ADRESAR HRVATA
IZVAN RH (2700 adresa)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr

Accomodation in Croatia
Patria-Promocija, marketing agencija
Made in Croatia, proizvodi i suveniri
 

Hrvatski iseljenički adresar

 

 

 


26.svibnja 2015.
IZ TISKA: HRVATSKI TJEDNIK 
Ne trebaju nam bez vizije SDP-ove reforme ekonomije i društva

Niz dlaku stranim gospodarima

Matematika je jasna: ako Hrvatska nastavi voditi ekonomiju na dosadašnji način, zajamčena joj je propast, barem ona financijska. Gotovo da nema područja u kojemu već godinama ne nazadujemo. Smanjuju se poljoprivredna i industrijska proizvodnja i zaposlenost, a i dalje rastu dugovi, kako unutrašnji tako i vanjski. Jedino o čemu političari vode računa je kako napuniti nerealno postavljen državni proračun zbog čega se konstantno povisuju postojeći porezi i izmišljaju novi.

Dokle trbuhom za kruhom

Najporaznija je činjenica odlazak mladih iz zemlje trbuhom za kruhom. Za razliku od nekadašnjih privremenih odlazaka gastarbajtera, ovi će današnji uglavnom biti stalni jer odlaze školovani mladi ljudi i nerijetko cijele obitelji. Negativni prirodni prirast, koji je karakterističan za cijelu Europu, dodatni je, a možda i ključni uzrok ekonomskoga nazadovanja i Hrvatske i Europe. Dobna struktura stanovništva i projekcije za budućnost zastrašujuće su. Za razliku od sedamdesetih i osamdesetih godina kada je većina stanovništva bila u radno sposobnoj dobi i kada je pogled na ekonomiju bio mnogo vedriji, trenutačno stanje, a naročito budućnost ne nude mnogo razloga za optimizam. Demografska obnova ili liberalnija imigracijska politika nužna je Hrvatskoj i Europi, ukoliko želi osigurati ekonomski napredak. Stoga i ne bi trebale čuditi inicijative za ukidanje solidarnoga zdravstvenog i mirovinskoga sustava jer je riječ samo o prilagodbi realnosti.

Globalno
Na globalnoj se razini na taj način stvara sve veća nejednakost, a sva stvorena vrijednost prelazi u ruke malobrojne elite. Srednji sloj više praktički ne postoji, a pojedinac je prihvatljiv društvu jedino dok radi. Čim se razboli ili ne može naći posao biva odbačen. Socijalna država ubrzano nestaje. Najbolji je primjer Njemačka koja je u reforme koje sada sve države priželjkuju i dive im se krenula 2003. godine. Danas Njemačka ima najveću proizvodnju, izvoz i zaposlenost, ali i sve veću nejednakosti u društvu i veliki postotak zaposlenih koji žive ispod granice siromaštva. Koja je svrha ekonomskoga rasta ako većina od toga nema koristi?


S druge strane, nije pravedno generaciji koja nas je odgojila sada uskraćivati zdravstvenu i mirovinsku zaštitu da bi mlađe generacije živjele lagodnije. Zadržavanje dosadašnjega socijalnog sustava ne bi bilo nemoguće, tražio bi jednostavno usmjeravanje više sredstava u korist sigurnosti dok bi manje sredstava ostalo za potrošnju. Problem je u tome što je globalna ekonomija otvorena i nije moguće konkurirati bez smanjenja opterećenja investitora, tj. uvođenja manjih poreza i većih subvencija privredi. Posljedično, bez toga ne može ostati novca za zdravstvene, mirovinske i obrazovne sustave, i put ekstremne deregulacije i smanjenja opterećenja kapitala je onaj kojim na žalost idu svi.

Na globalnoj se razini na taj način stvara sve veća nejednakost, a sva stvorena vrijednost prelazi u ruke malobrojne elite. Srednji sloj više praktički ne postoji, a pojedinac je prihvatljiv društvu jedino dok radi. Čim se razboli ili ne može naći posao biva odbačen. Socijalna država ubrzano nestaje. Najbolji je primjer Njemačka koja je u reforme koje sada sve države priželjkuju i dive im se krenula 2003. godine. Danas Njemačka ima najveću proizvodnju, izvoz i zaposlenost, ali i sve veću nejednakosti u društvu i veliki postotak zaposlenih koji žive ispod granice siromaštva. Koja je svrha ekonomskoga rasta ako većina od toga nema koristi?



Štednja na kraju i na početku

SDP-ova je vlada započela stidljivo provoditi reforme, a nastavak i dodatno ubrzanje očekuju se i od nove vlasti. Bez obzira je li HDZ-ova ili SDP-ova, ipak će odgovarati Hrvatska jačem gospodaru. Upravo su i jedni i drugi od Europske komisije dobili upozorenje kako zbog izbora reforme ne smiju biti ugrožene. Europa, doduše, inzistira samo na smanjenju mirovinskih izdataka, izdataka na javnu upravu i uvođenju dodatnih poreza na imovinu, smanjenju radnih prava, privatizaciji društvene imovine itd. Njih ne zanima ulaganje u infrastrukturu, rast produktivnosti, razvoj poljoprivrede i druge za Hrvate korisne reforme već ih zanima samo štednja i što jeftinija država za vlastite poduzetnike. Politika aktualne vlade u potpunosti im ide niz dlaku.

Hrvatska
Hrvatska nije Njemačka i naša je ekonomija na mnogo nižim razinama nego što je bila Njemačka prije uvođenja famoznih uspješnih reformi. Niža razina ekonomije nudi i priliku za brži rast i razvoj. Hrvatska posjeduje znatne neiskorištene resurse prirodnih bogatstava, radne snage, industrijskih postrojenja. Velike su potrebe za ulaganjem u infrastrukturu. Imamo jeftinu, a relativno dobro obrazovanu radnu snagu. Uz bolju organizaciju, manje poreze i poticajnu monetarnu politiku, možemo ostvariti vrlo snažni gospodarski rast po stopama od oko deset posto godišnje u prvim godinama i ne treba se zadovoljavati sa stopama manjima od pet posto.

 

Jedino o čemu se, kada se spominju reforme, u SDP-u govori jest štednja. Ukoliko SDP ostane na vlasti, za poduzetnike će uskoro postojati bolji uvjeti poslovanja i mogućnost veće zarade čak i bez rasta ekonomije. Stanovništvo će podnijeti teret tih boljih uvjeta poslovanja kroz privatni zdravstveni sustav, manje plaće i sigurnost. Takve reforme bez vizije razvoja ekonomije i društva definitivno nam ne trebaju. HDZ, s druge strane, ima povijesnu priliku ispraviti vlastite pogreške iz povijesti i donijeti te provesti sveobuhvatan plan razvoja koji ne bi štednju postavio kao početak i kraj svih nastojanja, već bi štednja na jednome mjestu bila ulog na drugome mjestu.

Hrvatska nije Njemačka i naša je ekonomija na mnogo nižim razinama nego što je bila Njemačka prije uvođenja famoznih uspješnih reformi. Niža razina ekonomije nudi i priliku za brži rast i razvoj. Hrvatska posjeduje znatne neiskorištene resurse prirodnih bogatstava, radne snage, industrijskih postrojenja. Velike su potrebe za ulaganjem u infrastrukturu. Imamo jeftinu, a relativno dobro obrazovanu radnu snagu. Uz bolju organizaciju, manje poreze i poticajnu monetarnu politiku, možemo ostvariti vrlo snažni gospodarski rast po stopama od oko deset posto godišnje u prvim godinama i ne treba se zadovoljavati sa stopama manjima od pet posto.

Poljoprivreda kao temelj

Prva je i osnovna prilika razvoj obiteljske poljoprivrede naslonjene na turizam. Samo supstitucija uvoza hrane domaćom proizvodnjom znatno bi podigla BDP, a još značajniji učinak bio bi opstanak seoskih imanja s brojnim obiteljima. Prošle je godine uvezeno tri milijarde dolara hrane i dok se taj podatak ne smanji za nekoliko puta, ne možemo razgovarati o ekonomskome napretku. Nakon poljoprivrede u fokusu treba biti industrija za koju će trebati dulji period kako bi se oporavila, ali gdje postoje također značajne prilike za napredak. Štednja je kao temelj i ovakvih reformi ipak nužna.

Plaće u javnome sektoru i dobar dio mirovina nužno je smanjiti, jednako kao i izdvajanja za lokalne upravne jedinice. Poreze na rad i zaradu treba također smanjiti, a povećati na luksuz i imovinu s ciljem jačanja protočnosti kapitala i ulaganja. Zdravstvo i školstvo nije dobro privatizirati već samo bolje organizirati, njihova svrha postojanja ne smije biti profit već viša svrha, poboljšanje društva. Eventualni višak sredstava treba usmjeriti u izgradnju infrastrukture gdje bi i izravno financiranje od strane HNB-a bilo poželjno.

Čekajući program HDZ-a

Da bi provedba ovakvih reformi imala učinka, potrebna je suglasnost što širih slojeva društva, naročito onih čija bi se prava umanjila. Stoga je od najveće važnosti da HDZ kao izgledni mandatar buduće vlade pred javnost istupi s dovršenim i jasnim programom, a ne da ispipava bilo javnosti i to preko izjava koalicijskih saveznika, primjerice Josipa Budimira iz HSLS-a. Drugi koalicijski saveznici, Hrvatska stranka umirovljenika, odmah se usprotivila navodno Budimirovim idejama, iako je jasno da su one stav i HDZ-a i uvjetovane od strane Europske komisije.

Konsenzus oko pitanja gdje uštedjeti ne će nikad biti postignut. Dovoljna je legitimnost za provođenje značajnih reformi pobjeda na izborima utemeljena na jasno predočenome programu. Svima treba biti jasno da će prvi rezultati reformi biti pad plaća, rast nezaposlenosti, pad cijena nekretnina i problemi za bankarski sektor, ali se već u srednjem roku, tj. do kraja mandata, treba očekivati rast utemeljen na strukturno dobro posloženome gospodarstvu. Hrvatska jednostavno nema vremena trpjeti još četiri godine kompromisa i raznih špekulacija. Krajnje je vrijeme da se sami uhvatimo u koštac s vlastitim problemima jer će drugi to učiniti umjesto nas, ali ne i za nas.

 

(Marijan Jović, Hrvatski tjednik /hkv/hic )








Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre