2007. godine

28. prosinca 2007.
Veletržnice u Zadru, Biogradu i Lamjani
Ribarska luka gradit će se u sklopu trajektno-putničke luke u Gaženici, u Biogradu, te na Ugljanu
ZADAR - Izgradnja nove trajektno-putničke luke Zadar u Gaženici u sklopu koje će se sagraditi ribarska luka i veletržnica ribe započinje sljedeće godine. Luka u Gaženici najveći je državni investicijski projekt u Zadar, vrijedan je 220 milijuna eura, a gradnja se financira kreditima Europske investicijske banke sa 100 milijuna eura i Njemačke razvojne banke sa 120 milijuna eura.
Gaženica će, uz splitsku, biti najveća luka na istočnoj obali Jadrana, početak gradnje planiran je za početak sljedeće godine, a završetak se očekuje 2012.
Gradnja i opremanje veletržnica vrlo su skupi projekti, veletržnica u Rijeci koštala je 10,5 milijuna kuna, a porečka oko 14 milijuna kuna. Veletržnice ribom su segment bez kojeg se u Europskoj uniji neće moći trgovati morskim proizvodima, što znači da se naši ribari moraju tržišno organizirati kako bi bili konkurentni. Također, i na domaćem tržištu dogodit će se pozitivni pomaci.
Prednosti veletržnica su, između ostalog, jamstvo plasmana ulova, brža naplata, stručni nadzor kvalitete ribe, povećanje brzine poslovanja aukcijskim trgovanjem... Ribari žele postići realnu cijenu ribe, a potrošači mogu biti sigurni u njenu kvalitetu, jer je obvezatan veterinarski sanitarni nadzor.
Prema Prostornom planu Zadarske županije predviđene su tri lokacije za veletržnice ribe. Osim u Gaženici, veletržnica će se graditi i u Lamjani na Ugljanu, a i Grad Biograd pokrenuo je zakonsku proceduru za otvaranje veletržnice ribe u industrijskoj zoni.
Prednost Zadra je i u izravnoj cestovnoj povezanosti Gaženice s autocestom do Zagreba, a Zadarska županija "najribarskija" je županija na Jadranu. Veletržnice bi ovdašnjim ribarima uvelike trebale olakšati posao, a u samome Zadru riješit će se nered i preopterećenost koji ponekad zavladaju u gradskoj luci.
Ribarnica na središnjoj gradskoj tržnici, za koju mnogi kažu da je po ponudi jedna od najboljih u Hrvatskoj, i dalje će normalno nastaviti raditi, kao i ribarnice u drugim gradovima na tom području. [Ljubica Ivićev-Balen], Vjesnik

28. prosinca 2007.
Poziv u >Katalog obrtništva 2008<
KOPRIVNICA - Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije i ove je godine uputila poziv članstvu da se prijavi u >Katalog obrtništva 2008<. Riječ je o projektu HOK-a čiji je cilj promocija obrtničkih prizvoda i usluga, kako bi se olakšalo njihovo povezivanje s drugim gospodarskim subjektima u zemlji i svijetu. [Ž. K.]

27. prosinca 2007.
Delnicama EU darovao dva milijuna eura
Piše: Ivica Radoš
Foto: Ivica Radoš
DELNICE - U Delnicama se gradi multifunkcionalna dvorana za sport i turizam koja je vrijedna 19,5 milijuna kuna, što ne bi bilo neobično da je ne sufinancira Europska Unija preko programa PHARE 2005. Europska Unija "darovala" je milijun eura Delnicama za dvoranu, a ostatak sredstava uložit će Primorsko-goranska županija i Grad Delnice.

Dvorana u funkciji mora biti za 14 mjeseci, čega je itekako svjesan Marijan Pleše, delnički gradonačelnik iz redova PGS-a. Delnice su posljednjih godina iz europskih fondova za svoje projekte dobile oko dva milijuna eura.

Delnice i Gorski kotar, s obzirom na propast drvne industrije, okreću se turizmu i razvoju sportsko-rekreacijskih sadržaja.- Delnice moraju postati vodeći centar za pripremu sportaša. Imamo uvjete za to jer su Delnice na više od 700 metara nadmorske visine te jedan sat udaljene od Zagreba i pola sata od Rijeke. Dvorana koju gradimo bit će natkrivena i višenamjenska. Zovemo je klizalište, ali služit će za sportske, kulturne i političke priredbe - naveo je Pleše.

Projekt "Svijet Kupe", kojim se želi revitalizirati turizam u kupskoj dolini, također financira EU, preko prekograničnog programa Interreg, sa 125.000 eura.

U sklopu tog projekta, na području Gorskog kotara i slovenskoga dijela regije označeno je 30-ak energetskih točaka, poput točaka oko Beča i Amsterdama. Riječ je o svojevrsnim vrelima energije, koja su označili stručnjaci iz Europe. - Mnogi ljudi pitaju kako mogu doći do tih točaka da se malo 'napune' energijom i relaksiraju. Nekima je to malo čudno, ali ima smisla.

Od ukupno 30 energetskih točaka, 18 ih je na našoj strani - objasnio je Pleše.

Trećim velikim projektom, "Zelena ljepotica", zajedno sa Slovencima realizirana je projektna dokumentacjia za vodovod, kanalizaciju i pročistač u selu Hrvatsko i nekim mjestima sa slovenske strane.

Europska je Unija samo Hrvatima za taj projekt "darovala" 230.000 eura.

Najzaslužniji za sve što se Gorskom kotaru dogodilo u priči o europskim fondovima jest mladi ekonomist Ivan Majnarić koji je spletom životnih oklonosti "zalutao" u Delnice. Majnarić je završio Ekonomski fakultet u Rijeci, radio u Hrvatskim šumama, a zatim dvije godine bio na burzi dok se nije raspisao natječaj za referenta za poduzetništvo, gospodarstvo i turizam u Delnicama.

- Kada se lokalnim zajednicama počelo nuditi novac za zanimljive projkete, počelo se i razmišljati o tome kako pokušati izvući ta europska sredstva. Odlučeno je da ja preuzmem razvojne projekte na nacionalnoj razini i na razini europskih fondova. U Italiji sam specijalizirao razvojne projekte i stekao magisterij. - Sad smo u fazi implementacije tri velika projekta: 'Svijet Kupe' bit će dovršen do svibnja 2008., 'Zelena ljepotica' do kolovoza 2008., a dvorana mora biti završena za 14 mjeseci - naglasio je Majnarić.

Tajna njegova uspjeha, kako se čini, u dobrim je idejama i dobro pripremljenoj dokumentaciji za ocjenjivače EU.

Ulaganja iz EU
32.000 eura
projekt razvoja stočarstva i gradnje sirane, koji financira pokrajina Pijemont (2004.)

24.000 eura
projekt naobrazbe kadrova i izrada aplikacija za korištenje pretpristupnih fondova EU, koji financira regija Pijemont

120.000 eura
projekt "Svijet Kupe" koji financira EU

230.000 eura
projekt "Zelena ljepotica" koji financira EU

1,000.000 eura
multifunkcionalna dvorana (program PHARE) Jutarnji list

27. prosinca 2007.
Podravka će uskoro hraniti NATO
Piše: Robert Mihaljević
Foto: Elvir Tabaković/CROPIX
Postupno jačanje. Ove se godine morao nadoknađivati velik promet izgubljen prekidom suradnje s Nestleom na tržištima bivše države. Dobre trendove, uz ostale, bilježe riblji brand Eva te Čokolino.

KOPRIVNICA - Osam je godina na čelu Podravke, tvrtke razapete između tržišta, utega državnog vlasništva i snažnih lokalnih interesa. Od travnja 2000., kada je drugu poziciju u Plivi zamijenio prvom u Podravki, Darka Marinca prati glas menadžera s golemim internacionalnim iskustvom koji dobro pliva u vodama hrvatskog biznisa snažno prožetog politikom. Protivnici u Koprivnici zamjeraju mu prečesto pribjegavanje kompromisu, a u posljednje vrijeme i loše poslovne rezultate tvrtke koju vodi. To smo ga i pitali na početku razgovora.

- Aktualna Podravkina situacija ponešto je drukčija od uobičajene. Poslovni rezultati nisu zadovoljavajući. Ove smo godine morali nadoknađivati velik promet koji smo izgubili prekidom suradnje s Nestleom na tržištima bivše države i to sad činimo vrlo kvalitetno. Prodaja Podravkinih marki raste gotovo dvoznamenkasto, pojavili su se vrlo pozitivni trendovi i samo je pitanje mjeseca i kvartala kada će se to pretočiti u profitabilnost tvrtke. Riblji brand Eva, primjerice, raste više od 40 posto, a Čokolino više od 20 posto - optimističan je Darko Marinac.

. Rastu vam i troškovi, i to prilično.

- To je naša kronična bolest, ne upravljamo dovoljno dobro troškovima. No, prema planu koji je ovih dana usvojen, sljedećih godina kresanjem nepotrebnih troškova i povećanjem efikasnosti planiramo uštedjeti 70 milijuna kuna na godišnjoj razini. Smanjivat ćemo troškove konzultanata, menadžmenta, upravljanja kompanijom, sponzorstava.

. Je li Podravka u recesiji kada je riječ o pokazateljima poslovanja?

- Ne, sve ukazuje da Podravka izlazi iz recesije. Nikad nismo prodavali više vlastitih marki nego što prodajemo sada i nikad nismo proizvodili više novih proizvoda. Tako će biti u sljedećih tri do pet godina.

. Do kraja godine ostajete i bez distribucije Nestleovih proizvoda u Hrvatskoj, na čemu ste prihodovali 200-tinjak milijuna kuna? Kako to kanite nadomjestiti?

- Neće biti jednostavno. No glavninu smo već nadoknadili. Nije bilo jednostavno nadomjestiti prihod od Nestlea na drugim tržištima, ali u Hrvatskoj smo to uspjeli. Dakle, u 2008. imat ćemo ukupan rast prodaje na hrvatskom tržištu iako ćemo ostati bez distribucije Nestleovih proizvoda.

. Saznaje se da pripremate promjene u Upravi i menadžmentu.

- Do ozbiljnih promjena će doći, a proljeće je rok dokad to treba napraviti. Radimo na novoj organizaciji, a novo vrijeme približavanja Hrvatske eurointegracijama zahtijeva i nove ljude. Najprije ćemo ući u NATO i to će Podravki donijeti ozbiljnu poslovnu priliku. Već sad za njihove vojnike radimo lunch pakete, a bilo bi lijepo kad bi bilo moguće da to radimo worldwide. Trebamo ozbiljnu rekonstrukciju upravljačke strukture da bismo se prilagodili vremenu koje dolazi.

. Nedavno ste u godišnjem izvještaju tvrtke prvi put objavili ugovorni deal s varaždinskom Fimom, odnosno opciju Podravke da kupi od Fime famoznih 10,6 posto vlastitih dionica. Te su dionice sada formalno na Malti, u vlasništvu Fimine tamo registrirane tvrtke. Je li Podravka vlasnik tih dionica?

- Ne i nikad nije bila. Vlasnik tih dionica sve je vrijeme Fima.

. No Podravka ima opcije na kupnju tih dionica.

- Podravka je imala opcije na kupnju, a može ih imati i ubuduće. Treba angažirati prilično sredstava da bi se to kupilo za Podravkin trezor. Dosad to nismo imali priliku odraditi, ali u budućnosti vjerojatno hoćemo. Fima je u međuvremenu poslala pismo u kojem izražava želju za dugoročnim vlasničkim aranžmanom s Podravkom, a želi imati i svoje predstavnike u upravljačkim tijelima Podravke. U vlasničkom smislu mislimo da Podravku ne treba prodavati i Fima bi mogla biti potporanj takvoj situaciji.

. Kako gledate na ideju potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o zamjeni dionica Podravke i Agrokora?

- Mislim da to u ovom trenutku nije realno, prije svega zbog različite vlasničke strukture.

To nije jednostavno tehnički provesti, a nisam siguran da bismo imali jake sinergijske učinke od tog deala. Nema posebne potrebe da se to dogodi.

. Ovih se dana opet spominje mogućnost povratka Damira Polančeca u Podravku. Jeste li o tome razgovarali s njim?

- U posljednje vrijeme nismo. Polančec ima ugovor s Podravkom koji mu jamči povratak. No o tome nije bilo riječi.

. Vidite li već sada svojeg nasljednika?

- Vidim, i to više od jednoga, ali je o tome zasad još prerano javno govoriti.

. Kao predsjednik Nadzornog odbora Nexe grupe i član NO-a Ericssona Nikole Tesle, možete li usporediti te tvrtke s Podravkom?

- Nexe i Ericsson su hrvatski vrh, vrlo dobro posluju i dobro su organizirani. Podravka, gledajući srednjoročno i dugoročno, također spada u to društvo. No u Nexe grupi i Ericssonu zna se tko je gazda jer je vlasnička struktura kompaktnija nego naša pa se odluke donose mnogo brže. To je najveća razlika.

. Kako kao šef Nacionalnog vijeća za konkurentnost gledate na upozorenja HNB-a i nekih međunarodnih financijskih institucija o mogućoj dužničkoj krizi u koju bi Hrvatska mogla zapasti? Jeste li pesimist ili optimist?

- Optimist, i to veliki. Ta upozorenja treba uzeti u obzir i Vlada o tome mora razmišljati te tražiti rješenja koja će spriječiti pesimistične scenarije. Nacionalno vijeće za konkurentnost izradilo je još prije pet godina dva scenarija za Hrvatsku, bijeli i crni.

Crni je bio da se nećemo razvijati, da će nam padati stope rasta i nećemo se približavati Europskoj Uniji, a bijeli je bio posve pozitivan. Kad danas gledam te brojke, zaključujem da smo mnogo bliže bijelom scenariju, a od crnoga smo jako daleko.

. Očekujete li veći utjecaj HSS-a na Podravku jer se u političkim kuloarima govori da je Podravka jedan od HSS-ovih uvjeta u koalicijskim pregovorima s HDZ-om?

- Očekujem veći utjecaj HSS-a koji je i dosad vrlo često štitio interese Podravke.

Osim toga, šef HSS-a Josip Friščić imao je vrlo pozitivnu ulogu kao član Nadzornog odbora Podravke. Vjerujem da će HSS imati veći utjecaj i više se brinuti o tvrtki.

Nimalo ne smeta ako netko traži milijarde za razvoj poljoprivrede na koju se oslanjamo mi kao prehrambena industrija, a na nas se oslanja turizam kao naša najveća industrija. Postavljeni ciljevi vrlo su dobri, a provedbu, odnosno prve Vladine mjere, još nismo vidjeli.

Prepustit ću mjesto drugome, ali neću u politiku i diplomaciju

. Svojedobno ste natuknuli da vam je ovo zadnji mandat na čelu Podravke. Je li se što otad promijenilo?

- Nije.

. Što ćete poslije? Opet se spominje odlazak u diplomaciju, čak i mogućnost jačega političkog angažmana. Što je od toga istina?

- Ako želite pošteno raditi taj posao, onda su dva petogodišnja mandata na čelu Podravke psihički i fizički maksimum. Došlo je doba za nove ljude. Godinu ili čak dvije prije promjene čelnog čovjeka tvrtke Nestle objavljuje tko je idući. Tih godinu, dvije traje prilagodba i primopredaja dužnosti. Vjerujem da ćemo i mi napraviti tako nešto. Ostat ću u biznisu, ako bude moguće u Podravki.

. Diplomacija i politika vas, dakle, ne zanimaju?

- Ne, u ovome trenutku.

. Planirate akvizicije?

- Usvojili smo strateški plan poslovanja do 2011. i njime je jasno predviđen i rast preuzimanjima drugih tvrtki. Mogu otkriti da smo u završnim pregovorima o preuzimanju tri tvrtke, a sve tri su s područja bivše države.

. Mediji spominju da pregovarate s Purisom i banjolučkom Vitaminkom.

- Ne bih zasad o imenima.

. Prvi se put pak ozbiljno najavljuju i Belupove akvizicije u regiji.

- To je najljepša vijest koju možemo priopćiti. Belupo ima dobre poslovne rezultate, osvaja sve više novih tržišta i počeo je ulaziti u trgovinu, odnosno preuzimati ljekarne.

. No spominje se i preuzimanje jedne farmaceutske tvrtke u regiji.

- Točno, to je vrlo izgledno, ali o imenima ne želim govoriti.

Jutarnji list

21. prosinca 2007.
Zlatne plakete Turisthotelu i Gortanu
Tvrtke Turisthotel, Gortan-Zadar i Trofej auto dobitnice su "Zlatne plakete" Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Zadar za poslovanje u 2006. godini, prenosi zadarski Radio 057. Turisthotel, s ukupnim prihodom u 2006. u iznosu od 198 milijuna kuna, plaketu je dobio u kategoriji velikih trgovačkih društava. Gortanu, koji je lani ostvario ukupan prihod od 176,9 milijuna kuna, u kategoriji srednjih trgovačkih društva konkurirali su Ostrea i Sarađen. Trofej autu, koji je lani zabilježio ukupan prihod od oko 62,7 milijuna kuna. Županijska komora Zadar Tankerskoj plovidbi dodijelila je "Kristalnu kunu". (PD)

20. prosinca 2007.
Tvrtka Osmijeh nova snage IT tržišta
Goran Težak i Zoran Ilić osnivači su nove IT tvrtke na hrvatskom tržištu, Osmijeh, specijalizirane za izgradnju i implementaciju aplikativnih rješenja za mala i srednje velika poduzeća. Tvrtka Osmijeh strateški je partner slovenske tvrtke Datalab Tehnologije i autorizirani je distributer njihova aplikativnog rješenja PANTHEONT, integriranog poslovno-informacijskog rješenja namijenjenog malim i srednje velikim tvrtkama suočenim s izazovima modernog poslovanja. Tvrtka Osmijeh svoj izlazak na IT tržište podupire jakom partnerskom mrežom koja već sad okuplja 15 IT tvrtki. Težak i Ilić dugi su niz godina dio hrvatske IT scene te u nove poslovne izazove ulaze s pozicija regionalnog direktora prodaje i marketinga tvrtke Oracle. PD, (www.poslovni.hr)

20. prosinca 2007.
Excel Computers proslavio 15 godina rada
Kao proizvođači poslovnih rješenja orijentirali su se isključivo na srednje velike tvrtke različitih djelatnosti
Osječka tvrtka Excel Computers d.o.o. jučer je obilježila 15 godina od utemeljenja i desetljeće od implementacije prve verzije svojega programskog paketa FIRMA 2000. Kao proizvođači poslovnih rješenja orijentirali su se isključivo na srednje velike tvrtke različitih djelatnosti, od proizvodnje do trgovine, a na njihovu popisu korisnika nalaze se, primjerice, Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. iz Slavonskoga Broda, đakovačko Autosaobraćajno i slatinski Agroduhan. Zapošljavaju sedam djelatnika, a ekipu su nedavno pojačili s dodatnom konzultanticom kako bi imali mnogo više kapaciteta za uvođenje softwera. "Naše tržište je prostorno ograničeno, a odlukom Uprave tvrtke od prije deset godina to se odnosi na Slavoniju i Baranju. Prihod nam ne raste posebno, a razlog tome je što smo permanentno prelazili s prodaje hardwera na prodaju usluga. Sada prodajemo relativno malo hardwera, isključivo najbolje marke. Kompletan prihod je od licenci poslovnoga programa FIRMA 2000 i vezanih usluga uz taj softver", ističe Tihomir Stričević, direktor Excel Computersa d.o.o., tvrtke koja se od 2004. godine nalazi među prvih 10 posto svih hrvatskih tvrtki prema novostvorenoj vrijednosti. Prije pet godina ovi su Osječani osnovali i tvrtku kćer Excel Educu - Ustanovu za obrazovanje odraslih osoba, posebice u računovodstvu i informatici čiji su programi verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Hrvatske te se upisuju u radnu knjižicu. Građanima pružaju mogućnost edukacije za knjigovođu, voditelja računovodstva te računalnoga operatera, programera i administratora računalne mreže. Sukladno svojem razvoju, prije dvije godine na tržište su izbacili još jedan novi programski paket nazvan Ustanova, a koji je namijenjen ustanovama i pučkim učilištima. Iako ne mogu precizno odrediti koliki tržišni udio zauzimaju u Slavoniji i Baranji, znaju kako njihov program radi na više od 500 stanica. Eduard Werkman, ovlašteni revizor - računovođa, direktor Računovodstvenoga servisa i Revizorske tvrtke Werkan iz Osijeka jedan je od pionira u korištenju excelova programa FIRMA 2000. Sudjelovali su djelomice i u njegovoj izradi. "Taj program vrlo dobro obuhvaća sve segmente knjigovodstva. Ima veoma dobro razvijeno robno knjigovodstvo, što je posebno važno za tvrtke koje moraju pratiti ulaz-izlaz zaliha. Pokazao se izuzetno dobrim i kao program za računovodstvene tvrtke koje pružaju takve usluge drugima jer istovremeno može raditi 5 do 6 ljudi i voditi nekoliko tvrtki, a da nema nikakvih problema s radom samoga računala", objašnjava Werkman dodajući kako bi u budućnosti trebalo razvijati manje module koji nisu tako značajni, ali su interesantni, kao primjerice razvoj praćenja obračuna proizvodnje. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

19. prosinca 2007.
Tvrtka Telegra najuspješnija srednje velika tvrtka u Zagrebačkoj županiji
ZAGREB - U sklopu svečane sjednice Gospodarskog vijeća Komore Zagreb, najuspješnijim velikim, srednjim i malim hrvatskim tvrtkama s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, uručena su priznanja Zlatna plaketa. Telegra, vodeća hrvatska tvrtka na području tehnologija i rješenja za nadzor i upravljanje prometom, osvojila je Zlatnu plaketu Hrvatske gospodarske komore kao najuspješnija organizacija u kategoriji srednjih trgovačkih društava iz Zagrebačke županije u 2006. godini. Ovo najviše priznanje Komore svake se godine dodjeljuje tvrtkama za inovaciju i izvrsnost poslovanja u prethodnoj godini te pojedincima za izniman osobni doprinos.
>Biti tržišno uspješan znači postići konkurentnost, ostvarivati rast i ulagati kako u tehnologiju, tako i u obrazovanje. Praksa pokazuje kako se dobri poslovni rezultati mogu postići jedino uz sposoban menadžment i motivirane zaposlenike<, kaže Predrag Balentović, direktor tvrtke.
Tvrtka Telegra bavi se projektiranjem, razvojem, proizvodnjom, ugradnjom i održavanjem ključnih dijelova inteligentnih prometnih sustava te njihovom integracijom u okviru složenih sustava za upravljanje prometom na autocestama i tunelima. Na domaćem tržištu tvrtka isporučuje integrirane sustave za upravljanje prometom, a opremila je i neke od najvećih svjetskih prometnica u Austriji, Njemačkoj, Ukrajini, Danskoj, Nizozemskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Madžarskoj, Crnoj Gori, Indiji i Izraelu. [B. Te.]

Vjesnik

19. prosinca 2007.
Poticaji na mlin malim obiteljskim gospodarstvima
HSS-ov program >Preporod hrvatskog sela< za poticaje predviđa 2,3 milijarde kuna, dok poticaji sada iznose 2,8 milijardi kuna
Udvostručenje poticaja za poljoprivredu, koji bi prema HSS-ovom programu >Preporod hrvatskog sela< iznosili šest milijardi kuna godišnje, namijenjeno je u manjoj mjeri za poticaje, iako je ta stavka od 2,3 milijarde kuna najveća, dok bi po milijardu kuna išlo za ruralni razvoj, odnosno infrastrukturu sela. Za mirovine bi išlo 300 milijuna kuna, naseljavanje 200 milijuna kuna...
Dakle, daje se prednost za više od 100.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u odnosu na poljoprivredne poticaje, bez kojih nema konkurentne poljoprivrede na otvorenom tržištu, u odnosu na velike proizvodne sustave, kao što su Agrokor, Vindija, Dukat i Gavrilović, koji su dosad "brali vrhnje".
HSS do 2009. godine namjerava i oranice u državnom vlasništvu predati seljacima, koji sada vape za poljoprivrednim zemljištem bilo da je riječ o zakupu ili koncesiji, kada se već tradicionalno zemlja na selu slabo prodaje zbog različitih razloga.
No, pokazalo se da se na tri do pet hektara poljoprivrednog zemljišta, koliko u prosjeku ima 136.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, nikakvi poticaji i naknade ne mogu >uroditi dobrim plodom<, odnosno biti konkurentni na otvorenom tržištu.
U HSS-u smatraju da poljoprivreda nije samo proizvodnja po hektaru, odnosno što više tona ili litara, već i ukupni ruralni razvoj. Isti se na velika vrata potiče i u Europskoj uniji, koja je odustala od poticaja po hektaru i agrar potiče po farmi, odnosno proizvodnoj jedinici.
No, teško je uspoređivati zemlje EU-a i Hrvatsku, jer EU ima višak hrane iz vlastite proizvodnje, dok mi iz vlastite proizvodnje imamo dovoljno svega sedam poljoprivrednih proizvoda. EU za poljoprivredu na različite načine izdvaja gotovo 50 milijardi eura, odnosno više od 50 posto zajedničkog proračuna.
No, protivnici "bildanja" agrarnog proračuna smatraju da je isplativije uvesti hranu, nego proizvoditi kod kuće pod svaku cijenu. S druge strane, zagovornici boljeg povezivanje "zelene" i "plave" njive, odnosno >skrivenog izvoza< kroz veću turističku potrošnju domaće hrane, upiru prstom u uvoznički lobi, >zelenu mafiju<... Ostaje otvoreno pitanje može li se više od 90 posto državnog teritorija, a to je sav ruralni prostor izvan gradova i naselja na kojem živi manje od 40 posto stanovništva Hrvatske, "nasloniti" na poljoprivredu, bila ona poticana s više ili manje novca? Naime, poticaji u poljoprivredi sada iznose 2,8 milijardi kuna. Rezultat te politike je da se u posljednje četiri godine pokrivenost poljoprivrednog uvoza izvozom povećana sa skromnih 49 posto na 67 posto, dok >ostatak gospodarstva< i dalje tavori na oko 50 posto pokrivenosti uvoza izvozom.
U odnosu na 2003. godinu danas je u 15 posto više obrađenog zemljišta. Podignuto je, uz poticaje, više od 16.500 hektara trajnih nasada. Posađeno je 5500 hektara vinograda, 6500 hektara voćnjaka te 4500 hektara maslina.
Program izgradnje mliječnih farmi omogućio je izgradnju 743 nove i modernizirane mliječne farme. Uz jamstva, odgodu plaćanja kredita i nepovratnu investicijsku potporu od pola milijuna kuna, danas je 29.000 mliječnih krava više u proizvodnji. Povećana je proizvodnja mlijeka za 125 milijuna litara ili 23 posto više nego prije tri godine.
Znatno je povećan tov svih kategorija stoke za proizvodnju mesa, odnosno 50 posto je veći tov svinja i 36 posto veći tov junadi.
No, nakon što je nedavno povećana otkupna cijena mlijeka, mlijeko je u trgovinama poskupjelo od osam do 15 posto. Kruh je usred ovogodišnje žetve poskupio u prosjeku 10 posto. Čini se da je sada na redu povećanje cijena mesa zbog globalnog poremećaja u opskrbi kukuruzom, odnosno stočnom hranom, koja je dvostruko skuplja nego lani. Povrće je ove godine već poskupjelo za rekordnih 30 posto.
U najavljenim promjenama agrarne politike, Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo u naziv dobiti i selo i hranu, koja ni dosad nije bila jeftina, a sad bi mogla biti još i skuplja, bez obzira na velike zaokrete u hrvatskoj poljoprivredi. Marinko Petković, Vjesnik

18. studenoga 2007.
U ožujku gradnja punog profila Istarskog ipsilona
Gradnja punog profila neće biti novo opterećenje za državu, ističu čelnici Bina Istre, koji nakon gradnje najavljuju i zatvoreni sustav naplate na Ipsilonu
PULA - Koncesionar Istarskog ipsilona Bina Istra najavljuje za iduću godinu početak gradnje punog profila autoceste na Ipsilonu.
>Puni profil autoceste gradit će se na dionicama Umag-Pula i Rogovići-Kanfanar, a imamo i novac za produljenje Ipsilona na sjeveru u duljini 1,5 kilometara, gdje će se spojiti s državnom cestom do graničnih prijelaza Kaštel-Plovanije te na jugu, gdje ćemo graditi dionicu do općine Medulin, odnosno do izlaza iz Pomera duljine 8,5 kilometara<, izjavio je na konferenciji za novinare generalni direktor Bina Istre David Gabelica.
Iako je početak gradnje punog profila autoceste bio najavljen za kraj 2007., do toga nije došlo, ali radovi počinju već u veljači ili ožujku. Dosad je napravljen parcelacijski elaborat za otkup zemljišta na trasi buduće ceste, te je počeo i otkup.
>Financijsku konstrukciju zatvorili smo 10. prosinca<, kaže Gabelica. Bina-Istra potpisala je ugovor o sindiciranom kreditu vrijednom 693,5 milijuna eura kojim je refinancirano 210 milijuna eura vrijednih obveznica izdanih u veljači 2003., kao i komercijalni kredit od 58 milijuna eura, te je osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka gradnje Ipsilona u puno profilu.
Ugovor o kreditu sklopljen je s konzorcijem triju banaka Société Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom. Riječ je o jednom od dosad najvećih iznosa odobrenih kreditom jednoj privatnoj hrvatskoj tvrtki. Ugovorom se omogućava realizacija gradnje punog profila, uz istodobno refinanciranje kreditnog i obvezničkog duga iz 2003. kojim je bilo omogućeno dovršenje gradnje prve faze Ipsilona. U Bini Istri razmišljaju i o kopanju druge cijevi za cestovni pravac kroz Učku. Za održavanje Učke u 2007. je potrošeno sedam milijuna kuna. [Saša Brnabić], Vjesnik

18. prosinca 2007.
Eko-janjetina postaje važan izvozni proizvod
Samo Velika Britanija na godinu uveze eko-mesa u vrijednosti oko 20 milijuna funti, a planirani godišnji rast do 2010. godine je 25-30 posto
Posljednjih desetak godina u Hrvatskoj se sve više prihvaćaju svjetski trendovi o ekološkoj proizvodnji hrane, ali još uvijek stručna i šira javnost nije dovoljno upoznata sa svim tajnama ekološke poljoprivrede i doživljava je samo kao poljoprivrednu proizvodnju u kojoj se ne primjenjuju mineralna gnojiva, pesticidi, hormoni.
U zemljama razvijenog svijeta stručnjaci je definiraju kao dio suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine, agronomske i veterinarske znanosti, koji se temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima. Njena bit je maksimalno iskorištavanje potencijala određenog eko-sustava, stimulirajući i jačajući biološke procese pojedinih njenih dijelova.
Prije otprilike četiri godine odlukom Tehnologijskog vijeća Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa počelo je financiranje tehnologijskog projekta pod nazivom >Proizvodnja janjetine s znakom ekološkog proizvoda Hrvatske<. Glavni istraživač na projektu je Miljenko Šimpraga, profesor fiziologije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na projektu, osim znanstvenika i stručnjaka s pet zavoda i klinika Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, surađuju i znanstvenici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku te stručnjaci Odjela za ekološku poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Objašnjavajući kratkoročne ciljeve projekta eko-janjetina, Šimpraga ističe da se u tom razdoblju može postići standardizacija proizvodnje pod strogim ekološkim normama kao temelj eko-proizvodnje. Nažalost, proizvodnja je janjetine u Hrvatskoj ispod svih standarda, ističe Šimpraga, te dodaje da je samo manji dio ovčara plasira pod nadzorom veterinara i agronoma, a većina je proizvodi bez veterinarske, sanitarne i tržišne inspekcije. To znači da se u Hrvatskoj na taj način proizvede i proda oko 400.000 janjaca na godinu, odnosno 4,000.000 kilograma janjetine. Projektom bi se kratkoročno postigla proizvodnja oko 1750 janjaca, što bi bilo ukupno oko 17.500 kilograma eko-janjetine. Također bi se omogućila marketinška priprema proizvoda za tržište, bez koje neće biti moguće plasirati skuplju eko-janjetinu. Dobile bi se i markice s ekološkim znakom Hrvatske kao preduvjet za izlazak na tržište ekoproizvoda te bi se osiguralo tržište, kao važan preduvjet svake proizvodnje, a u suradnji sa zainteresiranim lancima trgovina, restoranima i hotelima, napominje Šimpraga.
Kaže kako je siguran da će ekološka janjetina biti jedan od onih hrvatskih proizvoda koji će u kratkom razdoblju potaknuti mnogo sadašnjih konvencionalnih uzgajivača da prijeđu na ekološki način proizvodnje. Time bi se, dodaje, potaknuo brži razvoj ovčarstva, a time stočarstva i poljoprivrede, odnosno ukupnoga gospodarstva toga kraja, te bi se legalizirala ovčarska proizvodnja, koja je u velikoj mjeri neregistrirana i izvan kontrole. Legalizacija te proizvodnje popunila bi proračun lokalne zajednice i državni proračun, smatra Šimpraga. Također bi se, kaže, ustalila ponuda eko-janjetine na domaćem tržištu, što bi omogućilo i stalnu ponudu restorana visoke klase i hotela inozemnim gostima tijekom turističke sezone. Osim toga, posebno bi bilo važno i dobivanje prepoznatljivoga hrvatskog proizvoda na inozemnom tržištu. Samo Velika Britanija na godinu uveze eko-mesa u vrijednosti oko 20 milijuna funti, a planirani godišnji rast do 2010. godine iznosi 25-30 posto, kaže Šimpraga (podaci FAO-a). Podsjeća da su tijekom 2007. godine svi uzgajivači (njih šestorica) stekli uvjete za dobivanje eko-znaka, a sedmorica su ih to i realizirali. Širenje te proizvodnje planira se kroz realizaciju nacionalnog >Programa razvoja ekološkog ovčarstva i kozarstva na krškim područjima Hrvatske<. Cilj programa je u idućih pet godina proizvesti 30.000 grla ekoloških ovaca i koza.

Ivan Smirčić

Vjesnik

18. prosinca 2007.
Kraš se širi na tržište istočne Europe
ZAGREB - Predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević rekao je u ponedjeljak u Zagrebu da Kraš planira u 2008. godini širenje na tržište Srbije, BiH, Albanije, Bugarske i Rusije. Vidošević je rekao da je rusko tržište konsolidrano, no da vjeruje da će se naći prostora i za Kraš. Najavio je i da u daljnjoj budućnosti Kraš planira razvoj u smjeru proizvodnje organske hrane. Vidošević je poslovnu 2007. ocijenio dobrom godinom za tvrtku, ali u iznimno teškim uvjetima.
Na domaćem tržištu Kraš namjerava zadržati lidersku poziciju, iako će to, kaže Vidošević, biti vrlo teško s obzirom na konkurenciju.
Vidošević je rekao da su cijene hrane rasle na svjetskom tržištu a rasti će i dalje, no nada se da porast cijena Kraševih proizvoda neće biti velik. [I.Kekez], Vjesnik

18. prosinca 2007.
Vikendima u Zadru i do 60 aviona dnevno
Zrakoplovne kompanije Ryanair i Germanwings ove su godine donijele povećanje prometa od oko 80 posto
Zračna luka Zadar, na temelju ovogodišnjega prometa koji je osamdesetak posto veći nego prošle godine, u sljedećoj godini očekuje povećanje putničkoga prometa za još oko 40 posto. Niskotarifne kompanije Ryanair, Germanwings i Sky Europe, čiji zrakoplovi od lani lete u Zadar, donijeli su povećanje prometa iznad svih očekivanja.
Vikendima je promet bio najveći, znalo je sletjeti po 60 zrakoplova koji su dovezli i do 2100 putnika. Ryanair je iz Londona i obrnuto letio po triput tjedno, a Germanwings je dovozio putnike iz Njemačke. Uz te kompanije, dva međunarodna čartera Dubrovnik Airlinesa dovozili su subotom putnike iz Marseillesa i Liona.
Zahvaljujući tim novouspostavljenim linijama u Zadar je prošloga ljeta došlo najviše francuskih, njemačkih i britanskih turista.
Ryanair ponovno počinje letjeti 2. travnja, no dogodine osim linije za London tri- put tjedno, uvodi i liniju za Dublin dvaput tjedno.
Germanwingsove linije za Köln i Stuttgart održavat će se također triput tjedno, za razliku od ove godine kad su letjeli dvaput tjedno.
Sukladno povećanju prometa ulaže se i u aerodromsku infrastrukturu. Sagradit će se i VIP-terminal, koji će biti prvi u nekoj od zračnih luka u Hrvatskoj. Terminal će se prostirati na 400 metara četvornih sadašnjeg skladišta i ureda cargo službe i trebao bi biti završen do 1. svibnja sljedeće godine, a produžit će se i pista.
Zračna luka planira i druge poslove u cilju poboljšanja svojih usluga: zgrada putničkoga terminala za odlazak putnika proširit će se za 200 metara četvornih, parkirališni prostor dobit će još 300 mjesta, a proširit će se i obnoviti aerodromski restoran. Luka će do početka sljedeće sezone nabaviti i teško vatrogasno vozilo, vrijedno četiri milijuna kuna.
Zbog otkazivanja gotovo svih međunarodnih letova Croatia Airlinesa, Zračna luka Zadar je posljednjih godina poslovala loše. Dolaskom niskobudžetnih aviokompanija započeo je njezin oporavak. U 2006. godini, primjerice, imala je pad u poslovanju za čak 28 posto, jer je prevezeno samo 58.659 putnika, da bi u prvih devet mjeseci ove godine promet porastao na više od 100.000 putnika. Ljubica Ivićev-Balen, Vjesnik

17. prosinca 2007.
MEGAVATI IZ PROPELERA ŠIRI SE BIZNIS S VJETROELEKTRANAMA
Lika puna čiste struje
U Prostornom planu Zadarske županije predviđene su velike površine na kojima je moguća gradnja vjetroelektrana. Već iskorištena lokacija Ravne iznad Paga, prvi vjetropark u Hrvatskoj, izgleda prema predviđenim površinama kao mala krpica prema oceanu. Ucrtane su površine na kojima je moguće postavljanje vjetrenjača za proizvodnju struje od Donjeg Karina do Kule Atlagića, od Kruševa preko Zelengrada do Rodaljica, pa od Jasenica do Obrovca.

17. prosinca 2007.
BRANA MORU PROJEKT HRVATSKIH VODA NA UŠĆU NERETVE
Pijeskom čuvaju zemlju od opasnog zaslanjenja
Stručnjaci za vodno gospodarstvo ističu da slana voda Neretvom dolazi čak do Kule Norinske, bez obzira na hidrološke prilike i visinu vodostaja
piše Stanislav Soldo
Na ušću Neretve započeo je projekt obrane od zaslanjenja. Riječ je o prvoj fazi radova koja podrazumijeva pojačavanje postojećeg nasipa dodatnim količinama pijeska, koji se refulra specijalnim strojem, takozvanim sisavcem. Ukupna vrijednost radova, čiji su investitor Hrvatske vode, procijenjena je na oko dva milijuna kuna. Inače, zbog sustavnog ulijevanja mora u Neretvu te smanjenja dotoka slatke vode ugrožena je intenzivna poljoprivredna proizvodnja u donjem Poneretvlju.
Izgradnjom novih te rekonstrukcijom postojećih vodnogospodarskih objekata zaustavilo bi se daljnje zaslanjivanje i devastacija tla u dolini Neretve, što je jedan od najvećih problema i zapreka intenzivnom razvoju poljoprivredne proizvodnje na tom području.
Naime, zbog višegodišnjeg neodržavanja hidromelioracijskog sustava, more prodire u kanale i vodotokove, pa se takvom slanom vodom ne mogu navodnjavati poljoprivredne kulture. Posebno je problem izražen tijekom ljetnih mjeseci, kada je smanjen dotok slatke vode, a more se plimom i osekom miješa sa slatkim podzemnim vodama.

Ugoženi su i trajni nasadi mandarina

- Korištenje do sada izgrađenih sustava za navodnjavanje realno predstavlja opasnost od zaslanjenja tla, što u konačnici može rezultirati gubitkom poljoprivrednih površina - upozorava Joško Erceg, voditelj vodnogospodarske ispostave Hrvatskih voda u Opuzenu.
Istraživanja na terenu potvrdila su da je zbog prodiranja morske vode u podzemne vodotokove i kanale za natapanje intenzivna poljoprivredna proizvodnja u dolini Neretve postala ugrožena. Stručnjaci za vodno gospodarstvo ističu da slana voda Neretvom dolazi čak do Kule Norinske, bez obzira na hidrološke prilike i visinu vodostaja. Osim toga, zbog neodržavanja melioriranog sustava ugrožene su poljoprivredne površine i trajni nasadi mandarina, pa bi kompletno područje nedaleko od ušća Neretve ponovno moglo postati slana močvara. Slobodna Dalmacija

17. prosinca 2007.
Najbolja poduzetnička ideja Osječke županije je korektivna sadilica
Edi Musser pobijedio u konkurenciji 51 pristigle ideje koju je bodovalo povjerenstvo sastavljeno od 21 člana
Najbolja poduzetnička ideja Osječko-baranjske županije ove je godine "sinula" Edi Musseru iz Osijeka koji je osmislio proizvodnju korektivne sadilice i ostale poljoprivredne opreme bazirane na upravljanje PLC računalom za koju je nagrađen sa 30.000 kuna. Pobjedu je odnio u konkurenciji 51 pristigle ideje koju je bodovalo povjerenstvo sastavljeno od 21 člana. Završena je time potraga za najidejom, a koju je drugu godinu zaredom provela Osječko-baranjska županija uz pomoć još 16 sponzora (Žito d.o.o., Nexe d.d., Belišće d.d., Cesting d.o.o., Croatia osiguranje d.d., Erste & Steiermärkische Bank d.d., Gradnja d.o.o., Gravia d.o.o., Koncern Agram, Osijek-Koteks d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Saponia d.d., Slavonska banka d.d., Werkos d.o.o. i Zagrebačka banka d.d.) koji su osigurali ukupan fond novčanih nagrada u iznosu od 222.500 kuna dok je lani isti bio upola manji, svega 100.000 kuna. Drugonagrađena je Valpovčanka Vlasta Balković za ideju o slavonskom tartufu kojoj je osječko Žito d.o.o. Marka Pipunića osiguralo 27.500 kuna, dok je treće mjesto pripalo Lidiji Šmit iz Josipovca za privatni logopedski laboratorij

"Dar govora" koju je sa 25.000 kuna podržala našička Nexe grupa. Ostali sponzori sa po 10.000 kuna nagradili su preostalih 14 najbolje ocijenjenih poduzetničkih ideja pri čemu se osobito gledalo na originalnost, funkcionalnost, korist koju od toga može imati kupac, vještine i znanja poduzetnika, ali i na potencijalna tržišta nabave i prodaje te konkurenciju i moguće rizike. Istovremeno se bodovala i financijska opravdanost ulaganja kao i sama razrada poduzetničke ideje. "Ovo je jedan od značajnijih projekata poticanja poduzetništva, pokrenut 2006. godine radi stvaranja stimulativnoga okruženja za razvoj poduzetništva, kao i afirmaciju novih poduzetničkih ideja te poticanje poduzetnika početnika", objašnjava Krešimir Bubalo, osječko-baranjski župan. Osječko-baranjska županija ove je godine tragala za kreativnim "start up" poduzetnicima, ali i onim osobama koje tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva kroz stvaranje novih proizvoda, odnosno usluga koje se mogu ponuditi tržištu. U prošlogodišnjoj konkurenciji 64 pristigle prijave prvu nagradu u visini od 15.000 kuna odnijela je ideja "Kopačevo kao nova turistička atrakcija" Tajane Lučić i Mirjane Šakić. Prema predstavljenoj zamisli, u Kopačevu, mjestu nadomak Parka prirode Kopački rit, do kojega bi vodila poučna staza, razvijao bi se robinzonski turizam, ekološki team building te biciklizam. U središtu sela, prema ideji dua Lučić-Šakić, sagradio bi se središnji objekt u kojemu bi se prodavali suveniri, kolači i ostali proizvodi, a koje bi pravili sami mještani, dok bi se uokolo njega postavile drvene kućice za smještaj turista. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

14. prosinca 2007.
Zlatne kune MIAB-u, Jollyju, Knaufu i Jadranskoj banci
Gospodarsko vijeće Županijske komore Šibenik dodijelilo priznanja najboljim tvrtkama u 2006. godini
Gospodarsko vijeće Županijske komore Šibenik dodijelilo je priznanja Zlatna kuna najuspješnijim županijskim poduzećima u prošloj godini. U kategoriji malih poduzeća Zlatna kuna dodijeljena je tvrtki MIAB Šibenik, u kategoriji srednjih poduzeća najbolja je bila tvrtka KNAUF, Kosovo, Knin, u kategoriji velikih poduzeća plaketu je dobio JOLLY-JBS iz Drniša. Iznimno je ove godine Zlatna plaketa pripala i šibenskoj Jadranskoj banci zbog posebnih zasluga u županijskom gospodarstvu. Uz Hrvatsku poštansku banku, Jadranska banka jedina je hrvatska banka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu. Nakon prezentacije najuspješnijih tvrtki u prošloj godin,i uručena su im priznanja. Tvrtka MIAB u vlasništvu Mate i Ankice Burić bavi se projektiranjem, montažom, proizvodnjom i zastupanjem inozemnih tvrtki. Registrirana je 1991. godine i od tada bilježi kontinuirani rast. Posluju prema normama svjetskog tržišta prema ISO 9001 standardu. Partneri su inozemnim tvrtkama na hrvatskom tržištu kao što su Invensys (Mainecke, SPX), KSB i Aquatech. Ovo je treća Zlatna plaketa Hrvatske gospodarske komore MIAB-u kao najuspješnijem gospodarskom društvu u Šibensko-kninskoj županiji. Za doprinos na promicanju hrvatskog gospodarstva, kao i na iznimnim postignućima, MIAB je dobio Zlatnu plaketu za 1999. i 2001. godinu. Knauf grupa je svjetski proizvođač gipsanih građevinskih materijala i izolacija s godišnjim prometom od 2,5 milijarde eura. Knauf ima proizvodne pogone u Europi, Aziji, SAD-u i u Južnoj Americi. Knauf Hrvatska osnovan je 1993. godine u Zagrebu kao komercijalno tehničko predstavništvo nadležno za hrvatsko tržište. Godine 1997. Knauf kupuje od Fonda za privatizaciju manjinski udio poduzeća Kningips kod Knina, a kasnije i ostatak dionica do stopostotnog vlasništva poduzeća. Godine 2001. izvršeno je spajanje oba poduzeća i od tada Knauf u Hrvatskoj djeluje kao Knauf Knin, Kosovo s podružnicom u Zagrebu. Knauf je u potpunom vlasništvu obitelji Knauf sa sjedištem u Iphofenu u Njemačkoj gdje Knauf posluje od 1932. godine.

Osnivač Knauf u Hrvatskoj je Knauf Ges.m.b.H. sa sjedištem u Austriji, koje je osnovano 1970. godine. U listopadu 2004. s radom je započela tvornica u Kninu koja uz hrvatsko opskrbljuje i tržišta susjednih zemalja. U suradnji s poduzećem Lasselsberger Knauf u Hrvatskoj proizvodi potpuni asortiman visokokvalitetnih žbuka za unutarnje i vanjske radove. Tvornica za proizvodnju žbuka nalazi se u Đurđevcu. Tvrtka Jolly JBS Josipa Stojanovića broji 24 trgovine, 16 marketa, pet supermarketa i tri trgovačka centra, te zapošljava više od četiristo radnika. Članica je trgovačke grupacije CBA. Osnovana je 1989. godine u Drnišu, gdje je otvorena i prva maloprodaja. Bio je to prvi privatni maloprodajni objekt u Drnišu, a drugi u Šibensko-kninskoj županiji. Za vrijeme rata, tvrtka se seli u Šibenik gdje 1992. godine otvara Market Jolly Šibenik. U idućih sedam godina Jolly je izrastao u najveću veleprodaju u Šibenskoj županiji, a postaje i ekskluzivni distributer za Panonsku pivovaru i Badel. 2001. godine, zajedno sa još deset maloprodajnih lanaca ulazi u CBA. Jadranska banka Šibenik snažna je financijska ustanova duge tradicije u bankarskom sektoru. Uslugama Banke u 19 poslovnica koristi se više od 80 tisuća građana i 3,5 tisuća pravnih osoba i obrtnika. Banka je osnovana 1957. pod nazivom Komunalna banka Šibenik. Od 1989. djeluje kao Jadranska banka dioničko društvo. Zapošljava 220 djelatnika. Gotovo da nije bilo istaknutijeg investicijskog projekta u Županiji u čijoj realizaciji Banka nije sudjelovala.

13. prosinca 2007.
Skupština Hrvatske gospodarske komore
Hrvatska gospodarska komora održat će se sjednicu Skupštine. Na sjednici će biti riječi o kretanjima u hrvatskom gospodarstvu u 2007. godini, a bit će održana i prezentacija Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja u 2008. godini".

Bit će riječi o Planu rada HGK za 2008., Prijedlogu Odluke o financiranju HGK u 2008, te Prijedlogu Financijskog plana HGK za 2008. Također, raspravljat će se i o Prijedlogu Odluke o raspisivanju izbora, kriterijima i načinu izbora članova Skupštine HGK i Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Istom će prigodom biti objavljene presude Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. HRT

13. prosinca 2007.
Novi logo ACTE-a prema Varteksovom prijedlogu
VARAŽDIN - Tekstilna kompanija Varteks i Agencija Palete - kreativni studio pobijedili su na natječaju za izradu novog vizualnog identiteta Udruženja tekstilnih gradova Europe (ACTE).
Na natječaj za novo lice ACTE-a bilo je prijavljeno 26 prijedloga iz najvećih europskih zemalja, prijestolnica tekstilne industrije, poput Španjolske, Italije i Francuske, a Glavna skupština ACTE-a od ukupno 23 glasa, 17 je dodijelila Hrvatskoj, odnosno Varteksu i Varaždinu, koji je jedini grad izvan EU-a u ACTE-u.
>Ovaj je uspjeh važan i za pozicioniranje cjelokupne hrvatske tekstilne industrije u Europi. To je samo jedan od zajedničkih projekata Varteksa i Varaždina, a pred nama je i suradnja na izradi projekata vezanih uz restrukturiranje tekstilne industrije<, rekao je novinarima u srijedu predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec. Napomenuo je i da u grani koja ima tešku prošlost i tmurnu sadašnjost, prihvaćanje ovakvog idejnog rješenja, lika koji ide naprijed, šalje poruku da tekstil ima bolju budućnost.
Uspjehom Varteksa zadovoljan je i gradonačelnik Ivan Čehok, koji istaknuo da su upravo Grad i Varteks potaknuli stvaranje strategije razvoja tekstilne industrije, koja će se temeljiti na regionalnim operativnim planovima.
>Mi već radimo na regionalnom programu, a namjera nam je da Varaždin ne bude samo središte tekstilne, nego i modne industrije<, rekao je Čehok. [Mihaela Zagoršćak], Vjesnik

13. prosinca 2007.
Splitska tvrtka SMS postala punoljetna
SMS prehrambena industrija obilježila je danas 18 godina poslovanja, objavili su iz te tvrtke.
Splitska tvrtka dnevno preradi 70.000 kilograma raznih probranih i kvalitetnih sirovina, a iz tvornice u Trilju proizvodi odlaze na čak 2300 prodajnih mjesta i izvoze se u 16 zemalja.

Gledano unatrag, SMS je do sada zasadio 353.043 sadnice maslina iz kojih dobiva ulje vrhunske kvalitete i 54.090 sadnica smokava za džemove.

U proteklih 18 godina SMS je proizveo 4.806.000 litara maslinova ulja, 500.000 kilograma paste od maslina, 2.700.000 kg samih maslina, 1.650.000 kilograma džema i 5.400.000 kilograma ribe.

Delikatesni proizvodi napunili su preko 40 milijuna staklenki i više od 10 milijuna boca, navodi se u priopćenju.

12. prosinca 2007.
PODUZETNIK
Dražen Krolo vodi 150 zaposlenih u desetak različitih projekata
Ražanj od kroma prodaje cijelom svijetu
On je dosad, kao inovator, izradio puno strojeva prema svojim nacrtima. Realizaciju svih njegovih projekata poticajnim mjerama podupire država Nedjeljko MUSULIN
Za Dražena Krolu ističu kako je jedan od uspješnijih poduzetnika, ne samo u Gradu Kaštelima i Splitskodalmatinskoj županiji, te da ima oko 150 zaposlenih u gotovo desetak projekata, odnosno programa objedinjenih u tvrtki >Krolo dom<.

Najnoviji izum

Riječ je o proizvodnoj tvrtki, koja se bavi građevinarstvom, održavanjem splitske zračne luke u Resniku, inovacijama, odnedavno i uzgojem vinove loze, a dogodine će krenuti i s podrumarstvom.

Najnoviji izum Dražena Krole je ražanj s gradelama od kroma, otporan na koroziju. Riječ je o nesvakidašnjem proizvodu koji je pronašao svoje mjesto na domaćem i inozemnom tržištu (BiH, Crna Gora, Italija, Francuska, Njemačka, Austrija, Švicarska, SAD, Kanada, Dubai.). Godišnja proizvodnja ražnjeva je oko 1200 komada. Cijena jednog ražnja je 1600, a gradela 800 kuna. Kupuju se u kompletu i pojedinačno, a u tvornici >Maiestas< ih ne mogu proizvesti koliko su traženi. Zato se proizvodnja ražnjeva s gradelama svakim danom sve više širi, zapošljavaju se stručnjaci, otvaraju novi pogoni, poput onog u Strmendocu pokraj Trilja, u rodnom mjestu Dražena Krole, koji se iz Kaštela vratio svojim korijenima. To nam je i sam potvrdio, pokazavši nam nedavno izgrađenu kuću u zaseoku Krolo, a ispod nje i svoj novi vinograd s petnaestak tisuća loza zasađenih prije tri godine. Pokazao nam je i strmendočki pogon u kojem smo ga zatekli kako na stroju izrađuje novi ražanj s gradelama.

Osuvremenjivanje proizvodnje

>Baš na ovom tokarskom stroju radimo gotovo sve dijelove ražnja s gradelama. Uskoro ćemo kupiti i u ovom pogonu postaviti nove, suvremenije strojeve, jer moramo ubrzati i proširiti proizvodnju ražnjeva i gradela kako bismo udovoljili potrebama tržišta. Ražanj s gradelama radimo iz zadovoljstva, a u početku je to bilo iz hobija. Lagan je, praktičan, prenosiv, a pokreće ga unutarnji motor na baterijski pogon (tri male baterije jačine 1,5 volta, odnosno amerikan-baterije).

Snagom tih baterija ražanj se vrti najmanje pet do šest sati pod punim opterećenjem, ali i oko 20 sati ako se koriste malo kvalitetnije baterije. Inače, na ražnju se mogu peći janjci, odojci, brački vitarac, kobasice, sve vrste mesa i ribe, a zbog svoje praktičnosti za taj su proizvod, baš kao i za gradele, zainteresirani i kupci u brdsko-planinskim i pustinjskim predjelima na svim kontinentima<, objašnjava Dražen Krolo. On je dosad, kao inovator, izradio puno strojeva prema svojim nacrtima. Sam ih popravlja i održava, a naglašava da svi strojevi funkcioniraju. Realizaciju svih njegovih projekata poticajnim mjerama podupire država, a kreditima ga prati Splitska banka. Vjesnik

Najnoviji izum

Riječ je o proizvodnoj tvrtki, koja se bavi građevinarstvom, održavanjem splitske zračne luke u Resniku, inovacijama, odnedavno i uzgojem vinove loze, a dogodine će krenuti i s podrumarstvom.

Osuvremenjivanje proizvodnje

12. prosinca 2007.
VINARSTVO Udruženi vinari juga krenuli u osvajanje vinskih karata
Proizvod dostojan svake trpeze
Iako Dubrovačko-neretvanska županija ima najviše zaštićenih vrhunskih i kvalitetnih vina, vinske su karte nerijetko bez domaćeg proizvoda, a dobar dio restorana bez sommeliera

Katica CIKOJA

Katica CIKOJA

Što je zajedničko mađarskoj pokrajini Vilany i Dubrovačkoneretvanskoj županiji? Iako će odgovor zvučati pomalo nevjerojatno, riječ je o - vinu. U Mađarsku će se, naime, u travnju 2008. zaputiti gospodarstvenici s hrvatskog juga, u prvom redu vinari, kako bi se zajedno s ovdašnjom Gospodarskom komorom uvjerili što su i na koji način izveli Mađari da svoju, u bivšem (socijalističkom) sustavu zapuštenu, poljoprivredu i vinarstvo izdignu na zavidnu razinu.

Dani otvorenih podruma

S druge strane, iako se vinogradari i vinari hrvatskog juga imaju čime ponositi, jer riječ je o županiji s najviše zaštićenih vrhunskih i valitetnih vina, sve to očito nije dovoljno da dobar dio domaćih ugostitelja i hotelijera na vinske karte uvrsti i domaći proizvod. Zato su, nezadovoljni plasmanom svog proizvoda na domaćem tržištu, krenuli u agresivniju promidžbu. Po uzoru na neke europske zemlje, na primjer vinorodnu Francusku, odlučili su se na zajednički nastup, prvi već u četvrtak 13. prosinca, kada će pelješki vinari gostima, građanima i potencijalnim partnerima otvoriti svoje podrume i (besplatno) im ponuditi svoje vrhunske proizvode.

Polovica prosinca, naime, vrijeme je mirovanja turističke sezone, no istodobno i vrijeme kada su na jugu još uvijek nazočni touroperatori i poslovni ljudi, pa je pravi trenutak za sklapanje poslova vezanih uz plasman proizvoda, odnosno uvrštavanje u kataloge za iduću sezonu. S tim su se složili tamošnji poznati vinari Jozo Rabušić, Mato Violić-Matuško, Božo Martinović, Frano Miloš... Veliki trud i finalno znanje proizvođača, ali i napredna tehnologija koja može pratiti svjetske trendove, tako će biti dostupna uvidu znatiželjnika i stručnjaka u poznatim pelješkim vinarijama Miloš, PZ Putnikovići, Grgić, Matuško, te Dingač, Bartulović, Jurišić i Roso. Štoviše, vinari potpomognuti Županijskom gospodarskom komorom, odlučni u namjeri da razdoblje mladoga vina iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri, započeli su niz edukativnih programa, prije svega onih namijenjenih obuci sommeliera. Nezamislivo je, a to je na žalost stvarnost, da dio zaposleničkog tima nekih od prestižnih restorana nisu i sommelieri, kaže i Matuško s Pelješca i Martinović iz Konavala, područja koje je iduće na redu za dane otvorenih podruma.

Dubrovačko-neretvanska županija, naime, obuhvaća šest vinogorja podregije srednja i južna Dalmacija -Konavle, Pelješac, Korčula, Lastovo, Mljet i Neretva. I svako će od njih na istovjetan način na kušnju ponuditi plod prirode i truda generacija vinogradara i vinara, o kojoj iz prve ruke govori stručna suradnica u Gospodarskoj komori Sanda Desnica.

Odraz kulture i tradicije

>Zasigurno se ni na jednom ovako skučenom prostoru ne proizvodi toliko iznimnih vina od najboljih plavaca Hrvatske, Pošipa kao možda najboljeg primorskog bijelog vina ili zanosne Malvazije. Toga trebamo biti svjesni svi skupa, bilo da smo proizvođači koji ponosno nude svoj proizvod ili smo potrošači, pa uživamo u vinu našeg kraja. Ili smo pak gostitelji koji će ponuditi ono što gost traži, a to je vino kao odraz kulture i tradicije sredine u koju je došao, koju želi upoznati, zapamtiti i možda je ponovno posjetiti<, ističe Sanda Desnica. Pelješko vinogorje je, naime, najznačajnije i najpoznatije vinogorje Dubrovačko- neretvanske županije, ali i šire. Zasađenih vinograda je na površini od oko 950 hektara od čega oko 90 posto pod sortom plavac mali, a oko 40 proizvođača može se pohvaliti s 54 kvalitetna i čak 34 vrhunska vina. Sinonim pelješkog vinogorja je sorta plavac mali, ujedno najkvalitetnija autohtona sorta Dalmacije, dok je Dingač prvo hrvatsko vrhunsko vino zaštićeno još 1960. godine. Osim Dingača i Postupa, koji je idući značajan vinogradarski položaj s oko 60 hektara vinograda na južnim padinama Pelješca, na poluotoku postoji i niz površinom manjih, ali iznimnih položaja s kojih plavac postiže razinu vrhunskog vina, dok od bijelih sorta vrhunsku kvalitetu doseže sorta maraština, zvana rukatac. Pelješac, međutim, kako kaže Sanda Desnica, osim vrhunskih vina nudi također i niz kvalitetnih vina tehnološki dotjeranih i spremnih braniti ime Pelješca - za svakom trpezom. Ne sumnjamo, u travnju i za mađarskom.

Vjesnik

11. prosinca 2007.
BRAČ
Uz skup o održivom ruralnom razvoju
Budućnost je u maslinama i siru, savjetuju Francuzi
SUPETAR - Kako bi se ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao odraziti na život na Braču? Mogu li se Bračani okupiti oko jednoga zajedničkog projekta održivog razvitka koji bi bio financiran iz fondova EU-a?
Neka su to od pitanja na koja se pokušalo odgovoriti u Supetru na Braču na skupu pod nazivom >Održivi ruralni razvoj otoka Brača<, koji je upriličilo Društvo Bračana.

Skup je bio prigoda za predstavljanje pilot-projekta koji se na temu održivog ruralnog razvoja, u sklopu francusko-hrvatskoga bilateralnog akcijskog plana na području poljoprivrede za 2007., odvija ne Braču. Predavanje u Supetru održale su Hélene Wehrlin-Crozet, voditeljica projekta, i Tatiana de Koubé, tehnička savjetnica pri hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede.

Naime, prema metodologiji novog pristupa >Leadera < izrađuje se projekt seoskog razvoja, na lokalnoj razini.

Na zahtjev Društva Bračana, nevladine organizacije koja želi raditi na održivom razvoju otoka, izrađivači plana već su dvaput boravili na Braču. Ta akcija, koja će se nastaviti i u iduće dvije godine, počela je 27. veljače 2007. Potom se devetero stručnjaka, od 11. do 20. svibnja ove godine, sastalo s gradonačelnicima s Brača, poljoprivrednicima, predsjednicima zadruga za uzgoj maslina i vinogradarstvo, predstavnicima poljoprivrednih udruga kao i s odgovornim osobama iz turizma, vodoprivrede i ribarima.

Želju za sudjelovanje i davanje financijske potpore projektu seoskog razvoja Brača iskazala je i Županija.

Za boravka na terenu u svibnju Francuzi su zaključili da je važno organizirati sustav za proizvodnju i eksploataciju maslina te brendirati i ozakoniti proizvodnju sira u domaćinstvima. U ovoj, drugoj fazi, očekuju se stručnjaci iz skupine za lokalnu akciju Rimske zemlje u Kataloniji, koja je uključila problematiku kulture maslina u svoj program >Leader +<. [I. Dragičević], Vjesnik

11. prosinca 2007.
Ante Grabovac podiže vinograd u Planom pokraj Trogira
Imotski vinar namjerava sagraditi vinariju uz podršku Trogira, a investicija se procjenjuje na 6 mil. kuna
Koncem idućeg mjeseca poznati vinar Ante Grabovac, vlasnik vinarije Grabovac iz Prološca, kreće sa sadnjom prvih trsova vinove loze u Planom kod Trogira. Na trinaest i pol hektara zemlje zasadit će sto tisuća trsova u sklopu svojeg projekta Vinski grad Trogir. "U prvoj fazi sadit ću autohtone sorte Plavac mali i Kaštelanski crljenak, a u drugoj fazi u planu je sadnja Pošipa bijelog. Kaštelanski crljenak je stara, gotovo zaboravljena hrvatska sorta koja u posljednje vrijeme zaokuplja domaću i stranu vinogradarsku javnost jer je utvrđeno da Kaštelanski crljenak i američka sorta Zinfandel imaju jednak genetski profil, odnosno da je riječ o istoj sorti vina što je pomoglo u rješavanju misterija njezina podrijetla. Imotski vinar, naime, namjerava sagraditi vinariju u Planom uz podršku grada Trogira i županije Splitsko-dalmatinske, a investicija se procjenjuje na pet do šest milijuna kuna, od čega država osigurava tridesetak posto od ukupne investicije kroz poticaje i povrat kapitalnih ulaganja. Prema podatcima o financiranju vinograda, ova godina je bila najisplativija godina za ulaganje u vinogradarstvo do danas. Država, naime, za svaki hektar podignutog vinograda daje 33.600 kuna poticaja, odnosno 45.400 kuna na težim terenima koji su pretežito u Dalmaciji. Uz to država daje i 2500 kuna godišnje po hektaru postojećeg vinograda, odnosno 3340 na težim terenima te još dvije kune po sadnici vinove loze. Hrvatska banka za obnovu i razvitak uz garanciju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo daje kredit uz kamatu od četiri posto i poček od dvije godine, a na rok od 10 godina. Za hektar se dobije 200 tisuća kuna, što je otprilike cijena podizanja jednog hektara, bez zemljišta, dakle priprema, sadnja i njega do roda, odnosno dvije godine. Vinarija Grabovac - Provin najstarija je privatna vinarija na području Imotske krajine. Osim prodaje nagrađivanih vina, rakije i prvog dalmatinskog pjenušca, moguće je u podrumima vinarije uz prethodnu najavu organizirati i degustacije vina, kao i ručak s domaćim specijalitetima.

Prvo priznanje za svoja vina obitelj Grabovac dobila je još 1812. godine od Napoleonovih vlasti. Vinarija Grabovac nudi pet različitih vina: crna vina Modro jezero barrique i Modro jezero, bijela vina Sivi pinot i Kujundžušu i rose vino Crveno jezero. Obitelj Grabovac proizvodi i prvi dalmatinski pjenušac Grabovac, te dvije vrste rakije: lozu i travaricu. Vinogradi obitelji Grabovac smješteni su u sjeverozapadnom djelu Imotskog polja, u Prološcu na nekim od najboljih položaja u imotskom vinogorju. Prelaskom na tržišno gospodarstvo obitelj se 1992. počinje i profesionalno baviti vinarstvom i vinogradarstvom. Početkom devedesetih zasađeno je prvih šest hektara novih vinograda te je sagrađen novi i moderno opremljeni podrum. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, na kraju prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 14.990 hektara vinograda sa 70,784.430 rodnih trsova i 15.591 proizvođač. U Splitsko-dalmatinskoj županiji evidentirano je više od tri tisuće prozivođača vina i 1500 površine hektara vinograda na području županije. U primorskoj Hrvatskoj, u kojoj je i Dalmatinska zagora, registrirano je 7903 ha vinogradarskih površina i 10.813 proizvođača, dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj registrirano 4778 proizvođača.

Udio kvalitetnih vina 55 posto

U prošloj godini u promet je stavljeno oko 700 tisuća hektolitara vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Od toga je udio kvalitetnih vina iznosio 55 posto, stolnih 36 posto, vrhunskih 4 posto, a vinski i voćni ocat sudjeluje u ukupnom prometu sa 4 posto udjela. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina na dan 31. prosinca 2006. godine u Hrvatskoj je imalo 605 proizvođača s ukupno 1711 zaštićenih vina. (www.poslovni.hr)

7. prosinca 2007.
Hrvatska vodeća u svijetu po uzgoju lipicanaca
U Hrvatskoj je oko 1200 grla, od ukupno 6000 lipicanaca u svijetu
ZAGREB - Prvi hrvatski simpozij o lipicancima održat će se 8. prosinca u Đakovu, gdje se nalazi i Državna ergela te pasmine konja.
Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija Mato Čačić, inače voditelj uzgojnog programa konjogojstva u Hrvatskom stočarskom centru, kaže da se u Đakovu već 200 godina organizirano uzgaja lipicanska pasmina konja, dok pastuharna postoji 60 godina.
Osim toga, u Hrvatskoj je najviše konja te pasmine. Riječ je o oko 1200 grla, od ukupno 6000 koliko ih na svijetu ima.
Čačić napominje da, budući da smo vodeća zemlja u uzgoju lipicanaca u svijetu, želja je struke da ovaj simpozij postane tradicionalan sa što većim brojem domaćih i stranih predavača, ali i sudjelovanjem što većeg broja uzgajivača konja.
Na prvom simpoziju o lipicanskoj pasmini sudjelovat će stručnjaci iz Austrije, Njemačke, Slovenije, Srbije i Mađarske.
Čačić ističe da je ova godina vrlo značajna za domaći uzgoj lipicanaca, jer je nakon punih 16 godina izgnanstva vraćeno 66 konja iz Srbije u Lipik, a objavljeno je i prvo izdanje matične knjige lipicanaca zemaljskog uzgoja Hrvatske.
>Nakon donošenja odluke kojom će ergela Lipik dobiti status državne ergele, Hrvatska će u Međunarodnom udruženju uzgajivača lipicanske pasmine (LIF) biti zastupljena s tri glasa<, zaključuje Čačić. [M. P.]

7. prosinca 2007.
Prva votka hrvatske proizvodnje Akvinta na sajmu u Dubaiju
Ovaj ekskluzivni sajam okupio je više od 150 poznatih robnih marki pretežno orijentiranih na Duty Free prodaju
Prva hrvatska luksuzna votka Akvinta bila je jedini predstavnik Hrvatske na jučer završenom petom sajmu luksuznih maloprodajnih proizvoda pod nazivom Middle East Exclusive, koji se održavao od 4. do 6. prosinca u Dubai World Trade centru. Ovaj ekskluzivni sajam okupio je više od 150 poznatih robnih marki pretežno orijentiranih na Duty Free prodaju. Sa 4 posto udjela u 25 milijardi vrijednoj Duty Free trgovini, Bliski istok smatra se najdinamičnijom i najuspješnijom regijom u toj industriji. Upravo iz tog razloga brojni izlagači luksuznog nakita, cigara, satova, vrhunskih pića i različitih luksuznih modnih dodataka pokušavaju ući u svijet Duty Free trgovine upravo putem Middle East Exclusive sajma. Dubai Duty Free jedan je od najvećih u svijetu, s godišnjim profitom većim od 712 milijuna američkih dolara. Vrlo atraktivan izložbeni štand Akvinta votke i ovoga je puta okupio brojne posjetitelje, koji su bili oduševljeni Akvinta koktelima. Osim hrvatskog predstavnika Akvinte, na sajmu su bili i poznati svjetski brendovi kao što su Balenciaga, Ducati, Chanel, Lacoste, Guy Laroche, Gauloises, Gitanes, Iceberg, Warsteiner i mnogi drugi. Tijekom sajma održana je glamurozna večera u Jumeirah Beach Hotelu, na kojoj su se izlagači i uzvanici zabavljali uz Akvinta votku. Ta votka prva je hrvatska luksuzna votka, a proizvodi se u novom proizvodnom pogonu tvrtke Adriatic Distillers u sklopu tvornice Imota, u Prološcu Donjem pokraj Imotskog. Suradnja tvrtki Adriatic Distillers u vlasništvu Dmitrija Željeznjaka i Imote započela je sredinom prosinca 2005. potpisivanjem ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, a u rujnu prošle godine pokrenuta je proizvodnja prve hrvatke premium votke Akvinta. Za uspjeh "imotske" votke zaslužna je prvenstveno tehnologija proizvodnje te čista imotska voda koja je esencijalna za stvaranje votke, zatim čisti alkohol destiliran iz najkvalitetnije pšenice, jadranski zrak, talijansku, njemačku i američku tehnologiju te britanski dizajn, ali i jedinstvenu metodu petorostruke filtracije. Filtriranjem kroz pet prirodnih elemenata: ugljen, mramor, srebro, zlato i platinu. Ruski poduzetnik Dmitrij Željeznjak došao je u Split prije tri godine, a prema njegovoj vlastitoj procjeni, do sada je u Hrvatsku uložio oko 20 milijuna eura.

6. prosinca 2007.
Šest puta više struje do 2010. iz obnovljivih izvora
Veće korištenje obnovljivih izvora, za što Hrvatska ima velike potencijale, ujedno znači i povećanje domaćih energetskih kapaciteta
ZAGREB - U ukupnoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj energija iz obnovljivih izvora sudjeluje s manje od jedan posto, a cilj je do 2010. taj udjel povećati na 5,8 posto, rekao je u srijedu ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić. Govoreći na predstavljanju Cards projekta >Usklađivanje zakonodavstva iz područja obnovljivih izvora energije i označavanje energetske učinkovitosti<, koji s 500.000 eura financira Europska unija, ministar je istaknuo da danas, kada je pitanje energije pitanje svih pitanja u svakoj zemlji, obnovljivi izvori energije ne znače samo zaštitu okoliša i ispunjenje strogih uvjeta Protokola iz Kyota.
Ljetos su uvedeni državni poticaji za obnovljive izvore povećali su njihovu tržišnu konkurentnost i time snažno potaknuli njihov razvoj, posebno vjetroelektrana. Zato se do 2010. očekuje gradnja takvih izvora ukupne snage oko 400 megavata uz ulaganje od oko 500 milijuna eura. Ministarstvo godišnje hrvatskim tvrtkama kao potporu za proizvodnju opreme za obnovljive izvore daje 5,7 milijuna kuna.
Šef Izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert naglasio važnost prihvaćanja Protokola iz Kyota te da u budućnosti treba smanjiti potrošnju nafte i plina, kao i ovisnost o tim energentima. Ali ne samo većim korištenjem obnovljivih izvora nego i povećanjem učinkovitost korištenja energije. [Ž. Bukša), Vjesnik

6. prosinca 2007.
Iz Osijeka za Köln ili Bonn za 19 eura
Prvi letovi iz Osijeka za Köln/Bonn i natrag kreću 14. ožujka sljedeće godine. Zrakoplovi će letjeti svakog petka i nedjelje
Nakon dugogodišnje agonije, osječka zračna luka konačno uvodi redovne zračne linije, a prvi put u povijesti iz Osijeka će se moći letjeti i na međunarodnim linijama i to svakog tjedna prema njemačkoj zračnoj luci Köln/Bonn.
Prvi letovi iz Osijeka za Köln/Bonn i natrag kreću 14. ožujka sljedeće godine. Zrakoplovi će letjeti svakog petka i nedjelje u popodnevnim satima, a cijene karata bit će prihvatljive jer je riječ o njemačkoj niskotarifnoj zrakoplovnoj kompaniji Germanwings.
>Potpisali smo ugovor s Germanwingsom, koji će od Uskrsa uspostaviti dva leta tjedno iz Osijeka za Köln/Bonn. Karte se već sada mogu rezervirati i kupiti putem Interneta na web stranicama Germanwingsa<, zadovoljno je istaknula Blanka Strahonja, direktorica Zračne luke Osijek. Dodala je kako im je sljedeći cilj da upornošću i predanim radom povećaju frekvenciju letova na ovoj ruti te lansiraju i druge linije prema europskim gradovima.
Iz Osijeka će tako 14. ožujka prema Europi krenuti prvi zrakoplov >Airbus 319<, kapaciteta od 142 do 156 sjedala, a putnicima se za prvi let nudila jedinstvena prilika kupovine karata bez dodatnih troškova pristojbi zračnih luka i to po cijeni od samo 19 eura za jedan smjer. Neslužbeno doznajemo kako je svih 40 posto karata, koliko ih se nudilo bez plaćanja dodatnih pristojbi, već rezervirano i rasprodano!
Kako je poznato, osječka zračna luka posljednjih je godina poslovala ili na rubu rentabilnosti ili s gubicima. Letovi su bili rijetki jer domaći zrakoplovni prijevoznik Croatia airlines nije pokazao interes za uvođenje letova tijekom cijele godine, pa su iz Osijeka zrakoplovi letjeli samo tijekom dva ljetna mjeseca, jednom tjedno, prema Splitu i Dubrovniku.
I posljednja prepreka koja je sprječavala raniji dolazak niskotarifnih zrakoplovnih kompanija u Osijek, unatoč njihovom velikom interesu, uskoro će biti riješena.
Naime, Zračna luka bi uskoro trebala dobiti dugoočekivani sustav za precizni prilaz u uvjetima otežane vidljivosti ILS, koji je uništen tijekom Domovinskog rata. Započeli su pripremni radovi za njegovo postavljanje, a Hrvatska kontrola zračne plovidbe trebala bi ga postaviti do 1. travnja sljedeće godine.
>Köln/Bonn odličan je odabir jer tamo živi puno Hrvata kojima će ovo biti sjajna prilika za brz dolazak u domovinu, a vjerujemo da ćemo privući i brojne turiste iz Njemačke<, naglasila je Blanka Strahonja, zaključivši kako će uvođenje tih letova zasigurno osigurati turistički i gospodarski rast u ovoj regiji. Maja Sajler Garmaz, Vjesnik

6. prosinca 2007.
Uspjeh inovatora i poduzetnika iz Samobora
Proslavljeni samoborski inovator Nikola Petković koncem studenog osvojio je na međunarodnoj izložbi Eureka u Bruxellesu srebrno odličje za svoju ideju univerzalnog gradskog kanala s kompletnom komunalnom instalacijom na jednome mjestu. Na tom događanju u glavnom gradu Europske unije primio je orden viteza inovatorstva za dugogodišnji rad na inovacijama koji mu je uručio bruxelleski gradonačelnik. Samo ove godine, uz srebro u Bruxellesu, Petković je osvojio posebnu nagradu za životno djelo u Pittsburghu, zlato na BIS-u u Londonu, srebro u Kuala Lumpuru, brončano odličje na IENI u Nürnbergu i druga priznanja. Da njegovi izumi kao i umotvorine svih ostalih inovatora ne bi ostali samo na razini ideje, nužni su poduzetnici. U Samoboru susjednoj općini, odnosno odnedavna gradu, Svetoj Nedjelji, jučer su organizirani Prvi dani poduzetnika tog grada.

6. prosinca 2007.
Japanska tehnika dvadeset ključeva u pulskoj trikotaži Arena
Prema riječima direktorice Sonje Racan, u tvrtki je stvorena nova radna atmosfera i rezultati su ohrabrujući
Kada je prije 2,5 godine Ministarstvo gospodarstva s konzultantskom tvrtkom Deloitte krenulo u program "20 ključeva za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva kroz osnaživanje proizvodnje, poboljšanje kvalitete proizvodnje i usluga, smanjenje troškova, te zadržavanje zaposlenosti", kojeg je razvio Toyotin stručnjak Iwao Kobayashi, među pedesetak hrvatskih tvrtki koje su ušle u ovaj program našla se i pulska modna trikotaža Arena, s vrlo ambicioznom nakanom da vrati stari sjaj i mjesto koje je imala u svojoj branši do devedesetih godina kada je gubljenjem tržišta i općim poremećajem proizvodnje sve krenulo nizbrdo. Arena, koja upravo ulazi u 60. godišnjicu rada i svojevrememo je zapošljavala gotovo 1000 radnika, ubrzo se morala odreći svojih prepoznatljivih kreacija i radi golog preživljavanja tijekom rata i poslijeraća bila je prisiljena egzistenciju održavati lon poslovima za druge, inozemne tvrtke. Arena je oslabila, svela se na 150 radnika, strojevi su zastarjeli, tržišta je trebalo ponovno osvajati, ali želja za povratkom u društvo prepoznatljivih modnih linija ostala je kao nedosanjani san. Poticaj Ministarstva gospodarstva za uvođenjem projekta "20 ključeva" zato je za Arenu i njezine zaposlenike bio izazovan, ušli su u igru prije dvije i pol godine, a prvi javno vidljivi rezultat bio je nedavna dodjela prava korištenja znaka Hrvatska kvaliteta. Projekt je krenuo u travnju 2005. godine, tada ga je izradila tvrtka Benchmmarling uz početnu ocjenu 1,53. Uvode se ključevi 11 - za osiguranje kvalitete, 6 - Kaizen proces, 5 - brza izmjena alata i 9 - za održavanje strojeva i opreme, a krajem godine ključevi za planiranje proizvodnje 4, 8 i 16. Početna ocjena od 1,53 u 2006. godine penje se na ocjenu 2,18, dok je ocjena implementiranih ključeva, izrečena prilikom nedavne javne prezentacije provođenja cijelog programa 2,95. Među prvima je trebalo uvesti ključ 6 - Kaizen, zadužen za poboljšanje procesa proizvodnje, čija realizacija je permanentno i snimana i to na izradi kolekcije jesen - zima 07/08.

Postavljen željeni cilj bio je izraditi u 5 radnih dana 15 modela. Kroz posebne radionice određeni su svi koraci u procesu izrade klekcije, mjesta za poboljšanje, koraci u procesu izrade kolekcije od sajma prediva do nabave repromaterijala, a nakon toga krenula je izrada kreacija i realizacija i to uz svakojutarnje 15-minutne sastanke dizajnera i majstora. Sve radnje na izradi upisivale su se u radni list modela. Suradnja je išla i prema šefu pletionice u pitanju odabira stroja i vremena njegovog korištenja. Svako jutro kontrolirala se je i analizirala realizacija prethodnog dana. Rezultat tako strogo koncipirane kontrolirane i realizirane proizvodnje bio je prebačaj plana umjesto 15, u pet dana proizvedeno je 18 modela i prvi put je kolekcija bila završena u zadanom roku. Sad se ključ 6 kao usvojena praksa koristi pri izradi svih modela, postao je filozofijom razmišljanja i rada. Slično je bilo s primjenom ključa 11 - sustav osiguranja kvalitete. Edukacijom svaki je zaposleni postao svjestan da osobno odgovara za kvalitetu i usredotočenost na kontrolu kvalitete na radnom mjestu postala je također praksom. U cijeli proizvodni proces uvedeno je pet kontrolnih točki s pratećom dokumentacijom, utvrđeni su alati za analizu pogrešaka i dozvoljena odstupanja. Rezultat provedbe ovog ključa bio je smanjenje druge klase proizvoda sa 2,96 na 1,25 posto. Prema riječima direktorice modne trikotaže Arene Sonje Racan, u tvrtki je stvorena nova radna atmosfera, rezultati su ohrabrujući, ali projekt nije završen, planira se skori početak rada na ključu 12 - razvoj internih dobavljača, ali onda i ostalih ključeva za koje se u međuvremenu ukaže potreba.

5. prosinca 2007.
Tvrtka Ancona najavila izgradnju još jedne tvornice namještaja
Nova tvornica površine 2500 četvornih metara bit će izgrađena u neposrednoj blizini postojeće tvornice
S početkom iduće godine, konkretnije 1. veljače, đakovačka Ancona d.o.o. - tvornica modernoga pokućstva, započet će s izgradnjom novoga proizvodnoga pogona u Đakovu. Projekt su jučer pred novinarima najavili direktor i vlasnik tvrtke Markica Stanušić uz direktoricu marketinga Vedranu Ivaković, a u nazočnosti đakovačkoga gradonačelnika Zorana Vinkovića. Nova tvornica površine 2500 četvornih metara trebala bi biti izgrađena u neposrednoj blizini postojeće tvornice koja je otvorena krajem rujna 2006. godine u Industrijskoj zoni Đakova iste površine, a u čiju je izgradnju uloženo oko 15 milijuna kuna.

Time se planira udvostručiti postojeći kapacitet proizvodnje od 400 kuhinja mjesečno. U novoizgrađenom prostoru bit će osigurano oko 500 kvadrata za ekskluzivni izložbeni salon, ali i za u kolovozu ove godine osnovanu tvrtku Anconu Portu, čime je proširen postojeći asortiman tvrtke na proizvodnju sobnih vrata te pružanje usluga lakiranja, prešanja i furniranja. Time je i ukupan broj zaposlenih u đakovačkoj Anconi dosegnuo 100. Prvi čovjek ove tvrtke, koja je s radom započela još 2000. godine kao prodajni salon talijanskih kuhinja, a tri godine poslije započela i s vlastitom proizvodnjom, predstavio je jučer i poslovne rezultate ostvarene tijekom prvih devet mjeseci ove godine. Moglo se čuti kako je ukupan prihod Ancone povećan za oko 26 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a sličan se rezultat očekuje i nakon zaključenja četvrtoga ovogodišnjeg kvartala.

Povećanje prihoda pratili su i odgovarajući rashodi koji su osim redovitom poslovanjem, kako je objašnjeno, uzrokovani i povećanim marketinškim aktivnostima tvrtke. U tome vremenu Đakovčani su sa svojim proizvodima uspjeli osvojiti inozmena tržišta, odnosno proširiti postojeća u susjednoj Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Anconina ovogodišnja dobit zadržala se na razini prošlogodišnje, a koja čini između 3 i 5 posto ukupno ostvarenoga prometa, pa Uprava prve znatnije rezultate ostvarenih investicija očekuje tek iduće godine.

Prema iznesenim rezultatima, ova đakovačka tvrtka bilježi porast svojega poslovanja. Tako je, primjerice, prihod u 2002. godini bio na razini 9,7, a ove je dosegnuo 20,1 milijun kuna. Početne investicije od nekoliko desetaka tisuća kuna narasle su na 9,1 milijun kuna uloženih tijekom 2006. godine. Tijekom 2005. godine Ancona je u izvozu ostvarila 377.735 kuna, dok je ove povećan na 2,5 milijuna kuna. S rastom ove tvrtke povećavao se i broj zaposlenih koji je 2002. godine iznosio 18. Inače, đakovačka Ancona kupcima nudi 12 samostalno dizajniranih različitih modela kuhinja od kojih četiri nose oznaku hrvatske kvalitete, te programe za uređenje dnevnih i hotelskih soba kao i uredski namještaj. S namještajem izrađenim u industrijskoj zoni Đakova opremljeni su i uredi nekoliko ministarstava, hotelskih kuća, apartmana te autokuća i škola. Od prije tri godine proizvodnja se ovdje odvija i prema ISO standardima. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

5. prosinca 2007.
Mostina u vrhu peradarske branše
Sinjska tvrtka kao ogledni primjer
Riječ je o poduzetnicima koji su upravo krenuli na gradnju petog peradarnika u krugu postojeća četiri, te pogona za proizvodnju stočne hrane.
Nedjeljko MUSULIN
Tvrtka >Mostina<, peradarska farma s više pogona na desnoj obali Cetine pokraj Sinja, godinama uzgaja nesilice, proizvodi kokošja jaja i stočnu hranu za domaće tržište, te je po količini kvaliteti u samom vrhu svoje branše u Hrvatskoj. Trenutačno zapošljava 15 djelatnika, pa spada u skupinu malih uglednih tvrtki, a njeni su vlasnici, s po pedeset posto udjela ukupnog kapitala, braća Božo i Stipe Milardović. Riječ je o poduzetnicima koji su upravo krenuli na gradnju petog peradarnika u krugu postojeća četiri, te pogona za proizvodnju stočne hrane. Milardovićeva farma je utemeljena na suvremenoj tehnologiji proizvodnje, čije programe prate i ugledni stručnjaci iz odgovarajućih instituta i fakulteta, kao i iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a pod stalnim je nadzorom i veterinarske službe.

>Peradarstvom se intenzivno bavimo 27 godina, a u početku smo imali samo konzumne nesilice. Sad uz to proizvodimo i konzumna kokošja jaja i stočnu ekohranu. Naša je tvrtka uvrštena među bolje u peradarskoj djelatnosti u cijeloj Hrvatskoj.

Naš uhodani program proizvodnje je 12.500 konzumnih jaja, a uz to na farmi uzgajamo i više od 200.000 konzumnih nesilica. Većih problema nemamo, ali je stočna hrana znatno poskupjela, uz to što je i PDV visok<, tvrdi Božo Milardović, suvlasnik i direktor tvrtke >Mostina<. On je bio ugledan poduzetnik u Njemačkoj gdje je 23 godine radio u ugostiteljskoj i graditeljskog djelatnosti. Milardovići će prije ulaska Hrvatske u EU na predjelu Mostine sagraditi još jedan pogon kako bi zaokružili cjelokupnu proizvodnju. Vjesnik

5. prosinca 2007.
Pri kraju je izrada prvog simulatora u Hrvatskoj za obuku helikopterskih posada
Bez mnogo novca, snalaženjem, do vlastitog prototipa
To je u cijelosti domaći proizvod, od ideje, tehničkih i drugih nacrta do izrade i materijala, koji je stopostotno plod domaće pameti i sposobnosti
Jadranka KLISOVIĆ

U jednoj od unajmljenih tvorničkih hala u TLM-u stručnjaci privatne tvrtke Prizma, u vlasništvu Tomislava Radića, privode kraju izradu prototipa prvog simulatora za obuku helikopterskih posada u Hrvatskoj. Osim pokretnog simulatora, gradi se i veliki montažni bazen koji će zajedno sa simulatorom uskoro biti porinut u more u uvali Svetog Petra u Šibenskom zaljevu. >Bit će to najkasnije za mjesec dana<, kaže Gordan Baraka, suvlasnik tvrtke Adria Mare, koja se bavi školovanjem i edukacijom pomoraca i drugog kadra koji rade na platformama.

>To je u cijelosti domaći proizvod, od ideje, tehničkih i drugih nacrta do izrade i materijala koji je stopostotno plod domaće pameti sposobnosti. Potencijalni kupci su jako zainteresirani za ovaj proizvod, kakav se inače proizvodi samo u Australiji i Kanadi, gdje je vrlo skup. Upravo ta skupoća natjerala nas je da se okrenemo sebi i danas s ponosom možemo zaključiti da smo učinili pravu stvar<, dodaje Baraka. Njegov sin Tomislav, inženjer pomorskog strojarstva, 'mozak' je ovog proizvoda, koji je nedavno bio izložen na sajmu inovacija u Zagrebu, gdje je nagrađen brončanom medaljom.

Trening spašava život
Sve je počelo prije tri godine kada su u tvrtki Adria Mare krenuli s treninzima personala koji rade na platformama.
Brzo su uspjeli od krovne organizacije u naftnoj industriji - OPITO dobiti licencu za edukaciju kadrova za platforme, od najnižih radnika pa do menadžera. Svjesni činjenice da se u svijetu dnevno helikopterima na platforme prebacuju tisuće ljudi, a ni nesreće, na žalost, nisu rijetke, odlučili su na tom planu nešto napraviti i u Hrvatskoj.
Statistike su pokazale da osoblje koje je prošlo trening na simulatorima ima puno veću šansu za preživljavanje od onih koji nisu.

Testovi su pokazali da se čak 98 posto zdravih i snažnih ljudi koji se nađu u simulatoru koji simulira nesreću i pad helikoptera u more, ne uspijeva snaći, niti izaći iz kabine. Helikopter se pri padu i udaru u vodu okreće, zavlada strah, panika, gubi se orijentacija...
Zanimljivo je da su druge analize pokazale kako 95 posto ispitanika koji su prošli samo trodnevni trening na simulatorima uspijeva sigurno izaći iz helikoptera, odnosno simulatora.
>S obzirom da je donesen pravilnik koji obvezuje svakog člana posade da mora proći i ovu dodatnu edukaciju, odlučili smo krenuti u potragu za simulatorima

Paket za 500.000 kuna
Potraga je bila naporna, odnosno nitko nam od svjetskih proizvođača nije bio voljan prodati simulator koji je inače jako skup niti nam ustupiti bilo kakve tehničke pojedinosti o njima.
Snašli smo se, kopirali, fotografirali tuđe simulatore, skupljali ideje i uspjeli stvoriti vlastiti prototip koji je upravo u završnoj fazi izrade. Istovremeno, u TLM-u stručnjaci iz lozovačke tvornice aluminija Ivanal, po vlastitim zamislima i od domaćeg materijala, izrađuju montažni bazen<, ističe Baraka.
Cjelokupan 'paket', odnosno nacrti, izrada simulatora , bazena i opreme košta oko 500.000 kuna . Novac je najvećim dijelom osiguran kreditnim poticajima Županije.

Pomorci dobro zarade već do tridesetih godina
Godišnje kroz Adria Marin edukacijski centar prođe oko 1000 osoba, a ranijih godina znalo ih je biti i više, posebice nakon 1998. godine kada je na snagu stupio novi zakon koji je nalagao nove brevete i svjedožbe. Baraka ističe kako je zadnjih godina znatno splasnuo interes mladih za zanimanje pomorca, dok istovremeno tržište traži veliki broj pomoraca. Možda je razlog u činjenici da novog zapošljavanja nema bez dodatne edukacije, pa nekima niti dobri uvjeti rada, niti visoke plaće nisu dovoljno primamljive. Danas je u Hrvatskoj ukupno oko 27.000 pomoraca od kojih je njih skoro 90 posto zaposleno na brodovima pod stranim zastavama. U 80 posto slučajeva riječ je o časničkom kadru, dok je posade nižeg ranga vrlo malo.

Ministarstvo pomorstva je svjesno ove činjenice pa poticajnim mjerama stimulira mlade da se okrenu pomorskim zanimanjima, ali je odaziv još uvijek nedostatan. Danas mladi školovani čovjek koji se okrene pomorstvu do svoje 32. godine može ostvariti zavidnu karijeru i tada stati i sa solidnom životnom podlogom okrenuti se nekom drugom poslu.Vjesnik

4. prosinca 2007.
Jura energija investira 89 milijuna eura u vjetropark
Na području Šibensko-kninske županije instalirat će se 16, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji 17 vjetroagregata
ZAGREB - Tvrtka Jura energija kreće u gradnju vjetroparka na planini Svilaji vrijednog 89 milijuna eura, od čega je 70 posto osigurano bankarskim kreditom na inozemnom tržištu. Budući vjetropark gradit će se na području Drniša, Vrlike i Općine Ružić u Šibensko-kninskoj županiji, te na splitskom području na zemljištu u vlasništvu Hrvatskih šuma.

Na području Šibensko-kninske županije instalirat će se 16, a u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji još 17 vjetroagregata visine 80 metara i ukupne instalirane snage 66 megavata.

Vjetroelektrana će biti povezana na HEP-ovu distributivnu mrežu. Stupove proizvodi poznata danska tvrtka 'Vestas'. Tvrtka Jura Energija od 2000. godine provodila je ispitivanja potencijala vjetra na više različitih lokacija u srednjoj Dalmaciji. Svilaja, na koju su prvi stupovi za mjerenje vjetra postavljeni prije četiri godine, odabrana je kao najpovoljnija lokacija.

Održana je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš, a početak radova predviđen je za proljeće iduće godine. Njemačko-hrvatska tvrtka Jura energija osnovana je od strane hrvatskih poduzetnika i renomiranih njemačkih stručnjaka iz oblasti proizvodnje vjetroenergije 1996. godine.

Uz Njemačku i Hrvatsku, tvrtka planira graditi vjetroparkove i u Grčkoj. Struju dobivenu iz vjetroelektrana otkupljuje i distribuira HEP po cijeni od 7,2 eurocenta po kilovatsatu što je niže nego u Europi gdje je prosjek otkupnih cijena oko osam eurocenti po kilovatsatu.

(Poslovni.hr)

4. prosinca 2007.
Zagrebačka tvrtka Infinitas grupa stekla Cisco certifikat
Infinitas Grupa, zagrebačka tvrtka s područja projektiranja, implementacije i nadzora IT sustava te IT edukacije, potvrdila je kompetentnost stjecanjem Cisco Premier Partner statusa, kako su izvjestili iz te tvrtke. Certifikat potvrđuje vještine Infinitas Grupe u prodaji, implementaciji i podršci mrežnih rješenja korporacije Cisco, a korisnicima osigurava najvišu razinu znanja i usluge tvrtke. Znanja, potvrđeno certifikatom, tvrtka nadograđuje primjenom iskustava stečenog u radu stručnjaka tvrtke na terenu, pružajući korisnicima poslovnu konkurentnost kroz jedinstvenu uslugu na tržištu. "Stjecanjem statusa Cisco Premier partnera dokazali smo kako korisnicima u Hrvatskoj možemo ponuditi globalno prihvaćena rješenja obogaćena domaćim znanjem naših stručnjaka. Vjerujem kako upravo kombinacija alata svjetske korporacije s primjenjivim znanjem s terena, korisnicima omogućava najvišu razinu konkurentnosti poslovanja", izjavio je Denis Jašarević, direktor Infinitas Grupe. Stjecanjem Cisco Premier Partner certifikata Infinitas Grupa je potvrdila kako njeni zaposlenici posjeduju znanje nužno za implementaciju složenih i naprednih IT rješenja. Kako je riječ o znanju koje je globalno standardizirano, Infinitas Grupa korisnicima osigurava kvalitetnu i aktualnu IT podršku. Korisnici stoga mogu tijekom cjelokupnog poslovanja računati na korištenje najmodernijih tehnologija i podrške održavanja koja se ne razlikuje od one u drugim dijelovima svijeta. "Namjena našeg certifikacijskog programa je izgradnja znanja i stručnosti u mreži partnera. Cisco Premier Partner certifikat dokazuje veliku prednost Infiniras Grupe u isporuci rješenja zasnovanih na dokazanom znanju i korisničkoj podršci", izjavio je Edzard Overbeek, potpredsjednik tvrtke Cisco Systems za partnerske kanale. Od osnutka 2001. godine, Infinitas Grupa okuplja tim vrhunskih stručnjaka koji su obrazovanjem, uspješnim projektima i radom s nizom zadovoljnih korisnika ostvarili značajne poslovne rezultate i rast tvrtke. Tvrtka izgrađuje informacijske sustave za kvalitetnije, sigurnije i brže poslovanje, a inovativnim rješenjima osigurava potpuno iskorištavanje informatičkih infrastruktura i maksimalnu raspoloživost sustava. Uz Cisco Premier Partner status, tvrtka posjeduje i Microsoft Gold Certified Partner certifikat. Kako objašnjavaju u Infinitasu, svi njihovi stručnjaci certificirani međunarodno priznatim certifikatima MCSA, MCSE, MCT, CCNA (Cisco Certified Network Associate), IBM ACE (System & Network Professional for Windows and Linux) koji mogu jamčiti vrhunsku uslugu i najzahtjevnijim korisnicima.

Bazirani na Microsoftovim tehnologijama

Infinitas Grupa jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki na području projektiranja, implementacije i nadzora IT sustava te IT savjetovanja i edukacije. Od osnutka 2001. godine, tvrtka okuplja tim stručnjaka koji su obrazovanjem, uspješnim projektima i radom s nizom korisnika ostvarili značajne poslovne rezultate i rast tvrtke. Infinitas Grupa rješenja, prije svega, zasniva na Microsoftovim tehnologijama. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

4. prosinca 2007.
Udruga proizvođača zelja u Zagrebačkoj županiji
Robne marke Zagrebačke županije su jedan od stupova gospodarskog razvoja ove županije te se raznim županijskim odlukama, kao i manifestacijama te robne marke pokušavaju što više približiti potrošačima. Pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Udruga proizvođača kiselog zelja Laktec iz Donje Zeline proteklog je vikenda organizirala drugu po redu Sarmijadu. Članice udruge pokazale su što se sve može skuhati od ove robne marke Zagrebačke županije, a žiri pod vodstvom novinarke Božice Brkan proglasio je pobjednička jela. Prvo mjesto odnijela je pita od kiselog zelja, Marice Kušinec. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

4. prosinca 2007.
U Drnišu otvoren prvi Sajam rada
U Drnišu je jučer u Društvenom domu otvoren trodnevni Sajam rada, prvi na području Šibensko-kninske županije. Prvog dana je 30-ak gospodarstvenika s područja Županije predstavilo svoj rad, uvjete zapošljavanje te potrebe za određenim djelatnicima. Organiziran je u sklopu projekta "Znanjem do posla" što ga od lipnja ove godine na području Župnije zajednički provode Grad Drniš, Organizacija za građanske inicijative i Udruga ZvoniMir radi rješavanja problema dugotrajne nezaposlenosti te poboljšanja informiranja nezaposlenih o ponudi radnih mjesta i stjecanja vještina za zapošljavanje. Ukupna vrijednost projekta je 82.874 eura, od čega je 73.493 eura osigurano iz sredstava CARDS 2004 Europske unije posredstvom Ministarstva financija Hrvatske. Otvarajući sajam, gradonačelnik Drniša Ante Dželalija pozvao je poduzetnike, gospodarstvenike i predstavnike raznih ustanova da motiviraju, prvenstveno mlade ljude da nakon završetka školovanja posao traže u svom gradu i Županiji, a kada biraju studij da im motivacija i odrednica bude posao koji će ih čekati kada se nakon školovanja vrate. (www.poslovni.hr)

3. prosinca 2007.
Nove dizalice u riječnim lukama za ostvarenje milijun tona tereta
U Luci Vukovar puštena je u rad četvrta dizalica, a u Luci Tranzit ugovorena je kupnja nove dizalice
Dok je u Luci Vukovar d.o.o. nedavno puštena u rad četvrta dizalica nosivosti 16/27 tona što će omogućiti da se u ovoj riječnoj luci istovremeno može pretovarati četiri vrste tereta, odnosno prekrcavati roba s četiri različita broda, u osječkoj Luci Tranzit d.o.o. kao članici našičke Nexe grupe početkom ove godine ugovorena je kupnja dizalice kapaciteta 20/10 tona čija je vrijednost 1,8 milijuna eura, a u rujnu je potpisan ugovor za još jednu dizalicu kapaciteta 5/6 tona. Time će se ukupan broj dizalica u Luci Tranzit sa sadašnjih pet, među kojima je i jedna plovna, povećati na sedam. Osječani tako računaju da će do 2010. godine ostvariti više od milijun tona pretovara različitih roba, dok su realizaciju takvoga plana već za kraj ove godine očekivali Vukovarci. Plan im je omela odluka WTO o šećeru, a kojega su do sada prekrcavali za susjednu BiH, objasnio je za nedavna puštanja u pogon nove dizalice direktor Luke, Tomislav Mihaljević. Stoga u Vukovaru računaju kako će do kraja godine izmanipulirati oko 920.000 tona tereta. "Šećera smo ove godine imali manje za gotovo oko 80.000 tona, a na žalost i oko 100.000 tona manje imamo željezne rudače iz rudnika Omarska koji je odlazio za Rumunjsku. Istovremeno smo pretovarili više željezne robe, umjetnoga gnojiva i paleta blokova osječke Opeke, koja se također izvozi u Rumunjsku. Povećanje obujma poslova, a u skladu s tim i ostvarenje plana od milijun tona roba godišnje, očekujemo tijekom iduće godine zbog Željezare u Zenici u BiH, ali i najavljenog početka rada Gospodarske zone Vukovar", istaknuo je tada Mihaljević potkrjepljujući svoje navode brojkom od 656.000 tona pretovarenih roba do kraja rujna, a što je za dva posto manje nego su imali lani u istom razdoblju. U Luci Tranzit računaju kako su na dobrom putu da ostvare ovogodišnji plan od 600.000 tona tereta iako su zbog niskoga vodostaja rijeke Drave izgubili između 50.000 i 70.000 tona.

Riječna luka VukovarNajvećim dijelom ovdje se prekrcava ugljen, troska, umjetno gnojivo, željezna ruda, željezo, limovi, žitarice, uljarice i specijalni tereti. Montaža novih dizalica trebala bi, prema najavama pristiglim iz Uprave Luke Tranzit, započeti ovih dana, dok bi one u funkciji mogle biti krajem veljače iduće, 2008. godine. Od kada su postali članicom Nexe grupe, 2004. godine, pa do sada, u ovu je osječku tvrtku investirano oko 3,5 milijuna eura s čime je, između ostaloga, izgrađen i pogon za proizvodnju betona na lučkom području, a očekuje se i gradnja skladišta. Kronični problem koji tišti Luku Tranzit jest plovnost rijeke Drave tijekom cijele godine, ali se nadaju kako će on biti riješen, a u tome očekuju i pomoć države čime će se, uz stvaranje lučkoga bazena za obavljanje lučkih djelatnosti i izgradnju nove okomite obale, stvoriti potrebni uvjeti za razvoj Luke prema master planu, a što bi prema srednjoročnom planu trebalo rezultirati pretovarom od milijun tona roba u riječnom prometu, a u dugoročnom i više od tri milijuna tona. Sama luka usko je povezana i s nekoliko članica Nexe grupe za koje obavi pretovar između 170.000 i 180.000 tona, a ta bi se brojka, računaju, mogla povećati osiguravanjem dolazaka većih brodova što bi se reflektiralo na povećanje izvoza opeke, crijepa i drugih proizvoda članica Nexe grupe. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

3. prosinca 2007.
Limex investirao 2 mil. eura u proizvodnu liniju
Donjomiholjački Limex d.o.o. u svoju Tvornicu za proizvodnju šavnih cijevi u Slatini investirao je dva milijuna eura u novu proizvodnu liniju koja je puštena u probni rad. Limexovcima je s njezinom instalacijom omogućena proizvodnja okruglih, kvadratnih i pravokutnih cijevi do promjera 160 milimetara i debljine stijenki do 4 milimetra. Kada se proizvodna linija bude uhodala, ističu u Limexu, na njoj će biti zaposleno šest radnika. Instalirani kapacitet omogućuje dnevnu proizvodnju od 40.000 dužnih metara ili 12.000 kilometara cijevi godišnje. Kako navode u listu donjomiholjačke tvrtke, LimexInfou, ukupna godišnja proizvodnja bit će onolika koliko se šavnih cijevi uspije plasirati na domaće i strano tržište. Ivana Barišić (www.poslovni.hr)

3. prosinca 2007.
Nagrade Jadranki Boban-Pejić za kuharice
Jadranka Boban-Pejić, učiteljica prirodne škole kuhanja i autorica kuharica i knjiga u izdanju nakladničke kuće Planetopija, dobila je trostruko priznanje za kvalitetu i originalnost koju dodjeljuje Gourmand World Cookbook Award. Njezine tri kuharice, "Alge", "Ljeto" i "Za bebe i djecu" u krugu natjecanja za svoje jezično područje, osvojile su priznanje u tri kategorije i ulaze u sljedeći krug natjecanja. Gourmand World Cookbook Award je prestižno svjetsko priznanje utemeljeno 1995. godine, a dodjeljuje se svake godine za najbolje kuharice svijeta u nekoliko kategorija. Cilj nagrade je odati priznanje onima koji su uspjeli ostvariti prepoznatljivu izvrsnost u zahtjevnoj konkurenciji autora i kuharica na svjetskom tržištu. Marija Crnjak, (www.poslovni.hr)

3. prosinca 2007.
Bračani uzgajaju 22 tisuće ovaca
BRAČ -U organizaciji Udruge uzgajivača ovaca i koza Vidova gora, u općini Nerežišća održano je savjetovanje o ruralnom razvitku otoka Brača i autohtonim proizvodima. Na savjetovanju se okupilo mnogo bračkih stočara koji uzgajaju više od 22 tisuće ovaca i koji imaju namjeru zaštititi poznatu bračku ovcu pramenku te joj osigurati otočni >brand<. Na Braču se više od 300 domaćinstava bavi stočarstvom, a pedesetak obitelji, osim janjadi, proizvodi čuveni brački sir. Vodeće stočarske općine su Pučišća, Postire i Nerežišća. Savjetovanje je organizirano pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te općine Nerežišća. [M. J.], Vjesnik

3. prosinca 2007.
Bajadera je pojedena u samo sat vremena
Drugi Festival čokolade
Bajadera od sedam metara
OPATIJA - U samo sat vremena ljubitelji slastica pojeli su bajadera-tortu od sedam metara, spravljenu u sklopu jedinstvenog u Hrvatskoj, drugoga opatijskog Festivala čokolade pod nazivom >Opatija i bajadera<.
U tortu je, među ostalim, utrošeno 400 jaja, sedam kilograma oraha i 14 kilograma badema, a bila je ukrašena velikom crvenom kamelijom - simbolom stare turističke dame Opatije. Suorganizatori su ovogodišnjega Kraševog trodnevnog Festivala, uz hotel Imperijal gdje je torta izrađena, Grad Opatija te hoteli Milenij, Četiri opatijska cvijeta, Mozart, Adriatic i Bristol.

>Festival je spoj dvaju hrvatskih 'brandova' - Opatije i Kraša. U međuvremenu smo otvorili choco-bar Maja, pa uz čokoladni vlakić ove godine mladima možemo ponuditi nešto više.

Održali smo koktel-party s vatrenim čokoladnim koktelima, a dan kasnije bajadera- party s nastupom Žanamari Lalić<, rekla je stručna suradnica za tržište komunikacija Kra ša Romana Mužević Ilić. U sklopu Festivala sedamnaestero studenata riječke Akademije za primijenjenu umjetnost, od 30 litara bijele i crne čokolade izradilo je jestive umjetničke predmete. Uz promotivnu prodaju domaćih, ručno izrađenih čokoladnih proizvoda, u dane proteklog vikenda u Galeriji >Juraj Šporer< otvorena je izložba >Put čokolade od Amerike do Europe<. [Lj.M. Pandža], Vjesnik

30. studenoga 2007.
Iz Ipa fonda 180,7 milijuna eura
Hrvatskoj su odobrena četiri programa u okviru Ipe
BRUXELLES - Europska komisija odobrila je četiri hrvatska operativna programa, u vrijednosti 180,7 milijuna eura iz pretpristupnog fonda Ipa, koji će biti iskorišteni za promet, zaštitu okoliša, poticanje regionalne konkurentnosti i za razvoj ljudskih resursa, priopćeno je u četvrtak u Bruxellesu.
Komisija navodi da je od tih 180,7 milijuna, za željeznicu i za pripremu vodenih puteva namijenjeno 53,5 milijuna, za zaštitu okoliša također 53,5 milijuna, za poticanje regionalne konkurentnosti davanjem poticaja manje razvijenim regijama 34,9 milijuna, te za razvoj ljudskih resursa 38,8 milijuna eura. Osim za Hrvatsku, Komisija je odobrila dva programa za Makedoniju i četiri za Tursku. Deset programa u tri zemlje kandidatkinje >teški< su 920 milijuna eura. Te programe su izradile same zemlje kandidatkinje u suradnji s Komisijom, a dobili su pozitivne ocjene od zemalja članica EU-a.
>S tim programima, kandidatske zemlje će učiniti znatan napredak u pripremama za pristupanje. Programi Ipa su dobro praktično iskustvo za te zemlje s obzirom na njihovo buduće sudjelovanje u kohezijskoj politici<, izjavila je povjerenica za regionalnu politiku Danuta Huebner. Povjerenik za socijalna pitanja Vladimir Špidla izrazio je zadovoljstvo što je i razvoj ljudskih resursa uključen u programe pomoći.
Hrvatska će iz pretpristupnog fonda Europske unije (Ipa) moći povući 462,6 milijuna eura u trogodišnjem razdoblju 2009. - 2011. godine. Vjesnik

30. studenoga 2007.
Zagrebačka pivovara predstavila Božićno pivo
Novo, osamnaesto izdanje Ožujskog Božićnog piva predstavljeno je jučer u sjedištu Zagrebačke pivovare. Osim po karakterističnom, punijem, zimskom okusu, ovo pivo posebno je i po svojim jedinstvenim likovnim rješenjima vodećih hrvatskih umjetnika. No ove godine se otišli o korak dalje, pa dizajn etikete nije povjeren eminentnim imenima domaće dizajnerske scene, već su u izradu bili uključeni studenti zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti. Od tridesetak pristiglih radova kao najbolji od žirija - kojeg je činio između ostalih i Mile Kekin iz Hladnog piva, ocijenjen je rad studenta Livija Rajha. Pobjedniku je uručena nagrada od 25.000 kuna. Kako su objasnili u Zagrebačkoj pivovari, ovom inicijativom Ožujsko pivo nastoji afirmirati talentirane studente likovnih umjetnosti. Od 1990. godine, od kada se u Zagrebačkoj pivovari prigodno proizvodi Božićno pivo, svoja umjetnička djela na etiketu su, između ostalih, prenijeli: Antun Mateš, Ivan Lovrenić, Vasilije Jordan, Miroslav Šutej, Zlatko Kauzlarić Atač...

29. studenoga 2007.
NEDAVNIM OSNIVANJEM KONZORCIJA MALI BRODOGRADITELJI STVARAJU UVJETE ZA VEĆU KONKURENTNOST NA MEĐUNARODNOM TRŽIŠTU
Stvaranje hrvatskog brodograđevnog brenda
Ministarstvo je prepoznalo značenje klastera čija se registracija privodi kraju i za početak rada dodijelilo mu je dva milijuna kuna. Pozitivno konjunkturno razdoblje velika je prilika za razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj

Piše Branko ŠULJIĆ

Krajem rujna u Rijeci, u sklopu međunarodnog sajma Nautica, održana je osnivačka skupština Klastera male brodogradnje d.o.o. Tvrtke i obrtnici, njih 21, potpisivanjem društvenog ugovora postali su osnivači klastera kroz koji bi trebali unapređivati poslovanje i nastup na tržištu, posebno međunarodnom. Tim činom dio naših malih brodograditelja otvorio je novu stranicu svog poslovanja, stvorio uvjete kvalitetnog razvoja s krajnjim ciljem povećavanja proizvodnje, mjereno brojem izgrađenih plovila i ukupnim prihodom od njihove prodaje, a posebna je zadaća naše male brodograditelje plasirati na tržište europskih zemalja gdje vlada jaka konkurencija. O osnivanju klastera dugo se razgovaralo među malim brodograditeljima, a konkretna inicijativa došla je iz Ministarstva gospodarstva u sklopu >Hrvatske izvozne ofenzive<. Ministarstvo je prepoznalo značenje klastera čija se registracija privodi kraju i za početak rada dodijelilo mu je dva milijuna kuna.

- Vizija je klastera stvoriti sinergiju domaćih proizvođača malih plovila i proizvođača opreme da bi hrvatska mala brodogradnja postala međunarodno prepoznatljiva i konkurentna, ističe njegova direktorica Nina Subašić.

Pozitivno konjunkturno razdoblje velika je prilika za razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj, no istovremeno se hrvatski proizvođači >sudaraju< s gotovo 300.000 radnika koji opslužuju malu brodogradnju u europskim zemljama. Stoga i domaća mala brodogradnja mora okrupnjeti da bi ravnopravno konkurirala europskim proizvođačima plovila. Ravnopravno konkurirati znači izgraditi poslovnu snagu, stvoriti brend, formirati proizvodni program po ukusima i potrebama kupaca, uz istovremeno osiguravanje snažne i kontinuirane prisutnosti na europskom tržištu.

Visok udio uvozne komponente

Mala hrvatska brodogradnja u stalnom je rastu i danas u nas djeluje osamdesetak malih brodogradilišta te još šezdesetak remontnih i servisnih centara koji ukupno zapošljavaju oko 1.700 radnika. Njihovi su proizvodi uglavnom kvalitetna plovila, a imamo i nekoliko europski renomiranih brendova. Proizvodni program je u rasponu od pedalina i sandolina preko obiteljskih i motornih brodica, gumenjaka i jedrilica do pedesetmetarskih jahti. Našu malu brodogradnju karakterizira, međutim, visok udio uvozne komponente, nizak stupanj međusobne suradnje i izraženo industrijsko suparništvo. Nezgodno je i to što procjene naše nautičke proizvodnje dobivamo iz inozemnih izvora pa tako talijanska UCINA u svom statističkom godišnjaku za Hrvatsku navodi godišnju proizvodnju od 1.034 plovila - 41 jedrilice, 246 brodica s unutarnjim i unutarnjevanjskim motorom, 508 malih brodica pokretanih izvanbrodskim motorom te 239 gumenih brodica.

Brojku će mnogi ocijeniti respektabilnom, ali nautički znalci upozoravaju da se ona u istoj publikaciji ponavlja već tri godine, pa je zato treba prihvatiti s rezervom. Prije bi se trebalo prikloniti onima koji tvrde da je naša godišnja produkcija već dostigla 1.500 plovila. Jedini relevantan podatak je onaj koji dolazi iz naše Carinske uprave, a po kojem je u 2005. godini izvezeno plovila u vrijednosti 26,5 milijuna dolara. To je dobra brojka, tim vrjednija što je u to vrijeme dolar bio puno jači nego danas. Pritom se ne trebamo uspoređivati s nekim velikim, gospodarski i nautički jakim zemljama, posebno ne s Talijanima koji čvrsto drže drugu poziciju na svjetskoj ljestvici nautičke proizvodnje. Recimo tek da je europsko tržište vrijedno 23 milijarde dolara, od čega sedam milijardi otpada na kupnju novih plovila.

Raditi po europskim standardima

Brojke možda i nisu važne, puno je važnije da hrvatska nautička proizvodnja iskazuje stalan rast. Okupljeni u klasteru mali brodograditelji trebali bi biti još jači, produktivniji i konkurentniji na međunarodnom tržištu. Na tom su tragu razlozi za osnutak klastera, a oni su: okrupnjavanje domaće male brodogradnje, konkuriranje europskim proizvođačima plovila, izvozna orijentacija, ponuda modernih plovila za sport i razonodu, podizanje tehničke i tehnološke baze na višu razinu, usvajanje i primjena upravljačkih znanja i vještina te razvoj brenda hrvatske male brodogradnje.

To će se postići povećanjem članstva klastera radi gradnje poslovne snage, porastom proizvodnje i povećanjem izvoza, povećanjem udjela ugradnje domaće komponente na brodovima, zajedničkim marketingom s inozemnom orijentacijom, stvaranjem robne marke, zajedničkom nabavkom sirovina i materijala, edukacijom i zajedničkim nastupanjem prema tržištima kapitala i izvorima financiranja.

- Otvoreni smo za sve: brodograditelje, projektante, proizvođače opreme, trgovce, zaključuje Subašić.

Prvo javno predstavljanje

Iako još u postupku registracije, Klaster male brodogradnje već je pokrenuo konkretne aktivnosti. Između ostaloga, imao je prvo javno predstavljanje u sklopu >Hrvatske izvozne ofenzive<, a u siječnju će imati i međunarodnu prezentaciju na velikom nautičkom sajmu u Duesseldorfu. Glas Istre

29. studenoga 2007.
HGK: Uvođenje normi ključno za konkurentnost
ZAGREB Gospodarstvo mora biti svjesno važnosti uvođenja normi u poslovanje jer je to jedan od postulata konkurentnosti, istaknula je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, europske integracije i pitanje EU Vesna Trnokop-Tanta na jučerašnjem savjetovanju pod nazivom "Akreditacija i jamstvo kvalitete". Primjena normi i certificiranje tvrtki ide presporo zbog čega je nužna edukacija gospodarstvenika i menadžmenta, kazala je. Naglasila je kako gospodarstvenici trebaju biti svjesni da do ulaska u EU treba uvesti 20.000 normi. (Poslovni.hr)

29. studenoga 2007.
Trogir: Primopredaja tankera "Siteam Adventurer"
Potpisivanjem i uručivanjem primopredajnih dokumenata između Stephena N. Lamba, predstavnika brodovlasnika i Matea Tramontane, predsjednika Uprave Brodotrogira d.d obavljena je u trogirskom brodogradilištu primopredaja tankera "Siteam Adventurer".

Riječ je o tankeru za prijevoz kemikalija nosivosti 46,000 tdw-a za Eitzen Chemical (Singapore) Pte. Ltd., tvrtku u sastavu Eitzen Chemical ASA, jednog od tri najveća svjetska vlasnika i operatera kemijskih tankera.

Brod je duljine 182,90 metara , širine 32,20 i visine 17,20 metara . Nosivost na gazu od 12,2 m je 46,000 tdw, volumen teretnih tankova 52,410 m3 , a volumen slop tankova 1,043 m3 .

Brod ima glavni pogonski stroj MAN B&W, tip 6S50MC, maksimalne snage 8200 kW kod 121 okr/min.

Zajamčena brzina broda je 15,50 čvorova na gazu od 11,00 m i kod maksimalne snage glavnog motora od 8200 kW.

Svaki od tri diesel električna generatora ima snagu 1111 kWe pri 900 rpm te jedan generator za nuždu od 118 kW.

Radi se o IMO2 tankeru, koji može istovremeno prevoziti 17 različitih kemikalija u 20 teretnih tankova plus 2 slop tanka ukupnog volumena 53,453 m3 . Ima 20+2 uronjene hidraulički pogonjene pumpe. Čitava serija ovih brodova gradi se pod nadzorom klasifikacijskog društva Lloyds' Register of Shipping. Glas Dalmacije

28. studenoga 2007.
Do 2010. za Hrvatsku osigurano 589 milijuna eura
Hrvatska bi akreditaciju za program IPA sredstvima tog programa trebala okončati početkom 2008. godine
ZAGREB - Uspostavom pretpristupnog programa Europske unije IPA, Hrvatsku očekuje objedinjavanje sustava nadzora i upravljanja sredstvima EU-a koji su dosad bili razdvojeni po programima ISPA, CARDS, SAPARD i PHARE.
Rekao je to zamjenik državne tajnice Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije Davor Čilić na seminaru o evaluaciji IPA programa, održanom u utorak u organizaciji tog ureda i Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj.
Na seminaru sudjeluju predstavnici Europske komisije, državne uprave, zemalja korisnica IPA programa - Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Turske te Privremene misije Ujedinjenih narodna na Kosovu.
Prema Čilićevim riječima, Hrvatska bi akreditaciju za program IPA, te osnivanje jedinstvenog sustava upravljanja sredstvima tog programa trebala okončati početkom 2008. godine.
IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) novi je instrument pretpristupne pomoći EU-a za razdoblje 2007. - 2013. godine koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD.
Njegovi osnovni ciljevi su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU-a, te priprema za korištenje strukturnih fondova. Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,46 milijardi eura, a za razdoblje do 2010. godine EU je za IPA-u predvidio 5,74 milijarde eura.
Hrvatska je korisnica IPA programa od ove godine do trenutka stupanja u članstvo EU-a. Za razdoblje do 2010. godine za Hrvatsku je osigurano 589,9 milijuna eura, započevši sa 138,5 milijuna eura u 2007. godini, a uz predviđeni stalni rast godišnjeg iznosa sredstava, ona bi u 2010. godini trebala iznositi 154,2 milijuna eura. Vjesnik

RAZGOVOR Tomislav Kovačević, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG)
Preuzimanjem rizika do razvoja poduzetništva
HAMAG danas posluje s više od 20 banaka, a izdano je više od 360 jamstava koja su omogućila investicije u malo i srednje poduzetništvo u iznosu većem od milijardu kuna
Ivan SMIRČIĆ
O razvoju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) posljednjih godina, promjenama i planovima razgovarali smo s predsjednikom Uprave HAMAG- a Tomislavom Kovačevićem.

Kakva je trenutačna situacija u Hrvatskoj kada je riječ o malom i srednjem poduzetništvu?

- U Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva Vlada je 2004. godine stavila naglasak i odredila ključne točke pokretanja tog najbrojnijeg i najdinamičnijeg segmenta gospodarstva.

Kao što poznata izreka kaže da je lanac jak onoliko koliko je jaka najslabija karika, tako i u gospodarstvu sve karike moraju biti iznimno čvrste, ali i dovoljno fleksibilne. Prije svega, namjera je bila izvući poduzetništvo iz sfere u kojoj se nalazilo.

Potpuno nezasluženo ono je bilo prepušteno samo sebi, te je u takvim okolnostima poduzetnik svoju kreativnost i trud morao prečesto usmjeravati u krivu zonu.

Kucajući na vrata državnih institucija češće bi nailazio na otpor i negodovanje, nego na proaktivno djelovanje koje bi mu pomoglo u realizaciji njegovih poduzetničkih ideja. Projekt Vlade HITRO.hr otklonio je ove prepreke.

Poduzetništvo je, dakle, na višoj razini?

- Krenulo se u stvaranje konkurentnog i tržišno uspješnog gospodarstva. Izdvojena su značajna sredstva za poticanje uvođenja novih tehnologija, razvoj proizvoda, brandiranje i marketing. Ovo se odnosi i na obrtnike kojih je danas oko 105.000 i koji su uza sve ove poticaje imali na raspolaganju i dodatne, specifične mjere poticanja. Poticane su obrtničke strukovne škole čiji je zadatak na tržište dovesti kvalitetno izučene kadrove. Brojne zadruge također su korisnici poticajnih mjera. Kroz poticajne mjere razvoja poslovnih centara i razvojnih agencija razvijala se poduzetnička infrastruktura, iznimno puno se ulagalo u obrazovanje samih poduzetnika.

Razvijen je sustav financiranja poduzetničkih projekata, koje je postalo dostupnije zahvaljujući subvencioniranim kamatama i državnim jamstvima HAMAG-a. Povrh svega, država je uložila novac u 300 poduzetničkih zona gdje već danas radi gotovo 20.000 ljudi. Zahvaljujući navedenim, ali drugim konkretnim mjerama koje je Vlada na početku svog mandata postavila kao prioritete, poduzetništvo je u Hrvatskoj danas na znatno višoj razini i u vidljivo uzlaznoj putanji.

Što HAMAG danas nudi poduzetnicima?

- Danas smo ona karika koja je nedostajala poduzetnicima u njihovu poslovanju i razvoju. Poduzetnicima nudimo jamstva za njihove poduzetničke kredite putem osam jamstvenih programa, a koji obuhvaćaju apsolutne početnike, poljoprivrednike, kao i razvoj uspješnih. Zatim, nudimo programe bespovratnih potpora, te potpore za razvoj poduzetničke infrastrukture, neophodne za zaokruživanje cjeline.

Je li vidljiva nekakva razlika među poduzetnici ma danas i prije nekoliko godina?

- Razlika je vidljiva i ona se očituje u sve većim iznosima ulaganja, što govori o zahtjevnijim i sofisticiranijim projektima, te većoj obrazovanosti samih poduzetnika.

Čvrsto sam uvjeren da su sve mjere poticanja, provedene u posljednjih nekoliko godina, izravno utjecale na tu pozitivnu razliku i da je hrvatsko poduzetništvo uvedeno u zonu kojoj smo težili, a to je zona konkurentnosti, znanja i druš tvene odgovornosti.

Rezultati poslovanja HAMAG-a u posljednje dvije i pol godine pokazuju pozitivne rezultate?

- Brojčani pokazatelji jedini su od čega cijela priča o uspjehu HAMAG-a može krenuti. Kada sam preuzeo dužnost predsjednika Uprave sredinom 2005. godine, zatekao sam nezadovoljavajuće stanje u kojem je HAMAGnastavljao niz svojih neuspješnih godina. Taj niz značio je izdavanje samo desetak jamstava godišnje u iznosu od dva do tri milijuna kuna, te poslovanje sa samo dvije ili tri banke.

Promjenama koje sam unio vraćeno je povjerenje banaka u rad HAMAG-a, te sada poslujemo s više od 20 banaka, vraćeno je i povjerenje poduzetnika u Agenciju i za to vrijeme izdano je više od 360 jamstava koja su omogućila investicije u malo i srednje poduzetništvo u iznosu većem od milijardu kuna.

Na koji način se donosi odluka o dodjeli jamstva nekom poduzetniku, kakva je procedura, te koliko traje?

- Postupak izdavanja jamstava provodi se putem poslovnih banaka. Poduzetnik dođe u poslovnu banku, izloži joj svoj poslovni projekt i zatraži kredit. Ako nema dovoljno osiguranja za povrat kredita, u banci može ispuniti zahtjev za jamstvo koje će banka, zajedno cjelokupnom dokumentacijom, proslijediti u HAMAG.

Po zaprimanju zahtjeva i dokumentacije, našoj stručnoj službi potrebno je najviše sedam radnih dana za donošenje odluke o zahtjevu.

Dokumentacija koja je potrebna banci za odlučivanje o kreditnom zahtjevu gotovo je istovjetna dokumentaciji potrebnoj za donošenje odluke o zahtjevu za jamstvo. Svaka poslovna banka pomoći će svom klijentu u realizaciji tog posla.

Što će se u radu HAMAG- a promijeniti nakon ulaska Hrvatske u EU?

- S obzirom da nam je namjera postati implementacijsko tijelo u provedbi programa pretpristupnih fondova EU-a, već ove godine započeli smo s pripremama za akreditaciju. Ulaskom u EU našim će poduzetnicima biti omogućeno dobivanje znatno većih sredstava iz strukturnih fondova.

U Hrvatskoj ima izvrsnih projekata koji ne smiju ostati na nižoj razini zbog nedostatka novca. Za dobivanje ovih sredstava moraju se osposobljavati ne samo institucije, već i sami poduzetnici koji su korisnici.

Do Vašeg dolaska 2005. godine HAMAG je nizao neuspjehe. Koji su bili uzroci?

- Dva su osnovna uzroka - sustav i ljudi. Nekadašnji sustav nije omogućavao kvalitetan razvoj i podršku jednoj ovakvoj agenciji. Banke koje bi po logici stvari trebale biti prvi partneri Agencije, izgubile su povjerenje u njen rad i prekinule suradnju. Za drugi dio neuspjeha odgovorni su ljudi koji svojim radom pridonose ili štete poslovanju.

Želim naglasiti da sam dolaskom u HAMAG zatekao veliki broj iznimno vrijednih i čestitih ljudi, predanih svom poslu. S obzirom da u svakom žitu ima i kukolja, tako sam i ja dolaskom u HAMAG zatekao nekolicinu onih koji su svojim radnjama sustavno narušavali ugled Agencije.

Ustrajan u nastojanju da očistim Agenciju od negativnih utjecaja i stvorim od nje respektabilnu instituciju, dobio sam podršku sustava i djelatnika. Vjerujem da sam uvelike uspio u tome, a ovim putem još jednom pozivamsve one koji su imali neugodna ili loša iskustva s HAMAG-om, da mi se osobno obrate na broj telefona 01/488- 1002 ili na e-mail : tkovacevic@hamag.hr

Vjesnik

28. studenoga 2007.
Bivši predsjednik HOK-a krenuo s proizvodnjom vina
Vinarija Šafran jedna od najmodernijih u Europi
Grožđe se prerađuje u podrumskom dijelu vinarije, a tu je i prostor za fermentaciju, te za sazrijevanje vina zapremine veće od 120.000 litara
Luka CAPAR
Poznati hrvatski poduzetnik i donedavni dugogodišnji predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran još je jednom pokazao da unatoč poduzetničkoj zrelosti, u njemu tinja mladenački poslovni duh. Ovih je dana u rodnom Brezničkom Humu otvorio suvremenu Vinariju Šafran, koja je lani izgrađena, a ove godine opremljena suvremenim strojevima za prihvat i preradu grožđa, te proizvodnju i njegovanje vina, domaćeg proizvođača Letine iz Čakovca.

Trećina varaždinskih vinograda

Vinarija ima deset hektara suvremenih vinograda na jugozapadnim padinama varaždinskog vinogorja u Brezničkom Humu, a rezultati ispitivanja, koje su obavili ovlašteni laboratoriji i zavodi, svjedoče da su vinogradi podignuti na idealnoj nadmorskoj visini od 250 do 311 metara , te da su položaj i tlo vrlo pogodni za vinogradarstvo.

>Nasadi na pet hektara u punom su rodu, a uz 51.000 trsova, u pripremi je sadnja novih vinograda na još pet hektara<, kaže za Vjesnik Šafran. Dodaje kako su na tom lokalitetu vinogradi sađeni još u vrijeme Austro-Ugarske, pa je zapravo riječ o obnovi vinograda.

Sortiment čine rajnski rizling, graševina, muškat žuti, sauvignon, traminac sivi pinot, a prema dostupnim podacima vinogradi obitelji Šafran čine čak trećinu svih vinograda u varaždinskom kraju.

Kao zanimljivost treba reći da je na toj lokaciji vinograde i podrum nekada davno imao i zagrebački nadbiskup Antun Bauer.

Najmodernija tehnologija

Šafran ističe kako je u podrumu postavljena najmodernija tehnologija za proizvodnju vina i to domaćeg proizvođača Letine, koji 80 posto asortimana izvozi na europsko tržište.

Grožđe se prerađuje u podrumskom dijelu vinarije, a tu je i prostor za fermentaciju, te za sazrijevanje vina u inox bačvama zapremine veće od 120.000 litara . Uz punionicu, predviđeno je da u podrumu bude i interni laboratorij. U gornjem dijelu zgrade su prostor za degustaciju, te uredi. >Vina će biti ponuđena vinotekama, restoranima hotelima. Na etiketi butelje otisnut je grb koji povezuje sve potrebne komponente: dva šafrana asociraju na prezime, prekriženi mačevi hrvatsko su znakovlje, odnosno simbolika viteške časti, a grožđe i 1692. označavaju početak vinogradarske tradicije i godinu od koje postoji pisani trag o postojanju obitelji Šafran u ovom kraju<, istaknuo je Stjepan Šafran.

Dodajmo za kraj kako su za financiranje podizanja vinograda i izgradnje vinarije korištena i poticajna sredstva županije, te države. Vjesnik

27. studenoga 2007.
U Biogradu se gradi prva bioplinara u regiji koja će iz gnojiva proizvoditi struju
Piše: Ante PANCIROV
Biogradsko poduzeće Vrana koje se bavi peradarstvom, stočarstvom, proizvodnjom povrća i srodnim kulturama upravo dovršava sve pripreme za podizanje prve bioplinare u regiji koju će pogoniti gnojivo iz njihova pogona i sav bio otpad koji su do sada morali bacati.

Zahvaljujući naručenim uređajima koji se upravo sklapaju u Njemačkoj, na taj će način proizvoditi električnu energiju i toplu vodu koja je nusprodukt proizvodnje a poslužit će za grijanje pogona, potvrdio nam je predsjednik Nadzornog odbora Vrane Zdravko Bubalo, inače nećak vlasnika tog poduzeća Stevea Bubala, hrvatskog iseljenika koji se obogatio i živi u Los Angelesu u Californiji.

Bioplinara će godišnje proizvoditi 8,5 milijuna kilovat sati što će se preusmjerivati u sustav, prodavati HEP-u. Pogon će se nalaziti u okrugu biogradskog poduzeća, a ovisno o poslovično sporoj hrvatskoj papirologiji mogao bi proraditi već u ožujku iduće godine. Glas Dalmacije

28. studenoga 2007.
Hrvatskim inovatorima sedam zlatnih medalja
Tržišna atraktivnost hrvatskih proizvoda potvrđena je na izložbi u Bruxellesu mnogobrojnim kontaktima domaćih inovatora s poslovnim ljudima iz Belgije i drugih europskih, ali i svjetskih država

Hrvatski inovatori na 56. međunarodnoj izložbi inovacija Eureka, održanoj od 22. do 25. studenoga u Bruxellesu, osvojili su prema ocjenama međunarodnog ocjenjivačkog žirija sedam zlatnih, osam srebrnih i četiri brončane medalje.
Organizatori ovogodišnjeg nastupa inovatora na Eureci su Udruga inovatora Hrvatske (UIH) i Hrvatska zajednica tehničke kulture. Kako ističu u UIH-u, ovogodišnja Eureka značajna je po velikom prisustvu znanstvenih i istraživačkih institucija, koje su predstavile više od 450 radova s područja energije, ekologije i elektrotehnike.
Tržišna atraktivnost hrvatskih proizvoda potvrđena je i u mnogobrojnim kontaktima koje su ostvarili domaći inovatori s poslovnim ljudima iz Belgije i drugih europskih, ali i svjetskih država, koji su posjetili Eureku, dodaju u UIH-u. Ističu i kako su ove godine ostvarili suradnju s hrvatskim školama u inozemstvu, koje obrazuju djecu hrvatskih diplomata, poslovnih ljudi i iseljenika.
Prva suradnja, kažu u UIH-u, ostvarena je s Hrvatskom dopunskom školom u Buxellesu prošle godine. Ove godine u Dubrovniku je, tijekom boravka grupe djece iz Bruxellesa i Antverpena u svibnju, dogovoren nastavak suradnje, te je deset prvonagrađenih s ovogodišnje Smotre mladih tehničara posjetilo tu školu u Bruxellesu i izložbu Eureka.
Osim prvonagrađenih iz Dubrovnika, u Bruxellesu su bili i prvonagrađeni na izložbi maturalnih radova elektrotehničara i elektroničara u Puli održanoj u lipnju ove godine, te troje nagrađenih s ovogodišnje izložbe maturalnih radova u području dizajna - IDIVA u Varaždinu.
I ove godine u povodu izložbe inovacija dodijeljene su titule viteza inovatorstva belgijskog reda. Dobitnici tog cijenjenog priznanja iz Hrvatske su Anton Kovačev, predsjednik uprave HBOR-a, Đuro Horvat, poduzetnik iz Donjeg Kraljevca, Marko Vuković, poduzetnik iz Karlovca, Ivan Jakobović, nastavnik praktične nastave Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu i Nikola Petković, poduzetnik iz Samobora.

Ivan Smirčić, Vjesnik

26. studenoga 2007.
Plemenitaši iz Ivanca najljepše uredili štand
Piše: Franjo Lepan
Foto: Franjo Lepan
SLAVONSKI BROD - Na pozornici Kazališno koncertne dvorane (KKD) Ivana Brlić Mažuranić službeno je ove subote podignuta zavjesa 12. Katarinskog sajma obrtništva i malog poduzetništva koji će trajati do 28. studenoga.
Sajam je u predvečerje sv. Kate otvorio gradonačelnik dr. Mirko Duspara uputivši čestitke svim Katama, Katarinama, Katicama, Kajama uz dobrodošlicu izlagačima koji su ove godine došli u rekordnom broju iz cijele zemlje. Osim nastupa 165 domaćih izlagača na ovogodišnjoj sajamskoj manifestaciji prvi put nastupaju i izlagači iz Slovenije, a kao i u nekoliko prethodnih godina pozivu gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo odazvali su se i izlagači iz Srbije i BiH.

Ove se godine Katarinski sajam prvi puta održava u prostoru Tvrđave Brod na oko 2000 kvadratnih metara zagrijanog šatorskog prostora, što je prema ocjeni brojnih posjetitelja prvog dana pun pogodak. Iz obilja novina ovogodišnjeg Katarinskog sajma izdvajamo kuću Hrvatskih brandova i promotivni turistički vlak Katarinski 'Ajziban' koji je s gostima stigao iz Zagreba.

Katarinski sajam čiji počeci sežu u daleku 1769. godinu održavan je sve do pedesetih godina prošlog stoljeća, a nakon pedeset godina prekida obnovljen je 1996. godine. Uz uobičajene zanatske i umjetničke rukotvorine na sajmu su predstavljena i najnovija tehnološka dostignuća, a ne manjka niti domaćih gastronomskih delicija kao niti kulturno zabavnog programa.

I kako je to do sada bilo i ove godine pet Kata dobilo je prigodne poklone, a nagradu TZ Sl. Broda za najuređeniji štand dobili su Plemenitaši iz Ivanca. Jutarnji list

26. studenoga 2007.
Sagrađeno 60 km plinovoda
Piše: Mate Piškor
Foto: Miroslav Kiš/CROPIX
SISAK - U Sisku su zadnjih nekoliko godina vrlo intenzivna investicijska ulaganja u razvoj plinske i toplinske mreže. Sisački pogon HEP Toplinarstva, koji toplinskom energijom i toplom vodom opskrbljuje područje Siska na desnoj obali Kupe, zabilježio je veliku ekspanziju širenja toplinske mreže.

Prije dvije godine toplinskom su energijom opskbrljivali 2992 stana , te 53 poslovna objekta , a krajem ove godine HEP Toplinarstvo u Sisku grije 3922 stana i 54 poslovna objekta. Investicije se nastavljaju i Toplinarstvo idućih godina namjerava završiti nove trase parovoda i vrelovoda, te dovesti magistralni vrelovod u Lađarsku ulicu, gdje će se uskoro početi graditi veliko stambeno naselje, a u Lađarskoj će biti i novo veleučilište.

U skoroj budućnosti se planira i premoštenje parovodima rijeke Kupe i opskrba toplinskom energijom starog dijela Siska. Sve će to biti vezano uz gradnju trećeg bloka Termoelektrane Sisak, koja će zapravo biti elektrana-toplana, čija gradnja treba početi iduće godine. To je rekao Damir Surko, direktor sisačkog Pogona HEP Toplinarstva, predstavljajući ambiciozne planove svoje tvrtke u Gradskoj vijećnici.

Ambiciozne planove ima i drugi veliki sustav za opskrbu energijom, Montcogim plinara Sisak, koja sukladno koncesijskom ugovoru istodobno gradi plinovodnu mrežu u Sisku i osigurava potrošačima dovoljne količine plina. Kako je istaknuo Mario Mihovilić iz Montcogim plinare, u Sisku je do sada sagrađeno oko 60 km visokotlačnih, srednjotlačnih i niskotlačnih plinovoda, a u gradnji je novih 14 kilometara plinovoda.

Uz sve to broj potrošača relativno je skroman, svega 640. Problem je što veliki gospodarski sustavi ne uzimaju plin od Plinare, nego imaju direktne veze s Inom, pa tako u Sisku unatoč dvostruko većoj plinskoj mreži potrošnja plina iznosi deset puta manje nego u Karlovcu, gdje je koncesionar također Montocogim.

Gradnja plinske mreže u Sisku i okolnim naseljima bit će nastavljena i dalje, rekao je Mihovilić. Oba distributera ističu da svojim razvojem osim ušteda Sisku donose i smanjenje zagađenja zraka. Jutarnji list

26. studenoga 2007.
U godinu i pol dana otvoreno 400 novih tvrtki u Osječkoj županiji
Vanjskotrgovinska razmjena Županije prešla je granicu od milijardu uz suficit od 90 mil. američkih dolara
Dok je grupa Belišće prvi puta u posljednjih 15 godina zabilježila veću potrebu za kartonskom ambalažom, osječki hotel Waldinger proglašen je najboljim malim hotelom s četiri zvjezdice prema ocijeni turističke organizacije Trade Leaders Club iz Madrida za 2007. godinu. Istovremeno baranjsko Belje d.d., koje želi postati lider u stočarskoj proizvodnji, ovu godinu planira završiti s prihodom većim od milijarde kuna, a taj iznos iduće, 2008., povećati za još 20 do 25 posto. Na značajna ulaganja u idućoj godini sprema se i PZ Osatina iz Semeljaca koja će u izgradnju bioenergetskih postrojenja te staklenika i plastenika investirati oko 10 milijuna eura. To je samo dio pozitivnih tendencija koje osječko-baranjsko gospodarstvo bilježi zadnje tri godine, a s kojima se pokušalo ilustrirati stanje na sjednici Gospodarskoga vijeća HGK - Županijske komore Osijek. "Vanjsko-trgovinska razmjena prešla je granicu od željenih milijardu uz suficit od 90 milijuna američkih dolara. Evidentno je da smo se s proizvodima osječko-baranjskih tvrtki uspijeli nametnuti na tržištima u zemljama bivše Jugoslavije i CEFT-e. Ključne industrije na našem području i za iduću, 2008. godinu, najavljuju daljnji rast, ali bilježimo i jedan kvalitetan istup jer se u strukturi ukupnoga prihoda javljaju neke nove djelatnosti kod kojih smo registirirali značajnije rezultate, poput metalske, industrije strojeva i motornih prikolica, a koji su se, pak, nametnule tržištu EU-a. Poljoprivreda je, ipak, jedina grana na ljestvici osječko-baranjskog gospodarstva koja bilježi gubitak od 215 milijuna kuna, a djelomice se takvo stanje može pripisati vremenskim prilikama, odnosno neprilikama", ističe Zoran Kovačević, predsjednik osječke HGK.

U zadnjih godinu i pol dana porastao je i broj novootvorenih tvrtki za njih oko 400. Najvećim dijelom riječ je o malim tvrtkama koje su djelomice sudjelovale i u brisanju oko 6000 osoba s evidencije nezaposlenih, odnosno otvaranju novih radnih mjesta. Stopa zapošljavanja time je porasla na 7 posto. No, zadovoljstvo u osječkom HGK-u tek će biti kada broj nezaposlenih pade ispod 20.000. Realnom granicom nezaposlenosti smatraju između 10 i 15 posto jer je gotovo 9000 osoba u toj strukturi sa ili bez osnovne škole, pa drže kako one u trenutku kada se naglasak stavlja na obrazovanje i struku, neće moći pronaći posao. Suglasio se s time i zamjenik generalnoga direktora Belišća d.d. Jandre Romić ustvrdivši kako i kod njih proizvodnja u tehnološkom smislu postaje sve zahtjevnija. Kao primjer uspješnoga poslovanja istaknuta je i tvrtka Harburg Freudenberger iz Belišća koja postoji već devet godina, zapošljava oko 400 radnika i još 200 u kooperaciji, a bavi se proizvodnjom strojeva za izradu automobilskih guma za tvrtke poput Goodyeara, Michelina, Pirellija i drugih. Godišnje ostvaruju promet od oko 20 milijuna eura, a u razvoj proizvodnje u Belišću investiraju između 800.000 i milijun eura. Čitava proizvodnja završava u izvozu, ističe direktor Branko Višnjević, a svaka treća guma koja je napravljena u svijetu, napravljena je na strojevima koji su proizvedeni u Belišću. (www.poslovni.hr)

23. studenoga 2007.
Bjelovarska Iverica povećala prihod za 57%
Od domaćih dobavljača u bjelovarsku tvrtku za proizvodnju iverice dolazi 94 posto sirovina i 84 posto tehničke nabavke
Hrvatska ne može razviti ekonomiju velikih brojeva već se, kako je naglasio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na nedavno održanoj Ambienti, mora pozicionirati unutar tržišnih niša uz pomoć vrhunske kvalitete, dizajna i inovacija. Budući da Hrvatska nije bogata prirodnim sirovinama, treba se koncentrirati na ono što ima, a to su ponajprije drvo i voda. Stoga je HGK pokrenuo edukacijsku i promotivnu kampanju "Drvo je prvo" u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Hrvatskih šuma. Kampanja će nastojati promijeniti percepciju hrvatske javnosti o drvu odnosno šumama jer naši građani uglavnom smatraju da naše šume nestaju, a istina je potpuno suprotna. Vidošević je predstavljajući ovu kampanju naglasio kako je nužno jačati svijest da možemo raditi visokokvalitetni proizvod iz domaćeg drveta. Taj je sektor prije Domovinskog rata zapošljavao oko 50.000 ljudi, no rat te neadekvatni tečaj uz gubitak nekih tradicionalnih tržišta pogodovali su negativnim tendencijama u toj industrijskoj ghrani. Ono što ohrabruje jest da je već neko vrijeme vidljiv oporavak drvoprerađivačke industrije. Bjelovarska drvno-prerađivačka tvrtka "Iverica", jedini domaći proizvođač sirove i oplemenjene iverice te furniranih proizvoda ostvarila je u ovoj poslovnoj godini čak 57 posto bolje rezultate nego lani. Kako navode u toj tvrtki, čak 94 posto sirovine nabavlja se od hrvatskih dobavljača, a isto tako se 85 posto tehničke nabave vrši od hrvatskih tvrtki. Isti je postotak transportnih tvrtki koje Iverica koristi za prijevoz svog proizvoda - iverne ploče transportira samo 15 posto inozemnih prijevoznika u odnosu na 85 posto domaćih. Iverica je, navode u Bjelovaru, nedavno završila poslovnu godinu i jako je zadovoljna dosad učinjenim budući da je godišnji promet u odnosu na lanjsko razdoblje porastao za visokih 57 posto. Ono na što su u Iverici naročito ponosni jest dobivanje FSC certifikata kojeg se najbolje opisuje u TV reklami - 'To ti je ono kad se negdje posječe jedno drvo, drugdje se zasadi novo'. Taj certifikat obuhvaća cijeli lanac procesa, od uzgoja i gospodarenja šumama i drvom, sječe, isporuke, prerade u drvnoj industriji do plasiranja proizvoda. Cilj programa FSC jest promoviranje ekološki odgovornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja šumskim gospodarstvima, te prerada certificiranog drveta.

Poslovanje unutar Kronospana

Ne čudi što je Iverica doživjela uzlet ulaskom u svjetsku grupaciju Kronospan budući da su oni europski lider u proizvodnji drvenih ploča koji od 1989. godine mnogo ulaže u industriju središnje i istočne Europe. Kroz stalna ulaganja i inovacije Kronospan se od pilane krajem 19. stoljeća razvio u najvećeg svjetskog proizvođača drvenih ploča. U Srbiji, BiH te Sloveniji Iverica je također jedan od vodećih faktora na tržištu. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

23. studenoga 2007.
Hrvatska godišnje izveze oružja i opreme za 500 milijuna kuna
Vojna industrija jedna je od boljih gospodarskih grana u Hrvatskoj, a skorim ulaskom u NATO smiješi joj se svijetla budućnost
Nakon "sušnih" posljeratnih godina za hrvatske proizvođače naoružanja i vojne opreme došli su bolji dani. To će reći većina poduzetnika povezanih s ovim biznisom, ali tome idu u prilog i neki podaci i procjene. Tako prema procjeni Ivice Nekića, direktora vladine agencije Alan, Hrvatska trenutno godišnje izveze naoružanja i vojne opreme u vrijednosti od oko 500 milijuna kuna, što je dvostruko više nego prije samo godinu-dvije kada se procjenjivalo da je vrijednost ovog segmenta oko 250 milijuna kuna. No, preciznih podataka zapravo nema jer dio vojnog izvoza ide preko RH Alana, ali dio ugovaraju proizvođači samostalno. "Hrvatski proizvođači naoružanja i vojne opreme mogu izvoziti preko nas ili se mogu samostalno probijati na tržišta. Nama je svejedno, važno je da što više hrvatskih proizvođača ugovori poslove u inozemstvu, a ako im pritom mi uspijemo pomoći nama je drago", kaže Nekić, dodajući kako je zapravo vrlo teško ugovoriti poslove za sofisticirane i skupe proizvode bez posredovanja države. Hrvatska, prema Nekićevoj ocjeni, ima vrlo zadovoljavajuću vojnu proizvodnju, ali i neke vrlo konkurentne proizvode koji bitno utječu na ukupnu vrijednost izvoza ove vrste. Primjerice, vrijednost izvoza naoružanja i vojne opreme Mađarske iznosi tek oko 10 milijuna USD, a i neke druge zemlje daleko veće i razvijenije od Hrvatske, bilježe jednak ili manji izvoz. Najvažniji hrvatski izvozni proizvodI ove vrste su svjetski poznati pištolji tvrtke HS Produkt iz Karlovca, koja je prije sedam godina izbacila svoj najpopularniji pištolj - HS 2000 koji je svoje tržište pronašao u SAD-u. HS Produkt privatna je tvrtka u stopostotnom vlasništvu Ivana Žapčića i Marka Vukovića. Trenutno zapošljava gotovo tisuću ljudi, a ostvare li se svi planovi s novom jurišnom puškom koja bi trebala iduće godine početi sa serijskom proizvodnjom, svoje radno mjesto pronaći će još 300 do 500 ljudi. "Svake godine rastemo za oko 40 posto u odnosu na godinu ranije i to po svim segmentima, od zapošljavanja, proizvodnje i prihoda. Ove godine ćemo ostvariti oko 200 milijuna kuna prihoda, a to je uglavnom od izvoza naših pištolja", kaže Željko Pavlin, direktor HS Produkta. Oko 95 posto ukupne proizvodnje Karlovčani izvoze, a od ukupnog izvoza također 95 posto ide u SAD. Preostali pištolji svoje kupce pronalaze u Grčkoj, BiH, Sloveniji, Portugalu, Austriji, Australiji, Turskoj i još ponekoj zemlji. Iako je HS Produkt danas vrlo značajno ime na svjetskoj razini, to nije bilo nimalo jednostavno ostvariti. Tvrtka je nastala ratne 1991. godine i prvih sedam godina radila je isključivo za Ministarstvo obrane, no nakon prestanka rata vojska više nije trebala njihove pištolje. Stoga su se Karlovčani okrenuli svjetskom tržištu i razvoju novog, danas svjetski poznatog pištolja - HS 2000. Iako ih je svijet prihvatio kao ozbiljan subjekt, podrška države i za njih je vrlo važna.

Naime, u ovoj industrijskoj grani poslovi s matičnom državom od iznimne su važnosti. Gotovo je nemoguće izvesti svoj vojni proizvod ukoliko ga prije toga nije naručila i matična vojska, odnosno policija. "Posao s vlastitom državom ne mora biti ključan, ali može biti jezičac na vagi. Svatko tko je došao s nama pregovarati već na aerodromu pogleda nose li hrvatski policajci naše pištolje. Ako ne, odmah počinju sumnjati da možda nešto nije u redu", kaže Pavlin. Slično se događa i u drugim zemljama koje štite svoje vojne proizvode. Primjerice, talijanski policajci nose beretu, austrijski glock, a njemački valter. Da je sudjelovanje i potpora države važna kaže i Alojz Šestan, suvlasnik tvrtke Šestan i Busch koja proizvodi vjerojatno najbolje vojne kacige u Europi i među tri su najbolja svjetska proizvođača. I njemu se često prilikom prvog kontakta s potencijalnim naručiteljem postavlja pitanje koristi li Hrvatska vojska njegovu kacigu. I njegova tvrtka je ove godine porasla za oko 20 posto u odnosu na prošlu, a već sada je ostvarila više prometa nego lani. Zapošljava četrdesetak radnika, sada gotovo isključivo živi od izvoza, a i ove godine su sklopili posao s jednom američkom zaštitarskom tvrtkom. Riječ je o vrlo važnim poslovima obzirom da se u SAD-u odnos zaštitara i vojske kreće oko 50:50, a ulaz u svaku takvu tvrtku svojevrsna je reklama i otvara mogućnosti za sklapanje novih poslova. Vrlo značajan proizvođač vojne opreme je i Đuro Đaković čija se tvrtka Specijalna vozila upravo priprema za pokretanje proizvodnje 78 borbenih oklopnih vozila, a uskoro se očekuje ugovaranje još 42 oklopnjaka. Upravo će ta proizvodnja pokrenuti još neke tvrtke jer će se dobar dio dijelova za oklopnjake proizvoditi u Hrvatskoj. No, Specijalna vozila i prijašnjih godina su igrale veliku ulogu u vojnoj proizvodnji, prvenstveno s tenkom M-84 i sada s njegovom modernizacijom iz projekta Degman. No, još je uspješnih priča. Primjerice, Adria-mar trenutno završava peti ili šesti brod za Libiju, a još je nekoliko libijskih brodova trenutno u Kraljevici na remontu ili je na putu u Hrvatsku. Trenutno nekih dvadesetak tvrtki ima u svom programu i vojnu proizvodnu iako većim dijelom rade civilne proizvode. Rast bi mogla otvoriti i nova jurišna puška i proizvodnja oklopnjaka za treća tržišta, ali i neki novi projekti koji su najavljeni za naredne dvije - tri godine. Doda li se tome i ulazak Hrvatske u NATO 2009. godine, očito je da se vojnoj industriji smiješi svijetla budućnost. Saša Vejnović (www.poslovni.hr)

23. studenoga 2007.
Zlato za Končar na INVENTIKI 2007
Na Međunarodnoj izložbi inovacija, novih tehnologija i proizvoda INVENTIKA 2007, održanoj od 2. do 6. listopada u Bukureštu, Udruga inovatora Hrvatske i ove je godine predstavila hrvatske ideje i proizvode. Izloženo je 18 inovacija 28 autora, pri čemu je njih 15 već tržišno prepoznatljivih. Među izloženim radovima bio je i "Sustav motrenja bloka generator - transformator" iz Končar - Istituta za elektrotehniku, za koji su veliko zanimanje iskazali rumunjski znanstvenici. Za izložene inovacije hrvatski su inovatori nagrađeni sa sedam zlatnih, pet srebrnih i četiri brončane medalje. Među zlatnima je i skupina autora iz Končara, koji su time još jedanput potvrdili visoku razinu svog stvaralaštva. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić posjetio je 17. listopada zagrebačku Tehničku školu u Konavoskoj, te tom prigodom, u inovatorima dobro poznatom okruženju, nagrađenima osobno čestitao i uručio medalje osvojene na Međunarodnoj izložbi INVENTIKA. Za nagrađeni zlatni tim Končara nagradu je preuzeo dr. Miroslav Poljak. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

22. studenoga 2007.
PROJEKT Razvoj ekološkog ovčarstva i kozarstva na krškim područjima
Uskoro ćemo objedovati eko janjce
Cilj je očuvanje tradicionalnog načina proizvodnje janjetine i jaretine, zaštita prirodnih vrijednosti i okoliša, zaštita izvornih pasmina ovaca, te organizacija ekološkog uzgoja ovaca i koza
Jadranka KLISOVIĆ
U samo tri godine djelovanja kninsko Veleučilište >Marko Marulić< prometnulo se u centar znanja, gdje se počelo ostvarivati nekoliko vrlo zapaženih projekata. Najnoviji je >Program razvoja ekološkog ovčarstva i kozarstva na krškim područjima Hrvatske <. Cilj projekta je očuvanje tradicionalnog načina proizvodnje janjetine i jaretine, zaštita prirodnih vrijednosti i okoliša, zaštita izvornih pasmina ovaca, te organizacija ekološkog uzgoja ovaca i koza.

U poslu 200 obitelji

U sklopu projekta, saznajemo od dekana Marka Jelića, u idućih šest godina planira se izgradnja 30.000 četvornih metara novih objekata za držanje ovaca i koza, koje će se uzgajati na dvjestotinjak obiteljskih gospodarstava na kršnim područjima šest priobalnih županija.

U tom će se roku uzgojiti oko 30.000 grla ovaca i koza po propisanim normama ekološke proizvodnje. Planira se proizvodnja od oko 22.500 janjadi i 2500 jaradi, koji će dobiti znak ekološkog proizvoda Hrvatske.

Taj se program naslanja na projekt >Eko-janje<, koji je prije dvije godine zaživio na Veleučilištu, a koji je u konkurenciji 20 projekata proglašen najuspješnijim tehnološkim projektom u Hrvatskoj. Najznačajniji proizvođač ekološke janjetine na području Knina je Marko Validžić, koji u Oklaju ima veliko stado eko-ovaca.

Mizeran postotak ekozemljišta

Tek prije petnaestak godina u Hrvatskoj se počelo više govoriti o proizvodnji zdrave hrane. Donošenjem Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda stvoren je zakonski okvir za razvoj ekološke poljoprivrede.

Ministarstvo znanosti dalo je poticaj ekološkoj proizvodnji, a potpore nadležnih ministarstava drugih tijela rezultirale su brojkom od oko 420 proizvođača u ekološkoj proizvodnji, koji su potkraj prošle godine bili upisani u Upisnik. Njih gotovo polovica imaju rješenja Ministarstva o korištenju eko-znaka na svojim proizvodima.

Brojke govore da Hrvatska danas ima 0,48 posto poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, što je daleko od 10 posto - cilja strategije razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje Hrvatske do 2010. godine.

>Krška područja koja zauzimaju gotovo 50 posto kopnenog teritorija Hrvatske idealna su za eko-poljoprivredu i stočarstvo<, kaže Marko Jelić. Podaci govore da je 1808. na području Dalmacije bilo 1,1 milijun ovaca i 749.000 koza. Nakon što je 1954. donesen Zakon o zabrani uzgoja koza, ove su životinje gotovo nestale. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo oko 1,5 milijuna ovaca, a nakon toga bilježi se daljnji pad ovaca kojih je 1991. bilo oko 1,2 milijuna.

Prema godišnjem izvješću Hrvatskog stočarskog centra, u 2006. je na krškim područjima bilo 5781 gospodarstvo koje je imalo ukupno 338.900 ovaca, dok je 52.400 koza držalo 1072 gospodarstva.

ITALIJA IMA NAJVIŠE EKO-FARMI, BRITANCI NAJVEĆI POTROŠAČI

Susjedna Italija danas ima najviše ekoloških farmi. Potkraj 2003. imala je registriranih 750.000 grla stoke uzgojene po ekološkim principima, te još 1,2 milijuna komada peradi, 1068 kunića i više od 76.000 pčelinjih zajednica. Brojka stalnih kupaca ekoloških proizvoda ustalila se na oko 14 posto, a te proizvode uglavnom kupuju osobe od 30 do 60 godina starosti. Sličan rast ekotržišta dogodio se i u SAD-u, gdje su 2000. Amerikanci za kupnju ekoloških proizvoda potrošili oko osam milijardi dolara. Podaci govore da je ekološko europsko tržište 2000. bilo teško oko sedam milijardi dolara. U Velikoj Britaniji već 75 posto kućanstva koristi eko proizvode, a osam posto eko potrošača kupuje 60 posto eko proizvoda.

Kako nemaju dovoljno svojih proizvoda, Britanci uvoze 40 posto godišnje potrošnje, odnosno uvoze proizvoda u vrijednosti od 370 milijuna funti. Od toga na ekološko meso otpada oko 21 milijun funti. Kad je riječ o Hrvatskoj eko proizvodnji, brojke govore da se danas uzgaja samo 2000 grla, odnosno da ekološko ovčarstvo čini tek 0,5 posto ukupne proizvodnje u državi.

Cijene ekološki proizvedenog mesa u Hrvatskoj trenutačno su takve da se takva proizvodnja gotovo i ne isplati, kažu brojni uzgajivači eko stoke. Ulaskom Hrvatske u EU tržište će se jako povećati. Vjesnik

22. studenoga 2007.
Vinarija Šafran povećava nasade svojih vinograda na 15 hektara
Najviše novih vinograda posljednje četiri godine podignuto je u Istarskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji
Savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu analizom prikupljenih podataka s terena utvrdili su kako je novih vinograda, neovisno o izvorima financiranja, podignuto u posljednjih četiri godine najviše u Istarskoj županiji, a potom u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj. Zatim slijede županije u Dalmaciji, a tek tada one u sjevernijim i tradicionalno vinogradarskim područjima kao što su Zagorje, Moslavina, varaždinsko ili pak jastrebarsko područje.

Program nasada

U Varaždinskoj županiji je od 2004. kada je usvojen Operativni program podizanja višegodišnjih nasada vinograda u Hrvatskoj, do ove godine podignuto novih vinograda na površinama koje su manje od pedesetak ha i u čemu upravo značajan dio pripada Vinariji Šafran u Brezničkom Humu. Podsjetimo, cilj je programa da se u razdoblju do ulaska u EU posadi oko 33.500 ha višegodišnjih nasada vinograda, voćnjaka i maslina kako bi se pokrenuo razvoj poljoprivrede, povećala dohodovnost, zaposlenost i izvoz te razvoj pratećih djelatnoasti. Nacionalnim programom podizanja vinograda planira se sadnja na 13.000 ha novih nasada do ulaska Hrvatske u EU. Vinarija Šafran u kojoj će se ove subote svečano otvoriti novosagrađena vinarija i vinski podrum, temelji se na višegodišnjoj obiteljskoj vinogradarskoj i vinarskoj tradiciji. Vlasnik Stjepan Šafran, dugogodišnji poznati obrtnik i nekadašnji predsjenik HOK-a, kaže da je koristio poticajna sredstva županije i države što mu je bilo od velike pomoći i ne vjeruje da bi bez njih se odlučio za proširenje vinograda koji je bio preveliki za obradu iz hobija, a premali za ozbiljniji biznis. S novim površinama vinogradi će se moći obrađivati na mehanizirani način. Nasadi na pet ha u punom su rodu i s tim vinima krenuti će se idućeg mejseca na tržište, odnosno ponuditi ih vinotekama, restoranima i hotelima. Dio sadašnjih vinograda i vinski podrum na području Varaždinskog vinogorja u Brezničkom Humu, nekad su bili u vlasništvu zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera. No obnovom vinograda, nastalih još za vrijeme Austro-Ugarske pedesetak kilometara od Zagreba, Vinarija Šafran sazadila je nove nasade koji se prostiru na jugozapadnim padinama na ukupnoj površini od deset hektara. U pripremi je kažu sadnja novih vinograda na još pet hektara. Sortiment vinograda čine Rajnski rizling Graševina, Muškat žuti, Sovignon, Traminac i Sivi pinot. Vinarija i vinski podrum nalaze se u neposrednoj blizini vinograda, uz cestu Zagreb - Varaždin. Novosagrađena vinarija je opremljena suvremenim strojevima i opremom za prihvat i preradu grožđa, proizvodnju i njegovanje vina te flaširanje boca. U obitelji Šafran pohvalili su se i to kako su vina odnjegovana u starom obiteljskom podrumu u Brezničkom Humu, već osvajala brojna priznanja i nagrade na vinarskim sajmovima. Tako je i ljubav prema obiteljskoj tradiciji uzgoja vinove loze i proizvodnje vina, danas narasla u novi obiteljski posao. Iz tog razloga je u listopadu prošle godine otvoren obrt za proizvodnju i preradu grožđa i vina i izgrađen vinski podrum sa pratećim sadržajem. U podrumskom dijelu zgrade nalazi se prostor koji je namjenjen preradi grožđa, prostor za fermentaciju te sa sazrijevanje vina i punionica, kao i prostor predviđen za interni laboratorij. U gornjem dijelu nalazi se prostor za degustaciju i kancelarijski dio. Na ovom projektu zaposleno je nekoliko ljudi, a daljnje širenje pogona i upošljavanje novih ljudi bit će kažu već prema potrebi posla.

Pogodno tlo

Inače je područje Brezničkog Huma vrlo pogodno konfiguracijom tla i orijentacijom terena prema jugo zapadu za podizanje vinograda, što dokazuje i to što su za vrijeme Austrougarske Monarhije bile ovdje velike površine vinograda što i danas još stoji u zemljišnim knjigama. Današnja Vinarija Šafran na 10 ha vinograda ima 50.000 loznih cjepova koji su već u punom rodu. Trenutačno je u tijeku sadnja novih površina na terenu koji se nalazi na nadmorskoj visini od 250- 311 metara , što se smatra idealnim. Nakon sadnje ovih površina ukupna površina zasađena vinovom lozom bit će oko 15 ha sa više od 75.000 komada posađenih loznih cijepova. Biserka Ranogajec, (www.poslovni.hr)

22. studenoga 2007.
Tridesetak izlagača predstavilo preko sto različitih vrsta maslinovog ulja
Piše: Mirna Divjak
Foto: Srećko Niketić/CROPIX
VODNJAN - Treću godinu manifestacije "Dani mladog maslinovog ulja", koja je trajala od petka do nedjelje, posjetilo je mnoštvo ljudi, i to iz cijele Hrvatske te gosti iz Italije, Slovenije i Srbije, što potvrđuje da je sajam postao međunarodni. Mnogi su, naime, prevalili kilometre i kilometre da bi uživali u jednim od najkvalitetnijih maslinovih ulja na svijetu.

Na sajmu je izlagalo 30-ak izlagača, mnogo više nego lani, koji su predstavili više od 150 različitih uzoraka maslinova ulja.

- Nadamo se da će sljedeće godine biti dvostruko više izlagača. Za sada nam je potvrđen dolazak Slovenaca i Crnogoraca - rekao je jedan od organizatora i izlagač Sandi Chiavalon.

Činjenica je da je i ove godine zanimanje izlagača bilo veće, ali je 10-ak njih koji se nisu javili na vrijeme bilo odbijeno. Razlog tome je manjak izlagačkog prostora. Na sajmu su, osim maslinovih ulja, bila predstavljena domaća vina, pršut i sir te je priređen gastro show, odnosno sva su tri dana manifestacije Gastronomadi i gosti pripremali najrazličitije specijalitete s maslinovim uljem.

Novitet je ove godine i međunarodni karakter predavača. Cijenjeni profesori i stručnjaci iz područja maslinarstva stigli su iz Slovenije i Italije, koji su zajedno s našim predavačima u potpunosti obradili sve aspekte maslina i maslinova ulja. Teme su bile od gospodarenja udomaćenih sorta maslina, suzbijanja štetočina koje ih napadaju, pa sve do ekološke proizvodnje i zdravih svojstva koje maslinovo ulje pruža.

Iako su se svi proizvođači maslinova ulja pribojavali koliki će biti urod i kvaliteta ovogodišnjeg ulja, s obzirom na to da je ljeto bilo izuzetno sušno, a samim time i rijetko zabilježena toliko ranija berba maslina, strah je, komentiraju sada, bio nepotreban.

- Količine su nešto manje zato što su plodovi bili manji, ali s obzirom na to da je svaka maslina zadržala svoj plod, dobili smo očekivani kontingent ulja - rekao je Lucio Toffetti iz Udruge Agroturist iz Vodnjana. Cijena kvalitetnog maslinovog ulja doseže i 200 kn po litri. Za sada se maslinovim uljem opskrbljuje domaće tržište, no veliki je interes maslinara proširiti svoje asortimane van gradnica.

Chiavalon u 15 najboljih

Sandi Chiavalon ove je godine ušao u katalog 15 najboljih ekstra djevičanskih maslinovih ulja na svijetu te je osvojio Oskar-London internacional award za najbolju etiketu. Uveo je, kao i još nekolicina gospodarstvenika novu, za sada još eksperimentalnu, tehniku filtriranja ulja koja pridonosi kvaliteti jer smanjuje nečistoće u ulju. Novitet mu je i nova, prva u Hrvatskoj, punilica koja puni pod dušikom i omogućuje duži rok trajanja maslinovom ulju.

Jutarnji list

21. studenoga 2007.
Vodič na mobitelu
Inovacija multimedijalnog turističkog vodiča za mobitele mobiEXPLORE nastala je u splitskoj tvrtki Gideon, nakon što su napravili mobilni vodič Londona, te vodič za londonsku podzemnu željeznicu

U ljeto ove godine splitska tvrtka Gideon Multimedia javnosti je predstavila hrvatsku inovaciju- mobiEXPLORE. Naziv na prvi pogled ne odaje o kako korisnoj, već međunarodno priznatoj inovaciji je riječ. Od Alena Bartulovića i Vedrana Pražena, vlasnika i direktora tvrtke Gideon, doznajemo kako je mobiEXPLORE multimedijalni turistički vodič za mobitele, koji omogućuje jednostavan pristup informacijama vezanim uz prikaz turističke ponude. Projekt je namijenjen prvenstveno stranim, ali i domaćim turistima, koji na ekranu svojih mobitela mogu vidjeti što im sve nude pojedina hrvatska odredišta, kakva je ponuda te večeri - od kulturnih i zabavnih događanja do ugostiteljske ili rekreacijske ponude.
Zanimljivo je da je turistički vodič za mobitele, koji je uistinu bogat sadržajem, s dnevno ažuriranim novostima, za sve korisnike besplatan, a dostupan je u Flash i WAP verziji. Kako ističu u tvrtki Gideon, ta je hrvatska inovacija nastala u samostalnoj produkciji tvrtke i to nakon što su napravili mobilni vodič Londona, za koji su osvojili nagradu >Best OverAll<, te vodič za londonsku podzemnu željeznicu.
Inovacija mobiEXPLORE u prva dva mjeseca zabilježila je oko 200.000 korisnika, dok danas bilježi više od 320.000 osoba koje koriste tu uslugu-inovaciju. Kako kažu u Gideonu, patentna registracija inovacije je u tijeku. Ističu da je finska Nokia zainteresirana za suradnju s Gideonom, za razvoj inovacije za inozemna tržišta. Naime, u Nokiji su zainteresirani za preinstalaciju mobiEXPLORE projekata na sve njihove mobitele koji se prodaju diljem svijeta. Osim toga, ističu u Gideonu, trenutačno pregovaraju za izradu mobiEXPLORE-a za odredišta u Španjolskoj i Francuskoj s mobilnim operaterima tih zemalja. Odnedavno je mobiEXPLORE osvježen najnovijom verzijom s audio vodičima na engleskom i hrvatskom jeziku za znamenitosti u hrvatskim gradovima. Kažu da je moguće oglašavati se na mobiEXPLORE-u Croatia za sve turističke subjekte koji traže izravan kanal komunikacije s turistima tijekom boravka u Hrvatskoj.
Uspješnost prvog projekta mobiEXPLORE Croatia potvrda je opravdanosti najave čitave serije turističkih vodiča za mobitele svih važnijih turističkih odredišta Europe, u čiju realizaciju Gideon kreće već ove jeseni u suradnji sa svojim inozemnim strateškim parterima. Među brojnim nagradama koje je osvojila tvrtka Gideon multimedia za inovaciju mobiEXPLORE, svakako treba istaknuti drugo mjesto na međunarodnom natjecanju >Forum Nokia 3rd Edition Challenge< održanog u Londonu, u konkurenciji 117 kompanija specijaliziranih za razvoj mobilnih aplikacija.
Osim toga, na međunarodnoj izložbi inovacija Arca u Zagrebu osvojili su tri godine za redom zlatnu medalju (uključujući i ovogodišnju Arcu), a međunarodni uspjeh potvrdili su i zlatnom medaljom na sajmu inovacija u Bruxellesu, srebrnom medaljom na sajmu inovacija u Nürnbergu, te brončanom medaljom na sajmu inovacija u Ženevi. Ivan Smirčić, Vjesnik

21. studenoga 2007.
Mali je genijalac!
O ovom dečku sigurno ćete u budućnosti čuti. Mali je genijalac! Tim mi je riječima glasnogovornik ministarstva gospodarstva Domagoj Vričko predstavio svojedobno mladog inovatora Ivana Matunu. Prije nešto više od mjesec dana taj je dvadesetdvogodišnji Zagrepčanin osnovao tvrtku u Tehnološkom parku, postavši tako najmlađim poduzetnikom u tom rasadniku budućih gospodarstvenika. Samo osnivanje tvrtke nije početak njegove poduzetničke karijere. Od djetinjstva su inovacije njegova opsesija, a svoj prvi posao je, kaže, realizirao u osmom razredu osnovne škole. Ozbiljnije narudžbe primao je već za srednje škole, no tek sada, kada je osnovao tvrtku, njegove inovacije postaju pravi biznis. Najvažniji proizvod koji je osmislio i razvio je "sustav za snimanje zaleta motora". To je, pojašnjava, proizvod koji služi za mjerenje brojnih parametara rada električnog motora bez pokretanja, a koristi se kao didaktičko učilo u laboratorijskim vježbama za nastavu u elektrotehničkoj školi. S tim je proizvodom napravio i prvi veći uspjeh - prodao ga je upravo svojoj srednjoj školi - Elektrotehničkoj školi Končar. Taj proizvod tržište bi mogao naći i u drugim elektrotehničkim školama u Hrvatskoj, u kojima se u pravilu nabavljaju slična didaktička učila iz inozemstva, a na kojima se zbog jezičnih i drugih barijera nastava uopće i ne izvodi. No u škole je "teško ući" premda za svoj proizvod nudi i kompletan know-how, odnosno osposobljavanje nastavnika, plana nastave do testova i udžbenika, kao i održavanje i servisiranje. Konkurencija, koja je neusporedivo skuplja, u poziciji je na kupnju svojih proizvoda motivirati provizijama, za što Matuna nema prostora jer sav novac koji zaradi ulaže u razvoj. "Možda je malo bahato od mene, no s ovim proizvodom u Hrvatskoj sam monopolist i nudim najbolje, pa se ne bojim konkurencije", kaže Matuna. Na zidovima njegova ureda u Tehnološkom parku brojna su priznanja i nagrade s inovatorskih natjecanja u Hrvatskoj i svijetu. Sa sustavom za snimanje zaleta motora osvojio je medalje na izložbi Inova mladi 2001. u Zagrebu i izložbi Iena u Nürnbergu, te veliko priznanje za mlade inovatore na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju. Potom je napravio i "uređaj za digitalno upravljanje trofaznim asinkronim motorom", koji se također rabi u laboratoriju iz Elektromotornih pogona, a s kojim je na izložbi Inova mladi 2002. odnio zlatnu medalju.

U Moskvi je 2003. dobio srebrnu medalju za prototip "SDS-Smart driving system", a ta je inovacija pobrala još niz medalja i priznanja. Riječ je o rješenju koje je Matuna osmislio uočivši sve izraženiji problem prometnih nezgoda zbog naleta vozila. "Da je makedonski pjevač Toše Proeski imao ugrađen moj SDS, ta se nesreća mogla izbjeći", ilustrira Matuna, pripovijedajući kako unatoč nagradama to rješenje još nije doživjelo komercijalizaciju. No za razliku od uobičajenih žalopojki naših inovatora, ovaj mladić vrlo racionalno pristupa problemu plasmana inovacija na tržište. Nije dovoljno imati originalan izum, već najprije treba naći tržište za njega. S automobilskom je industrijom, dodaje, priča još složenija jer ma kako genijalan izum bio, u "igru" se može ući samo preko etabliranih kooperanata. Matunu to ne obesrabruje. Niz drugih izuma, poput uređaja za kontrolu pristupa putem GSM-a, s kojim je pobijedio na Londonskoj izložbi inovacija 2004., uređaja za dijagnostiku rada "common rail injektora" ili inteligentnim detektorom servisnih intervala, koji je nagrađen na izložbi u Kuala Lumpuru, Matuna postiže i komercijalan uspjeh. Njegova su rješenja ugrađena već u neka velika hrvatska poduzeća poput Jamnice, Petrokemije i Kandita Osijek. Premda stasao u vrijeme u kojemu se materijalni napredak pojedinca izdigao kao vrijednost kojoj se teži, Matuna nije opterećen mogućnošću naglog bogaćenja. Svoju ozbiljnost pokazuje i kada govori o politici. Još za mandata nekadašnjeg ministra obrta Željka Peceka počeo je rabiti poticaje za inovatore, a dobivao ih je i posljednje četiri godine. Priželjkuje više političara koji će graditi dugoročni sustav, koji neće rušiti ono što su pokrenuli njihovi prethodnici i koji će konačno započeti s "neuvoznom ofenzivom". Hrvatska je preplavljena svime iz uvoza, moramo se više oslanjati na sebe i svoj rad, dodaje. Matuna ne skriva svoju fascinaciju i strast prema inovacijama. Stekao ju je uz oca, koji je radio u Končarevu institutu. Nikad ga, dodaje, nije forsirao da se bavi istim poslom i upravo je u tome možda i razlog što su ga inovacije toliko osvojile. "Proizvodnjom se može baviti svatko, no ja sam faca", kaže simpatičan student elektrotehnike, koji i svoje studentske obveze vrlo ozbiljno shvaća. Želi naučiti još mnogo vještina, kako iz struke tako i iz vođenja samog posla. Kako je otvaranje ureda u prostoru Tehnološkog parka rezultiralo brojnim novim narudžbama, ambiciozni Matuna već je zacrtao i kratkoročne ciljeve za svoju tvrtku - iduće godine želja mu je povećati poslovni prostor, te zaposliti jednog radnika iz elektrotehničke struke, kako bi se on mogao više posvetiti novim inovacijama, za koje mu, kaže, ne manjka inspiracije. Marija Brnić, ( www.poslovni.hr )

21. studenoga 2007.
Otvorena dionica Kikovica-Oštrovica
Riječ je o jednoj od najtežih dionica u Hrvatskoj, na kojoj je 20 posto dužine u objektima - pet vijadukata i dva podvožnjaka
Puni profil autoceste Rijeka-Zagreb, dionica Kikovica-Oštrovica (7,4 kilometra) otvorila je u utorak ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Naglasila je da je riječ o jednoj od najtežih cestovnih dionica u Hrvatskoj na kojoj je 20 posto njezine dužine u objektima - pet vijadukata i dva podvožnjaka.
Najduži vijadukt je Bukovo 385 metara, slijedi Veliki Svib 381 metar, Čičave 304, Mali Svib 218 metara i Melnik 146 metara. Ministrica je posebno ponosna na građevinare koji su sagradili tu prometnicu, na čelu s Vijaduktom, kao i na >opremaše< predvođene Dalekovodom, koji su i ovom prilikom pokazali da mogu konkurirati za izvođenje takvih poslova svugdje u Europi.
Matulović-Dropulić je podsjetila i na Vladin program regionalnog razvitka, dodavši da će i ova cesta pridonijeti da se Hrvatska gospodarski brže razvija.
>Vrijednost radova na spomenutoj dionici je 276 milijuna kuna, a autocesta Rijeka-Zagreb sada ima 110 kilometara punog profila, a preostalih 36,5 kilometara bit će pušteno u promet do kraja 2008.<, rekao je predsjednik Uprave autoceste Rijeka-Zagreb Jurica Prskalo. Posebno je naglasio da je dionica Kikovica-Oštrovica sagrađena za 16 mjeseci, što je, prema njegovom tumačenju, čak godinu dana prije roka. Prskalo je još rekao da će do kraja 2008. na toj dionici biti sagrađeni i burobrani kako bi taj dio autoceste bio što manje zatvoren tijekom zime zbog bure i snijega.
Na 7,4 kilometra Kikovica-Oštrovica krenulo se s 330 metara nadmorske visine do završnih 656 metara, uz stalni uspon od četiri posto. I to govori o težini te trase na kojoj su sagrađena i tri separatora i tri lagune radi zaštite vodotokova na tom kraškom području.
Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina rekao je da je to početak kraja gradnje prve autoceste u Hrvatskoj započete prije 27 godina. Još je dodao da je ta autocesta prva u Hrvatskoj i po prometnim pokazateljima odnosno po broju osobnih i teretnih vozila, s obzirom na to da je koristi velik broj turista, a važna je i za promet riječke luke. Komadina je dodao da će autocesta Rijeka-Zagreb potpuno ispuniti svoju prometnu funkciju kad se s po četiri vozna traka poveže s prometnicama prema Puli, odnosno prema Žutoj Lokvi, te dalje Dalmaciji. Damir Herceg, Vjesnik

20. studenoga 2007.
Prvih 50 jurišnih pušaka "HS Produkta" bit će ispitane u HV-u
Piše: Joško DADIĆ
Hrvatski vojnik mora biti najbolje opremljen. A ja ne vidim ni jedan razlog što "HS Produkt" kao proizvođač najboljega svjetskog pištolja ne bi proizvodio najbolju jurišnu pušku na svijetu. Uvjeren sam da će ona biti sastavni dio naoružanja i Oružanih snaga RH, ali i mnogih drugih vojska u svijetu, a po riječima ministra Kirina, u nešto promijenjenu obliku, kao kratka puška, bit će i u naoružanju hrvatskog policajca - kazao je danas u Karlovcu ministar obrane Berislav Rončević, na potpisivanju ugovora o financiranju proizvodnje nulte serije hrvatske jurišne puške, s direktorom karlovačke tvrtke "HS Produkt" Željkom Pavlinom.

Rončević je ovom prilikom rekao da tim ugovorom Ministarstvo obrane s 4,5 milijuna kuna podupire proizvodnju 50 komada pušaka, koja je do sada proizvedena u ograničenim količinama u tehnologiji proizvodnje pištolja. Sada počinje prva serijska proizvodnja 50 jurišnih pušaka, koje će biti poslane na ispitivanje u postrojbe hrvatskih Oružanih snaga.

Konstruktor jurišne puške i suvlasnik "HS Produkta" Marko Vuković kazao je da njihov prototip jurišne puške pokazuje odlična svojstva i po preciznosti, ali i po održavanju. Vuković je rekao da je u prototipu već uzeto u obzir desetak primjedaba Hrvatske vojske koja ga je ispitala, izvijestio je MORH.

I ministar Rončević i načelnik Glavnog stožera Josip Lucić istaknuli su kako je važno da se Hrvatska dovodi u položaj da više nikad i ni o komu ne ovisi u nadzoru procesa naoružavanja svoje vojske u osnovnom elementu, naoružanju Hrvatske kopnene vojske.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je da taj posao treba gledati i kroz razvoj hrvatskog gospodarstva, kroz otvaranje 500 novih radnih mjesta. Glas Dalmacije

20. studenoga 2007.
Cijene parcela na Pelješcu i Korčuli zbog mosta skočile šest puta
Piše: Joško DADIĆ
Izgradnja Pelješkog mosta omogućit će gospodarski razvoj i demografsku obnovu Dubrovačko-neretvanske županije, istaknuto je danas u Dubrovniku na predstavljanju studije "Ekonomski, prometni, demografski učinci nakon izgradnje Pelješkog mosta", izvijestilo je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka.

- Pitanje granice ne treba vezati uz izgradnju mosta kopno-Pelješac s obzirom da je i Komisija za granice Bosne i Hercegovine dala mišljenje da se lokacija budućeg mosta nalazi u hrvatskom teritoriju - ocijenio je Branko Bačić , državni tajnik za more, dodajući da Republika Hrvatska ne odustaje od izgradnje autoceste do Dubrovnika kroz Neum. Prema dr. Branimiru Lokinu , jednom od autora studije, bila bi fatalna pogreška kad se ne bi već sada gradio most jer bi to bio, kazao je, sukob s demografskom obnovom Hrvatske.

- Izgradnja mosta omogućit će zapošljavanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i u dvije hercegovačke županije, čime će se riješiti problem nezaposlenosti, a u našoj najjužnijoj županiji u 2020. godini svesti na europski prosjek - kazao e Lokin.

Zbog izgradnje mosta od 2012.-2020. godine na Pelješcu i Korčuli gospodarski rast bit će oko sedam posto, a rast zaposlenosti tri posto, iznio je ekonomske prognoze prof. dr. Drago Jakovčević , dok je prof. dr. Ivan Lovrinović govorio o utjecaju mosta na tržište nekretnina.

- Već sama najava izgradnje mosta pokazala je dramatičan rast cijena nekretnina na Pelješcu i Korčuli - kazao je Lovrinović, dodajući da su cijene građevinskog zemljišta bile oko 50 eura po četvornom metru kod parcela uz more, a danas se kreću od 200 do 300 eura.
Po demografu Ivanu Čipinu , most će utjecati na premještaj stanovništva te je iznio prognoze po kojima će se nakon njegove izgradnje na Pelješac i Korčulu doseljavati oko 200 stanovnika godišnje i to uglavnom mladih ljudi.

Glas Dalmacije

19. studenoga 2007.
Croatia Airlines treća u Europi po pouzdanosti prijevoza
British Airways u prosjeku >izgubi< 30 torbi na tisuću putnika, a portugalski TAP više od 35
ZAGREB - Letite li s Croatia Airlinesom velika je vjerojatnost da ćete na svoje odredište sretno sletjeti zajedno sa svom svojom prtljagom, jer je upravo hrvatski avioprijevoznik na trećem mjestu u Europi po pouzdanosti prijevoza prtljage. Podatak je to najnovijeg izvješća Europske udruge avioprijevoznika u kojem se na dnu ljestvice našao portugalski prijevoznik TAP Portugal koji >gubi< više od 35 torbi na tisuću putnika, a na drugom je mjestu British Airways koji na isti broj putnika izgubi 30 torbi. Najpouzdaniji prijevoznik je Air Malta jer je vjerojatnost da ćete izgubiti torbu 4,1 prema 1000 te Turkish Airlines koja gubi >samo< 4,8 torbi na 1000 putnika. Na trećem mjestu je Croatia Airlines koja izgubi osam komada prtljage na 1000 putnika.

Putovanje zrakoplovom mnogima postaje prava noćna mora kad shvate da su sletjeli bez svojih torbi, a mučno iskustvo traganja mnogima se čini kao saga bez kraja. No, prema istom izvješću, 85 posto sve zagubljene prtljage nađe se u roku 48 sati i vrati vlasnicima. Kako smo doznali od glasnogovornice Croatia Airlinesa Ksenije Žlof, prošle je godine njihova kompanija zagubila 40.000 komadi prtljage a nije nađen samo 51 komad.

>Kašnjenja prtljage najviše uzrokuju kašnjenja međukontinentalnih letova drugih kompanija i to zbog nepropusnosti velikih zračnih luka, kao i njihove sigurnosne provjere<, rekla je Vjesnikova sugovornica. Napomenula je da su Pariz i veliki talijanski gradovi u pitanju protočnosti i sigurnosti prtljage u poprilično kaotičnom stanju. Istodobno u Frankfurtu i Londonu, najvećim europskim transfernim čvorištima, sigurnosne provjere su vrlo stroge zbog čega dolazi do poremećaja u prijevozu prtljage do krajnjeg odredišta. A za prtljagu uvijek odgovara krajnji avioprijevoznik, odnosno ona tvrtka s kojom je putnik sletio, bez obzira na to koliko je aviokompanija prije toga promijenio i na koliko je aerodroma presjedao.

U slučaju zagubljene prtljage, svaka tvrtka određuje vremensko razdoblje u kojem će tragati za njom. Croatia Airlines traga 45 dana i ako je nađe, o svom trošku je dostavlja vlasniku. A za prtljagu koja se nikad ne nađe isplaćuje 20 američkih dolara po kilogramu prtljage.[Katarina Dimitrijević Hrnjkaš], Vjesnik

19. studenoga 2007.
PRIRODA HRANI, LIJEČI I ULJEPŠAVA
Izlagači na Promonaturi ponudili mnoštvo prirodnih i ekoloških proizvoda
Promonatura je postala neizostavni dio Promohotela. Ove je jeseni okupila 25 izlagača na čijim su štandovima posjetitelji mogli doznati nešto novo te kušati ekološke i autohtone proizvode

Piše Vedrana HABEREITER Snimio Milivoj MIJOŠEK

Kutak zdrave prehrane, najbolje od prirode, bogatstvo bilja, opojne arome, slatki med, eterična ulja, zamamni mirisi pršuta i kulena, tartufi. Sve je to Promonatura. Izložba koja je postala neizostavni dio sajma Promohotel ove je jeseni po sedmi put okupila 25 izlagača, na čijim su štandovima posjetitelji mogli doznati nešto novo te kušati ekološke i autohtone proizvode. Ova je promocija prirode na Promohotelu zaživjela zahvaljujući Bio Istri, udruženju građana čiji je glavni cilj promocija ekoloških i autohtonih proizvoda Istre, zaštita okoliša te razvoja agro i eko-turizma.

>U gostima< kod Slavonaca

Promonatura je bila podijeljena na dvije teme: zdrava prehrana i ekološki proizvodi, a osim Istrana prezentirali su ih i izlagači iz ostalih dijelova Hrvatske. Ljubazni prodavači nudili su savjete, degustaciju svih specijaliteta i pripravaka i bili na raspolaganju za informiranje posjetitelja. Uputili smo se stoga u obilazak štandova i razgledavanje svih delicija i bogatstava koje priroda nudi.

Prvo smo otišli >u goste< u Slavoniju. Na štandu obrta AS iz Županje nude se suhomesnati proizvodi, poglavito slavonski kulen, kobasice, slanina i čvarci, sve napravljeno po tradicionalnim, domaćim receptima.

- Tvrtku gradim već 15 godina, a proizvodimo trajne proizvode, prvenstveno kulen, kaže vlasnik Ilija Jelović. Kulen, poput istarskog pršuta, uskoro očekuje zaštitu zemljopisnog podrijetla. Već sam pogled na kulen otvara apetit, a u slučaju da trebate aperitiv, na štandu tvrtke Stradun iz Cerne kraj Vinkovaca nudi se >Markova šljivovica<, proizvedena od autohtone sorte šljive.

Ostajemo u gostima, ali idemo u Split. Obrt Bokun bavi se otkupom, prodajom i preradom šumskog voća, a u paleti svojih proizvoda nude prirodne voćne sokove, namaze i likere od šumskog voća te sušene gljive. Posebno se ističe >KupiFe<, desertno ljekovito vino od šumskih kupina.

Može li se živjeti od ovog posla?

- Specijalizirali smo se za jagodičasto voće i najviše radimo od lipnja do rujna. Imamo plantažu kupina, a radimo i s kooperantima. Najzastupljeniji smo u Splitu, ali naši se proizvodi mogu naći i u drogerijama i specijaliziranim trgovinama, kaže Mato Jukić, vlasnik Bokuna. Može li se živjeti od ovog posla?

