bez veće tradicije, što je prepreka u radu. Još je najveći broj istraživača smješten u javnom sektoru, a u razvijenim zemljama najveći je broj istraživača zaposlen u privatnom sektoru<, rekla je Jadranka Švarc iz Instituta >Ivo Pilar<.
Branka Rakić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva rekla je da je prošle je godine Ministarstvo dalo je potporu realizaciji i komercijalizaciji 155 inovacija sa 4,14 milijuna kuna. Na zahtjeve tvrtki odnosi se samo oko 25 posto, što je ipak veliki napredak u odnosu na dva posto zahtjeva tvrtki koji su poslani 2001. te tu tendenciju valja dalje jačati. [B. Te.], Vjesnik
17. siječnja 2008.
Viroexpo ove godine s rekordnih 507 izlagača iz 16 zemalja
Prvi put će se održati izbor i proglašenje najinovativnijeg proizvoda, ali i najuređenijeg izložbenog prostora
Broj posjetitelja i izlagača raste iz godine u godinuRekordnih 507 izlagača iz 16 različitih zemalja (Hrvatska, Austrija, BiH, Crna Gora, Češka, Indija, Italija, Kina, Poljska, Slovačka, Srbija, Mađarska, Rusija, Slovenija i Ukrajina) predstavit će se na ovogodišnjem, 13. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede - Viroexpo, a koji će se danas otvoriti u Virovitici. To je za 66 izlagača više nego ih je bilo lani kada je sajam posjetilo 18.000 gostiju, dok se ove očekuje oko 20.000. Za njih je spremno 12.554 četvorna metra izložbenoga prostora od čega je 4850 zatvorenoga i 7524 otvorenoga, a kojega je opremila orahovička tvrtka Astro d.o.o. Njemačka je izabrana za zemlju partnera na ovogodišnjem Viroexpou, a ona je inače i najveći vanjskotrgovinski partner Virovitičko-podravske županije. Prema podacima HGK, tijekom prvih pet mjeseci prošle godine razmijenjeno je robe u vrijednosti 18,2 milijuna američkih dolara što predstavlja 18,8 posto ukupne vanjsko-trgovinske razmijene Virovitičko-podravske županije. Dok su Virovitičani tijekom toga razdoblja u Njemačku izvezli robe u vrijednosti oko 15,1 milijun američkih dolara, istovremeno su od njih uvezli robe za oko 3,1 milijun američkih dolara. Titulu zemlje partnera lani je ponijela Republika Austrija koja će se sada predstaviti sa svojim vinima, a dolazak su najavile i tvrtke Westfalia, ALPRUF Handels, Klaus Vogel - Connecting i druge. Prvi put će se ove godine održati izbor i proglašenje najinovativnijeg proizvoda, ali i najuređenijeg izložbenog prostora Viroexpoa. Kako je najavljeno, ovu sajamsku manifestaciju trebao bi danas otvoriti Petar Čobanković, ministar regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a s njim će biti i ministar poljoprivrede Božidar Pankretić. Viroexpo će za posjetitelje biti otvoren od petka do nedjelje (18. do 20. siječnja) u vremenu od 9 do 19 sati. Ulaz za posjetitelje stoji deset kuna, dok će sajam besplatno moći pogledati umirovljenici, djeca osnovnoškolskoga uzrasta kao i organizirane grupe srednjoškolaca s područja Virovitičko-podravske županije. Sajam se održava pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dok su pokrovitelji Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica te Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Inače, Viroexpo prvi je put održan 1996. godine kada se na svega 375 kvadrata predstavilo 30-ak, isključivo poljoprivrednih proizvođača s područja županije. Manifestaciju je tada posjetilo oko 1200 gostiju. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

16. siječnja 2008.
NOVA PROIZVODNJA
Pontone i valobrane izvoze u Italiju i Tursku
Tvrtka Marinetek NCP najavljuje i gradnju cjelokupnih plutajućihmarina za što se već raspituju potencijalni kupci iz Italije i Crne Gore. Šibenski plutajući pontoni i valobrani postali tržišni hit.
"Jedini proizvod koji moramo uvoziti je mrežasta armatura, a sve ostalo nabavljamo isključivo od domaćih proizvođača čime stvaramo hrvatski proizvod", rekao je Ćuka.


Jadranka KLISOVIĆ

Kada su prije skoro dvije godine krenuli u licenciranu proizvodnju plutajućih pontona i valobrana, malo je tko vjerovao u uspjeh projekta kakav do tada nije bio viđen u Hrvatskoj. Danas se sa sigurnošću može kazati da je ta proizvodnja postala pravi tržišni hit, o čemu svjedoči brojka od oko četiri kilometra izrađenih pontona, od čega su tri kilometra pontonski, a ostatak valobranski gatovi.

Nenad Ćuka, direktor proizvodnje u tvrtki Marinetek NCP, koja djeluje u okviru NCP-a Remontno brodogradilište, čiji je vlasnik Goran Prgin, kaže kako su u kratko vrijeme posve ovladali tom proizvodnjom prema licenci finske tvrtke Marinetek. U posao su krenuli s uvoznom robom, a danas pontone veličine do 15 metara grade od gotovo stopostotnog hrvatskog materijala, što u Marineteku NCP-u drže svojim velikim uspjehom. Beton, željezo, razne cijevi, stiropor i drugi materijali koji se ugrađuju u ponone i valobrane, domaći su proizvodi, što znači da su se na Marinetek >naslonile< brojne hrvatske tvrtke građevinske i metalne struke.

Rade i za nacionalne parkove

Pontoni i valobrani izrađeni u nevelikoj hali u NCP-u Remontno brodogradilište već su postali dio marina i pristaništa u Šibeniku, Skradinu, Makarskoj, Trogiru, Dugom otoku, Krku, a uskoro i na Plitvicama, za čije je potrebe izrađen ponton specifičnih karakteristika koji udovoljava svim kriterijima zaštićenog područja.

Kad to dopuste vremenske prilike, pontonsko pristanište dužine 12 metara , koje teži oko 14 tona i ima izgled >pinice<, postavit će se na plitvičkom pristaništu. Ponton ima specijalnu drvenu oblogu kako bi se što bolje uklopio u okoliš.

Iz Plitvica su u NCP već stigle i nove narudžbe za još dvije platforme površine oko 250 četvornih metara.

Pontoni i valobrani specijalnim su kamionima i brodovima u prethodne dvije godine otpremljeni naručiteljima u Turskoj, Malti i u Italiji.

>Koliko su naši kupci zadovoljni isporučenom robom, svjedoče njihove nove narudžbe i upiti. Trenutačno pripremamo projekt gradnje velikih valobrana koji će težiti 40 tona i biti visoki 1,80 metara . Naručitelj je iz Turske<, rekao je Ćuka.

Od njega saznajemo da je riječ o posebno projektiranim pontonima koji će imati oblik katamarana, odnosno, osim osnovne platforme imat će i bočna krila koja će stajati duboko u moru kako bi mogli zaustavljati velike valove.

Novi veliki posao u Turskoj

>Turci su naručili 22 takva pontona katamaranskog tipa. Za potrebe njihove gradnje već smo krenuli u nabavku materijala. Naručujemo velike količine željeza, između 20 do 30 tona. Naime, samo za jedan takav ponton trebat će nam dvije tone toplocinčanog željeza , 16,8 'kubika' betona, velike količine stiropora... Jedini proizvod koji moramo uvoziti je mrežasta armatura, a sve ostalo nabavljamo isključivo od domaćih proizvođača čime stvaramo hrvatski proizvod <, rekao je Ćuka.

U Marineteku NCP-u već razmišljaju o načinu prijevoza tako velikih plutajućih katamarana, koji će se do odredišta najvjerojatnije prevesti velikim brodovima kao specijalni teret. Postojeća hala dužine 50 metara , u kojoj se proizvode pontoni, brzo je postala pretijesna pa u NCP-u Remontno brodogradilište ozbiljno razmišljaju o stvaranju boljih uvjeta za rad.

Proizvodnja pontona postala je >pun pogodak<, a najavljeni novi projekti koji se odnose na gradnju cjelokupnih plutajućih marina zasigurno će osvojiti tržište koje je >gladno< takvih projekata. Puno upita za plutajuće marine šibenskim stručnjacima ovih dana stižu, saznajemo, iz Italije i Crne Gore.

Ne štete okolišu

U Marineteku NCP-u grade tipske pontone različitih dimenzija. Ima ih od 2,7 metara širine i 12 metara dužine, zatim od 3,30 metara širine i 15 metara dužine.
Valobrani se grade u dimenzijama 3,80 metara širine i 20 metara dužine. Visoki su 1,20 metara i teški 40 tona, dok su pontoni manjih dimenzija teški od 10 do 15 tona. Očekivani vijek uporabe je 50 godina.

Pontoni i valobrani se proizvode prema najvišim industrijskim standardima i standardima kvalitete. Marinetek nudi rješenja po sistemu >ključ u ruke<, a direktor Ćuka navodi kako imaju rješenja i za prihvat mega jahti, aluminijskih plovila...

