ADRESAR HRVATA
IZVAN RH (tiskani)
Adresar Hrvata izvan RH
narudžba:info@ppr.hr



01.rujna 2015.
O PROMJENAMA I RASTU BDP-A
Iz Udruge poslodavaca: svake sekunde se zadužujemo 400 kuna, promjene kasne 7 godina.

Davor Majetić 

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Davor Majetić, o ekonomskoj situaciji u zemlji govorio je kao gost u Dnevniku Nove TV. Na pitanje je odgovorio:

Kako komentirate pozitivne trendove kojima se Vlada posljednjih tjedana aktivno hvali - rast izvoza, oporavak građevinskog sektora. Manje nezaposlenih, rast BDP-a?

Mi pozdravljamo svaki rast, kao i ovaj od 1,2 posto. Međutim, šest godina krize je iza nas, a mi smo na razini 2005. Po BDP-u, mi se zadužujemo skoro svake sekunde gotovo 400 kuna novoga duga. Nama, da bismo mogli reći da smo prešli iz propadanja ili da smo došli na razinu da možemo reći da rastemo, nama treba barem tri posto rasta. Znači ovaj 1,2 posto rasta je pozitivan, mi to pozdravljamo, ali je nedovoljan. Ono što mi upozoravamo, ne bi htjeli da ovaj dojam da je rast sad počeo, da se ništa ne treba raditi, mi smo tek na početku. Mi još nismo zagrabili u ozbiljne reforme koje su pred nama tako da nas to tek očekuje i zbog toga upozoravamo i Vladu i sve buduće Vlade da ovaj rast koji se dogodio, nije rast koji je stvorila najčešće država s nekim velikim promjenama, nego privatni sektor koji se restrukturirao nakon šest godina.

Koliko su se poduzetnici sami prilagodili stanju na tržištu ili je sve zaista "odradila Vlada"?

Vlada radi svoj posao, mi radimo svoj. Znači šest godina se restrukturiramo i tu imate puno propadanja i otpuštanja. Kao što znamo, na početku krize to je bilo dramatično. Danas je to daleko manje, ali i danas se tvrtke prilagođavaju okolnostima na tržištu, Europskoj uniji. Shvatili smo da ne možemo biti u Hrvatskoj, da moramo ići van, što je velika promjena u glavama poduzetnika i mi to radimo. To je rast od 1,2 posto, raste izvoz, raste industrijska proizvodnja, raste privatni sektor. Ono što mi očekujemo od Vlade i ono što još uvijek ne vidimo u punoj mjeri ili koliko bi trebalo ili moglo biti, to je stvaranje okruženja u kojem će poslodavci imati konkurentnu državu. To znači jednostavne propise, niske poreze, parafiskalne namete koji su konkurentni, cijenu kapitala koja nije velika, obrazovanje koje stvara dobre kadrove, pravosuđe koje je sigurno i pouzdano. Sve to skupa očekujemo da država stvori, da bi naši poduzetnici mogli raditi, biti konkurentni, povećati ovaj rast i s druge strane da bi mogli dobiti investicije koje isto tako očekujemo, a koje se ne dešavaju jer smo nepredvidljivi.

Kakvo je stvarno stanje u realnom sektoru - olakšava li politika egzistiranje poduzetnicima ili im i dalje stvaraju pravni okvir u kojem ih tretiraju kao "bankomat" za državnu upravu?

Pomaci postoje, ali su vrlo mali i nedovoljni. Evo, dat ću vam primjer jednog poduzetnika koji radi pogon za tvornicu. Tu je investicija milijun eura, a naknade koje mora dati državi su 1,3 milijuna eura. To su uvjeti koji nisu pogodni za razvijanje bilo kakvog projekta i za neku proizvodnju ili investiranje. U tom smislu očekujemo smanjivanje tih nameta, kojih je preko 500. Teško je to u toj šumi objasniti što je što, što je komunalna naknada, što rade lokalne zajednice, koje recimo reagiraju na nekakve promjene s dizanjem svojih troškova. Znači tu ne postoji koordinacija između centralne vlasti, lokalne vlasti i teritorijalne vlasti. Tu očekujemo da svi budu zajedno, na istom putu, da smanjujemo troškove poslovanja tako da naši poslodavci mogu biti konkurentni. Naročito sad kad idemo van. Vani nema puno diskusije, ako imate dobar proizvod, mora biti po dobroj cijeni, inače ga ne možete prodati.

Ocjena rada Vlade, razgovarali su sa svim političkim opcijama te sa Predsjednicom - kakav je konkretan učinak tih razgovora ili je sve svedeno na razmjenu lijepih želja?

Učinke tek očekujemo. Znači mi smo, vidimo da kampanja počinje, svim strankama dali ono što očekujemo kao poslodavci, da svaka vlast koja bude izabrana, mora činiti da bi zemlja došla na održivi rast od ovih tri ili više posto. Mi smatramo da su ovi izbori ponovno samo ekonomski, da je to jedini problem koji ova zemlja ima, kako povećati rast, kako zadržati mlade ljude, kako privući neke investicije i opet kako privući mlade ljude iz drugih zemalja, i dali smo tih 16 područja kao našu pomoć i doprinos u pripremanju njihovih gospodarskih programa. Kad izađu s programom, vidjet ćemo kakav učinak je naš razgovor imao. Svi razumiju probleme, svi se slažu da su te stvari koje smo mi tamo naveli, od reformi i fiskalne konsolidacije, i porezne reforme, i teritorijanog ustroja, a to je veliki upitnik za sve nas, javne uprave, pravosuđa, mirovinskog sustava koji je loš, zdravstvenog sustava, znači sve bolne probleme koje imamo u ovoj zemlji, a koje još uvijek nismo rješavali.

Kampanja je sve bliže - zapravo neslužbeno već traje - što ova, a i svaka buduća Vlada mora najprije učiniti želi li doista poboljšati uvjete za poslovanje u Hrvatskoj, a onda i život građana?

Vlada mora prije svega izaći s vrlo konkretnim planom implementacije. nema vremena analizirati, pripremati se, mora početi provoditi ove promjene koje su duge, koje će imati dugoročan rezultat, mora početi raditi odmah. Drugo, ono što mi očekujemo da država i vlada izaberu kvalitetne i odgovorne ljude koji će biti zaslužni za provođenje tog idealnog ili lošeg plana. Treće, očekujemo odgovornost politike i ljudi koji vode ovu državu za onaj rezultat koji bi se morao dogoditi, jer ono što mi upozoravamo, a 2008. smo upozoravali oko ovih istih problema pa je onda tadašnji premijer rekao da nismo u krizi i da ne treba ništa raditi, ne bi htjeli da se ponovno ponovi zbog ovog rasta da nema razloga za promjene. U odnosu na 2008. godinu, imamo 7 godina manje vremena nego što smo imali tada.

dnevnik.hr/hic


1
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre