13. listopada 2011.
KRIJE PODATKE KAO ZMIJA NOGE
Popijač ne želi otkriti je li država i koliko uplatila fondovima
Ta društva su i državi, kao najvećem ulagatelju u fondove, obračunala naknadu, a da oni za nju nikakav posao još nisu ni odradili

ZAGREB - Društva koja upravljaju Fondovima za gospodarsku suradnju, u koje država u pet godina treba uložiti milijardu kuna, obračunala su samo za pola godine rada naknadu veću od šest milijuna kuna, potvrđeno nam je neslužbeno u Hrvatskoj agneciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koja će u petak objaviti podatke o poslovanju tih društava.

U Quaestusu većinom privatni ulagači
U fond Quaestus private equity, kojem upravlja društvo povezano s Borislavom Šekgrom premijerkinim savjetnikom, država planira uložiti 262,5 milijuna kuna, dok udio privatnog kapitala iznosi isto toliko. No, u taj su fond mirovinski fondovi pristali uložiti 152 milijuna kuna, a državna tvrtka Croatia osiguranje 29 milijuna kuna. To znači da na privatne ulagače otpada 81,5 milijuna kuna, od fonda koji bi na kraju trebao vrijediti 525 milijuna kuna.
Kako se naknada obračunava svakih šest mjeseci, i to unaprijed, to znači da će do kraja godine ti fondovi na naknadi zaraditi više od 12 milijuna kuna. Prema našim izvorima ta su društva Hanfi prijavila i neto imovinu od šest milijuna kuna, što znači da je njihova jedina imovina naknada koju su obračunali za upravljanje novcem kojeg su dobili ili trebaju dobiti od privatnih ulagatelja i države.

Nepoznate vode
Nakon što smo objavili tekst o tome da su društva koja upravljaju fondovima u kojima je država najveći ulagač dosad samo naplatila naknadu te da još nijedan projekt kojeg su trebali financirati fondovi nije pokrenut, neki naši sugovornici iz Vlade tvrde da država u te fondove nije uplatila ni kune, iako godišnje treba uplatiti 200 milijuna kuna. Na pitanje o tome koliko je država uplatila u tih pet fondova, iz Ministarstva gospodarstva nisu odgovorili na naš upit. Tako ispada da su ta društva i državi, kao najvećem ulagatelju u fondove, obračunala naknadu, a da oni za nju nikakav posao još nisu ni odradili. Priznaju naši sugovornici da nije krivnja samo na tim društvima, nego i na Vladi koja je projekte odobrila, ali zapravo zazire od njegove realizacije jer se upušta u nepoznate vode.
Inače fondovi su prijavili planiranu imovinu od 2,15 milijardi kuna, od čega bi polovicu dala Vlada, a veliki ulagatelji su i mirovinski fondovi, koji u pet Fondova za gospodarsku suradnju obećavaju uložiti 327 milijuna kuna. Uz to Croatia osiguranje se obvezalo uložiti 59 milijuna kuna, a još 25 Fond koji se brine za zbrinjavanje i razgradnju radioaktivnog otpada. Tako bi udio državne komponente i onoga što ulažu mirovinci koji raspolažu štednjom građana bio ukupno oko 1,4 milijarde kuna, što je gotovo dvije trećine ulaganja u Fondove za gospodarsku suradnju.

Ulagač i Agrokor
Od 340 milijuna kuna ulaganja u Prosperus invest 170 milijuna kuna daje država, a sto milijuna kuna Croatia osiguranje i mirovisnki fondovi te fond za nuklerani otpad. Prosperus invest ima planiranu imovinu od 380 milijuna kuna, od čega 190 otpada na državu, a 90 milijuna na mirovisnke fondove i Croatia osiguranje. Od preostalih sto milijuna kuna 50 milijuna su sredstva tvrtki iz sastava Agrokora, koji ulaže i u dva gorespomenuta fonda. Najveći fond, Alternative private equity ima ukupnu planiranu imovinu od 600 milijuna kuna, od čega 300 milijuna otpada na državu, 30 milijuna na mirovisnke fondove, a ostatak su osigurali češki parneri. U najmanjem fondu, Honestat private equity država od 155 milijuna kuna daje 77,5 milijuna kuna, a ostatak su sredstva privatnih partnera.
Jagoda Marić, Novi list