Njihova treća generacija valobrana ima, tvrde, čak 30 posto bolji učinak od drugih proizvoda. Posebna vrijednost plutajućih pontona i valobrana je i u činjenici da ne štete okolišu te se mogu prenositi s jednog mjesta na drugo.

 

Vjesnik


16. siječnja 2008.
Javna ponuda dionica T-HT-a događaj godine, Ivica Todorić gospodarstvenik godine
Privatna televizija Kapital network izabrala je Ivicu Todorića, predsjednika koncerna Agrokor i za gospodarstvenika regije, a gledatelji su za događaj godine izabrali nastavak plinofikacije Hrvatske, te Gordanu Kovačević, predsjednicu Ericsson Nikole Tesle za gospodarstvenicu godine
ZAGREB - Javna ponuda dionica T-HT-a bila je gospodarski događaj prošle godine, a Ivica Todorić, predsjednik koncerna Agrokor izabran je za gospodarstvenika godine.
Tako je odlučio stručni žiri privatne televizije Kapital network u kojem su bili urednici i novinari gospodarstvenih redakcija u Hrvatskoj.
Na svečanom proglašenju u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu uručene su i nagrade gledatelja.
Prema gledateljima Kapital network televizije gospodarski događaj bio je plinofikacija Hrvatske, a za gospodarstvenika godine gledatelji su drugi put za redom izabrali Gordanu Kovačević, predsjednicu Uprave Ericsson Nikole Tesle.
Prilikom primanja nagrade Miroslav Kovačić, član Nadzornog odbora T-HT-a rekao je da je IPO T-HT-a događaj u kojem je sudjelovalo 350 tisuća građana, te je važan jer je pokazao značaj dioničarstva u Hrvatskoj.
U ime Ivice Todorića nagradu je primila Ljerka Puljić, potpredsjednica koncerna Agrokor. Ona je rekla da je najveći izazov za jednu kompaniju iskorak preko granica matičnog tržišta, te da je Agrokor to u regiji već ostvario, a sada pokušava i iskorak na globalno tržište.
Ove godine prvi put se birao i najbolji regionalni gospodarstvenik. Stručni žiri, sastavljen od urednika i novinara gospodarstvenih redakcija iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hecegovine i Srbije, izabrao je Ivicu Todorića za najboljeg regionalnog gospodarstvenika u 2007. godini. Nominirani su bili Miroslav Mišković, vlasnik Delta Holdinga (Srbija), Joža Colarič, predsjednik Uprave Krke (Slovenija), Veselin Jevremović, vlasnik ComTradeGroup (Srbija) i Ivica Todorić (Hrvatska).
Gledatelji su u kategoriji gospodarstvenog događaja u Hrvatskoj nominirali Agrokorovu ponudu za preuzimanje turskog Migros Turka, Atlanticov IPO, Dukatovu prodaju Lactalisu, nastavak plinofikacije Hrvatske i T-HT-ov IPO.
U kategoriji gospodarstvenika nominirani su Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle, Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, Jure Radić, direktor IGH, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Ivica Todorić predsjednik koncerna Agrokor. Iva Kekez, Vjesnik

16. siječnja 2008.
Tvrtka Adriadiesel u 60 godina isporučila više od 1700 motora
U Adriadieselu se radi remont tenkovskih motora, ali i 2 motora iz nuklearki, koji služe u havariji
Tvrtka najviše problema ima u pronalaženju stručnih kadrovaKarlovačka tvornica dizelskih motora Adriadiesel i dalje svojim imenom nije prepoznatljiva na "svojim" tradicionalnim tržištima, pogotovo na istoku i Rusiji, što im ponekad može prouzročiti probleme s partnerima. Naime, tvrtka je do 1990. godine poslovala pod imenom Jugoturbina te na svjetsko tržište isporučila gotovo 1500 raznih dizelskih motora. Kako je objasnio direktor tvrtke Vladimir Hristov, događa se, poput nedavno specijaliziranog sajma u ruskom u St. Petersburgu, da njihovo ime na štandu nema puno pozornosti. No Rusi su pitali ima li tko iz Jugoturbine, te kada im je bilo objašnjeno da se radi o istoj tvrtki s drugim imenom, više su se zainteresirali. U konkretnom slučaju se poklopilo da Adriadiesel ima nešto što njima odgovara i da je pored toga rad karlovačke tvrtke jeftiniji od neke zapadne tvrtke. Također, objašnjavaju u Adriadieselu, Rusi su skloniji poslove povjeriti nama, nego primjerice Poljacima. U Adriadieselu se radi remont tenkovskih motora, ali i dva motora iz nuklearki, koji služe u slučaju havarije. Jedan je motor namijenjen za Rusiju, drugi za Češku. Inače, Rusi su počeli intenzivnije raditi i obnavljati svoju industriju i tu po Hristovu ima dosta posla i za naše tvrtke. Pored toga kako su pod stanovitim protekcionističko-tehnološkim pritiskom zapadnih zemalja što se tiče nuklearki, moraju ta postrojenja održavati. I tu isto dolazi do izražaja tradicija dugogodišnjih dobrih, prije svega poslovnih odnosa jer tamošnje vlasti nisu baš spremne pustiti primjerice Amerikance, ali zato su više sklone nama. Dodatna pogodnost je što je dio tih postrojenja opremljen motorima proizvedenim u bivšoj Jugoturbini. Od svojeg osnutka 1949. godine, pa sve do 2000. Adriadiesel je, odnosno Jugoturbina, proizvodio motore po licenci švicarske tvrtke Sulzer. Tijekom tog razdoblja isporučeno je ukupno 1568 motora po toj licenci, ukupne snage motora od 1,75 milijuna kilovata. Danas Adriadiesel, u 65-postotnom vlasništvu pulskog Uljanika, proizvodi motore po licenci MAN-a i nedavno je potpisan novi ugovor s tom njemačkom tvrtkom.

Prema podacima iz Karlovca, dosad je isporučeno ukupno 135 motora po toj licenci, ukupne snage 135.961 kilovata. Kako objašnjavaju u Adriadieselu, Karlovačka tvrtka zadovoljava njihove kontrole kvalitete i imaju dobar proizvod, a MAN drži oko 60 posto svjetskog tržišta. Osim Adriadiesela motore po njihovoj licenci proizvode Korejci, Danci i Nijemci, no počela se uključivati i Kina, što brine domaću tvrtku jer je Kinezima teško konkurirati. Izlaz Adriadiesel vidi u ulasku Hrvatske u EU jer smatraju da će zajednički biti lakše oduprijeti se konkurenciji s istoka. No osim konkurencije s istoka, karlovačku tvrtku muči i problem stručnih zaposlenika. Naime, kako je za Karlovački list nedavno objasnio direktor Adriadiesela Vladimir Hristov, gledajući i druge tvrtke iz branše, može se reći da je krenuo oporavak u strojogradnji u Hrvatskoj. "Jednostavno nema ljudi koji bi mogli početi raditi u gospodarstvu. Imamo situaciju da se upisuje tri ili četiri tokara, a samo bi nama trebalo pet ljudi najmanje. Nema zavarivača ili bravara i praksa je pokazala da nedostaje spona gospodarstva i politike, odnosno škola, jer su srednje škole u nadležnosti županije. Neke stvari treba postaviti kao prioritet tako da se više ljudi usmjerava u škole za metaloprerađivačku industriju. Previše ima fizioterapeuta, frizera, trgovaca. Ne možemo svi biti u trgovini, neki moraju i raditi. I tako dolazimo do problema da bismo mogli zaposliti još ljudi, ali ih nema", istaknuo je Vladimir Hristov. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

 


14. siječnja 2008.
Pjenušac iz Iloka na premijeru u Dubai

Jedinstveni hrvatski mokri konzumni suvenir premijerno će se pojaviti kao posebna atrakcija na sajmu vina i pića u Dubaiju

DUBROVNIK - Ivan Kožarić, akademski slikar, ustupio je korištenje svoga imena i skulpture >Prizemljeno Sunce< u svrhu promocije najmanjeg pjenušca na svijetu, jedinstvenog hrvatskog >mokrog< konzumnog suvenira. Taj hipersenzibilni umjetnik posljednjih dana prošle godine po povratku iz Indije susreo se s Mirjanom Zelenikom iz Iloka, proizvođačem kraljevskog pjenušca s 24-karatnim listićima zlata >Double Gold< i najmanjeg pjenušca na svijetu.

Postignut je dogovor, čime je počela jedinstvena suradnja, inače na inicijativu i po ideji Mirjane Zelenika, između akademika Kožarića i OVTG >Izvori života< Zelenika iz Iloka.

Sama korist od njegova čina višestruka je, jer je riječ o promociji pokretne i nepokretne kulturne baštine, doznaje se od inicijatorice ovoga projekta.

