30. rujna 2011.
HGK HRVATSKO-KOREJSKI POSLOVNI FORUM
Korejce zanimaju investicije u turizam, luke i brodogradnju
Korejski su poduzetnici zainteresirani za ulaganja u transport, naročito u lukama Rijeka, Split i Ploče, te u brodogradnju, ali i, kako je nekoliko puta istaknuto na skupu, u turizam

Predstavnici više od tridesetak domaćih te dvadesetak tvrtki iz Južne Koreje okupili su se u petak na Hrvatsko-korejskom poslovnom forumu u prostorijama Hrvatske gospodarske komore. Namjera skupa, organiziranog uz potporu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Veleposlanstva Republike Koreje, bila je informirati predstavnike hrvatskih tvrtki o načinu i mogućnostima poslovanja s tom azijskom zemljom, te uspostava izravnih poslovnih kontakata, kao i nastavak suradnje s tvrtkama koje su već prisutne na našem tržištu.
Korejsko izaslanstvo upoznato je s poslovnom klimom u Hrvatskoj, posebice s uvjetima i prednostima te mogućim projektima za ulaganja. Nakon toga predstavnici tvrtki obiju zemalja održali su individualne poslovne sastanke.

Korejski su poduzetnici zainteresirani za ulaganja u transport, naročito u lukama Rijeka, Split i Ploče, te u brodogradnju, ali i, kako je nekoliko puta istaknuto na skupu, u turizam. Premda se evidencija dolazaka južnokorejskih turista na Jadran počela voditi tek 2007., svake godine ih je sve više. Tako su te godine Hrvatsku posjetila 13.792 turista iz te daleke zemlje, prošle godine 18.483, a u prvih sedam mjeseci ove godine njih 20.569.
To je čak 105 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a ti su turisti ostvarili 26.343 noćenja, što je porast od 90 posto.
Ulaganja u turizam trebala bi potaknuti uspješnu realizaciju hrvatskog projekta »Dio Mediterana kakav je nekad bio«, jer je tijekom devedestih gotovo pola hotela i drugih turističkih kapaciteta bilo uništeno, ali i uspješan prelazak iz masovnog u kvalitetni turizam. Suradnja je moguća i u plasmanu hrvatskih tradicionalnih mediteranskih prehrambenih proizvoda na korejsko tržište, u otvaranju distributivnih centara za plasman korejskih proizvoda, te u privlačenju korejskih ulagača.

Neki od 30 projekata od državnog interesa, vrijednih ukupno 13,8 milijardi eura, prezentirani su i korejskim ulagačima, a posebno je izdvojena gradnja i proširenje Zračne luke Pleso, . Projekt vrijedan 302 milijuna eura, predviđa da budući ulagač postane koncesionar zračne luke ili da se posao realizira kroz javno-privatno partnerstvo. Nova zračna luka omogućila bi i jednostavniji i brži dolazak korejskih turista u Hrvatsku.
Korejskim je poduzetnicima predstavljen i projekt željezničke pruge od Rijeke do granice s Mađarskom, ulaganje u termoelektranu Plomin od 800 milijuna eura, te projekt Brijuni Rivijera vrijedan 895 milijuna eura. Kao razloge zašto ulagati u Hrvatsku naglašena je zakonodavna usklađenost s normama Unije, odličan geostrateški položaj zemlje, prijateljsko poslovno okruženje, te velik broj visokoeduciranih stručnjaka. U svjetskoj povijesti zabilježeni su da su iz Hrvatske stigli padobran Fausta Vrančića, kemijska olovka Slavoljuba Penkale, uzimanje otisaka Ivana Vučetića, a u novije vrijeme i projekt hrvatskih stručnjaka o plaćanju parkiranja SMS-om.

Robna razmjena dviju zemalja traje već dvadesetak godina, a 2011. u Koreju je najviše izvezeno turbomlaznih motora, jahti i drugih plovila za sport, obrađenog kamena za spomenike i građevine, strojeva za preradu papira i kovčega. U Hrvatsku su uvezeni osobni automobili, aparati za mobilnu i fiksnu telefoniju, televizori, monitori i projektori te tiskarski strojevi. Ove je godine iz Hrvatske izvezeno robe u vrijednosti pet milijuna američkih dolara, a uvezeno za otprilike 170 milijuna dolara. Relativno mali izvoz iz Hrvatske objašnjen je činjenicom da mnogi domaći poduzetnici i dalje ne poznaju stanje i mogućnosti proboja na korejsko tržište, naročito zbog velike udaljenosti.
Koreji je znatno lakše jer su mnogi njezini poduzetnici već prisutni na europskom tržištu pa su im i informacije o Hrvatskoj dostupnije. Upravo su Hrvatsku i istaknuli kao polaznu točku prema tržištima srednje i jugoistočne Europe.
Mladen Bokulić, Vjesnik