- Može. Tri smo ulagali i vjerovali da će doći vrijeme kad će nam se trud isplatiti. Cijela se obitelj bavi samo ovim poslom, treba puno raditi, ali je i lijepo, kaže Jukić. Slične odgovore na ovo pitanje čuli smo i od drugih proizvođača. Bobičasto voće i druge ljekovite biljke prerađuju se i u obiteljskom gospodarstvu Ivančan iz Ivanske. Najpoznatiji su po proizvodnji medicinskih vina - prvi su u Hrvatskoj proizveli glogovo vino, koje se koristi kao pomoć u liječenju bolesti srca, povišenog kolesterola i triglicerida, vrtoglavice i mnogih drugih.

Proizvode još i kupinovo, malinovo, nevenovo, ružino, bazgovo, maslačkovo te vino od trnina i jagoda. Riječ je o ljekovitim vinima dobivenim fermentacijom plodova ili cvjetova, a piju se isključivo u malim dozama. Ova vina nisu lijekovi, već pomoć u ozdravljenju, a povratne informacije koje dobivaju od kupaca su vrlo dobre. Vina su tražena, obitelj sve sama proizvodi, kako kažu >od motike do prodaje<, čak i ručno oslikavaju boce. Puno je rada, nema prestanka pa su sajmovi za njih odmor, vele u obitelji Ivančan. U činjenicu da priroda može biti šarolika ljekarna još smo se jednom uvjerili na štandu obrta Imela iz Siska, na kojem se nude proizvodi od ljekovitog bilja. Ovim se poslom bave već deset godina.

- Nudimo razne tinkture od ljekovitog bilja, kreme, ulja, sirupe, gelove i eliksire, bilje umočeno u med i čajeve, imamo 35 mješavina i 70 vrsta pojedinačnog bilja, kaže vlasnica Snježana Pušić. U svakoj se tinkturi nalazi biljka ili korijen. Jedna od najbolje prodavanijih je tinktura od iđirota (acorus calamus), najbolje prirodno sredstvo kod slabosti probavnih organa, napuhnutosti i grčeva u želucu. Ljekovita, a i zanimljiva za vidjeti je gljiva kombuha, koja živi u čaju. Ima niz ljekovitih svojstava, a posebno je dobra u liječenju.

Đir po štandovima završavamo holističkom aromaterapijom Puljanke Klarise Horvat. >Iz prirode za zdravlje< slogan je tvrtke koja nudi proizvode za profesionalnu i kućnu aromaterapeutsku upotrebu po elementima: voda, vatra, zrak, zemlja i nebo.

Za ravnotežu duše, uma i tijela

- Razvili smo terapiju baznim i eteričnim uljima koja se koriste preventivno, ali i kurativno. Ulja se većinom dobivaju iz biljaka našeg podneblja, iz Istre i s otoka. Svrha holističkog pristupa je ravnoteža duše, uma i tijela, a profesionalna čista i eterična ulja su izrazito pogodna za ovakav pristup otklanjanju uzroka problema, ali i za preventivnu upotrebu, jer se lako unose u tijelo, kroz kožu ili inhalacijom, kaže Horvat. Osim nude i kolekciju terapeutskog nakita, izrađenog od drveta, metala, kristala i minerala. Zanimljivost za sve ljubitelje feng shui načina življenja su posebni aranžmani za prostore, izrađeni od kristala i minerala, koji čiste prostorije od različitih zračenja što dolaze iz kompjutera ili drugih uređaja, ali i geopatogenih zračenja i stresa.

Nudilo se ovdje još puno različitih proizvoda: med i proizvodi od meda, tartufi, bakalar, niskokalorični kolači, rakije, likeri, pršuti, masti, ulja, kupke, čajevi. Pakirani u ukrasne ili ručno izrađene bočice, kutijice i teglice, čuvaju u sebi moć prirode i sav trud onih koji su ih pomno odabrali, preradili i pohranili. Većinu je proizvoda moguće naći u biljnim ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama zdrave hrane, a izložbe ovakve vrste idealno su mjesto za upoznavanje novih proizvođača. Uskoro se bliži i vrijeme darivanja pa će možda upravo jedan od ovakvih proizvoda biti ideja za poklon dragoj osobi.

Glas Istre

19. studenoga 2007.
Podravka obilježila 50. obljetnicu proizvodnje juha
Podravka proizvodi više od devedeset vrsta juha iz vrećice za potrošače u trideset zemalja svijeta
Ovih dana Podravka juhe proslavile su 50. godišnjicu svojeg nastanka, a kako objašnjavaju u Koprivnici, razvoj juha tekao je usporedno s razvojem kompanije. Uz preradu voća i povrća, sredinom 50-ih godina u Podravki je počeo razvoj i proizvodnja jušnih koncentrata. Bila je to najvažnija odluka da se u proizvodni asortiman Podravke uvede i proizvodnja juha. Za uspješan start u svakom pogledu zaslužan je tim Podravkinih stručnjaka kojeg su vodile prof. Zlata Bartl i ing. Anica Lovrenčić-Sabolović uz Ignaca Mihokovića i drugih članova tog tima Podravkaša. Mora se posebno naglasiti da se Podravka u to vrijeme gotovo isključivo bavila preradom voća i povreda te je trebao veliki napor da se napravi jedan ovakav iskorak u potpuno novo podruje proizvodnje za koje nije u to doba bilo moguće nabaviti tehnologiju na kojoj bi se odvijao proces proizvodnje. Koliko je rađanje juha bio kompliciran tehnološki posao najbolje potvrđuje ovaj podatak koji je ušao u povijest Podravkinih juha: da bi se novoproizvedene juhe mogle izložiti na zagrebačkom velesajmu bilo ih potrebno spakirati u aluminijske vrećice, ali nastao je problem kako zatvoriti tu aluminijsku foliju. Rješenje je nađeno u običnom glačalu koje je za tu priliku jedan od zaposlenika donio od kuće. Kasniji razvoj ove proizvodnje u Podravki, odnosno razvoj samih proizvoda i usavršavanje tehnologije temeljio se prvenstveno na znanju i umijeću timova Podravkinih stručnjaka. Tako su se kroz povijest juha u Podravki tehnički i tehnološki problemi rješavali usporedo s razvojem same proizvodnje jušnih koncentrata u Koprivnici. Prve juhe u vrećicama u Podravki - davne 1957. godine - bile su juha od povrća s krupicom, juha od graška, juha od gljiva s tjesteninom i juha od gljiva s krumpirom.

Godinu dana kasnije pojavljujuje se i Kokošja juha s tjesteninom, koja danas čini veliki postotak prodaje juha na svim tržištima na kojima je prisutna). Od tada do danas Podravka proširuje asortiman juha u vrećicama, od 1958 s briketima za juhu, a 1994. započinje i internacionalizacija Podravka juha, koje slijede Vegetu u osvajanju srednjoeuropskog tržišta. Kako objašnjavaju u Koprivnici, tim Podravkinih inženjera koji su godinama razvijali program jušnih koncentrata u Podravki postavio je sebi u šali jedan imperativ: treba proizvesti toliko vrsta Podravkinih juha da ih ima za svaki dan u mjesecu po jedna! Razvoj proizvodnje, a kasniji razvoj Vegete uvjetovao je da se na staroj lokaciji 1968. godine pristupi temeljitoj rekonstrukciji cijelog pogona, da bi se 2002. godine započela graditi nova tvornica juha koja je i 2003. godine puštena u rad. Kao svojevrsni uvod u obilježavanja 50. obljetnice juha, Podravka je ove godine ponovno juhe "obukla" su novo ruho. Redizajnom Podravka juha željelo se potrošačima omogući lakše pronalaženje svojih omiljenih juha na policama trgovina pa su podgrupe juha - bistre, krem i dječje juhe - odvojene bojama. Od samih početaka proizvodnje Podravka juhe u Koprivnici radilo se na marketingu, a i danas najpoznatji slogan "Kad se sa srcem kuha - kuha se Podravka juha!", napisao im je pjesnik Gustav Krklec.

Komunikacija s potrošačima

Paralelno s razvojem i prodajom Podravka juha, radilo se i na intenzivnom razvoju komunikacije s potrošačima pa je već davne 1958. godine izišao prvi oglas za Podravka juhe u tadašnjem VUS-u pod reklamnim sloganom: "Podravka juha rado se kuha!". Već 1964. godine emitiran je prvi televizijski spot, tada u formi crtanog filma s pijevcem kao simbolom Podravka juha, a 1968. godine Podravka dobiva i međunarodno priznanje TOP 20 kao jedno od 20 najuspješnijih poduzeća u svijetu i to za izvrsnu kakvoću juha, pakiranje i uvođenje modernog načina trgovine u prehrambenoj industriji; to priznanje je dodijelila međunarodna organizacija Sales and Marketing Executive International iz New Yorka. Darko Bičak (www.poslovni.hr)

19. studenoga 2007.
Cijene nekretnina opet rastu
Na najvećem tržištu nekretnina, u Zagrebu, prosječna cijena stana u listopadu bila je 2068 eura po četvornom metru, što je 1,2 posto više nego u rujnu
Cijene nekretnina u Zagrebu su od rujna do listopada porasle za 0,4 posto, dok su one na Jadranu poskupjele u prosjeku za 1,3 posto. Podatci su to statističkog praćenja cijena nekretnina portala za posredovanje CentarNekretnina koji u svojoj ponudi ima više od 31.000 nekretnina. Voditeljica razvoja poslovanja portala Željka Ora naglasila je da su cijene u Hrvatskoj doduše stagnirale posljednjih pet mjeseci, no da su od početka godine ipak više za 3,8 posto.

>Unatoč stagnaciji zadnjih pet mjeseci, usporedimo li cijene nekretnina prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg listopada, one su više za 10,8 posto<, napomenula je Ora. Osim što se usporio rast cijena, smanjio se i promet nekretninama, a razlog tomu Vjesnikova sugovornica vidi u podizanju stopa na stambene kredite u nekim bankama. Isto tako, sve je manje onih koji kupuju nekretninu radi dobre investicije, već se mnogi okreću drugim načinima investiranja, možda zanimljivijima, kao što je kupovina dionica.

Na najvećem tržištu nekretnina, u Zagrebu, prosječna cijena stana u listopadu bila je 2068 eura po četvornom metru, što je za 1,2 posto više nego u rujnu. No, cijene stanova u metropoli poprilično variraju, ovisno o lokaciji, tako da centar grada ima i za 21 posto više cijene od prosjeka.

Kuće su i dalje znatno jeftinije od stanova, i to u prosjeku za 40,9 posto. Prosječna tražena cijena je 1222 eura po >kvadratu<, a to je pak za 2,6 posto manja cijena nego mjesec ranije. Općenito gledajući, nekretnine u Zagrebu poskupjele su za 4,1 posto zadnjih godinu dana.

Istodobno, cijene nekretnina na Jadranu su u mjesec dana porasle za 1,3 posto, te čak 23 posto u odnosu na listopad prošle godine. Prosječna cijena vikendice i apartmana na moru je 1958 eura po četvornom metru, a kuće 1508 eura. Ti pokazatelji govore da su cijene na Jadranu kontinuirano rasle, unatoč stagnaciji cijena u Zagrebu zadnjih šest mjeseci.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Vjesnik

19. studenoga 2007.
'Brachia' najskuplje ulje na svijetu?
BRAČ - Na Prvom festivalu maslinova ulja u Zagrebu bračko ulje "Brachia" sorte buharica izazvalo je posebno zanimanje posjetitelja jer decilitar toga ulja stoji čak 100 kuna.
Riječ je, tvrde upućeni, o najskupljem ulju na svijetu. Sorta buharica uspijeva na istočnoj strani Brača.
Ove je godine proizvedeno samo sto litara toga vrhunskog ulja, i to pod nazivom "Brachia", a u promet ga je stavila istoimena poljoprivredna zadruga.(SD ), Jutarnji list

16. studenoga 2007.
ARENA TRIKOTAŽA DOBILA OZNAKU >HRVATSKA KVALITETA<
Racan: Opravdali smo povjerenje kupaca
Znak >Hrvatska kvaliteta< kupcima je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koji predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi . Certifikat će nam poslužiti u promotivne svrhe jer i kupci sve više biraju domaći i kvalitetan proizvod i nije im više bitna samo cijena

PULA - Proizvodi tvrtke Arena trikotaža nosit će oznaku >Hrvatska kvaliteta<, a riječ je o certifikatu koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora. Direktorica tvrtke Sonja Racan naglasila je da je Arena već 60 godina simbol kvalitetne domaće modne trikotaže, dodajući da je tvrtka stjecanjem ove oznake opravdala dugogodišnje povjerenje svojih kupaca. Racan je istaknula da zbog sve nelojalnije konkurencije i ogromnog plasmana proizvoda upitne kvalitete, Arena nastoji otići korak dalje te u prvi plan, kroz vlastita dizajnerska rješenja i odabir materijala, staviti provjerenu kvalitetu.

- Zbog sve brojnijeg plasmana proizvoda koji svojom cijenom privlače kupce, nekoliko smo puta bili u iskušenju, no nikada nismo željeli odustati od kvalitete proizvoda pri čemu najveću pažnju pridodajemo nabavci prirodnih materijala i samoj izradi. Nakon što je 2002. godine ukinuto carinjenje trikotaže, konkurencija je postala sve veća, a pred kupce je sve češće dolazila roba koja nije prolazila nikakvu kontrolu. Sada kada se carina ne plaća, automatski je manja i kontrola robe, a mi i dalje sve sirovine koje nabavljamo prethodno i testiramo, veli Racan.

Prema njenim riječima, tvrtka posebno ulaže u sirovinu i izradu materijala, a stečeni certifikat garantirat će im kvalitetu i zaštitu od manje kvalitetnih proizvođača koji, bez ikakvih testiranja, formiraju visoke cijene konačnih proizvoda. - Stoga smo i zatražili zaštitu, a >Hrvatska kvaliteta< nam između ostalog omogućava različitost u prezentaciji između naših proizvoda i svih onih koji dolaze na tržište. Certifikat će nam poslužiti u promotivne svrhe jer i kupci sve više biraju domaći i kvalitetan proizvod i nije im više bitna samo cijena. To je ujedno i garancija zaštite naših proizvoda koji imaju određenu različitost na sve bogatijem tržištu, naglasila je Racan.

Komentirajući relativno ugaslu tekstilnu industriju u Hrvatskoj, Racan je rekla da je Ministarstvo gospodarstva prije dvije godine napokon počelo dodjeljivati poticajna sredstva za razvoj tekstilne industrije. Ipak, ta su sredstva bila minimalna, jer je svega 20 milijuna kuna raspoređeno unutar 500-tinjak hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom robe, kože i trikotaže. Sonja Racan očekuje da će, za nekad izrazito jaku tekstilnu industriju u Hrvatskoj, uskoro doći bolji dani.

- Vlada je usvojila petogodišnji program razvoja i poticaja za tekstilnu, obućarsku i kožarsku industriju, planirana su velika bespovratna sredstava, a dodjeljivat će se i povoljni krediti. Mislim da je riječ o 100 milijuna kuna što bi se raspodijelilo među tvrtkama. To će ujedno biti prvi korak u revitalizaciji i poticanju te industrije. Činjenica je da su mnogi tekstilci nakon rata propali, jer nisu imali nikakvih poticaja, pa očekujem da će sredstva koja je obećala Vlada tekstilnu industriju ponovno dignuti na noge, veli Racan.

Prije same dodjele certifikata >Hrvatska kvaliteta< Arena trikotaža je provela projekt Ministarstva gospodarstva pod nazivom >Primjena 20 ključeva<. Tim projektom reorganizirana je tvrtka i napravljena analiza čitavog proizvodnog procesa, što je također olakšalo dobivanje netom stečene oznake. Oznaku >Hrvatska kvaliteta< danas nosi 186 hrvatskih tvrtki. Isticanjem kvalitetnih hrvatskih proizvoda i usluga HGK želi uspostaviti vizualni kod na hrvatskom i svjetskom tržištu te tako pomoći tvrtkama da njihovi proizvodi i usluge budu prepoznatljivi na tržištu. Znak >Hrvatska kvaliteta< kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koji predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi.
Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ, Glas Istre

16. studenoga 2007.
CIBURIPRODUCT - NAJVEĆI PROIZVOĐAČ KISELOG KUPUSA U ISTRI
Kupus kroz cijelu godinu
Kada u trgovini naiđemo na napuhanu ambalažu vakumiranog kiselog kupusa to nije znak da je kupus pokvaren, već samo nije do kraja fermentirao i kad je došao u toplu prostoriju nastavio je fermentaciju, kaže Dean Matić
Napisao i snimio Radenko VADANJEL
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ciburiproduct u vlasništvu obitelji Matić iz sela Ciburi, udaljenog šest kilometara od Pazina, suprotno općem mišljenju o stagnaciji proizvodnje u hrvatskoj poljoprivredi već desetak godina bilježi stalni rast proizvodnje od 10 do 15 posto. Ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju (traktori, freze, sadilice, kombajn za vađenje krumpira i luka) i preradu (linija za pakiranje, stroj za vakuumiranje) te najnovija investicija - nova hala za preradu i kiseljenje kupusa, u koju je zajedno s modernizacijom postojećih objekata uloženo dva milijuna kuna, govore o ozbiljnosti kojom Matići pristupaju preradi kupusa, od koje je prošle godine ostvaren bruto prihod od tri milijuna i 600 tisuća kuna.

Tisuću i dvjesto tona kiselog kupusa, dvjesto tona ukiseljene repe i osamdeset tona cikle godišnja je proizvodnja najvećeg prerađivača kupusa i repe na Poluotoku. Obitelj Matić na 30 hektara vlastitog poljoprivrednog zemljišta proizvede godišnje 700 tona kupusa i 80 tona cikle. Ipak, to nije dostatno za optimalnu iskoristivost sustava za kiseljenje koji Ciburiproduct posjeduje. Veliki bazeni za kiseljenje koji se nalaze u tvorničkim halama u jednom turnusu mogu ukiseliti i do tisuću tona kupusa. Stoga Matići uz vlastitu proizvodnju nabavljaju značajne količine kupusa od kooperanata s Poreštine i Pazinskog polja, među kojima je najveća porečka Agrolaguna, dok za kiseljenje glavica koriste isključivo kupus s varaždinskog područja.

Bazeni kapaciteta trideset tona

Studeni je mjesec intenzivne berbe kupusa, kad to povrće postiže najbolju kvalitetu za kiseljenje. Kroz ovo uzorno istarsko obiteljsko gospodarstvo proveo nas je član obitelji i voditelj proizvodnje Dean Matić.

- Kiseli kupus Ciburiproducta plasira se u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji te manji dio u Zagrebu, putem istoimene marke, ali se pakira i u neke brendove veletrgovačkih centara, naglašava naš vodič. Kupus se prerađuje, kiseli i prodaje tijekom cijele godine. Ljeti se kiseli kupus najviše troši u obalnim turističkim centrima i agroturizmima.

Kupus se sadi od polovice drugoga mjeseca do šestog mjeseca, objašnjava dalje Matić, i to rane i kasne sorte, a bere se, opet prema sorti, od osmog do jedanaestog mjeseca. Sade se isključivo hibridi, u koje spada i poznati varaždinski kupus. Kupus za kiseljenje ima veće glavice od onoga koji se konzumira svjež pa se prilikom rezanja od njega dobivaju duži >rezanci<.

- Mi sadimo kasni kupus, a tome je razlog kontinentalna mikroklima u Pazinskom polju, sa svježim ljetnim noćima i jakim jutarnjim rosama, dok se ranije sorte na Poreštini zalijevaju sustavom kap po kap, zaključuje Matić.

Obišavši velika postrojenja bazena za kiseljenje kupusa ukopana duboko ispod površine zemlje, koji se stalno pune sve do 12. mjeseca, nemalo smo se iznenadili kapacitetom jednog bazena, koji može primiti na kiseljenje čak 30 tona rezanoga kupusa ili 18 tona glavica. Stoga je osigurana redovita opskrba tržišta tijekom cijele godine, naglasio je Matić.

Nedovršena fermentacija razlog napuhane ambalaže

Kupus se kiseli oko dva mjeseca i ima svoju fermentaciju, poput vina, saznajemo do našeg domaćina. Stoga se, kontrolirajući temperaturu u toplinskim kanalima koji ispod zemlje obavijaju bazene, po potrebi ubrzava ili usporava fermentacija. Optimalna temperatura za vrenje i čuvanje kupusa je od 18 do 20 stupnjeva. Ako padne ispod 18 stupnjeva, kupus više ne fermentira i nije dovoljno kiseo te će tek u proljeće nastaviti fermentaciju.

- Kad u trgovini naiđemo na napuhanu ambalažu vakumiranog kiselog kupusa, to nije znak da je pokvaren, već samo da nije do kraja fermentirao i kad je došao u toplu prostoriju nastavio je fermentaciju, naglasio je Matić.

Treba istaknuti da Matićev kupus nema konzervansa. Kiseljenje je prirodno. U kupus se stavlja kuhinjska sol u omjeru tri posto na ukupnu količinu tog povrća, a kad je kupus spreman za pakiranje dodaje se i rasol (kapuznica), koji se vakuumira zajedno s kupusom. Tako najduže i traje, do tri mjeseca.

Drveni mašteli do početka osamdesetih
Obitelj Matić kiseljenjem kupusa >na veliko< bavi se već četrdesetak godina. Glava obitelji Franko Matić prisjeća se davne 1967. godine, kad je njegov otac ribao kupus ručno, >ribežom<, koji se posuđivao u selu, kao stroj za mljevenje grožđa. Najprije se kupus kiselio u male drvene mašteliće od ariša i kestena. Sedamdesetih godina Matići koriste veće drvene maštele, a prvi plastični nabavljeni su 80-ih godina.

- Tada se do plastičnih posuda jako teško moglo doći pa se kiseli kupus i distribuirao u drvenim bačvama. Prodavali smo ga isključivo na području Istre, u radničkim menzama i trgovinama, naglašava Branko Matić.

Danas Ciburiproduct zapošljava devet djelatnika. U fazi je uvođenja HACCAP sustava (europske certifikacije za proizvodnju prehrambenih proizvoda) u sustav prerade te planiraju do kraja 2008. godine sve uskladiti s europskom regulativom.

- Neki istarski hoteli već su uveli HACCAP sustav pa njima trenutno više ne možemo isporučivati proizvode, navodi Matić jedan od praktičnih razloga primjene europskih normi.

Kapaciteti za kiseljenje kupusa su utrostručeni posljednjih petnaestak godina, otkad se krenulo s njegovim vakuumiranjem. U novije vrijeme iznad kupusa koji se kiseli prostrti su vodeni baloni, tako da voda prekriva i pritišće kupus, koji više ne širi karakterističan rezak miris.

- Nekad su se na kupus stavljale daske i na njih kamenje kao uteg. Daske su upijale miris kupusa, ulovila bi se plijesan, a iz naše >fabrike< smrdjelo je kilometrima u okolici po kiselom kupusu, prisjeća se Franko Matić vremena u kojima je prerada kupusa bila neprivlačna, >smrdljiva< proizvodnja. Glas Istre

15. studenoga 2007.
UGOSTITELJSTVO: Snažan >stroj< od kojeg bježe mladi
Od ugostiteljstva živi četvrtina Hrvatske
Jadranka KLISOVIĆ
Povijesnim uspjehom hrvatski su obrtnici ocijenili donošenje Uredbe o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države koja napokon otvara vrata kupnji prostora u kojima godinama rade.

19. prosinca 2007.
PODUZETNIŠTVO
Riječki akustički inženjering
U zaštiti od buke bez premca u ovom dijelu Europe
Svake godine izdvoje od 150.000 do 200.000 eura za kupnju softvera i tehničke opreme, kao i za školovanje svojih stručnjaka
Damir HERCEG
Riječki akustički inženjering (RAI) djeluje već 26 godina i prva je tvrtka privatizirana u Hrvatskoj. Osnovna djelatnost RAI-a je zaštita od buke i vibracija, te je po tom pitanju vodeća tvrtka srednje i istočne Europe. RAI danas ima tridesetak zaposlenih, od kojih dio u tvrtki RAI Slovenija u Ljubljani, osnovanoj 2001. Vlasnik RAI-ja Radivoje Bošnjaković kaže kako je tvrtka do sada izvela zaštitu od buke i vibracija na oko 2500 objekata u pet europskih zemalja, a svojedobno su pokrenuli proizvodnju brodske opreme - vrata, izolacijskih pregrada i obloga, brodskih prozora.

RAI se posebno specijalizirao za akustičku obradu prostora, pa je tako u potpunosti opremio i uredio niz kazališnih i kino-dvorana u nekoliko zemalja, počevši od koncertne i sportske dvorane u Kopru do kazališta u Tirani, a nedavno su dali i ponudu za uređenje dvorane skopske filharmonije i to dok je taj projekt još u početnoj fazi razrade. RAI je akustikom opremio i sportsku dvoranu na zagrebačkom Kaptolu.

Bošnjaković ističe kako je RAI najbolju zaštitu od komunalne buke u Hrvatskoj projektirao i izradio pomoću akustičkih panela kroz prometnicu u Karlovcu, koje je montirala osječka tvrtka Verkos. Svake godine izdvoje od 150.000 do 200.000 eura za kupnju softvera i tehničke opreme, kao i za školovanje svojih stručnjaka, a sve s ciljem poboljšanja tehničkih rješenja u otklanjanju buke i vibracija. Zahvaljujući RAI-ju Slovenija ta, inačeriječka tvrtka, odavno posluje u Europi, a kako kaže Bošnjaković, slovenske vlasti ih iznimno cijene. Da je tako, govori svojedobni poziv Bošnjakoviću da u sklopu slovenske državne gospodarske delegacije putuje diljem svijeta.

U Hrvatskoj je RAI akustičkim panelim uspješno zaštitio od buke i niz stambenih naselja, a uskoro će od buke petrokemijskih pogona u Urinju zaštititi i stambena naselja u Kostreni, kao i naselja u Karlovcu pored pogona Adria Dizela.

Da bi se tehnološki napredovalo, Bošnjaković smatra da je nužno povezivanje naših fakulteta s gospodarstvom, kao što je to slučaj u Sloveniji gdje fakulteti moraju moraju godišnje zaraditi od 50.000 do 100.000 eura na ime tehničkih rješenja koja su dali nekim tvrtkama.

Smatra da riječka industrija nije trebala, ni smjela propasti u onoj mjeri u kojoj se to dogodilo, jer Rijeka ne može živjeti, kako tvrde neki političari, od pružanja zdravstvenih, turističkih i znanstvenih usluga. Vlasnik RAI-ja upozorava da je Rijeka osuđena na industrijsku proizvodnju, ali ne na proizvodnju koksa, traktora i cementa, već na puno finije proizvode, što njena industrijska tradicija i zaslužuje ako se uzme u obzir da je tu proizveden prvi torpedo na svijetu. Bošnjaković smatra da bi razvoj gospodarstva trebalo pokrenuti i na našim otocima i to bez poreza na dobit najmanje na deset godina, jer se taj porez tamo ionako danas nema od koga ni naplatiti. Vjesnik

Krediti s kamatnom stopom od dva posto, povoljni državni poticaji, rekordna turistička sezona, promjena dobrog dijela zakonske regulative koja se uskladila s onima važećima u EU, kvalitetne vinske ceste..., samo su dio velikog uspjeha koji je postignut u nekoliko posljednjih godina, čulo se na jubilarnom, 20. kongresu hrvatskih obrtnika i turističkih djelatnika HOK-a koji se održao u Solarisu, a na kojem je sudjelovalo više od 500 sudionika. Porezi, prirezi i drugi nameti, međutim, još uvijek pritišću, pa će cehovska organizacija i dalje ustrajavati na njihovom rješavanju.

U tom pravcu idu zaključci s cehovskog kongresa kojima se od državnih tijela i institucija traži prednost pri otkupu poslovnih prostora, potpora projektu okruplja vanja ugostiteljskih škola te stipendiranja učenika i studenata u ugostiteljstvu.

Traže jače pravo glasa

Obrtnici su zatražili i formiranje zasebnog Odjela za ugostiteljstvo i turizam pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka te cijeli niz novih poticajnih mjera koje bi trebale ublažiti krizu deficitarnih kadrova u ugostiteljstvu.

I nadalje se inzistira na uvođenju desetpostotne stope za hranu u ugostiteljskim objektima te ukidanje odredbe o nula promila za vozače. >U svakom slučaju, Vlada je u protekle četiri godine puno učinila za hrvatsko obrtništvo<, zaključio je Vili Šaina, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, a toj njegovoj ocjeni priklonili su se i gotovo svi nazočni na skupu u Solarisu.

Da su obrtnici i turistički djelatnici velika snaga svjedoči i brojka od oko 16.000 registriranih obrtnika koji ostvaruju čak jednu trećinu od ukupno 14 milijardi kuna ukupnog godišnjeg prometa u ugostiteljstvu RH. Obrtnici i ugostitelji donose 40 posto bruto društvenog proizvoda i od te gospodarske grane živi četvrtina stanovništva Hrvatske.

Najnoviji podatci o prometu u prva dva kvartala ove godine govore da je ostvareno 2,177.069 kuna, što je povećanje za čak 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Hrvatski obrtnici-ugostitelji danas zapošljavaju više od 42.000 radnika i raspolažu s više od 600.000 sjedala, koliko je ukupno i smještajnih kapaciteta u turizmu. Posljednjih godinu dana broj ugostiteljskih objekata je sve veći kao i broj zaposlenih radnika u njima.

Mlade ne zanima ugostiteljstvo

Limitirajući faktor razvoja te gospodarske grane svakako je nedostatak radnika i sve manji interes mladih da se upišu u obrtnička i ugostiteljska zanimanja. Upravo ta tema pokazala se dominantnom na cehovskom kongresu u Solarisu. Rad na određeno vrijeme, kao i rad u teškim uvjetima bez plaćanja prekovremenih sati, neki su od bitnih razloga zbog kojih se mladi orijentiraju na druga zvanja, a sve se više bježi od turizma. U protekloj sezoni posao je našlo oko 26.000 sezonaca, a najtraženije su bile čistačice, konobari, kuhari, prodavači i recepcioneri.

Primjeri iz Šibenskokninske i Istarske županije govore o težini problema kadrova u ugostiteljstvu. Naime, u šest škola u Istri u prve razrede upisano je svega 43 kuhara i 18 konobara. U prvim razredima šibenske srednje obrtničko-turističke škole koji se školuju za konobare i kuhare upisano je svega 30 učenika i to redom vrlo loših učenika s prosjekom ocjena - dvojka.

Ravnateljica škole Senka Dodig kaže kako će od ukupno upisanih mali broj završiti školovanje. Privremeni izlaz iz ove situacije ugostitelji traže u dodatnoj edukaciji postojećeg kadra u čemu im pomaže i Zavod za zapošljavanje koji je krenuo u projekt educiranja nezaposlenih za deficitarna zanimanja.

Nitko od petstotinjak sudionika kongresa nije bio spreman priznati da i sami obrtnici koji bježe od zapošljavanja na neodređeno vrijeme, koji ne plaćaju prekovremene sate i koji radnike prijavljuju na minimalni iznos plaće, snose dio krivice za sadašnje stanje. Vjesnik

15. studenoga 2007.
Hrvatski inovatori u Nürnbergu osvojili četiri zlata
Četiri hrvatske inovacije ušle su u finale svjetskog kupa inovacija iduće godine u Shanghaiju
ZAGREB - Hrvatski inovatori na najstarijem svjetskom sajmu inovacija IENA 2007., što je početkom studenoga održana u Nürnbergu, osvojili su četiri zlatne, šest srebrnih i osam brončanih medalja.
Riječ je o velikom uspjehu, jer su na sajmu predstavljeni inovatori iz 35 država s više od 800 inovacija. Hrvatski su inovatori predstavili 18 inovacija, a uz njih je već tradicionalno predstavljeno i 12 najboljih maturalnih radova s izložbe inovacija u Puli. Hrvatske inovacije izazvale su veliko zanimanje brojnih poslovnih ljudi, ističu u Udruzi inovatora Hrvatske (UIH). Konkretni upiti za poslovnu suradnju postavljani su za desetak hrvatskih inovacija te se stoga mogu očekivati i konkretni poslovni rezultati.
Tijekom sajma, u organizaciji Svjetske federacije nacionalnih organizacija inovatora (IFIA), održalo se i polufinalno natjecanje inovacija koje se temelje na primjeni i korištenju računala za Europu, Srednji istok i obje Amerike. Sudjelovalo je 60 inovacija iz 13 država, a hrvatski su inovatori predstavili pet inovacija (Končar - Instituta za elektrotehniku i tri Agencije za inovacije Instituta Ruđera Boškovića).
Finalni dio natjecanja održat će se sljedeće godine u Shangha tijekom međunarodne izložbe inovacija.
Hrvatski inovatori predstavili su se u Nürnbergu pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske banke za obnovu i razvoj te Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske - BICRO, a u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske i Hrvatske zajednice tehničke kulture. [Ivan Smirčić], Vjesnik

16. studenoga 2007.
Oznaku kvalitete HOP dobila 22 proizvoda s otoka
Piše: Živana ŠUŠAK
"Brač fini sapuni", "Sardi riblje konzerve", "Plavac Hvar - kvalitetno vino" te "Ivan Dolac - vrhunsko vino, bariqque i arhivsko vino" su prvi proizvodi u Splitsko-dalmatinskoj županiji s oznakom "Hrvatski otočni proizvod". Njima, kao i svim 14 otočnih proizvođača sa 22 prizvoda Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka je uručio plakate s oznakom "Hrvatski otočni proizvod". Riječ je o proizvodima koji su se već okitili s nekom od niza postojećih etiketa poput Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta i slično.

Stjecanje oznake HOP je besplatno i mogu je koristiti otočni proizvođači sa sjedištem na otocima i koji svoju djelatnost obavljaju na otocima. Proizvod treba imati natprosječne kvalitete, zadovoljiti odredbe o sigurnosti, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača.

- Cilj nam je zaštita autohtonih otočnih proizvoda, poticanje razvoja otočne proizvodnje i promocija hrvatskih otoka. Moram naglasiti kako nije lako ponijeti titulu HOP-a i mjere dobijanja oznake su rigorozne - kazao je Kalmeta i najavio mogućnost da poticaja za razvoj proizvoda Dalamtinske zagore.

Što konkretno hrvatskom proizvodu donosi najnovija oznaka, upitali smo veterana prepoznatljivosti hrvatskog branda, Ivana Gligoru, proizvođača Paškog sira, jedinog izvođačkog proizvoda s otoka.

- Nadam se da to znači da se u našim trgovačkim lancima neće više pojavljivati Otočki zlatni sir koji sugerira da je s naših otoka, a zapravo je talijanski. Potrošači nemaju straha, etiketa HOP ne znači da će naš proizvod radi toga poskupiti - poručio je Gligora.

Dodajmo da su predstavljanje znaka HOP i prvu dodjelu nagrada, skečevima i pjesmom dodatno uveselili Mucalo, Ivan Grozni te Tovareća mužika.

Glasdalmacije.hr

15. studenoga 2007.
VINOGRADARSTVO
Autohtone sorte izlaze iz zaborava
Spas za dobričića crnog
Za revitalizaciju dobričića, koji se najviše uzgajao na Šolti, ove će godine Županija izdvojiti 70.000 kuna
Irena DRAGIČEVIĆ
SPLIT - Nakon crljenka kaštelanskog, od izumiranja zaborava trebala bi se, uz pomoć Splitsko-dalmatinske županije, otrgnuti i autohtona sorta vinove loze dobričić crni. Obje su sorte stara hrvatska loza koja je u 19. stoljeću, za vrijeme opake bolesti filoksere - gotovo nestala.

Sredinom 20. stoljeća naše su sorte zamijenjene visokorodnim uvezenim sortama. No znanstvenici sada žele proširiti područje uzgoja crljenka i dobričića, kao potencijalnog materijala za kloniranje. Za revitalizaciju dobričića koji se najviše uzgajao na tradicionalno vinogradarskoj Šolti, ove će se godine iz županijskog proračuna izdvojiti 70.000 kuna.

>Roditelji< plavca malog

Dobričić, koji se od 1878. do 1890. masovno izvozio u Francusku, bio je iznimno cijenjen zbog intenzivne crne boje i bogatog ekstrakta vina, a nerijetko je služio i za >popravak< vina slabije kakvoće. Danas dobričića najviše, ali vrlo malo, ima na Šolti. Samo pojedinačni trsovi mogu će naći i na Čiovu, Braču te u Kaštelima.

Suvremenim istraživanjima utvrđeno je da su dobričić i crljenak kaštelanski roditelji< sorte plavac mali. Genska srodnost dobričića s ostalim dalmatinskim sortama upućuje na zaključak da je to vrlo stara autohtona dalmatinska sorta.

>Stvarna gospodarska važnost dobričića i šoltanskog vina zanemariva je pa danas na tržištu ne postoji nijedan vinar sa Šolte. Cilj je programa sustavna znanstvena i stručna procjena sorte dobričić crni, čime bi se stvorili uvjeti za njezino očuvanje i gospodarsku revitalizaciju.

Planiramo potaknuti razvoj vinogradarstva na Šolti i pružiti stručnu potporu svim zainteresiranima za proizvodnju vina visoke kakvoće. U dogovoru s rasadničarima kanimo proizvesti dodatne sadnice dobričića od dokazanih trsova sorte<, najavljuje pročelnik Božo Sinčić.

Pokusni nasadi

Program revitalizacije crljenka provodi se već više godina. Ove je godine za 130.000 županijskih kuna planirana ampelografska procjena, uzimanje pupova sa svih matičnih trsova i njihovo umnažanje, a predviđeni su i radovi na eksperimentalnom i kolekcijskom vinogradu. Programom koji financira županija omogućeno je ispitivanje genetskoga porijekla crljenka kaštelanskoga kao i izravne povezanosti te naše sorte i najpoznatije američke sorte vinove loze za proizvodnju crnoga vina zinfandel. Naime, analizom DNK utvrđeno je da crljenak kaštelanski i američki zinfandel imaju identičan genetski profil - tj. da je riječ o istoj sorti. Pod imenom zinfendal devedesetih je godina 19. stoljeća ta sorta iz Carskoga državnog rasadnika u Beču uvedena u SAD, na Long Island. Stručnjaci zagrebačkoga Agronomskog fakulteta, splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, poljoprivredna zadruga Kašelacoop i vinar Zlatan Plenković još su 2004. podigli pokusne nasade s odabranim sortama plavca malog, crljenka kaštelanskog, zinfandela i primitiva.

Mogući spas u bačvama 'barrique'

Vrhunska vina u Hrvatskoj se često >upropaste< lošim bačvama. Jedna od mogućnosti proizvodnje vina iznimne kakvoće jest tehnologifermentacije i dozrijevanja vina u bačvama 'barrique'. Kakvoća vina ovisi o vrsti, porijeklu hrastovine i intenzitetu paljenja. U Hrvatskoj, kažu stručnjaci, još nemamo dovoljno spoznaja o bačvama od hrvatske hrastovine u tehnologiji barrique. Kako bi se to promijenilo,Splitskodalmatinska županija iz proračuna je, za ispitivanja koja će provesti Prehrambenobiotehnološki fakultet iz Zagreba, izdvojila 45.000 kuna. Nova će se tehnologija ispitivati na crnim vinima Grabovac, Plenković, Tomić i Baković te onima iz Poljoprivredne zadruge Bol<. Vjesnik

15. studenoga 2007.
Prvi VIP-terminal u Hrvatskoj
ZADAR - Zračna luka Zadar objavila je natječaj za izvođača radova za gradnju VIP-terminala, zgrade za prihvat putnika generalne i biznis klase. Bit će to prvi VIP-terminal namijenjen posebnim putnicima u jednoj od zračnih luka u Hrvatskoj. Terminal će se prostirati na 400 metara četvornih sadašnjeg skladišta i ureda cargo službe, a trebao bi biti završen do 1. svibnja sljedeće godine. [Lj. I. B.], Vjesnik

15. studenoga 2007.
KLASTERI Izvozna ofenziva
Osnovani klasteri male brodogradnje i vode
Preostala četiri klastera, a riječ je o klasterima drva, namještaja i podnih obloga, odjeće i obuće, marikulture i klasteru ICT-rješenja, u visokoj su fazi pokretanja, te se očekuje kako bi mogli biti osnovani do kraja ove godine
Ivan SMIRČIĆ
Nedavno je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva
Branko Vukelić s direktorima klastera male brodogradnje i klastera vode Aqua Adria potpisao ugovore o sufinanciranju prvih klastera temeljem hrvatske izvozne ofenzive. Prema potpisanim ugovorima, Ministarstvo gospodarstva će s po dva milijuna kuna osigurati sufinanciranje početka rada klastera proizvođača u maloj brodogradnji te klastera proizvođača vode. Riječ je o prva dva klastera od ukupno šest inicijalno planiranih u hrvatskoj izvoznoj ofenzivi.

Osim dva spomenuta klastera, preostala četiri klastera a riječ je o klasteru drva, namještaja i podnih obloga, odjeće i obuće, marikulture i ICT-rješenja, u visokoj su fazi pokretanja, te bi mogli biti osnovani do kraja ove godine. Očekuje se kako će se pokrenuti osnivanje još nekog klastera, no zasad u Ministarstvu očekuju inicijative iz pojedinih sektora.

Snažan razvoj male brodogradnje

Kada je riječ o klasteru male brodogradnje, posljednjih godina zabilježen je snažan razvoj domaće male brodogradnje. Plovila iz domaćih brodogradilišta osvojila su brojne nagrade na međunarodnim nautičkim sajmovima.

Jedrilica Salona 37, solinskog proizvođača AD brodovi, ove je godine proglašena europskim brodom godine u svojoj kategoriji. U Hrvatskoj je velik broj i drugih kvalitetnih domaćih proizvođača, primjerice Grašo, Kvarnerplastika, Prinz Adriatic, SAS Vektor, Montmontaža Greben, Orka Studio, Marservis, Pičuljan. Od 2004. do ove godine Ministarstvo gospodarstva sufinanciralo je osnivanje više od 20 klastera s oko 13 milijuna kuna, a klasteri su svakako dobar put za podizanje konkurentnost samih proizvođača. U Hrvatskoj posluje 80-ak malih brodogradilišta, te 60- ak remontnih i servisnih centara koji ukupno zapošljavaju oko 1700 radnika.

Trenutačno se godišnje proizvede u Hrvatskoj više od 1000 plovila, od čega se, prema podatcima Carinske uprave, izveze plovila u vrijednosti 26,5 milijuna eura. Kako ističe Nina Subašić, direktorica klastera male brodogradnje, europsko je tržište vrijedno čak 23 milijarde eura, od čega čak sedam milijardi otpada na kupnju novih plovila. Zbog toga je udruživanje poduzetnika u klaster male brodogradnje (koji čini 21 tvrtka) korak prema osnaživanju koji bi mogao biti presudan za okrunjivanje ne samo proizvodnih kapaciteta, već i ponude za europsko i svjetsko tržište. Na europskom tržištu djeluje oko 37.200 malih tvrtki u brodogradnji s 272.000 zaposlenih.

Neiscrpne potrebe za vodom

Klaster će se tako u svojoj prvoj aktivnosti predstaviti na nautičkom sajmu u Düsseldorfu u siječnju 2008.
Osim što smo pomorska zemlja, koja se sve više afirmira i na svjetskom tržištu u segmentu male brodogradnje, poznati smo i po bogatstvu pitke vode. Potrebe za vodom u svijetu gotovo su neiscrpne, a voda iz Hrvatskečesto ode i na daleka tržišta, primjerice ona Saudijske Arabije i SAD-a. >Nastup na inozemnom tržištu i smanjivanje ulazne cijene repro materijala glavni je cilj osnivanja klastera vode Aqua Adria<, ističe direktor novoosnovanog klastera vode Aqua Adria Željko Grbić.

Tržište vode u Hrvatskoj godišnje bilježi oko 350.000 litara vode, od čega 40 posto otpada na prirodnu izvorsku vodu, a 60 posto na prirodnu mineralnu vodu. Članice klastera sudjeluju u ukupnoj proizvodnji s oko 12 posto. Ako se gleda samo prirodna izvorska voda, tada je udio članica klastera oko 30 posto. Instalirani kapaciteti svih punionica vode u Hrvatskoj su veći od milijardu litara godišnje. Ukupni kapacitet članica klastera (tvrtke Sveti Rok, Naturalis i Bumes) iznosi oko 250 milijuna litara godišnje. Ti su kapaciteti znatno veći od domaće potražnje, te ih stoga tvrtke iz klastera namjeravaju iskoristiti okrećući se i prema stranim tržištima.

Vjesnik

13. studenoga 2007.
Otkupna cijena mlijeka povećana 10 posto
Za 17 posto ili 18 lipa po litri povećana je otkupna cijena mlijeka ekstra kvalitete i prve klase, a druge i treće klase smanjena je pet posto
Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, potpisao je u ponedjeljak s predstavnicima mljekarske industrije Ugovor o izmjeni Uredbe o ciljanoj cijeni mlijeka na tri mjeseca.
Čobanković je napomenuo da je tim ugovorom povećana osnova cijena mlijeka za prosječno 10 posto, a istodobno, kako kaže, ne bi trebalo doći do osjetnijeg povećanja prodajne cijena mlijeka.
Ministar je dodao da Vlada izdvajanjem ukupno 200 milijuna kuna (690 kuna po mliječnom grlu i junicama) nastoji ublažiti posljedice suše te globalnog poremećaja u cijeni stočne hrane, koja je najviše pogodila stočare.
Prema Čobankovićevim riječima, Uredba će na snagu stupiti 1. prosinca, a proizvođači mlijeka i prerađivači mogu krenuti u nove pregovore o otkupnoj cijeni mlijeka.
Željko Ljubić, predsjednik Grupacije mljekarske industrije Hrvatske, kazao je da je cilj višemjesečnih pregovora s proizvođačima mlijeka bio da se u prvi plan istakne kvalitetno mlijeko. >Iako značajnih povećanja cijena mlijeka neće biti, do njih mora doći<, napomenuo je Ljubić.
Za 17 posto ili 18 lipa povećana je osnovna cijena mlijeka ekstra i prve klase, a druge i treće klase je smanjen pet posto.
Koeficijent za ekstra mlijeko, po novome, iznosi 1,15 kuna, za prvu klasu 1,05, za drugu klasu 90, a treću 80 lipa.
Stjepan Bistrović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Hrvatske, kazao je da će tek po isplatnim listama, ali i nakon izbora, proizvođači mlijeka znati koliko su stvarno povećane otkupne cijene mlijeka.
Uvelike se, kaže Bistrović, spekulira s tvorničkim premijama mljekara, koje po novom iznose od 20 do 80 lipa.

Marinko Petković, Vjesnik

14. studenoga 2007.
Celer za hrvatsko tržište proizvodi PIK Vinkovci
Glavni proizvođač povrća za industrijsku preradu na području Vukovarsko-srijemske županije, PIK Vinkovci, odlučio je proširiti svoju proizvodnju, prenosi Radio Vukovar. Uz već poznatu proizvodnju luka, ove godine zasađeno je 18 hektara celera čije vađenje se ovih dana privodi kraju. "Prosječan prinos nam je 40 tona po hektaru i uz vrlo dobru kvalitetu mislim da ćemo ove godine osigurati celer za potrebe kompletnog hrvatskog tržišta", istaknuo je Nikola Šafer, direktor PIK-a Vinkovci. Da se proizvodnjom povrća u ovoj tvrtlo planiraju ozbiljno baviti, pokazuje podatak o gradnji novog velikog skladišta u Lipovcu gdje će se skladištiti luk, a čije površine će se povećavati već iduće godine. Uz celer će se raditi i druge industrijske povrtne kulture.

(pd)

14. studenoga 2007.
Niveta se okreće proizvodnji u segmentu plastike
U gradnju nove proizvodne hale uložit će se 1,5 mil. eura, a početak proizvodnje je sredinom 2008. godine
Iako je poznata po četkama, osječka Niveta od iduće godine planira ojačati svoj dio proizvodnje u dijelu brizganja plastike. Zbog toga će krenuti u gradnju nove proizvodne hale unutar postojećega tvorničkoga kruga u osječkoj Zoni skladišta i servisa s cijelim postrojenjem, a u koji planiraju investirati oko 1,5 milijuna eura, dijelom iz kredita te nešto vlastitih sredstava, a koja će biti namijenjena za proizvodnju predoblika od PET-a koji služi za puhanje boca za sokove, vodu, pivo, mlijeko. Predviđeno je da čitava proizvodnja u funkciju bude stavljena do sredine iduće godine kada bi se na tržištu trebali naći i prvi proizvodi. "To je dio aktivnosti koji, nadamo se, obećava novi, veći ukupan prihod i dobit tvrtke. U četkarstvu nema velike konjunkture, niti dovoljno prostora za investiranje, pa u ovom segmentu vidimo priliku za naše širenje i optimizaciju dobiti. Inače, dobit u četkarstvu se iz godine u godinu minimalizira", objašnjava Željko Bačelić, direktor Nivete, koja ovu poslovnu godinu planira završiti sa 30 milijuna kuna ukupnoga prihoda od čega bi se dobit trebala kretati između milijun i dva kuna. Nakon zaustavljanja pada profitabilnosti, u postojećem dijelu proizvodnje u Niveti ne planiraju veće novosti. Tu sada samo procjenjuju, kako sami ističu, što tržište hoće, prave planove i održavaju status solidnoga partnera svojim kupcima. Od najavljene investicije u pogon za proizvodnju peleta u Habjanovcima kraj Bizovca nisu odustali. Unatoč negativnim trendovima, u ovoj su četkarskoj industriji razvili i vlastiti maloprodajni lanac od pet trgovina koje su smještene u Osijeku, Tenji, Bizovcu, Josipovcu i Čepinu. Ivana Barišić, (www.poslovni.hr)

14. studenoga 2007.
PODUZETNIŠTVO Tvrtka Croatiašport iz Velike Gorice oprema sportske dvorane u BiH i Makedoniji
Na domaće i strano tržište probili se iz garaže
>Nadamo se i dobivanju poslova za opremanje rukometnih dvorana u kojima će se igrati utakmice Svjetskog prvenstva<, kaže direktor Ohran Bečić
Tomislav MARINOVIĆ
Iako hrvatski poduzetnici muku muče s uvoznim proizvodima i malim tržištem, postoje mnogi koji su se othrvali gospodarskim teškoćama te su ostvarili dobre uspjehe. Takva je i tvrtka Croatiašped iz Velike Gorice koja je primjer uspješne domaće tvrtke srednje veličine koja se polako probija na susjednim tržištima. Njihov put krenuo je iz garaže, kaže nam direktor Ohran Bečić.

Domaća kvaliteta

>S proizvodnjom sportske opreme za dvorane krenuli smo u nemogućim uvjetima 1991., a danas imamo kvalitetni hrvatski proizvod koji osim na domaćem tržištu prodajemo u Makedoniji i BiH<, ističe Ohran Bečić. Croatiašport godišnje >obrne< oko milijun eura te sklopi poslove za opremanje od deset do 20 dvorana. Dio proizvodnog asortimana tvrtke čine švedske ljestve, gimnastičke sprave, teleskopske tribine, pregradne zavjese...

>Ovih dana ugovorili smo posao za opremanje 35 dvorana u Makedoniji vrijedanpola milijuna eura, a nadamo se i dobivanju poslova za opremanje rukometnih dvorana u kojima će se igrati utakmice Svjetskog prvenstva<, kaže Bečić.

Najveći partner u poslu su im država i građevinske tvrtke koje grade dvorane. >U Hrvatskoj treba opremiti još oko 400 dvorana kako bi bile u skladu s propisima EU-a<, ističe direktor prodaje Josip Čerkez. U proizvodnoj hali u Velikoj Gorici radi 25 radnika.

Croatiašport uskoro planira povećati proizvodnju, za što će joj uskoro trebati veća hala i još više radnika. >Planiramo zaposliti no ve radnike srednje stručne spreme - bravare i strojare, no teško ih je pronaći na tržištu rada<, upozorava Čerkez. Upozorava i na probleme domaćeg tržišta koje nema standardizirane proizvode te im jeftina strana roba loše kvalitete i nepoznatog podrijetla stvara probleme. >Ta nam roba u kvaliteti nije ni do koljena, no njihova cijena je izuzetno niska <, objašnjava Čerkez. Unatoč tomu mnoge se škole odlučuju za Croatiašped nakon što čuju za slučajeve gdje se djeca ozljeđuju na jeftinim stranim spravama.

Početak uspjeha začet je veljači 1991. Tada je, nakon stečaja jedne tvrtke koja se bavila proizvodnjom sportske opreme, Ohran Bečić u praskozorje rata odlučio pokrenuti vlastiti biznis. >Četiri godine kasnije posao se razvio i u ključnom trenutku uskočila je banka koja je prepoznala naš trud i uspjehe te nam je kreditirala kupnju zemljišta gradnju nove proizvodne hale u Velikoj Gorici<, prisjeća se Bečić. U svom poslovnom rastu nisu imali pomoć države i lokalne zajednice.

Osnažiti proizvodnju

>Danas ispod naših koševa košarku igraju košarkaši Zadra i Splita<, ističe direktor prodaje Josip Čerkez. Smatraju kako bi >bum< poduzetništva u Hrvatskoj nastao kada bi vlast i Hrvatska gospodarske komora analizirale uvoz i ocijenile što se od toga može proizvoditi u Hrvatskoj. Vjesnik

14. studenoga 2007.
HRVACE
Kad Dalmatinska zagora osvoji svijet
Potkraj godine pršuti iz nove pršutane
HRVACE - Zahvaljujući pogodnom vremenu, gradnja novog pogona za proizvodnju 250.000 pršuta MELmesnice Lovrić u Hrvacama brzo napreduju. Riječ je o zahtjevnom objektu koji se podiže na 70.000 >kvadrata< i u sklopu kojega će se do kraja godine sagraditi pogon kapaciteta za oko 6000 pršuta kao i prostor upravne zgrade. No, čitav će projekt biti završen tek do kraja iduće godine, kazao nam je Jakov Lovrić, suvlasnik i direktor MEL mesnice Lovrić.

>Naš je krajnji cilj proizvodnja i ponuda kvalitetnog dalmatinskog pršuta europskom tržištu te povećanje broja zaposlenih. Do toga će doći čim završimo ovaj projekt, jer njime znatno povećavamo proizvodne kapacitete.

Upravo u tome vidim budućnost tvrtke pa se već trudimo i marketinški predstaviti inozemnom tržištu naše proizvode kao što su dalmatinski pršut i panceta, alkarska kobasica...<, dodaje Lovrić. [N.Musulin] Vjesnik

13. studenoga 2007.
MPI Montkemija novi strateški partner njemačkog Huflanda
Njemačka grupacija i hrvatska tvrtka tržištu nude rješenja projektiranja i izgradnje wellness centara
Hrvatska tvrtka za graditeljstvo MPI Montkemija graditeljstvo d.o.o., novi je strateški partner poznate njemačke grupacije Hufland koja se bavi se planiranjem i izgradnjom wellness centara kao i proizvodnjom specijalne opreme za wellness. Ulaskom u partnerstvo ponudit će hrvatskom tržištu potpuno novi koncept wellnessa zasnovan na inovativnim, kreativnim i modernim rješenjima projektiranja i izgradnje wellness centara. "Wellness je u Hrvatskoj prepoznat kao važan element produljenja turističke sezone te je ujedno i neizostavan popratni sadržaj koji privlači goste i u van-sezonskom razdoblju. Iako su u Hrvatskoj izgrađeni mnogi wellness centri ima još dosta potencijala za razvoj visokokvalitetnog wellness tržišta. Upravo smo iz tog razloga odlučili ponuditi čitav niz inovativnih konceptualnih rješenja na tom području i sa sigurnošću mogu tvrditi da ulaskom u Hufland grupaciju možemo ponuditi samo najbolje. Partnerstvo s Huflandom sigurno će nam pomoći i u ostvarenju poslovnog cilja da postanemo najveći brand u izgradnji wellness centara u regiji" kazao je Ivica Jurišić, direktor tvrtke MPI Montkemija graditeljstvo d.o.o. S velikim potencijalom hrvatskog wellness tržišta složio se i Joachim Fladung, predstavnik HOLZdesign Fladung tvrtke iz Njemačke, jedne od članica Hufland grupe te kazao kako veliko iskustvo Hufland grupe, s preko osamdeset izgrađenih wellness centara diljem Europe i skoro dva desetljeća dugo iskustvo MPI Montkemije u izgradnji sanitarnih objekata i rada s keramikom i kamenom, čini idealan spoj pri izradi planova i realizacije wellness objekata u Hrvatskoj. Kako su objasnili iz hrvatske tvrtke, Strateško partnerstvo MPI Montkemije i Huflanda uključuje projektiranje, građevinske radove, isporuku i montažu cjelovite opreme i softverskih rješenja, održavanje i servis postrojenja i opreme te edukaciju osoblja.

Svi objekti, kako ističu partneri, savršeno su funkcionalni i logički odvojeni - od privatnih prostora do cijelog kompleksa javnog kupališta. Novi wellness centri bit će izgrađeni u mediteranskom stilu te tako u potpunosti prilagođeni hrvatskom podneblju. Kako objašnjava direktor tvrtke Ivica Jurišić, MPI Montkemije graditeljstvo d.o.o. je hrvatska arhitektonsko -inženjersko-proizvodna tvrtka koja svoje poslovanje u novim tržišnim uvjetima zahvaljuje visokoj kvaliteti usluga i konkurentnim cijenama. Sam vlasnik tvrtke Ivica Jurišić upisan je u Zlatnu knjigu najuspješnijih hrvatskih poduzetnika u 2002. i 2006. godini. Hufland grupu čini sedamdeset udruženih tvrtki iz Njemačke i susjednih zemalja, kojima se sada pridružila i MPI Montkemija, a bave se planiranjem i izgradnjom wellness centara kao i proizvodnjom specijalne opreme za iste. Hufland predstavlja koncept organiziranja i izvođenja. Obuhvaća kompletan spektar usluga od savjetovanja kod donošenja investicionih odluka, pojedinačnog projektiranja i izvođenja svih radova do završne faze predaje wellness centra svih dimenzija. Iza Hufland koncepta stoji veliko iskustvo stečeno izvedbom preko 80 wellness centara diljem Europe.

Opremanje skloništa

Tvrtka MPI Montkemija je stručnoj javnosti do sada bila najpoznatija po svojem radu na skloništima, za mirnodopsku i ratnu primjenu. Tako se tvrtka bavila dobavom elemenata za dobavu, distribuciju i kontrolu zraka, ventilatora za provjetravanje skloništa pri mirnodopskoj namjeni, filtera za pročišćavanje zraka od radioloških i kemijskih kontaminata ( tip FZZ-50), ventilatora za zaštitu od udarnog vala zraka nastalog eksplozijom (tip PUV-200 ), armiranobetonskih vraqta protuudarnih i hermetičkih otpornosti 100 KPa te obvezne sanitarne opreme kao i opreme za zatvaranje. Darko Bičak, (www.poslovni.hr)

13. studenoga 2007.
Novi proizvodi tek na proljeće
Planove osječke pivovare poremetili su repovi sudskih sporova glede pretvorbi
Iako su iz osječke Pivovare d.d. za ovu jesen tržištu planirali ponuditi tri nova pivska okusa kao i novi dizajn ambalaže, s novitetima će se, ipak, pričekati do proljeća. Planove su poremetili repovi sudskih sporova, a koji se još vode oko pretvorbe i privatizacije ovoga društva. Iako je Ivan Komak, pojedinačno najveći dioničar, prije gotovo godinu dana, a nakon višegodišnjeg sudovanja, potvrdio i svoje većinsko vlasništvo te imenovan v.d. direktorom, mislio je kako je time 99 posto stvari riješeno. "Tek sada sam postao svjestan da tome nije baš tako. Da se nije dogodio 'maestral' u Hrvatskom fondu za privatizaciju, u Pivovari bi, što se tiče mene, sada bila bura", slikovito stanje u tvrtki opisuje sam Komak. Iako se ne može pohvaliti reprezentativnim brojkama o podizanju proizvodnje, dobrim potezom drži "zatvaranje svih ventila" na mjestima gdje su se gomilali gubici osječke Pivovare. Zbog toga je zatvoreno nekoliko nerentabilnih skladišta, u Splitu, Zagrebu i Rijeci jer su samo na njima prošle godine ostvarili gubitak od 7,2 milijuna kuna. Paralelno s tim su ukinuta i neka radna mjesta, a za 15-ak radnika ponuđeno je preseljenje u Osijek, ali se od njih o tome još nitko nije izjasnio. Unatoč tome u osječkoj Pivovari ističu kako se nisu odrekli toga dijela tržišta jer će na njemu biti prisutni putem svojih dilera. Tako je na popisu djelatnika osječke Pivovare sada ostalo ukupno oko 210 ljudi koji će uskoro dobiti i novi kolektivni ugovor, a slijedi i reorganizacija radnih mjesta. U novu, 2008. godinu, planiraju pak zakoračiti i s novim menadžmentom, odnosno Upravom. Do tada bi, kako tumači Komak, u Pivovaru trebala stići dva ključna čovjeka - direktor komercijale i šef prodaje, a koji će potom oko sebe okupiti novi tim ljudi. "Od proljeća planiramo na tržište izići sa Sinalcom od 0,25 l u staklenci za ugostiteljstvo, i to sa svim okusima, cola, naranča, limun i energetski napitak EnergiS. Planiramo s time krenuti i u osvajanje domaćeg tržišta. U bocu od 0,33 l planiramo staviti i naše pivo. Radimo na dizajnu etikete za njega, ali je želimo prilagoditi i za tržišta susjedne BiH te Srbije gdje se želimo probiti također iduće godine. U osvajanje inozemnoga tržišta ne planiramo ići samo sa Sinalcom jer su ti sokovi ondje već prisutni. Preostaje nam, eventualno, da ondje plasiramo Sinalco u pet-ambalaži, ali to ćemo još vidjeti", ističe Komak. Osječko crno pivo od proljeća bi se trebalo puniti i u plastičnoj boci od 0,5 litara , a radi se i na izradi nove nosiljke za 24 boce. Razina ukupnih investicija, kako se procjenjuje, Pivovaru bi stajala oko 50 milijuna kuna. Osnovi cilj iduće godine, kako dodaje Komak, bit će im orijentacija na osvajanje domaćeg tržišta s vlastitim proizvodima. Ivana Barišić (www.poslovni.hr)

13. studenoga 2007.
HOK traži Fond mirovinskog osiguranja i ministarstvo obrta
Sada su obrtnici, njih više od 17 i pol tisuća, u kategoriji umirovljenika s najnižim mirovinama
Formiranje Fonda mirovinskog osiguranja obrtnika, promjene poreznog sustava, smanjenje različitih davanja, ukidanje odredbe o 0,0 promila i ponovno osnivanje zasebnog Ministarstva za obrt neka su od pitanja oko kojih Hrvatska obrtnička komora očekuje izjašnjavanje sedam vodećih političkih stranaka na prvom sučeljavanju koje ta krovna obrtnička asocijacija organizira uoči izbora, a koji će se u petak održati u prostorijama HOK-a. Kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare istaknuo predsjednik HOK-a Mato Topić, zahtjevi su kroz komorski sustav skupljani na području cijele Hrvatske i predstavljaju ključna pitanja čija rješenja obrtnici očekuju od buduće Vlade. Ukupno je naznačen 21 problem oko kojeg se traže konkretni odgovori stranaka (HDZ, SDP, HSP, HSS, HSLS, HNS i HSU).

Mato TopićSudjelovanje u odborima

Premda se pozicija obrtništva bitno popravila za mandata posljednje dvije vlade, obrtnici traže da im buduća vlast omogući sudjelovanje u odborima, komisijama, povjerenstvima i drugim radnim tijelima Vlade i Sabora, te lokalnih vlasti. Smatraju da im pravo na to daje njihova uloga u gospodarstvu i činjenica da zapošljavaju 250 tisuća radnika. Što se tiče Fonda za mirovinsko osiguranje, u HOK-u se pozivaju na nekadašnji fond, osnovan 1965. godine i kao MIO samostalnih privrednika Hrvatske ugašen 1999. godine. Taj Fond je, ističu, imao vrijednu imovinu - nekretnine i dionice 68 poduzeća nominalne vrijednosti 1,85 milijardi kuna, koje su prenijete na HZMO. Obrtnici, njih 105 tisuća i više od 17 i pol tisuća onih u mirovini, međutim, nemaju nikakav utjecaj na poslovanje HZMO-a pa ni raspolaganje portfeljem, čija se vrijednost u međuvremenu bitno smanjila. S obzirom na povoljan omjer između broja aktivnih obrtnika koji uplaćuju u mirovinski fond i broja umirovljenih obrtnika, u HOK-u zaključuju da bi se formiranjem zasebnog fonda mirovinskog osiguranja obrtnika, uz uvjet povrata revaloriziranog iznosa financijske imovine, stvorili uvjeti za poboljšanje statusa obrtnika-umirovljenika. Sada su, naime, obrtnici u kategoriji umirovljenika s najnižim mirovinama. Dok se generalno u predizbornoj kampanji tematika porezne reforme svela na porez na kapitalnu dobit, kojeg uzgred obrtnici ne podržavaju, HOK-ov je prijedlog izmjena poreznog sustava vrlo precizan u segmentu koji se odnosi na njih. Traže tako da se pomakne dosadašnja granica za "paušaliste" sa 85 tisuća na 200 tisuća kuna prihoda. Taj limit za ulazak u sustav PDV-a obrtnicima je prenizak, a pozivaju se i na činjenicu da dugo nije mijenjan, te da je i u Sloveniji na razini od 25 tisuća eura. Nadalje, traže da jedini uvjet za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit za obrtnike bude određen promet od 3,5 milijuna kuna. Po važećim propisima, naime, obrtnici s većim prometom od 2 milijuna kuna, dohotkom iznad 400 tisuća kuna, više od 15 zaposlenih i imovinom iznad 2 milijuna kuna umjesto poreza na dohodak obračunavaju porez na dobit i vode knjigovodstvo po sustavu dvojnog knjigovodstva. To im stvara dodatne troškove, pa bi korekcije koje HOK predlaže, po riječima tajnika HOK-a Petra Sindičića, bile značajni pomaci koji bi proračunu donijeli više sredstava od poreza, a poboljšale bi položaj obrtnika.

Samovolja ZAMP-a

U zahtjevima se očekivano našlo i inzistiranje na ukidanju samovolje ZAMP-a u određivanju naknada, te apel ribara da se od početka 2008. godine počne primjenjivati Odluka o ZEPR-u, uz moratorij od pola godine za koćarski ribolov za talijanske i hrvatske ribare, kao i prijedlog ukidanja odredbe o 0,0 promila, koja je, tvrde, imala štetne posljedice za vinare i ugostitelje. Rješenje očekuju i za status nezaposlenih obrtnika u smislu izjednačavanja prava za vrijeme nezaposlenosti s pravima radnika koji ostanu bez posla, a od novih zakonskih rješenja traže zakon o zabrani rada na crno i suzbijanju sive ekonomije. Dio zahtjeva odnosi se na unaprjeđenje strukovnog obrazovnog sustava, kako bi bio usklađen s potrebama tržišta, a uz povratak zasebnog ministarstva HOK želi preuzeti i ovlasti vođenja obrtnog registra i izdavanja obrtnica.

- Mi smo snaga koja može otvoriti novih 50 tisuća radnih mjesta ako se ovi zahtjevi usvoje - poručio je Topić političarima.

Nabava opreme kao trošak poslovanja

Obrtnici predlažu i da im se troškovi nabavke opreme priznaju kao trošak poslovanja po osnovi jednokratnog otpisa opreme, što bi potaknulo modernizaciju radionica, a očekuju i smanjenje davanja iz plaća i na plaće. Za pojedine djelatnosti traže i ukidanje spomeničke rente, odnosno promjene načina obračunavanja, dok za gradnju novih obrtničkih pogona žele osigurati smanjenje komunalnih i vodnih doprinosa i naknada. HOK nastoji nametnuti i temu smanjenja i drugih ulaznih troškova, uključujući i PDV-a za određene djelatnosti. Marija Brnić, (www.poslovni.hr)

9. studenoga 2007.
Dalekovod s HEP-om potpisuje ugovor vrijedan 159 milijuna kuna
Tvrtka Dalekovod objavila je kako u srijedu, 14. studenog potpisuje ugovor s tvrtkom HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. o izgradnji dalekovoda između Mađarske i Hrvatske.
Dalekovod 2x400 kV gradi se na relacijama Ernestinovo-Pecs i Ernestinovo-državna granica, a od strateškog je značaja za ostvarivanje infrastrukturnih preduvjeta za sigurno napajanje Slavonije i Baranje električnom energijom.
Kako se dalekovod nalazi na prioritetnom međunarodnom elektroenergetskom pravcu sjever-jug, radi se o projektu velikog međunarodnog značaja. (www.business.hr)

9. studenoga 2007.
Tvrtka BOBLab lansirala uređaj torziometar za nove brodove
Hrvatska brodogradilišta u knjizi narudžbi imaju 53 objekta u vrijednosti 2,9 milijardi USD
Zagrebačka tvrtka BOBLab, s partnerima, predstavila je jučer na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu svoj novi torziometar koji će primjenu naći u novogradnjama u domaćim brodogradilištima. Prvu narudžbu od sedam uređaja (5+2) za mjerenje mehaničkih parametara na rotirajućim brodskim osovinama - torziometar dalo je pulsko brodogradililšte Uljanik, a očekuje se da će ući u proizvodnju i u ostalim domaćim, a nakon toga i svjetskim brodogradilištima. Kako je objasnio dr. Nenad Bobanac, direktor BOBLaba, radi se o revolucionarnom uređaju u svojoj branši koji je baziran na digitalnoj tehnologiji, za razliku od analogne konkurencije. O kakvom se proizvodu radi, dovoljno govori činjenica da je tim, od sedam doktora znanosti, koji je radi na projektu najavio da će neke od primjenjenih rješenja patentirati jer su u budućnosti vrlo perspektivna. Prije svega se radi o modelima prijenosa energije i informacija s indikatora na rotoru prema upravljačkoj konzoli i obratno. Iako cijena ovog uređaja ovisi o konfiguraciji, odnosno o zahtjevima naručitelja, ona se okvirno kreće oko 15 tisuća američkih dolara - što je u razini i sličnih svjetskih proizvođača. No, ovaj projekt je posebno zanimljiv jer su do sad takvi uređaji morali isključivo biti uvezeni iz inozemstva. Samo s obzirom na jučer iznesene podatke da šest najvećih hrvatskih brodogradilišta trenutno ima u knjigama narudžbi ukupno 53 broda u vrijednosti 2,9 milijardi USD, dovoljno govori o potencijalnom značaju proizvodnje ovog uređaja. To više što se radi gotovo u potpunosti o hrvatskom proizvodu, uvezeni su samo neki elektronički dijelovi i čipovi koje nije moguće proizvesti u našoj zemlji.

Razvoj projekta započeo je 2004. godine, a nastavio se na već postojeće uspješnice Fakulteta elektronike i računarstva, Brodarskog instituta kao i njihovih partnera. Prema riječima vodećih ljudi BOBLaba, uređaj je moguće isporučiti u roku šest mjeseci od trenutka narudžbe, a servis je na brodu u bilo kojem kutku svijeta izvediv za najviše dva tjedna. Brodogradnja je, iako stalno u problemima, ipak jedna od stožernih djelatnosti hrvatskog gospodarstva. Tome u prilog govore i podaci koje je iznio Ivo Martinović iz Hrvatske brodogradnje - Jadrobrod d.d. (HBJ) prema kojima je tijekom prošle godine za šest najvećih domaćih brodogradilišta od strane ukupno 2045 domaćih tvrtki, izvođača/podizvođača isporučeno robe i usluga za 2,85 milijardi kuna. U strukturi brodova kakvi se najčešće grade u domaćim brodogradilištima, čak 65 posto iznosa od ugovorene cijene otpada na ugrađene materijale i opremu. Pri tome, iz domaćih izvora pokriva se oko 40% potreba za materijalom i opremom, što znači da tu još ima velikog prostora za hrvatske poduzetnike, kako je objasnio Ivo Martinović. Inače, HBJ je državna tvrtka koja objedinjuje šest najvećih domaćih brodogradilišta. Funkcija Jadrobroda je da smišlja i kordinira aktivnosti kojima bi usmjerili razvoj domaćih poduzetnika da proizvode kvalitetne proizvode za domaću brodsku industriju, a koja bi bila konkurentna i inozemnim proizvođačima.

Projekt PUDO

Vlada RH i nadležna ministarstva prihvatilil početkom ove godine projekt PUDO - Povećanje udjela domaće opreme na brodu. U nepunih godinu dana putem ovog projekta su četiri tvrtke uspjele naći svoje mjesto "na brodu". Tako je zagrebački OMV Vetil proizveo brzozatvarajući ventil, pulska Besa je proizvela i ugradila fiksni namještaj na seriji car carriera za Uljanik, Primat RD iz Zagreba s brodogradilištem Kraljevica ima ugovor o opremanju brodskog interijera za trajek britanskog naručitelja, te BOBLab čiji bi projekt torziometra mogao, osim uspjeha u brodogradnji, mogao svoju primjenu naći i u energetskim turbinama. Iz BOBLaba su već najavili da im je sljedeći cilje energetika u kojoj se njihov torziometar može svekoliko primijeniti.

Drako Bičak (www.poslovni.hr)

8. studenoga 2007.
Otvoren "Promohotel 2007"
U Poreču, u dvorani Intersport centra u Zelenoj laguni, otvoren je međunarodni sajam opreme za turizam i ugostiteljstvo, prateće industrije, namještaj i unutrašnje uređenje "Promohotel 2007".
Na 5000 četvornih metara sajamskog prostora okupilo se više od 150 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Mađarske, Njemačke, Austrije i Srbije. Sajam traje do subote. Ove godine na sajmu je naglasak na namještaju i unutrašnjem uređenju hotela, apartmana i kuća. U okviru "Promohotela" održat će se i 7. međunarodna izložba autohtonih i ekoloških proizvoda "Promonatura".

8. studenoga 2007.
Novi knjigovodstveni servis
Financijska agencija će u svojoj poslovnici u Koturaškoj 43 u 11 sati predstaviti računovodstveni servis ''Sigurne ruke''.
Servis je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima, poljoprivrednicima, neprofitnim organizacijama i slobodnim zanimanjima. ''Sigurne ruke'' omogućavaju brže i sigurnije poslovanje te vođenje financija i financijskih knjiga. HRT

8. studenoga 2007.
Končar razvija vlastitu vjetroelektranu
CAVTAT - >Početkom iduće godine Končar će pustiti u rad prvu vjetroelektranu u zaleđu Splita (na Pometenom brdu), gdje će ih ukupno izgraditi 16<, najavio je predsjednik Uprave Darinko Bago na savjetovanju Hrvatskog ogranka CIGRE-a (Svjetske organizacije za velike elektroenergetske sustave) u Cavtatu. Končar prvi u Hrvatskoj razvija vlastitu vjetroelektranu.
Razvijaju i novi model gradskog i prigradskog vlaka, koji će potkraj 2008. predstaviti domaćem i stranom tržištu. Očekuju da će to biti njihov novi izvozni proizvod, jer svjetsko tržište takvih vlakova vrijedi čak 11,2 milijarde eura. Velike izvozne planove imaju i s niskopodnim tramvajem, koji se već dokazao na domaćem tržištu, jer je Grad Zagreb nakon 70 isporučenih naručio i 70 novih.
>S tim proizvodima osigurali smo budućnost Končara za idućih sedam do deset godina<, rekao je Bago.
Prema njegovim riječima, lani je dobit porasla 39 posto, a izvoze polovicu proizvodnje, pa ne čudi da im je vrijednost dionice od 2003. porasla za čak 1831 posto.
>Zagrebački Dalekovod će ovih dana kao lider konzorcija više tvrtki preuzeti šibenski TLM, a očekuju da sa stranim poslovnim partnerima budu pozvani i na preuzimanje mostarskog Aluminija za koji su dali najbolju ponudu na međunarodnom natječaju<, najavio je predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić, koji je najavio da nakon dobivanja poslova u Albaniji i prvi put u Norveškoj, imaju ugovorenih radova za sljedeće dvije godine. [Željko Bukša]

8. studenoga 2007.
Koka ostvarila 36,6 milijuna kuna dobiti
Prihod u prvih devet mjeseci povećan za 12,7, a dobit za 18,8 posto
Varaždinska peradarsko-prehrambena industrija Koka d.d., inače članica grupe Vindija, u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila 36,6 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 18,8 posto prema istom razdoblju prošle godine, podatci su iz njihova kvartalnog financijskog izvješća na Zagrebačkoj burzi. Ukupni su prihodi Koke u prvih devet ovogodišnjih mjeseci iznosili više od 899,3 milijuna kuna i povećani su prema istom lanjskom razdoblju za 12,7 posto. Glavnina prihoda, više od 805,36 milijuna kuna, ostvarena je na domaćem tržištu, a u odnosu na isto lanjsko razdoblje veći su za 10,6 posto. Prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su sa 66,89 milijuna kuna na nešto više od 87 milijuna kuna. Ukupni rashodi Koke u prvih su devet mjeseci ove godine iznosili 856,62 milijun kuna i povećani su 12,5 posto prema istom prošlogodišnjem razdoblju. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe porasli su u odnosu na prvih devet mjeseci lani za 10,7 posto, na 678,06 milijuna kuna. Troškovi osoblja su povećani za 5,2 posto na 90,2 milijuna kuna, dok su financijski rashodi porasli s prošlogodišnjih 7 na 9,27 milijuna kuna. Peradarsko prehrambena industrija Koka u prošloj je godini svih 12 mjeseci ostvarila 32,19 milijuna kuna neto dobiti, što je bilo smanjenje dobiti u odnosu na godinu prije za 2,9 posto. Ukupni prihodi Koke lani su iznosili 1,04 milijarde kuna i kao takvi bili manji za 2,7 posto prema godini prije. Poslovni su prihodi bili smanjeni sa 1,05 milijardi kuna na 1,02 milijarde kuna pri čemu su prihodi od prodaje u zemlji bili smanjeni sa 939,6 na 936,9 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu sa 114,8 mil. kuna na 90,7 mil. kuna.

Varaždinska peradarsko-prehrambena tvrtka zapošljava 1655 radnika i jedan je od najvećih gospodarskih subjekata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Temeljni kapital društva Koka d.d. od 180,644.000 kuna podijeljen je na 903.220 dionica. Koka je prošlog mjeseca dobila regionalnu nagradu za najbolje ostvarene rezultate tova brojlera istočne Europe. Nagradu dodjeljuje Aviagen Limited, vodeći svjetski proizvođač roditeljskih jata peradi iz Velike Britanije, a uime kompanije uručio ju je Jonny Harrison, tehnički menadžer za istočnu Europu Želimiru Bengeriju, glavnom upravitelju brojlerske proizvodnje. Aviagen Limited je, osim ove nagrade, upraviteljima farmi Koke za 2007. uručio i nagrade za najbolju farmu roditeljskih nesilica (Farma 15, upravitelj Kruno Bosilj) te za najbolju brojlersku farmu (Farma 1, upravitelj Miljenko Kostanjevec). Kako su objasnili u varaždinskoj tvrtki, znanje Vindijinih stručnih timova očituje se kroz brojne provedbene programe u tovu, a pogotovo u zaštiti zdravlja peradi. U primarnoj proizvodnji Koke zaposlena su 503 djelatnika, od toga 16 doktora veterinarske medicine. U posljednjih deset godina, tov na brojlerskim farmama Koke bilježi konstantan rast i sve bolje rezultate.

Prihod u prvih devet mjeseci povećan za 12,7

Članice poslovnog sustava Vindija osvojile su velik broj priznanja za kvalitetu svojih proizvoda i na međunarodnom stručnom ocjenjivanju kvalitete na ovogodišnjem međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije u Gornjoj Radgoni, koji se održao sredinom godine. Ocijenjeno je više od tisuću proizvoda u konkurenciji 311 poduzeća i pojedinaca iz osam država. Koka, Vindon i prehrambena industrija Vindija dobili su 68, zlatnih, srebrnih i brončanih medalja, za kvalitetu svojih proizvoda. (www.poslovni.hr)

9. studenoga 2007.
Agrokor nudi tri milijarde dolara za 'turski Konzum'
Agrokor je u jakoj konkurenciji velikih globalnih igrača izabran u drugi konačni krug kao potencijalni kupac lanca Migros Turk
U četvrtak poslijepodne u Agrokor je stigla vijest iz Istanbula da je domaća prehrambena kompanija ušla u najuži izbor kupaca jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Turskoj - Migros Turk T.A.S. Iako se znalo da Agrokor nastoji proširiti svoj utjecaj ne samo u najbližoj regiji, izlazak na golemo tursko tržište od 70 milijuna stanovnika iznenadio je mnoge, a pogotovo činjenica da je Agrokor u jakoj konkurenciji velikih globalnih igrača izabran u drugi konačni krug kao potencijalni kupac.

Iz Agrokora su poslali priopćenje da su se natjecali za kupnju Migrosa i 5. studenog predali neobvezujuću ponudu za kupnju većinskog udjela u turskom maloprodajnom lancu.

Bez obzira na to kako će se završiti velika bitka za tursko tržište najvećih multinacionalnih kompanija, Agrokor je ulaskom u najuži izbor napravio veliki posao za sebe i hrvatsko gospodarstvo u cjelini, čija je potencijalna vrijednost oko tri milijarde dolara.

Nakon izlaska u regiju domaća prehrambena kompanija postala bi globalni igrač. Kako se doznaje, Agrokor je za savjetnika uzeo globalnu banku UniCredit što znači da je ta banka spremna financijski pratiti to golemo preuzimanje. Osim kupnje većinskog udjela (51 posto) od glavnog dioničara obitelji Koc, Agrokor mora otkupiti i dionice ostalih dioničara ako ih oni žele prodati. Mustafa Koc u turskim okvirima je kao Todorić u Hrvatskoj, a trgovina je samo dio njegova poslovnog carstva.

Navodno biznisi obitelji Koc čine oko 13 posto turskog BDP-a, a zanimljivo je da Koc za suvlasnika banke ima baš talijansku Unicredit banku. To svakako uvećava izglede Agrokora koji se našao u krugu od dva, najviše tri konkurenta. Nakon što je napravljena lista kandidata slijedi "due diligence" tijekom mjesec dana kada Agrokor mora vidjeti što kupuje i u kakvom je stanju Migros.

Prema rezultatima iz 2006., kompanija ne stoji sjajno i potrebno joj je restrukturiranje. Za grupaciju Koc trgovina je samo jedan od biznisa, pa očito da napušta taj segment poslovanja. Konačne ponude predaju se savjetniku Migrosa JPMorganu 24. prosinca.

Najnovija Todorićeva akvizicija, najveća dosad, otvara stalno postavljano pitanje je li Agrokor prezadužena kompanija koja je intenzivno investirala svih ovih godina? Unicreditov pristanak da bude savjetnik u tom poslu znači da Agrokor može na leđa staviti još golemih tri milijarde dolara. Doznaje se pak da Todorić kao jednu od opcija razmatra i uključivanje "equity" partnera za kupnju Migrosa. Migros ima otprilike 14.000 zaposlenih. (Večernji list)(www.limun.hr)

7. studenoga 2007.
Žene predvode više od 17.800 hrvatskih tvrtki
Još 2001. godine predstavljale su tek 14 posto hrvatskoga gospodarstva, a danas imamo 25 posto žena poduzetnica
ZAGREB - >Žene poduzetnice predstavljale su 14 posto hrvatskog gospodarstva 2001. godine, dok danas u hrvatskom gospodarstvu sudjeluje 25 posto žena poduzetnica. Ovakav napredak raduje, no smatram da bi mogao biti i veći<, rekla je Jadranka Radovanić, predsjednica Županijske gospodarske komore Split i predsjednica Udruge >Krug<, na poslovnim susretima hrvatskih i srpskih poduzetnica održanim u utorak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Istaknula je kako su takvi sastanci još jedan u nizu nastojanja da se poveća robna razmjena Hrvatske i Srbije, gdje je u prošloj godini izvezeno robe u vrijednosti 516,8 milijuna dolara, a uvezeno robe za 227,3 milijuna dolara, što svakako nije puni kapacitet moguće gospodarske aktivnosti. Predstavljajući dosadašnje aktivnosti žena poduzetnica u Hrvatskoj, Jadranka Radovanić naglasila je kako se 17.815 tvrtki u Hrvatskoj nalazi u vlasništvu žena ili su im žene na čelu. >Žene poduzetnice ne mogu kao naši muški kolege sklapati poslove u kafićima i na sličnim mjestima izvan radnog vremena, jer osim posla kojim se bavimo uglavnom moramo brinuti i za obiteljske obveze.
Ipak, moram spomenuti podatak da u tvrtkama koje sam navela zapošljavamo 101.000 radnika, što nikako nije zanemariv broj<, istaknula je Jadranka Radovanić.
Marija Nikolić, koordinatorica Centra za žensko poduzetništvo i tajnica Odbora za žensko poduzetništvo Regionalne privredne komora Niš, rekla je ovom prilikom kako je to prvi susret žena poduzetnica iz Hrvatske i Srbije i kako se na temelju ostvarenih rezultata i informacija koje su danas dobili mora raditi na poboljšanju suradnje među poduzetnicama. Dodala je kako je ovaj susret prvi korak ka otvaranju vrata suradnje hrvatskih i srpskih poduzetnica, što će sigurno znati iskoristiti i 53 poduzetnice iz Srbije koje su stigle na poslovne razgovore s 21 hrvatskom kolegicom.
Nakon plenarnog dijela poslovnih susreta, uslijedili su i pojedinačni razgovori poduzetnica.

Luka Capar, Vjesnik

7. studenoga 2007.
Gavrilović dobio 2,5 milijuna iz programa SAPARD
Gavrilović gradi najveće plastenike u Hrvatskoj
ZAGREB - Gavrilović poljoprivreda, tvrtka-kćer poduzeća Gavrilović, potpisala je u utorak ugovor o dodjeli novca iz SAPARD programa u iznosu od 2,5 milijuna kuna, a dobivanje potpore realizirano je uz konzultantsku pomoć Raiffeisen Consultinga, priopćili su u utorak iz Raiffeisen banke. Završetkom projekta izgradnje plastenika Gavrilović poljoprivreda će, uz postojeći, dobiti dodatni plastenički sustav za proizvodnju povrća, veličine jednog hektara, najmoderniji u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

Za projekt izgradnje plastenika za proizvodnju povrća, vrijednosti veće od pet milijuna kuna, Gavrilović poljoprivreda prijavila se na natječaj SAPARD programa potkraj srpnja ove godine. Pripreme za projekt izgradnje plastenika počele su nekoliko mjeseci prije podnošenja prijave, nakon što je u Gavrilović poljoprivredi prepoznata potreba za izgradnjom novih plastenika. [Ivan Smirčić]

6. studenoga 2007.
Lantea promijenila ime u Lantea grupa
Organizacijska struktura mijenja se na način da se će se umjesto imena tvrtke u prvi plan isticati brendovi Lantea, najveći maloprodajni lanac tekstilnih proizvoda, promijenila je ime u Lantea grupa te uvela nove podbrendove, izvijestili su jučer javnost iz te kuće, predstavljajući nova vizualna rješenja, novu strukturu poslovanja, ali i prvi program nagrađivanja lojalnosti kupaca putem SMS poruka na ukupnom hrvatskome tržištu. Tvrtka koja u maloprodajnoj mreži ima 173 prodavaonice diljem zemlje odlučila je mijenjati arhitekturu brenda kako bi odgovorila novim zahtjevima tržišta te potrebama i željama svojih kupaca. Organizacijska struktura mijenja se na način da se ime tvrtke (Lantea grupa) više neće isticati u prvi plan. Iz modela tvrtke u kojoj su prodavaonice funkcionirale pod svojim imenom, ali isključivo zajedno s imenom Lantea, prelazi se u tzv. model kuće brendova u kojem brendovi funkcioniraju sami za sebe, pod svojim imenima i sa svojim identitetom. Neki od podbrendova Lantea grupe zadržat će ipak svoja već poznata imena i obilježja (Naš dom, Top sport, Men's point, La strada, Svijet tkanine), a tijekom procesa promjene uvedeno je pet novih podbrendova, po principima segmentiranja tržišta i asortimana. Cilj je da svaki od tih brendova samostalno zaživi na tržištu, postane prepoznatljiv kupcima i olakša im kupnju. Centra će tako u svom asortimanu nuditi odjeću po povoljnijim cijenama. Moderato su prodavaonice s elegantnom, klasičnom, ali i pristupačnom odjećom srednjeg segmenta. Na prodajnim mjestima pod nazivom Ritual nalazit će se cjelokupna ponuda donjega rublja, dok Vrtuljak ima program za djecu. Modne robne kuće u kojima se može pronaći roba svih modnih marki nosit će naziv Momentum. Božica Babić (www.poslovni.hr)

6. studenoga 2007.
Croatia osiguranje kreće 2008. u tržišno osvajanje Srbije i Crne Gore
Glavnina premije životnih osiguranja ugovorena je na hrvatskom tržištu, riječ je o 241,9 milijuna kuna
Aktivacijom vlastitih tvrtki na tržištima Srbije i Crne Gore Croatia osiguranje od siječnja 2008. godine kreće u prodaju životnih osiguranja, dok će u Bosni i Hercegovini te Makedoniji kadrovski pojačati društva koja u tim zemljama već posluju. Dio novih zaposlenika nalazi se na edukaciji koja će u matičnom sjedištu tvrtke trajati 40 dana i u sklopu tog projekta jučer su bili na prezentaciji rezultata poslovanja grupe CO za prva tri kvartala 2007. godine. Hrvoje Vojković, predsjednik Uprave, izvijestio je tom prigodom da je neto dobit grupe CO iznosila 148,5 milijuna kuna te bila 37,7 posto veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Rasla je i dobit same Croatije, dosegnula je 96,4 milijuna što je 19,4 posto više od iznosa dobiti koju je društvo postiglo u rujnu 2006. godine. Vojković nije odolio ne pohvaliti se još jednim detaljem: "Od dolaska nove uprave dionica je rasla 470,9 posto".

Zaračunata bruto premija grupe CO na kraju rujna iznosila je 2,74 milijarde što je rast na godišnjoj razini od 5,6 posto. Na lepezu neživotnih osiguranja odnosi se 2,48 milijardi kuna, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine premija je veća za 4,5 posto. U segmentu životnih osiguranja premijski prihod rastao je 17,3 posto, dosegnuvši 262 milijuna kuna. Glavnina premije životnih osiguranja ugovorena je na hrvatskom tržištu, riječ je o 241,9 milijuna kuna. CO je s tim učinkom u državnim granicama zabilježilo rast od 16,9 posto u odnosu na godinu dana prije. Taj je rezultat bolji od trenda koji je na policama života ostvaren na ukupnom domaćem tržištu jer je rast na razini djelatnosti iznosio 14,2 posto. Police života prostor su na kojemu ukupna industrija osiguranja ima ambiciozne planove dugoročne naravi. Upravo stoga se i Croatija odlučila za snažniji iskorak u regiju s tom vrstom usluge. Na tržištu BiH kroz CO Ljubuški nastavlja prodaju (ne)životnih osiguranja, dok će u Srbiji Milenijum ugovarati neživotna, a nova tvrtka (baš kao i na crnogorskom tržištu) registrirana je za segment životnih osiguranja. U Makedoniji CO poslovanje nastavlja kroz društvo Vardar - Croatia, koje se bavi samo životnim osiguranjima, dok područje Kosova pokriva Croatia-Sigurimi. "Vrijednost likvidiranih šteta u devet mjeseci iznosila je 1,35 milijardi kuna što je u odnosu na lani više tek za 1,6 posto ili 21,5 milijuna kuna", izvijestila je članica Uprave Ljerka Šeparović. Prijavljeno je 158.396 novih šteta, dok su iz prethodnih razdoblja prenesene još 42.734 štete. Riješene su 151.664 štete što je 75,4 posto od evidentiranih. Na neživotna osiguranja odnosi se 1,24 milijarde kuna (rast od 0,26 %) isplaćenih šteta, a za životna osiguranja 110,9 milijuna kuna. To je više čak 21,1% nego lani, a razlog je isplata polica života zbog isteka ugovora, pojasnila je Šeparović.

Iskorak u regiju

Za štete iz pričuve isplaćeno je 397 milijuna kuna, CO se priklonio pozivu intenzivnijeg rješavanja starih šteta nagodbom s klijentima. Nastavit će to i dalje jer sudski postupak poskupljuje svaki slučaj i više od 30 posto, kazala je Šeparović navodeći da je prosječna vrijednost likvidirane štete iznosila 10.012 kunu te bila 6,2 posto skuplja nego godinu prije. Uz snažniji iskorak u regiju s ponudom životnih osiguranja CO će domaćem tržištu, osim zakonom obvezujuće liberalizacije obveznog autoosiguranja, uskoro predstaviti tri nove police života te partnerstva s nekoliko srednjih i malih banaka, najavio je član Uprave CO Damir Mihanović. Zbog evidentnih problema, na koje CO nailazi pokušavajući s velikim bankama iskomunicirati uslugu bankovnog osiguranja društvo se konačno odlučilo na zaokret prema srednjim i malim bankama. Iznimka u poslovnim dogovorima tek je PBZ, s kojom je CO postigao dobru suradnju, kazao je Mihanović. "Raduje snažan rast prodaje fizičkim osobama, posebno paketa obiteljskih osiguranja", spomenuo je Mihanović, ističući da je CO svojim klijentima ove godine po isteku polica života, ugovorenih na 10 godina, isplatio dobit u visini od 50 posto što ne prakticira nitko iz ukupne konkurencije.

SDA (ni)je pogriješila

U službenom izvješću o poslovanju CO za šest mjeseci 2007. godine, dostavljenom Zagrebačkoj burzi, stoji da država kroz HFP u vlasništvu ima 80,27% društva, što je udjel s kojim se komunicira već godinama. Izvješće za devet mjeseci ne iznosi postotke vezane uz prvih deset dioničara, dok na stranicama Središnje depozitarne agencije (31. listopada i 2. studenoga) stoji da HFP ima 78,86 posto CO, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga 3,62 posto. Ni jučer nije bilo moguće doznati što se dogodilo s vlasničkom strukturom CO. Sva pojašnjenja u CO išla su u pravcu da je netko u SDA objavio pogrešnu strukturu portfelja. Božica Babić ( www.poslovni.hr )

6. studenoga 2007.
U Zagrebu obrtnicima teže do poslovnog prostora
HOK traži da zagrebački uvjeti za prodaju poslovnih prostora budu poput Vladinih
Prije desetak dana na snagu je stupila Vladina uredba o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države na temelju koje obrtnici koji godinama posluju u takvim nekretninama mogu u roku od šest mjeseci podnijeti zahtjev za njihovu kupnju. Još nema preciznih podataka o kojem je broju obrtnika riječ jer, kako pojašnjavaju u Hrvatskoj obrtničkoj komori, obrtnici će se sa svojim zahtjevima izravno javljati Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom. Institucija na čijem je čelu Grga Ivezić trebala bi izraditi popis poslovnih prostora koje će se prodavati.

Bez natječaja

U HOK-u procjenjuju da se Vladinom uredbom rješava status najmanje za 500 obrtnika koji posluju u prostorima u vlasništvu države, no mnogo je veći broj obrtnika koji posluju u prostoru koji nije u vlasništvu države, nego gradova. Konkretno, najveći broj obrtnika iz ove kategorije je na području grada Zagreba, u kojemu je više od 600 njih posluje u prostoru u gradskom vlasništvu. Međutim, uvjeti pod kojima oni mogu kupiti nekretninu znatno su nepovoljniji od onih koje je Vlada odredila za prodaju poslovnih prostora u državnom vlasništvu. Naime, Uredbom je utvrđeno da će obrtnici moći kupiti poslovne prostore u vlasništvu države bez natječaja, uz priznavanje ulaganja u prostor do 30 posto tržišne vrijednosti nekretnine za jednokratnu uplatu, odnosno 20 posto za obročnu otplatu, koja može biti maksimalno 20 godina. Ti su uvjeti, kako je ocijenio predsjednik HOK-a Mato Topić, zadovoljavajući za obrtnike. No kako se s donošenjem odredbe otezalo godinama, a zagrebački obrtnici inzistirali na rješavanju tog problema, gradske su vlasti ljetos konačno utvrdile uvjete pod kojima će se prodavati gradski poslovni prostori koji su godinama u zakupu obrtnika. Međutim, njima se obrtnike izjednačava s bilo kojim drugim takmacem. Gradska je skupština odlučila takve prostore dati na licitaciju, pod tržištnim uvjetima, a obrtnici-zakupci imali bi prednost samo pod uvjetom da sudjeluju na natječaju i prihvate najvišu ponuđenu cijenu, uz mogućnost umanjenja u visini do maksimalno 10 posto kupoprodajne cijene.

Ulagali u prostor

"To je neprihvatljivo za zagrebačke obrtnike, koji su dugogodišnji zakupci prostora, koji su godinama te prostore plaćali Gradu i ulagali u njih, u uglavnom je riječ o niskoakumulativnim, tradicijskim i umjetničkim obrtima", ističe Topić, ocijenivši da bi odluka Grada vodila tajkunizaciji poslovnih prostora zagrebačkih obrtnika i gašenju višestoljene tradicije zagrebačkog obrta. Zbog toga on od Grada traži povlačenje lipanjske odluke o prodaji gradskih poslovnih prostora i usvajanje nove odluke koja bi bila usklađena s Vladinom odlukom. Tim više što, prema Komori dostupnim podacima, još nije startala prodaja poslovnih prostora, pa se još neće dogoditi da obrtnici kupuju nekretnine pod različitim uvjetima. Gradonačelnik Milan Bandić prošli je tjedan zagrebačkim obrtnicima usmeno obećao da će takav prijedlog Gradska skupština razmatrati na sjednici do konca studenoga, odnosno da će nepovoljnije uvjete za obrtnike uskladiti s onima koji su određeni za poslovne prostore u državnom vlasništvu. Topić apelira i na ostale gradove u kojima postoji takav problem, a riječ je o svim većim gradovima, da također urede prodaju poslovnih prostora u kojima su obrtnici u skladu s vladinom uredbom. Tim više što, po saznanjima Komore, velik broj poslovnih prostora iz te kategorije ima nečistu vlasničku situaciju, odnosno kao vlasnici su nerijetko upisani i gradovi i država, što će također zakomplicirati prodaju. Obrtnike, među ostalim, brine i kako će se utvrđivati tržišnu cijenu i procjenjivati ulaganja u poslovne prostore, koja će biti priznavana obrtnicima pri kupnji.

Obrtnici organiziraju predizborno sučeljavanje

O pitanju prodaje poslovnih prostora u državnom ili gradskom vlasništvu Hrvatska obrtnička komora tražit će i izjašnjavanje vodećih političkih stranaka. Naime, za desetak dana, 16. studenog, i obrtnici će u svojim prostorijama upriličiti predizbnorno sučeljavanje, a od političara, kako ističu u HOK-u, očekuju vrlo konkretne odgovore na konkretna pitanja i probleme koje muče obrtnike, od poreza do strukovnog obrazovanja. Tako i obrtnici, kojih je oko 105.000 u Hrvatskoj, žele testirati stranke uoči izbora koje mjesto imaju u njihovim programima. Marija Brnić (www.poslovni.hr)

7. studenoga 2007.
Pastor preselio na novu lokaciji u Rakitju
Istodobno s preseljenjem započela je i prva faza investicije u vrijednosti većoj od 7 milijuna kuna
Grupa Pastor uspješno je završila preseljenje Tvornice vatrogasnih aparata na novu lokaciju u Rakitju, objavili su u tvrtki. Nakon što je grupa Pastor 2006. godine preuzela više od 75 posto udjela u tvrtki Pastor inženjering s lokacijom u Rakitju, odlučeno je da se Tvornica vatrogasnih aparata sa Selske ceste preseli na tu novu lokaciju koja će omogućiti daljnje povećanje proizvodnje i razvoj proizvodnog programa. Tvornica vatrogasnih aparata je ljetos preseljena na lokaciju u Rakitju, a paralelno s projektom preseljenja započela je i prva faza investicije u izgradnju kapaciteta u vrijednosti većoj od 7 milijuna kuna, što predstavlja polovicu ukupno planiranog ulaganja koje bi se trebalo odvijati u razdoblju od 2007. do 2009. na toj lokaciji. Najznatniji dio investicije čini potpuno novi skladišno-proizvodni prostor veličine veće od 1400 četvornih metara, koji dijelom predstavlja moderno regalno skladište s više od 1000 paletnih mjesta, a dijelom proizvodni prostor za izradu dijelova cilindara za vatrogasne aparate te njihovo završno punjenje i montažu. Godine 2006. Pastor je izvezao oko 100.000 vatrogasnih aparata u vrijednosti većoj od 20 milijuna kuna na tržište stare EU. Pored izvoza proizvoda, Inženjering, jedna od važnijih djelatnosti unutar grupe Pastor, ostvaruje oko 15 milijuna kuna prihoda na ruskom tržištu, i to u sektorima brodogradnje, nafte i plina te logističkim centrima u moskovskoj oblasti. (www.poslovni.hr)

6. studenoga 2007.
PODUZETNICE
Zadruga osnovana uz golemi entuzijazam i potporu na rubu je opstanka
Kninska "Tkanica" bez prostora i vune
Jadranka KLISOVIĆ
KNIN - Kada su žene kninskoga kraja okupljene u zadruzi >Tkanica< prije pet godina krenule s oživljavanjem starih tradicijskih zanata - tkanja, vezenja, pletenja i šivanja, entuzijazam je bio sveopći, baš kao i pomoć koju su dobivale s raznih strana. No, zadruga se ubrzo ugasila, ostali su bez poslovnog prostora, a broj angažiranih žena s 14 je spao na četiri-pet. Vrijedni tkalački stanovi dobiveni zahvaljujući švicarskim donatorima preseljeni su u domove žena koje su nastavile tkati, no početni se entuzijazam naglo izgubio.

Gradska uprava Knina obećala im je novi poslovni prostor, pa žene sad okupljene u udruzi >Tkanica< željno očekuju realizaciju toga obećanja. >Bila bi prava šteta da propadne vrijedna ideja o oživljavanju tkanja, posebice nakon što je naš rad prepoznat i nagrađen <, kaže nam voditeljica >Tkanice< lka Dragić koja je istkala nagrađivanu poslovnu torbu >Tkanicu<.

Ta je torba ujedno i suvenir, vrijedan i lijepi dar za razne prigode, a ima i uporabnu vrijednost zbog čega su je ubrzo prihvatile i poslovne žene. Kninska gradonačelnica Josipa Rimac jedna je od njih, ne odvaja se od torbe kojom dominiraju žive boje i motivi kninskoga kraja.

Poslovna konferencijska torba >Tkanica< proglašena je čak i - najoriginalnijim suvenirom Hrvatske! Istkana je zahvaljujući suradnjis Minom Petromk koja je dizajnirala torbu prema predlošcima iz muzeja. Petra je kninskim tkaljama osigurala i 500 kg obojene vune zahvaljujući čemu je dosad istkano dosta suvenira - tkanica, sagova, torbica, ruksaka, kapa, ukrasa... >Već smo sudjelovali na nizu sajmova, svi nas zovu, a mi se u zadnje vrijeme sve manje odazivamo.

Naime, donacija Mine Petre gotovo je nestala, a druge količine tako kvalitetne obojene vune ne možemo naći. Mnogi nam se javljaju i nude neobrađenu vunu, a kako nemamo odgovarajuće prostore, tu vunu ne možemo preuzeti jer je najprije treba oprati, pročešljati, obraditi, obojati... Predmeti koje smo dosad otkali već su našli mjesto po suvenirnicama i domovima pa se zapravo više i nemamo s čime pojaviti na sajmovima<, kaže Ika. Očuvanjem i promicanjem narodnih običaja tkalje su ukazivale na istinske vrijednosti i neprolaznu ljepotu baštine koja je duže vrijeme pala u zaborav. Bilo bi šteta da se to - ponovi. Vjesnik

6. studenoga 2007.
ZAGORA
Pregovori dvojice uspješnih poduzetnika
Jukićevo tovilište za Lovrićeve pršute
OTOK DALMATINSKI - Poznati proizvođač cetinskog sira, vlasnik sirane >Batlan< u Otoku Dalmatinskome Ivan Jukić, pokrenuo je još jedan projekt proizvodnje hrane.

Riječ je o tovilištu svinja kapaciteta od oko 300 komada, koje je smjestio u svojoj obnovljenoj štali na Kamešnici. Svinje će se hraniti i sirutkom, još jednim Jukićevim proizvodom, a tovljenike će isporučivati tvrtki MELmesnice Lovrić u Hrvacama.

>Ovaj moj najnoviji projekt potvrdili su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Farma svinja nalazi se na Kamešnici u kojoj će se držati tovljenici isključivo za proizvodnju kvalitetnih pršuta. Sve tovljenike namjeravam prodati MEL-mesnici 'Lovrić' u Hrvacama, o čemu s vlasnikom te tvrtke već pregovaram. Očekujem da ćemo se dogovoriti pa će se u Lovrićevim pogonima uskoro proizvoditi kvalitetan dalmatinski pršut od svinja iz tovilišta na Kamešnici, uhranjenih sirutkom iz sirane 'Batlan'<, rekao nam je Ivan Jukić.

Vjesnik

5. studenoga 2007.
Hrvatska predlaže osnivanje regionalne poduzetničke akademije
ZAGREB - U organizaciji Ministarstva gospodarstva i Glavne uprave za industriju i poduzetništvo Europske komisije u ponedjeljak u Zagrebu počinje 10. regionalni sastanak nacionalnih koordinatora Europske povelje za malo gospodarstvo zemalja Jugoistočne Europe. Hrvatska će predložiti osnivanje Regionalne poduzetničke akademije za jugoistočnu Europu. Cilj je da se akademija pokrene u Hrvatskoj s obzirom na napredak koji je ostvarila u razvoju poduzetništva. (vje)

5. studenoga 2007.
Pulisov projekt 'Mali slasni zalogaji'
Zagrebačka tvrtka, koja se bavi i nekretninama, za dva mjeseca završava projekt promicanja domaćih namaza i maslinova ulja
Tvrtka zastupa interese zadruge PZ Marina koja otkupljuje domaće proizvodeMiru Krnetu, voditeljicu područnog ureda HBOR-a u Splitu od poduzetničkih ideja u sklopu sajma Saso, dojmila su se dva projekta - kamene montažne kućice i projekt zagrebačke tvrtke Pulis "Mali slasni zalogaji" koji je, kaže, vrlo interesantan jer promiče kulturu domaćeg proizvoda (maslinovo ulje) i povezuje tržište. Martini Klepić-Novalija to nije jedina podrška kao vodilji projekta koji se sastoji od proizvodnje različitiha namaza kao i slanih i slatkih zalogaja koji bi povezali proizvođače mediteranskih kultura. Kaže da će poslovni plan biti gotov za oko 2 mjeseca i sadržavati će podatke o nastanku i viziji projekta, opis poslovanja, strukture ulaganja u zaposlenike, tržišnoj opravdanosti, analizi tržišta nabave i prodaje te finacijske elemente.Tvrtka Pulis se bavi inače sa tri različita područja. Posredovanje nekretninama i poslovno savjetovanje nastalo je jedno iz drugoga, dok je obrada tržišta za prodaju maslinovog ulja nastala iz 15 godina iskustva u prodaji. Martina Klepić-Novalija kaže: "Kada sam prije dvije godine osnovala tvrtku zajedno sa suprugom želja mi je bila da napokon mogu izraziti sve svoje zamisli. Prodaja je vrlo jednostavna i osobno sam prošla sve oblike prodaje, računovodstva, pregovaranja sa velikim i jakim kupcima, rukovođenja nabavom te ne vidim poteškoće u tome da netko koji se bavi nekretninama i poslovnim savjetovanjem, ne može započeti i nešto treće. Potvrdu svoga šireg djelovanja dobili smo početkom lipnja ove godine kada nam je APIU ( Državna agencija za promicanje izvoza i uvoza) dodijelila Certifikat investicijskog savjetnika. Pulis promiče interese PZ Marina, zadruge koja otkupljuje domaće proizvode i nastoji ih plasirati većinom na domaće tržište, ali pri čemu su se nametnuli neki problemi.

Prvo, trgovci traže minimalne cijene a kada proizvod uspije i doći na policu kako krajnjeg potrošača uvjeriti da uzme baš taj ako niste, tumači Novalija, potrošili milijune kune na marketing. Male zadruge taj novac nemaju te moraju najprije kupca informirati o sebi i proizvodu kako bi se probili. Zato je Pulis počeo s obrazovanjem kupaca, provođenjem degustacije maslinovog ulja i proizvoda od maslina po trgovačkim kućama, vinotekama, vrtićima i slično." U projektu "Mali ali slasni zalogaji od maslina i inih stvari" maloprodaja nije osnova uspjeha nego više veleprodaja, odnosno distribucija u cijeloj zemlji. To znači, kaže Novalija, treba se povezati s lokalnom zajednicom, turističkim uredima, agencijama za putovanja, vjenčanja i hotelima kako bi te proizvode što više proširili, pa primjerice umjesto konfeta u tilu mi nudimo mali slasni zalogaj. Uzor za namaze supružnicima Novalija bila je zalogajnica Trzesniewski u Beču koja se poslom namaza bavi već 100 godina. Imaju otvorenih nekoliko zalogajnica isključivo sa namazima i paštetama oko 20 vrsta, a razlika između njih i Pulisovog projekta je što su u Beču orijetirali na maloprodaju, dok oni teže veleprodaji. Svojedobno je i u Zagrebu najavljivan "autohtoni" lanac brze hrane sa sardelama, ali koliko je poznato on nije saživio. Martina Klepić-Novalija smatra kako projekt mora voditi osoba koja će to i dalje raditi i brinuti se o projektu. Projekt mora saživjeti i trajati desetljećima da bi postao dio svakodnevnog života.

Prva zalogajnica u Zagrebu

Pulis namjerava otvoriti prvu zalogajnicu u Zagrebu u kojoj bi se prodavali namazi, slastice od smokava, rogača i badema kao konkurencija sadašnjim sendvičima, pizzama te slastičarnicama i delikatesnim dućanima. U zalogajnici bi se prodavali i poklon paketi s domaćim proizvodima od maslina i inih stvari. Teže lokaciji u centru grada, stalno zaposlenih bilo bi nekolicina uz studente i ugovorne servise, dok od opreme trebaju samo rasladne vitrine, bačve za ulje i nekoliko stolova i stolica s klupama. (www.poslovni.hr)

5. studenoga 2007.
Kraš i Podravka spremni za tržište Kazahstana
Na okruglom stolu u organizaciji HGK razgovarali predstavnici vlade Kazahstana i hrvatski privrednici
Prehrambena industrija predvođena Krašem i Podravkom spremna je za iskorak na kazahstansko tržište, istaknula je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop-Tanta prilikom održavanja okruglog stola organiziranog u suradnji Hrvatske gospodarske komore i vlade Kazahstana. Navedenim poduzećima pridružit će se i tvrtke poput INA-e, Ingre, Končara, Belupa... "Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana iznosi 11 milijuna dolara, no ona bi se mogla udvostručiti", rekla je potpredsjednica HGK-a. Prema njenim riječima potencijali za suradnju odnose se na prehrambenu industriju, građevinu, prerađivačku te farmaceutsku industriju. Predsjednik kazahstanske delegacije Nurašev Timur napomenuo je kako se radi o tržištu od 15,4 milijuna stanovnika, no da preko Kazahstana zainteresirane tvrtke mogu zakoračiti i na ostala tržišta srednje Azije koja čini oko 300 milijuna stanovnika. Gospodarski rast Kazahstana, ponajviše baziran na nafti, kreće se oko 10 posto godišnje, a u cilju privlačenja investitora vlada je predstavila četiri gospodarske zone gdje su strane kompanije oslobođene plaćanja poreza na dobit, zemlju, imovinu i PDV, a sve u suradnji s holdingom KAZNA čija sredstva namijenjena infrastrukturnim projektima iznose 19 milijardi dolara godišnje. Član uprave Dalekovoda Tomislav Belamarić istaknuo je da dobro poznaje tamošnje tržište spomenuvši posao u energetici. Jasna Ludviger iz Ingre upozorila je da tvrtka ima ugovor o gradnji dvaju bolnica u Kazahstanu no da se u realizaciju nije krenulo jer nije isplaćen avans, prilikom čega je pozvala HGK da bude posrednik u budućim poslovnima. Kazahstanska strana održat će razgovore sa čelnicima Ingre o tom pitanju, obećali su njihovi predstavnici. Iz INA-e poručuju kako će uskoro pokušati doći do 2 licenci za iskorištavanje tamošnjih naftnih polja, a radi se o manjim parcelama od oko 50 mil. barela, odnosno 7 mil. tona nafte. Končar i Ericsson NT potvrdili su nove projekte, ne navodeći detalje, dok predsjednik Belupa Stanislav Biondić tek očekuje širenje u Kazahstan. Direktorica tvrtke T.K.T Zlatna Igla, Mirjana Konc, najavila je otvaranje predstavništva u Kazahstanu odakle bi nabavljala sirovine, te plasirala proizvode na tamošnje tržište. Miho Dobrašin (www.poslovni.hr)

1 - 2 - 3 - 4- 5

Dalekovod vjesti

top hr stranice

Uđite u svijet novca:

	http://novac.blog.hr/
	http://opcije.blog.hr/

Ivan Smirčić

28. studenoga 2007. Hrvatskim inovatorima sedam zlatnih medalja Tržišna atraktivnost hrvatskih proizvoda potvrđena je na izložbi u Bruxellesu mnogobrojnim kontaktima domaćih inovatora s poslovnim ljudima iz Belgije i drugih europskih, ali i svjetskih država

Ivan Smirčić, Vjesnik

Jutarnji list

21. studenoga 2007. Vodič na mobitelu Inovacija multimedijalnog turističkog vodiča za mobitele mobiEXPLORE nastala je u splitskoj tvrtki Gideon, nakon što su napravili mobilni vodič Londona, te vodič za londonsku podzemnu željeznicu

Marinko Petković, Vjesnik

Luka Capar, Vjesnik

28. studenoga 2007.
Hrvatskim inovatorima sedam zlatnih medalja
Tržišna atraktivnost hrvatskih proizvoda potvrđena je na izložbi u Bruxellesu mnogobrojnim kontaktima domaćih inovatora s poslovnim ljudima iz Belgije i drugih europskih, ali i svjetskih država

21. studenoga 2007.
Vodič na mobitelu
Inovacija multimedijalnog turističkog vodiča za mobitele mobiEXPLORE nastala je u splitskoj tvrtki Gideon, nakon što su napravili mobilni vodič Londona, te vodič za londonsku podzemnu željeznicu