Kožarić će osmisliti dizajn najmanjeg pjenušca na svijetu, a očekuje se da će svjetlost dana ugledati do 22. veljače ove godine, na Vinkovo koje se tradicionalno obilježava u Iloku.

Proizvod se priprema za premijerno pojavljivanje kao posebna atrakcija na >Wine&Beverage Fair<, Dubai 2008., jedinom sajmu vina i pića na Srednjem istoku, a na koji je i ove godine, kao i prošle, pozvano obiteljsko gospodarstvo >Izvori života< Zelenika iz Iloka. Odlazak na sajam bit će u organizaciji kuće Vitron iz Zagreba, a uz potporu Grada Dubrovnika te Grada i Turističke zajednice Opatije.

Niz godina Kožarić je pokušavao instalirati >Prizemljeno Sunce<, a sada se otvorila prilika da ga prezentira i na Srednjem istoku. I to, kako ističe autorica projekta, na poseban, njemu svojstven način, kroz originalni hrvatski proizvod luksuznog karaktera - najmanji pjenušac na svijetu, proizveden na gospodarstvu obitelji Zelenika iz Iloka.

Sam je pjenušac odnosno njegova boca jedinstvena i po svojevrsnom spoju umjetnosti i znanosti odnosno Kožarićeve skulpture i žarulje Nikole Tesle, te bi kroz neko vrijeme taj proizvod svoje mjesto mogao naći i u Muzeju Nikole Tesle, ali i kao jedinstveni izvozni proizvod krenuti na put u SAD. [K. Cikoja]
11. siječnja 2008.
Karlovačko Veleučilište proizvelo prvo akademsko pivo
Po uzoru na Njemačku ili Češku, dvije najpoznatije pivske zemlje čija tradicija malih pivovara i specifičnih pivskih vrsta stoljećima osvaja svijet, i Hrvatska bi uskoro trebala otvoriti vrata malim pivskim gospodarstvima. Takav je barem plan karlovačkog tima okupljenog u Veleučilištu, na kojemu se među devet stručnih studijskih programa studira i - pivarstvo.

Jedini studij pivarstva u Hrvatskoj ovih je dana dobio ideju za proizvodnju, radno nazvanog, >akademskog< piva. Smješteno od prije dvije i pol godine u impozantnoj spomeničkoj zgradi iz 1686. godine na 30.000 četvornih metara karlovačke >kineske četvrti<, Veleučilište je uspjelo nabaviti mini pivovaru vrijednu oko 300.000 kuna, u kojoj zasad samo eksperimentalno proizvode vlastito pivo. >Među naših 2000 studenata raspisali smo natječaj za odabir naziva piva, a pobjednika čeka prva nagrada - 20 litara akademskog piva<, kaže dekan Veleučilišta Antun Alegro.

>Trogodišnji studij pivarstva započeli smo ne samo za potrebe velikih pivovara, već da bi mladi ljudi naučili tehnologiju proizvodnje piva i počeli otvarati privatne mini pivovare po uzoru na one u Njemačkoj ili Češkoj<, objašnjava dekan. Interes za studij pivarstva je konstantan: svake se godine upiše između 70 i 80 budućih prvostupnika pivarstva. Za razliku od sveučilišnih studija, njihov studij podrazumijeva više od 50 posto praktične nastave. Cilj ih je, nakon što savladaju teoriju i nauče ponešto o sirovinama pivarske industrije, proizvodnji slada i mikrobiologiji piva, obučiti vještinama proizvodnje specifičnih pivskih vrsta.

Degustacija akademskog piva proizašlog iz mini pivovare smještene u jednom od dvadesetak veleučilišnih laboratorija (ostali su vezani uz strojarstvo, mehatroniku, ali i lovstvo, koji se također studiraju na Veleučilištu u Karlovcu), dovodi do razgovora o lošem ili boljem pivu.

>Ljudi obično govore o svjetlom ili tamnom pivu, odnosno od uvođenja 0,0 promila, Hrvati znaju ponešto i o bezalkoholno pivu.

No, u malom postotku znaju o specifičnom pivu<, kaže Josip Čulig, pročelnik Odjela prehrambene tehnologije, na kojemu su usmjerenja pivarstvo i prerada mlijeka, koji se nada da će akademsko pivo biti i prvo ekološko pivo, jer ga rade bez konzervansa. Osim kvalitete vode, kao važan kriterij za kvalitetno pivo navodi i proces obveznog mirovanja proizvedenog piva od mjesec dana, no bit svakog dobrog pivskog recepta je, kaže, prva runda loša, druga dobra.

Naspram poznatih nacionalnih pivovara s pogonima od 100 hektolitara, karlovačka mini pivovara ima pogon od jednog hektolitra, što će biti dovoljno za obuku studenata pivarstva, ali i skoru proizvodnju. >Osim mini pivovare, imamo i mini sirelu za proizvodnju sireva u seoskim gospodarstvima. Platili smo je 100.000 kuna. Imamo dakle pivo, sir, još nam samo nedostaju kobasice<, kažu na Veleučilištu, koje je imalo plan otvoriti i studij mesarstva. Plan je propalo zbog slabog interesa potencijalnih studenata...

(Vjesnik)


10. siječnja 2008.
Poticanje razvoja poduzetništva i obrtništva
Povezivanje poduzeća u klastere novi je trend u Istri
Istarska razvojna agencija IDA, jedna od vodećih u Hrvatskoj, predstavlja operativno tijelo za provedbu razvojnih programa Istarske županije i nezaobilazan je čimbenik razvoja gospodarstva Istre.
Njena je primarna uloga poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva u Istarskoj županiji i to kroz pružanje financijske podrške, provođenje edukacija, razvijanje poduzetničke infrastrukture, pružanje usluga potencijalnim stranim investitorima te provedbu različitih međuregionalnih i međunarodnih projekata usmjerenih na stvaranje povoljne poduzetničke klime u Istarskoj županiji.
IDA je tako potaknula i osnivanje dvaju klastera u Istri, osnovan je Informacijski tehnološki klaster Istra te Automobilski klaster Hrvatska (ACH), koji će se uskoro, kako doznajemo od direktora IDA-e Darka Lorencina, proširiti i izvan Istarske županije, a IDA podržava i Transportni klaster koji je osnovao tim Prometnog fakulteta u Zagrebu.
>Trend je povezati poduzeća, poglavito u zajedničkom istraživanju i razvoju te primjeni novih tehnologija, a to rezultira i povećanjem konkurentnosti kako samih poduzeća, tako i regije, smanjivanjem troškova poslovanja, racionalizacijom<, kaže Darko Lorencin. Strateški odbor Automobilskog klastera Hrvatske čine Istarska razvojna agencija IDA, P.P.C. Buzet d.o.o., Labinprogres TPS d.o.o., Obrt za izradu alata, vl. Branko Buršić i Karton-pak d.o.o. Buzet. Primjerice, P.P.C. Buzet sastavni je dio poslovnog sistema CIMOS d.d. Koper.
Osnovan na inicijativu IDA-e, ali i najmlađeg hrvatskog Sveučilišta >Juraj Dorbila< iz Pule Informacijsko-tehnološki klaster Istre - ITC, okupio je i šest poduzetnika. Strateški odbor čine, osim IDA-e i Sveučilišta, i tvrtke Istra informatički inženjering, FWD Grupa, Istracom, Opti-kom, Medialab i Poretti. ITC ima 126 zaposlenih, a od toga njih 80 ima fakultetsko obrazovanje, a čak 19 posto su doktori znanosti. Saša Brnabić, Vjesnik .


10. siječnja 2008.
Ericsson Nikola Tesla ugovorio izvoz od 12,5 milijuna kuna
ZAGREB - Kompanija Ericsson Nikola Tesla ugovorila je više novih izvoznih poslova na tržištu Zajednice Neovisnih Država u ukupnoj vrijednosti 12,5 milijuna kuna.
S ruskim kupcem ZAO City Telecom iz Ekaterinburga, ugovorena je isporuka nove centrale bazirane na sustavu AXE Enabler u gradu Lesnoj. To je prvi u nizu ostalih objekata kojima će se rekonstruirati postojeća telefonska mreža u sverdlovskoj oblasti, priopćili su u srijedu iz Ericsson Nikole Tesle.
Potpisan je i prvi ugovor s kupcem MegaFon iz Moskve za Telefony Soft Switch u Moskvi, a u okviru okvirnog ugovara za realizaciju zonske i lokalne fiksne mreže u tri mega regije. Na ruskom tržištu ugovoreni su novi poslovi s različitim kupcima u području poslovnih sustava.
S bjeloruskim Beltelekomom, operatorom fiksnih telekomunikacijskih rješenja, potpisan je ugovor za proširenje gradske centrale u Minsku i dva ugovora za podizanje na višu razinu mreže u gradovima Gomelj i Mogiljev. [I.Ke.], Vjesnik

9. siječnja 2008.
RIJEKA Sve više liječnika inovatora
Liječnici kao vrhunski izumitelji
Darko Manestar vlasnik je desetak inovacija iz područja medicine
Damir HERCEG
Tehnološki centar Rijeka i Centar za inovacije i transfer tehnologije, utemeljen 1973. u Rijeci, pružaju veliku pomoć inovatorima s riječkog područja prilikom zaštite njihovih patenata, industrijskog dizajna i žigova. Na taj način inovatori stvaraju osnovu za što raniji izlazak svojih izuma na tržište, odnosno da zažive u proizvodnji. Taj put iznimno je trnovit, a svrha pružanja takve logistike inovatorima je njihovo poticanje da stvaraju nove proizvode za tržište.

Tehnološki centar i Centar za inovacije godišnje pomognu zaštititi oko 20 patenata te pedesetak rješenja u industrijskom dizajnu i stotinjak žigova. Prema riječima člana Uprave tehnološkog centra Rijeka Željka Ugrina, posebno velik broj inovacija bilježe na području nautike, graditeljstva, automoto industrije, ekologije i medicine.

U suradnji s Riječkim sajmom sve te inovacije izlažu se na sajamskim specijaliziranim priredbama te na posebnoj izložbi - nove tehnologije.

Ugrin napominje da tridesetak malih brodograditelja i inovatora u brodogradnji intenzivno surađuje s Tehnološkim centrom, a neki od njih doslovce realiziraju svoje projekte od nacrta do proizvodnje plovila. Tako je javnosti poznat Elcon Marine iz Kastva čija je elektronika ugrađena u najveći putnički brod na svijetu >Queen Elizabeth II<. To najbolje svjedoči da je riječ o kvalitetnoj tvrtki, koja je svoju pamet i proizvodnju uspjela plasirati na vrlo zahtjevno inozemno tržište. Posebno je zanimljivo spomenuti da je i niz riječkih liječnika tržištu već dao inovacije koje se uspješno primjenjuju u praksi, odnosno zaživjela je njihova proizvodnja. Tako je ortoped Aleksandar Stošić patentirao hodnu stazu koja je postala tržišni proizvod, a kupce je našla i u inozemstvu.

Darko Manestar vlasnik je desetak inovacija iz područja medicine, a posebno je zanimljivo njegovo učilo za studente iz područja otorinolaringologije. Sandor Roth patentirao je - iglouništavač, uređaj koji rastopi injekcijsku iglu kako ona ne bi predstavljala opasnost nakon uporabe za druge osobe.
Nebojša Nikolić je patentirao komplet za pružanje hitne medicinske pomoći na nautičkim brodovima. Stomatolog Leo Jonjić patentirao je veći broj medicinskih naprava, od toga pet u SAD-u, od kojih je posebno zanimljiv oralni paralelometar.
Jadran Galenski laboratorij ima iznimno bogat i plodan istraživački rad na području farmakologije, a u zaštiti patenata i njima pomaže Tehnološki centar. Riječki inovatori izlažu na domaćim i inozemnim sajmovima inovacija, što se pokazuje dobrim potezom, jer to je jedan od najboljih načina da za njihova tehnološka rješenja saznaju potencijalni proizvođači. Vjesnik


8. siječnja 2008.
Obrtnici bi svoj mirovinski fond i ministarstvo
Jedan od glavnih ciljeva u 2008. bit će jačanje uloge Komore kao zastupnika interesa svih obrtnika
Prošlu je godinu Hrvatska obrtnička komora (HOK) počela konstituirajućom skupštinom nakon provedenih izbora i dolaska novog vodstva. Predsjednik HOK-a Mato Topić, koji je tada preuzeo svoj prvi četverogodišnji mandat, na početku 2008. govori što je sve učinjeno i kakvi su planovi Komore za godinu koja je na početku. Ističe da je jedan od glavnih ciljeva u 2008. jačanje uloge HOK-a kao zastupnika interesa svih obrtnika pred tijelima lokalne samouprave, ministarstava, Vlade i Sabora kako bi obrtnici bili još više uvaženi kao ozbiljan i respektabilan partner vlasti na svim razinama.
Ističući zadovoljstvo rezultatima Komore u prošloj godini, Topić ističe glavne ciljeve u nadolazećem razdoblju.
>Naš je cilj da se obrtništvu kao gospodarski važnom subjektu omogući da ima svoje predstavnike u odborima, komisijama, vijećima, povjerenstvima i drugim radnim tijelima Sabora i Vlade te jedinicama lokalne uprave i samouprave u skladu s poslovnicima o radu tih tijela<, navodi.
Među prioritete svakako spada i nastojanje da se formira posebni fond mirovinskog osiguranja obrtnika te da se tom fondu vrati imovina bivšeg Fonda samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske, koja iznosi 1,8 milijardi kuna. Uz to, HOK podržava i sudjeluje u osnivanju obrtničke banke, jedine u stopostotnom hrvatskom vlasništvu.
Od ostalih ciljeva Topić naglašava kako će se posebna pozornost posvetiti naporima da se poslovni prostori u vlasništvu općina, gradova i županija prodaju obrtnicima pod istim uvjetima kako je to utvrđeno Vladinom uredbom o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države. Tu je zatim nužna reforma poreznog sustava, da se obrazovni sustav, posebice u dijelu strukovnog obrazovanja, uskladi s potrebama gospodarstva te da se ponovo osnuje resorno ministarstvo za obrt. Ovo posljednje posebno je bitno, smatra Topić, jer je djelokrug poslova Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva preopsežan te time područje obrtništva nema važnost koja mu pripada.
Predsjednik HOK-a Mato Topić

Luka Capar, Vjesnik


8. siječnja 2008.
Zrakoplovne karte Croatia Airlinesa od 111 eura
Na proljeće nacionalnoj aviokompaniji stižu dva nova zrakoplova kanadskog Bombadiera Dash 8-Q400
Croatia Airlines, hrvatski nacionalni avioprijevoznik, tijekom siječnja i veljače nastavlja s posebnom ponudom s povoljnim cijenama karata za međunarodne redovite letove. Povratne zrakoplovne karte za letove u europska odredišta Croatia Airlinesa mogu se kupiti do 29. veljače 2008. godine već po cijeni od 111 eura, uključujući pristojbe, a uz doplatu naknade za izdavanje zrakoplovnih dokumenata (Ticket Service Charge). Karte vrijede za putovanja u razdoblju od 7. siječnja do 30. travnja ove godine. Riječ je o letovima iz Zagreba, Splita, Dubrovnika, Pule i Zadra u Amsterdam, Beč, Bruxelles, Frankfurt, London, München, Pariz, Rim, Sarajevo, Skoplje i Zürich. Također, u sklopu posebne ponude putnici iz Sarajeva i Skoplja mogu putovati u europska odredišta Croatia Airlinesa (via Zagreb) već za 139 eura. Karte se mogu kupiti u poslovnicama i na svim prodajnim mjestima Croatia Airlinesa, kao i putem internetske usluge FlyOnLine. Na web stranici Croatia Airlinesa moguće je i rezervirati smještaj te rent-a-car vozilo po povoljnim cijenama tako da putnici mogu osobno organizirati cijelo putovanje, stoji u priopćenju iz Croatia Airlinesa. Osim toga, kompanija je obavijestila da se od 1. siječnja ove godine kupnja zrakoplovne karte može obaviti i telefonom (naplata, izdavanje potvrde na e-mail, eventualne izmjene i povrat novca). Podsjećamo, prije su se zrakoplovne karte također mogle kupiti putem telefona, ali su se prije puta morale podići u poslovnici. Prvi komercijalni let u redovnom međunarodnom prometu CA je obavila 5. travnja 1992. godine na liniji Zagreb - Frankfurt. Bio je to zrakoplov Boeing 737-200 kojim je putovalo samo 15 putnika. No od tog dana do konca prošle godine na letovima CA-a iz Zagreba u Frankfurt prevezeno je 777.469 putnika, a na letovima između Frankfurta i Zagreba 693.949 putnika.

Ivan Mišetić, generalni direktor kompanije, često ističe kako je cilj tvrtke postati regionalni lider u zrakoplovnom biznisu. CA želi imati najmanje dva milijuna putnika godišnje, a 20-milijuntog putnika prevesti 2009. godine. Međutim, danas je Croatia Airlinesu potrebno širenje flote i rast broja destinacija kako bi mogao odigrati ulogu u razvoju Hrvatske te povezivanju regionalnih središta. Kompanija je nakon dugo godina negativnog financijskog poslovanja prvi put poslovnu 2006. završila s neto dobiti od 31,52 milijuna kuna, za razliku od 2005. kada je poslovala s gubitkom od 22,77 milijuna kuna.CA je s putničkim prijevozom počeo 5. svibnja 1991. godine kada je obavljen prvi komercijalni let na liniji Zagreb - Split. Od tada do kraja rujna ove godine zrakoplovima CA prevezeno je ukupno 16,85 milijuna putnika, od kojih na međunarodnim letovima 9,09 milijuna, a na domaćim 5,78 milijuna, dok je na izvanrednim (čarter) letovima bilo 1,97 milijuna putnika. Flota CA sastoji se od jedanaest zrakoplova, po četiri Airbusa A319 i A320 i tri zrakoplova ATR42. Ove i iduće godine u planu je i obnova flote kratkog doleta pa će tu flotu, u kojoj su tri ATR-a 42, zamijeniti zrakoplovi Dash 8-Q400. Hrvatska zrakoplovna tvrtka potpisala je lani ugovor s kanadskim proizvođačem zrakoplova Bombardier Aerospace o nabavi četiri zrakoplova Dash 8-Q400. Biserka Ranogajec (www.poslovni.hr)


8. siječnja 2008.
Agrokor se bliži Migrosu, Carrefour odustaje
Pišu: Viktor Vresnik, Miroslav Kuskunović
ZAGREB - Francuski lanac supermarketa Carrefour izašao je iz utrke za najveći turski lanac supermarketa Migros Turk, objavio je njihov istanbulski partner, korporacija Sabanci.

Ako je to točno, dojučerašnjeg apsolutnog favorita za preuzimanje 51-postotnog udjela u Migrosu mogao bi, unatoč oštroj konkurenciji, zamijeniti hrvatski Agrokor jer je,"zbog sinergijskih mogućnosti kompanije", najbliži traženom profilu vlasnika.

Nakon navodnog odlaska Carrefoura najveći Agrokorovi konkurenti u utrci za Migros su velike private equity grupe Kohlberg Kravis Roberts (KKR) i BC Partners, obje sa značajnim dosadašnjim ulaganjima na turskom tržištu.

U Agrokoru nije bilo moguće provjeriti informaciju vezanu za daljnji tijek nadmetanja za Migros jer pravila natječaja ne dopuštaju istupe u javnosti u vrijeme njegova trajanja.

Agrokor je neobvezujuću ponudu za preuzimanje turske trgovačke kompanije Migros Turk predao 5. studenoga i tako ušao u drugi krug nadmetanja.

Prema ranije objavljenim informacijama tržišna kapitalizacija Migrosa je tri milijarde američkih dolara, a lider je na tržištu maloprodaje s više od 900 prodajnih mjesta s ukupnim prometom od 2,7 milijardi dolara u 2006 godini. Vlasnik Migrosa je Koc grupa koja se uz maloprodaju bavi i energetikom, automobilskom industrijom i financijama.

Među dioničarima s najvećim udjelom u Koc Grupi je i talijanska banka Unicredit koja bi, kako je ranije najavljeno, financijski pratila Agrokor u preuzimanju većinskog dijela Migrosa.

Mogućim ulaskom na tržište turske Agrokor bi se pozicionirao kao najjači regionalni maloprodajni lanac s liderskom pozicijom u Hrvatskoj, Turskoj, BiH, te sve snažnijom pozicijom u Srbiji gdje je samo krajem prošle godine otvorio čak tri svoje trgovine.

Iako su dva najveća trgovca u regiji, Agrokor i srbijanska Delta, odgodila spajanje svoje trgovine i već najavljeno stvaranje balkanskog lanca, indikativna je strategija odvojenog širenja Todorića i Miškovića u regiji.

Delta je prošle godine preuzela drugog najvećeg trgovca u Bugarskoj, kompaniju Pikadili, a najavljeno je i širenje u Albaniji te Crnu Goru. Prilikom najave mogućeg spajanja Delte i Konzuma rečeno je kako će kompanije svoju poslovnu politiku postaviti tako da ne konkuriraju jedna drugoj na istim tržištima. Jutarnji list


7. siječnja 2008.
Počela ledena berba u Iloku
Nakon šest godina loših vremenskih uvjeta, na 2,5 hektara vinograda počela berba oko pet tona grožđa Nakon šest godina nepovoljnih vremenskih uvjeta proteklog vikenda je na 2,5 hektara vinograda u Iloku ponovno počela berba oko pet tona grožđa za proizvodnju predikatnog vina ledena berbe sorte traminca. Kako navode u Iločkim podrumima, očekuje se proizvodnja nešto više od tisuću litara mošta. Uvjet početka ledene berbe je temperatura zraka niža od -7 Celzijevih stupnjeva, kako je u povodu svečanosti početka berbe kazao direktor Iločkih podruma Mladen Papak. Iločki podrumi imaju gotovo 300 hektara vinograda, a tijekom prošle preradili su više od sedam milijuna kilograma grožđa i proizveli 4,5 milijuna litara vina. Tvrtka Iločki podrumi u svom organizacijskom obliku postoji od 1999. godine, naslanjajući svoju poslovnu tradiciju na vrlo dugu i bogatu povijest još od rimskih razdoblja. Glavna djelatnost Iločkih podruma je proizvodnja grožđa, a usmjereni su i na proizvodnju loznih cijepova. Tvrtka osim jedinstvenog Starog podruma raspolaže sa 8,5 milijuna litara podrumskih kapaciteta s kompletnom suvremenom opremom za preradu i vođenje kontrolirane fermentacije te opremom za različite vrste pakiranja vina. Sadašnja proizvodnja vina je oko četiri milijuna litara godišnje. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)


4. siječnja 2008.
Najviše je porasla proizvodnja energenata
Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa iz kojeg je isključen utjecaj slučajne sastavnice
ZAGREB - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u studenom prošle godine porasla za 0,3 posto u odnosu na listopad, dok je u odnosu na studeni 2006. bila veća za 4,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od prosinca 2006. do studenog 2007. u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od prosinca 2005. do studenog 2006. veća je za 6,1 posto.
Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trend-ciklusa, koji je serija desezoniranih indeksa, iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u studenom je u odnosu na prethodni mjesec zabilježen rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za 0,3 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 0,5 posto. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju smanjena je 0,4 posto.
Na godišnjoj razini, u studenom prošle u odnosu na isti mjesec 2006. godine, najviše je, za 10 posto, porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom. U prerađivačkoj industriji zabilježen je rast od 4,1 posto, dok je u rudarstvu i vađenju proizvodnja smanjena za 2,2 posto.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u studenom prošle godine prema studenom 2006. najveći rast proizvodnje bilježi se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 7,3 posto. Vjesnik

4. siječnja 2008.
Uskoro na bankarsko tržište stiže Obrtničko štedna banka
Petogodišnjim planom predviđa se godišnji rast plasmana u okviru 12% i otvaranje po četiri nove poslovnice
Prošli tjedan dovršeno je pripajanje četiri manje obrtničke štedno-kreditne zadruge Zanatskoj štedno-kreditnoj zadruzi Zagreb, najvećoj takvoj instituciji u Hrvatskoj, koja bi uskoro od središnje banke trebala dobiti i odobrenje za početak rada kao Obrtničko štedna banka. Proces je to koji je započeo prošlog proljeća po sili zakona koji je štedno-kreditnim zadrugama naložio transformaciju u štedne banke ili u kreditne unije. Od ukupno 16 obrtničkih štedno-kreditnih zadruga koliko ih je postojalo i koje je ZŠKZ Zagreb trebala objediniti u banku svega ih je četiri na koncu prihvaćeno. Kako pojašnjava Suzana Barada, predsjednica Uprave zagrebačke ZŠK zadruge i buduće Obrtničke štedne banke, dubinsko snimanje prošle su samo zadruge u Imotskom, Zadru, Čakovcu i Karlovcu, dok su kod preostalih zadruga utvrđeni ozbiljni problemi, zbog kojih će dio njih biti i likvidiran, a dio će vjerojatno postati kreditne unije.

Suzana Barada, predsjednica Uprave zagrebačke ZŠK zadrugeTemeljni kapital 8 mil. kuna

"Nismo željeli u startu oslabiti pozicije, preuzimanjem 'bolesnih' zadruga", pojašnjava Barada. S pripojene četiri zadruge, ZŠKZ Zagreb, odnosno Obrtnička štedna banka, ima ukupno 31 zaposlenika, pet poslovnica, 4600 klijenata, 1833 poslovnih i 400 tekućih računa te aktivu u iznosu od 150 milijuna kuna. Ukupni temeljni kapital Obrtničke štedne banke iznosi pak 18,4 milijuna kuna, što je više od propisanog zakonskog minimuma od 8 milijuna kuna, no i od prvotnih najava o planiranom temeljnom kapitalu obrtničke banke. Nisu se, dodaje Barada, svi obrtnici-zadrugari na koncu uključili u kupnju dionica, pa Obrtnička štedna banka ima 2130 dioničara, koji pojedinačno mogu imati najviše po 100 dionica nominalne vrijednosti po tisuću kuna, odnosno pojedinačni vlasnički udjel ne smije prelaziti 100.000 kuna. U ovoj fazi, budući da je riječ o preoblikovanju, a ne osnivanju pravne osobe, zakon nije dopustio sudjelovanje novih investitora, no zbog izuzetnog interesa koji su za tu mogućnost pokazali obrtnici koji dosad nisu bili zadrugari Barada ističe kako će se takva mogućnost otvoriti za godinu dana kada se planira nova emisija dionica. Osim obrtnika tada bi priliku za sudjelovanje trebali dobiti i institucionalni investitori, poput obrtničkih udruženja i komora. Zahtjev i svu potrebnu dokumentaciju za odobrenje za rad Obrtnička štedna banka početkom studenoga uputila je Hrvatskoj narodnoj banci, koja sada obavlja provjeru i treba početi izravni nadzor kako bi Savjet HNB-a mogao dati zeleno svjetlo za početak rada. Suzana Barada, koja je već dvadeset i tri godine u ZŠKZ Zagreb, očekuje da će banka početi s radom u veljači, najkasnije početkom ožujka. Petogodišnjim planom poslovanja koji je među ostalim upućen HNB-u predviđa se godišnji rast plamana u okviru dopuštenih 12 posto, a godišnje bi se otvarale po četiri nove poslovnice. Već tijekom 2008. godine tako bi se otvorile poslovnice u Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu i Puli, a u tijeku su razgovori o prostoru u zgradi Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49, gdje bi banka imala šaltersko poslovanje s klijentima. Intenzivno se radi i na implementaciji novog bankarskog softvera, a u tijeku su i pregovori o nabavi bankomata.

U očekivanju HNB-a

Barada procjenjuje da će u nove tehnologije i start poslovanja banke biti uloženo oko 10 milijuna kuna, no naglašava kako se nabavljaju najnovije tehnologije poput bankomata s uplatno-isplatnom mogućnosti, "bar-code" čitačem i "recycle" funkcijama. Na taj način klijentima bi se omogućilo da i izvan radnog vremena mogu putem bankomata obavljati složenije transakcije od uobičajenoga podizanja gotovine. U tijeku je i odabir 10 novih zaposlenika, koji bi trebali preuzeti određene funkcije u banci, odnosno segmente poslovanja, a postojeći kadar prošao je posebnu edukaciju preko USAID-a i certificirani su za bankovne savjetnike, te su dodatno educirani i za procjenu rizika klijenta. Osim Suzane Barade Uprava bi trebala dobiti i drugog člana, a predložen je Davorin Rimac, iza kojega je iskustvo iz Zagrebačke i Privredne banke, a u Nadzornom odboru banke su poznati zagrebački obrtnik Zlatko Cahun, te odvjetnik Krešimir Rastija i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Alen Stojanović.

Barada očekuje velik odaziv obrtnika

"Iza nas je velik posao, od pripreme silne dokumentacije, internih akata, preko politika i projekcija, postavljanja ciljeva do pripreme nove organizacijske i tehnološke infrastrukture, kaže Barada, koja očekuje da će zbog prerastanja u banku velik broj obrtnika prenijeti poslovanje iz drugih banaka. Kao štedno-kreditna zadruga bili smo ograničeni i nismo mogli pružiti sve usluge našim klijentima. Više, primjerice, neće biti uvjet da obrtnik mora biti samo fizička osoba, zbog čega će, procjenjuje Barada, otprilike polovica sadašnjih klijenata koji imaju registrirana društva s ograničenom odgovornošću poslovanje prenijeti u Obrtničku banku, koja će moći pružiti sve usluge, od platnog prometa, kreditiranja, preko izdavanja garancija, deviznog i kartičnog poslovanja do e-bankarstva... Nastavit će se i suradnja sa Zagrebom i Karlovcem na programima kreditiranja obrtnika, te s EBRD-om, a u međuvremenu banci pozivi na suradnju stižu i iz fondova EU.

(www.poslovni.hr)

3. siječnja 2008.
Samo pet posto kupaca ostalo vjerno određenim brendovima
Svega pet posto kupaca vjerno je određenom brendu ili proizvodu, a 68 posto učestalo mijenja proizvode i marke koje kupuje, ističe istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte "Marketing usmjeren na kupce: Kako osvojiti um, srce i novčanik kupca".

Marketing u mukama jer čak 73 posto kupaca rabi pet ili više različitih 'kupovnih kanala'
Svega pet posto kupaca vjerno je određenom brendu ili proizvodu, a 68 posto učestalo mijenja proizvode i marke koje kupuje, ističe istraživanje revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte "Marketing usmjeren na kupce: Kako osvojiti um, srce i novčanik kupca". Kako kaže Sonja Ludvig iz Deloitte Hrvatska, čak 73 posto kupaca rabi pet ili više različitih "kupovnih kanala" (trgovine, on-line kupnju, kataloge i dr.), a svega ih četvrtina redovito obavlja svoju kupnju u jednoj određenoj trgovini. Pridobivanje vjernosti kupaca zbog toga nikad nije predstavljalo veći izazov za proizvođače robe široke potrošnje i trgovce. Takva je situacija posebno zabrinjavajuća za kompanijske odjele marketinga, koji ulažu silne napore kako bi postigli upravo suprotni učinak. No prosječan je potrošač svakodnevno izložen "bombardiranju" 3000 reklamnih poruka, a u prosječnom supermarketu na raspolaganju mu stoji više od 45.000 proizvoda. Vrijeme je, dakle, da proizvođači i trgovci razmisle dopire li njihova poruka do pravog potrošača, u pravo vrijeme i na pravome mjestu. Uvođenje integriranog marketinškog pristupa, odnosno takozvanog marketinga od 360 stupnjeva, vrlo je brzo ukazalo na postojanje "slijepih točaka" u marketinškim medijima. Najvažnija među njima je prodajno mjesto, odnosno sama trgovina. Naime, čak 70 posto odluka o kupnji proizvoda potrošači donose u trgovini, pri čemu takve odluke donose impulzivno kupovanje, bez prethodnog planiranja. Reklamiranje brendova i proizvoda dosad je uglavnom ciljalo na kupce izvan trgovina, vodeći ih u trgovinu, ali napuštajući ih u njoj - dakle upravo u trenutku kad će većina potrošača donijeti odluku o kupnji. Marketinški pristup usmjeren prema kupcima u trgovinama (tzv. shopper marketing) mora biti utemeljen na poznavanju ponašanja pojedinih segmenata kupaca i marketinškim stimulansima.

Riječ je poticajima koji do kupca dolaze putem samog proizvoda (veličina, oblik, boja, pakiranje) i njegove cijene (promotivne cijene, znakovi za popuste) te prodajnog prostora (uređenje trgovina, osvjetljenja, glazbe, mirisa) i promocija (dijeljenje uzoraka, demonstracija uporabe). Naime, kupcima je svejedno dobivaju li marketinške poticaje u obliku oglasa, promocija, pakiranja ili smještaja u trgovinama. Kupci žele relevantne informacije, ugodno iskustvo u kupnji te jednostavnost. Proizvođači su skloniji tradicionalnim taktikama privlačenja kupaca, poput dijeljenja uzoraka i programa lojalnosti, te evenutalno slanja e-pošte s posebnim ponudama. Primjena inovativnijih taktika poput info-kioska još je, čini se, preskupa i rijetka. No u skoroj budućnosti možemo očekivati porast personaliziranih poruka, odnosno poruka namijenjenih pojedinačnom kupcu, koje će se temeljiti na analizama podataka o kupcima koje veliki trgovački lanci redovito prikupljaju. Marketing usmjeren na kupce mogao bi do kraja ovog desetljeća donijeti znatnu prednost pred konkurencijom. No njegova primjena zahtijevat će dosad neuobičajeno tijesnu suradnju marketinških odjela proizvođača i trgovaca kako bi "prevrtljivog" kupca pretvorili u lojalnog.

Intelektualni kapital od 150.000 ljudi

Deloitte se odnosi na globalnu tvrtku Deloitte Touche Tohmatsu, krovnu tvrtku (Swiss Verein), na njezine tvrtke članice, na njihove tvrtke kćeri ili pridružene tvrtke. Kroz njihovu globalnu strategiju, koju primjenjuju lokalno u više od 140 zemalja, usredotočeni su na usluge klijentima. S pristupom intelektualnom kapitalu 150.000 ljudi u cijelom svijetu, Deloitte pruža usluge u četirima profesionalnim područjima: reviziji, porezima, savjetovanju te financijskom savjetovanju. Deloitte pruža usluge više od 80 posto najvećih svjetskih tvrtki, kao i velikim nacionalnim poduzećima. U Hrvatskoj profesionalne usluge pružaju Deloitte d.o.o. i Deloitte savjetodavne usluge d.o.o., tvrtke članice regionalne organizacije Deloitte Central Europe Holdings Limited. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)


3. siječnja 2008.
Od 1. siječnja na snazi niz novih zakona važnih za gospodarstvenike
S početkom 2008. godine između fizičkih i pravnih osoba zatezna i najviša dopuštena ugovorna kamata može iznositi 14 posto, u poslovima između pravnih osoba i između njih i osoba javnog prava zatezna kamata iznosi 17 posto, a najviša dopuštena ugovorna kamata može ići i do 25,5 posto.

Naime, s 1. siječnja 2008. na snagu su, nakon dvije godine odgode, stupile na snagu i odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se zatezne i najviše dopuštene ugovorne kamate vezuju uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke.

Uz to, početkom 2008. na snagu stupa i niz drugih za gospodarstvo važnih zakona: novi zakoni i javnoj nabavi, o računovodstvu, o financijskom osiguranju, a početkom travnja na snagu će stupiti i izmjene Zakona o trgovačkim društvima.

Od novog Zakona o javnoj nabavi očekuje se veća transparentnost i javnost postupaka javne nabave.
Naručitelji su obvezni primjenjivati odredbe novog Zakona ako procijenjena vrijednost nabave (bez PDV-a) iznosi 300.000 kuna i više za robe i usluge, te 500.000 kuna i više za radove.

Zakon regulira i pitanja "nabava male vrijednosti" čija procijenjena vrijednost nabave (bez PDV-a) iznosi 70.000 kuna do navedenih pragova od 300, odnosno 500 tisuća kuna.

Osim uobičajenih postupaka javne nabave, Zakon uvodi natjecateljski dijalog kao novi postupak javne nabave te definira i posebne načine nabave: dinamički sustav nabave, okvirni sporazum, elektroničku dražbu.

Novi zakon predviđa i novi elektronički sustav javnih objava u Elektroničkom oglasniku javne nabave, te javno objavljivanje u tom oglasniku svih postupaka nabave vrijednosti veće od 70.000 kuna.

Novi zakon predviđa i javna otvaranja ponuda te pravo uvida u ponude svim osobama, bez obzira sudjeluju li u postupku nabave, osim u dijelove zaštićene posebnim pravom. Novi zakon detaljnije propisuje postupak pravne zaštite i pravno-zaštitne mehanizme.

S početkom 2008. na snagu stupa i novi Zakon o računovodstvu prema kojemu će velike tvrtke primjenjivati Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), a male i srednje Hrvatske standarde financijskog izvještavanja (HSFI).

Niz novina donose i izmjene Zakona o trgovačkim društvima koje će stupiti na snagu od 1. travnja 2008. godine.

Jedna od najvažnijih novina je mogućnost da društva, uz dualistički model korporativnog upravljanja (uprava i nadzorni odbor), odaberu monistički oblik upravljanja s upravnim odborom.

Prema procjenama, monistički ustroj bit će zanimljiv uglavnom obiteljskim kompanijama i stranim tvrtkama koje po tom modelu rade izvan Hrvatske.

Izmjenama se kod dioničkih društava ukidaju dionice koje glase na donositelja, a ostaju samo dionice koje glase na ime, propisuju rokovi za stjecanje i dospijeće dividende, obvezuju uprave dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću da jednom godišnje podnesu i objave izvještaje o stanju društva, itd.

S početkom godine na snagu je stupio i novi Zakon o prijevozu opasnih tvari kojim se detaljno regulira prijevoz tih tvari, obveze svih subjekata, postupanje u slučajevima incidenata, a predviđa i da sve pravne i fizičke osobe sa sjedištem u Hrvatskoj koje se bave prijevozom opasnih tvari imenuju najmanje jednog sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari. Također predviđa da Vlada osnuje posebno Nacionalno povjerenstvo za prijevoz opasnih tvari.

Prvi dan 2008. ujedno je i dan stupanja na snagu izmjena nekoliko zakona iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, novog Zakona o strancima koji regulira i rad stranaca, te izmjena Prekršajnog zakona kojima se uz ostalo uvode dvostruko dulji zastarni rokovi (dvije godine za pokretanje i četiri za okončanje prekršajnog postupka), te propisuje mogućnost da se pravnim osobama izrekne najviša prekršajna kazna do iznosa od milijun kuna. Glas Dalmacije

3. siječnja 2007.
Prva vjetrolektrana u Splitskoj županiji čeka lokacijsku dozvolu
Tvrtka SEM 1986 planira gradnju prve vjetroelektrane u Splitskoj županiji
Na predjelu Kostanja u omiškoj zagori splitska tvrtka SEM 1986 planira gradnju prve vjetroelektrane u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Projekt vrijedan 12 milijuna eura trebao bi biti gotov do kraja iduće godine, a nalazi se u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Vjetrolektrana će se graditi na predjelu Kostanja, tridesetak kilometara sjeveozapadno od Omiša. Odabir lokacije budućeg vjetroparka napravljen je prema istraživanju Energetskog instituta Hrvoje Požar koji je izdvojio 29 makrolokacija u Hrvatskoj pogodnih za gradnju vjetroelektrane, a a u SEM-u su se odlučili za makrolokaciju u Kostanjama. Od studenog 2003. godine do danas na odabranoj lokaciji vrši se mjerenje snage vjetra. Izrada projektne dokumentacije i studija izvedivosti povjerena je Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita. SEM-ovu vjetroelektranu činit će 14 vjetroturbina, kapaciteta 12 MW (megavati), koje bi, prema kalkulacijama, proizvodile 27 milijuna kWh (kilovatsati), što može zadovoljiti potrebe oko desetak tisuća kućanstava. Studija utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka 'Tehno Ing', a idejni projekt splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. U SEM-u ne kriju da traže partnera za ovu investiciju, odnosno da namjeravaju projekt razviti sa stranom tvrtkom koja ima iskustva u sličnim poslovima. Tek nakon dobivanja lokacijske dozvole SEM će započeti pregovore s HEP-om o otkupu električne energije. U Hrvatskoj su u funkciji dvije vjetroelektrane, na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika, te na Pagu koje zajedno raspolažu sa 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 megavatsati.

Zbog velikog interesa investitora ,u Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije unesene su 24 lokacije za potencijalnu gradnju vjetroparkova. Od četrdesetak zahtjeva u prostorni plan su unesene lokacije za koje su provedena ispitivanja i napravljena dokumentacija. Prema Strategiji energetskog razvitka Hrvatske do 2010. godine, u planu je gradnja oko 300 megavata novih objekata obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će proizvodnja od 900 gigavatsati u 2010. godini predstavljati 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje električne energije. Usporedbe radi, 2002. godine taj udio je iznosio 0,6 posto. Za gradnju vjetroelektrana predviđeno je sto lokacija u Hrvatskoj, ukupnog potencijala 1300 megavata. U pripremi su projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana ukupne snage 600 megavata. Cilj je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni i poticaji u cijeni otkupa električne energije, kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz altrernativnih izvora. Osim povoljnije otkupne cijene struje od strane HEP-a, vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. Vjetroelektrane pokrivaju jedan posto potrošnje električne energije u svijetu. U razdoblju od 1997. godine do 2006. ukupna snaga svih svjetskih vjetroelektrana povećana je za 900 posto.

Djelatnosti SEM 1986

Splitska tvrtka SEM 1986, u suvlasništvu poduzetnika Juroslava Buljubašića, specijalizirana je za niz djelatnosti - održavanje javne rasvjete, inženjering, najam poslovnih i skladišnih prostora, gradnju stambeno-poslovnih objekata i luksuznih apartmana. U referentnoj listi tvrtke stoje ugovori s Gradom Splitom, Gradom Kaštelima, Hrvatskim cestama, Metropolis Medijom, Lučkom upravom itd. Odnedavno se bavi i punjenjem vode, a poslovni naziv projekta je Bijelo zlato. Hrvatske vode ugovorom su SEM-u koncesiju za crpljenje radi prodaje vode dodijelile na 30 godina, a ukupna je investicija oko devet milijuna eura. Zapošljava 42 djelatnika.

Projekt Žnjanskog platoa

Juroslav Buljubašić i Zvonko Kotarac zajedno se natječu za koncesiju za žnjanski plato površine oko 25 hektara zemljišta i 55 hektara morskog pojasa. Grad Split je nedavno izmijenio i dopunio detaljni plan uređenja 35 hektara prostora Žnjana na kojem se predviđa petnaestak hotela, objekti stambeno-turističke namjene, te sportsko-rekreacijski i kupališni sadržaji. Nova gradska riva širine 55 metara i duljine 750 metara bila bi dvostruko veća od postojeće.

Sandra Livajić, (www.poslovni.hr)



2. siječnja 2008.
Mesari s prometom od milijardu kuna
Piše: Ante Tomić
Foto: Duje Klarić/Cropix, arhiv
Djed sadašnjih suvlasnika Ante Pivac počeo je prije više od sedamdeset godina proizvoditi meso u rodnim Zavojanima, 10 kilometara od grada
Autocesta sada završava u Šestanovcu, a onda imate još dobrih četrdeset minuta uskom krivudavom cestom. Prometnica je još iz Napoleonova vremena, a ni asfalt se ne čini mnogo mlađi. Iživcirate se načisto dok u daljini među brdima ne ugledate Vrgorac, gradić iz kojega je jednom davno pobjegao jedan pjesnik, a za njim još koja tisuća stanovnika. Tiho ljupko kraško mjesto šire je poznato po Tinu Ujeviću i odnedavno proizvodima Mesne industrije obitelji Pivac. Pivčevi su zapravo iz Zavojana, sela pod kosom, na prisoju jednog brda desetak kilometara od grada. Tamo se, dugo će biti od toga, sedamdeset godina i više, Ante Pivac prvi počeo baviti mesarstvom.

Kupio bi kravu u Imotskom pa je pomalo, kroz polja i vrtače, prutom je udarajući po slabinama, pješke dotjerao u selo, zaklao je, objesio za murvu, oderao, raskomadao i prodao susjedima. Sve se moralo odmah prodati, jer nije bilo frižidera i meso nije moglo duže stajati. U obitelji se to ipak ne smatra početkom biznisa, jer je pradjed Ante bio amater. Firmu službeno računaju od 1952., kada je Antin sin Milenko Pivac doselio u Vrgorac i registrirao mesarski obrt.

Milenko je oženio Milu, dobili su tri sina i pomalo podizali djecu. Sinovi su stasali, školovali se, neki i završavali fakultete i zapošljavali se u vrgoračkim poduzećima, ali su ostali odani očevoj mesnici. Otac je sjekao meso, mater prodavala, a nevjeste čistile, dok su sinovi po Bosni kupovali stoku. "Sedam, osam godina, možda i manje imao sam kada sam s ocem prvi put sjeo u kamion", sjeća se Mićo Pivac, sin najstarijeg Milenkova sina Tončija. "Kad ne bilo škole, čitave praznike proveo bih između Sarajeva, Visokog, Zvornika, Bugojna, od jednog do drugog stočnog pazara. Tata bi kupio tele, a ja bih mu škarama u krznu ostrigao slova TP, kao 'Tonči Pivac', i seljaku se dječjim rukopisom potpisao na ceduljicu da sam preuzeo robu."

Tada je već Tonči bio preuzeo mesnicu, a otac se malo pomalo povukao. Posao je rastao, sedamdesetih-osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavili su se izazovi na koje stari možda i nije mogao odgovoriti. Pivčevi su otvarali mesnice u Makarskoj, Pločama, Metkoviću, Ljubuškom, Međugorju... Kraj socijalizma dočekali su već kao imućni ljudi, a novo ih je vrijeme moglo samo učiniti bogatijima. Ipak, nisu bili ohol svijet. Svatko je u obitelji, od namlađeg do najstarijeg, morao obaviti svoj dio posla, čak i kada je to bio gadan, prljav posao koji ne biste povjerili djetetu.

"Čim bih došao kući iz škole", priča Mićo, "presvukao bih se i otišao u klaonicu, gdje bi mi dali da derem neko tele ili janje."

"Iz škole ste išli u klaonicu? Pa koliko ste godina imali?" zaprepastim se.

"Kada sam počeo derati stoku? Ne znam, devet, deset najviše. Ispočetka, dok sam bio manji, popeo bih se na stolicu da mogu dohvatiti. Onda je trebalo puhati mijurice, sukati crijeva i soliti kože, sve one jednostavnije poslove koje stariji nisu voljeli radili smo mi djeca."

"I radite to još?"

"Ne", nasmije se Miljenko Mićo Pivac. "Odavno nisam oderao životinju i vjerojatno to sada ne bih znao isprve napraviti. Za to isto treba imati ruku, znate? To je svojevrstan talent koji valja njegovati."

Njegov je mesarski talent vjerojatno nepovratno iščezao dok je završavao američku poslovnu školu u Dubrovniku, a ni magisterij na Ekonomskom fakultetu u Splitu nije mu mnogo pomogao. Za njegov angažman u klaonici, uostalom, više nema ni potrebe, jer je Mesna industrija Pivac danas poduzeće s nekoliko stotina zaposlenih.

"Čim je to bilo moguće, 1990. smo registrirali poduzeće i počeli se širiti, otvarati sušare, mesnice i klaonice, kupovati konkurenciju", pripovijeda mi dok obilazimo pogone Ivica Pivac, Milenkov srednji sin, predsjednik Uprave kompanije čije vlasništvo na tri idealne trećine dijeli s dvojicom braće, Tončijem i Nevenom.

Ulazimo u prostoriju u kojoj dvadesetak radnika reže, vakumira i u kartonske kutije pakira komade pršuta. S pojavom gazde njihov razgovor očekivano zamire i utišava se, kako uvijek bude kod privatnika. Ali, ima među zaposlenicima i onih kojima Pivčevi namignu, potapšu ih i u prolazu s njima razmijene banalnu pošalicu.

"On je otpočetka u poduzeću, gotovo kao četvrti brat", objašnjava mi Mićo pokazujući brkatog šefa klaonice. Može li se uopće biti šef klaonice ako nemaš brkove?

Hladno je i vlažno u klaonici. Gledam kako je na podu prije smrti neka životinja užasno ispraznila crijeva, a onda okrenem glavu i pokušam misliti na nešto veselije.

Posao se u devedesetima solidno razvijao, ali ni približno kako je mogao, prvo zbog rata, a onda zbog neurednih financijskih prilika u susjednoj Bosni i Hercegovini. Hrvatski su mesari plaćali poreze, kojih s druge strane granice nije bilo, pa je narod masovno odlazio u Posušje i Ljubuški kupovati i do četrdeset posto jeftinije meso. Tek kada su se početkom ovog tisućljeća šanse izjednačile, kompanija je počela ozbiljnije rasti.

"U posljednih sedam godina narasli smo deset puta", pohvali se Ivica Pivac. "Na kraju 2000. skontali smo da smo obrnuli sto milijuna, a ove godine napravili smo čitavu milijardu kuna prometa."

Usisali su konkurenciju, solinski Dalmesso, kupili Karlovačku mesnu industriju PPK, otvorili klaonicu u Pitomači, iz Dalmacije iskoračili u ostatak Hrvatske. Obitelj se razmilila zemljom, strateški raporedila u svim većim gradovima.

Prizvode oko sto četrdeset tisuća pršuta, dvjesto osamdeset tisuća svinja godišnje osakate ne bi li nahranili ovaj objesni narod. Zateknete li se pokraj švedskog stola nakon kazališne premijere gledajući pladanj s narezanim pršutom, možda vam neće biti suvišan podatak da je najmanje pedeset posto šanse da je on odavde, jer Pivci namiruju više od polovice hrvatske potrebe za rečenom hranom, a tu su još i panceta, kraški vrat, kobasice, zapravo sve u što se prase može pretvoriti.

"Kako zapravo funkcionira obiteljsko poduzeće? Vaš otac, pretpostavljam, ima još mnogo utjecaja na odluke?"

"Ne, ćaća je star i odavno se povukao", objašnjava mi Ivica. "Odluke donosimo moja dva brata i ja."

"Sjednete nakon večere, kad žene i djeca pozaspu, i mudrujete u kuhinji?"

"Ma, tko bi još i na večer sjedio s njima nakon što ih čitav dan ovdje gledam", nasmije se predsjednik Uprave. "Vidite onu kasu tamo", pokazuje mi masovni metalni ormar u kutu ureda. "Nas tri imamo ključ i ako kome treba, dođe i uzme, ne objašnjavajući drugoj dvojici zašto mu je. Jer, što ja imam objašnjavati svojoj braći? li oni meni? Među nama je apsolutno povjerenje. Čak i ako se naše žene zavade pa ne razgovaraju, a znalo je i toga u prošlosti biti, nas se to ne tiče. Takva stvar nema nikakvog utjecaja na posao."

"Je li vam se katkad dogodilo da je netko bio tako glup da vas u nečemu pokuša okrenuti protiv obitelji?"

 

"Sad, kad to spominjete, stvarno je bio jedan takav slučaj. Čovjek mi priča protiv moje krvi, a ja ne mogu doći k sebi. Zgranuto ga slušam. Što on misli, da sam ja budala?!"

Tako to vrlo često bude u ovome krševitom, okrutnom kraju Dalmatinske zagore. Oni su patrijarhalan narod, obitelj se poštuje iznad svega. Tako je bilo vijekovima, a u slučaju obitelji Pivac iz Vrgorca svjedoci smo da besprijekorno djeluje i u ovo najnovije doba korporacijskog kapitalizma.

Tri brata i brkati šef

Trojica braće od malena su se priključili, kasnije naslijedili te razvili roditeljski posao, probijajući se prvo kroz izazove socijalističkog poretka, a kasnije i rata, gospodarskih kriza. S njima je, gotovo kao četvrti brat, kako su nam rekli, bio i brkati šef klaonice, a kako se posao razvijao, sve je više bilo i zaposlenih i zarade, ali i težine odgovornosti da se dosadašnji uspjesi ne naruše padom kvalitete ili ozbiljnosti. Jutarnji list




1 - 2 - 3 - 4- 5 - 6


  Isprintaj Proslijedi  

 



 


Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre